Professional Documents
Culture Documents
Metrologija 1
Metrologija 1
METROLOGIJU
1
Šta je Merenje ?
Šta je Metrologija ?
Nauka koja
j se bavi:
bavi:
ەmetodama merenja pre svega fizičkih
veličinaa,
veličin
ەrealizacijom i održavanjem etalona
fi
fizičkih
ičkih veličina,
liči
ەrazvojem i izradom mernih sredstava,
sredstava, i
2
Metrologiju možemo podeliti na:
1. zakonsku metrologiju (regulativu),
2. industrijsku metrologiju, i
3. naučnu metrologiju.
Zakonska metrologija
3
Industrijska metrologija
Naučna metrologija
4
DEFINICIJE
DEFINICIJE
O
Oznaka merne jedinice
j i i je dogovoreni simbol
kojim se označava merna jedinica.
5
OSNOVNA VELIČINA OSNOVNA MERNA JEDINICA
NAZIV OZNAKA
VREME SEKUND s
DUŽINA METAR m
MASA KILOGRAM kg
TERMODINAMIČKA KELVIN K
TEMPERATURA
SVETLOSNA JAČINA KANDELA Cd
Osnovne jedinice
6
Osnovne jedinice
Osnovne jedinice
7
Važan element merenja je PLANIRANJE:
1. Koje fizičke veličine treba da budu izmerene?
2. U kojim opsezima je potrebno meriti fizičke veličine od interesa?
3. U koliko mernih tačaka je potrebno meriti pojedine fizičke
veličine, posmatrajući svaki merni opseg i svaku mernu tačku
posebno?
4. Da li se potrebna merna oprema može komercijalno nabaviti, ili je
potrebno da neki deo opreme ili pribora bude posebno izradjen za
ovaj zadatak?
j su bezbednosne mere neophodne,
5. Koje p , ako jje p
prisutna opasnost
p u
toku merenja?
6. Da li su predvidjena merna sredstva kalibrisana od strane ovlašćene
metrološke laboratorije?
7. Koji su finansijski izvori na raspologanju, i da li se troškovnik
uklapa u budžet?
MERNA
SREDSTVA
8
Merno sredstvo je aparat sa normiranim
karakteristikama koje reprodukuju ili memorišu
(čuvaju) jednu ili više mernih jedinica.
Merna sredstva se dele na:
•materijalizovane mere,
•merne instrumente,
instrumente i
•merne pretvarače.
9
Merni instrumenti su aparati koji samostalno
ili u sklopu sa drugim aparatima služe za
merenje.
Merni instrumenti mogu biti pokazni (npr.
ampermetar, vatmetar, termometar), ili
registrujući ("grafije", memorije). Instrument
može da prikazuje trenutnu vredost, kumultivnu
(integrisanu) veličinu,
veličinu i njen izvod (detektori
"pika"), itd.
Prikazivanje ili memorisanje može biti analogno
ili digitalno.
10
UPOTREBNE
KARAKTERISTIKE
MERNIH
INSTRUMENATA
11
MERNI OPSEG I RASPON
STATIČKE KARAKTERISTIKE
1. TAČNOST 6. POKRETLJIVOST
2. PRECIZNOST 7. STABILNOST
3. REZOLUCIJA 8. PONOVLJIVOST
4. LINEARNOST 9 HISTEREZIS
9.
12
1) Tačnost je stepen slaganja pokazivanja mernog
instrumenta sa stvarnom vrednošću merene veličine.
Određuje se testiranjem instrumenta sa etalonima, pri
tačno definisanim uslovima, velik broj puta. Tačnost
j definisana
je d fi i najvećom
j ć ostvarenom
t greškom.
šk
2) Preciznost - ponovljivost je sposobnost da aparat
pokazuje vrednosti koje su medjusobno bliske ili iste.
Način koji na najbolji način pokazuje preciznost je
standardna devijacija. Standardna devijacija je
statistička mera ponovljivosti merenja i definiše se
kao
1 N
σ= ∑
n i=1
( xi - x )2
13
3) Razlaganje - rezolucija mernog sredstva je
sposobnost razlikovanja bliskih vrednosti. Ako se radi
o uredjaju sa analognom indikacijom onda je najmanji
podeok moć razlaganja,
p g j a ako se radi o digialnom
g
očitavanju, tada je jedinica poslednje cifre
karakteristika razlaganja.
Potrebno je uvek definisati razlaganje u odnosu na
opseg merenja, npr. 1 μV u odnosu na U=1.35 V.
Često se tajj odnos definiše kao odnos najmanje
j j mere i
opsega instrumenta, odnosno skretanja pune skale u
procentima. Kada se radi o digitalnom instrumentu
tada je od interesa jedinica poslednje cifre u odnosu
na broj cifara.
14
Kvalitetni uredjaji moraju da budu linearni, i kod njih ne sme da
zavisi izlazni signal od opsega u kome se meri.
Greška linearnosti se odredjuje maksimalnim odstupanjem od
optimalne prave.
prave Greška linearnosti se definiše kao
max | yi - ( a xi + b ) |
Gi = * 100
y max
U poslednjoj jednačini je yi izmerena ii-ta
ta vrednost za xi ulaz,
ulaz
ymax najveća vrednost izlaza koja može da se izmeri uredjajem, a
a i b nagib i odsečak optimalne prave.
15
5. Osetljivost mernog sistema
Δy
Osetljivost mernog sistema ili uredjaja se dobija iz: K =
Δx
Osetljivost može da bude konstantna (linearni sistem) ili da
zavisi od veličine merne veličine. U drugom slučaju osetljivost
sistema
i j promenljiva
je lji (desni
(d i dijagram).
dij ) Npr.,
N ako
k sistem
i i
ima
prenosne "kvadratne" karakteristike, onda je oseljivost kriva
linearno promenljiva, tj. kriva prvog reda.
16
7) Stabilnost. Stabilnost mernog uredjaja se definiše
u odnosu na razne promene, ali se pre svega odnosi
na promene u vremenu.
Govorimo o dugotrajnim greškama stabilnosti,
stabilnosti npr.
npr
-8
2x10 godišnje, a i kratkotrajnim greškama, npr,
1x10-10 na 10 sekundi.
8) Histerezis
Histerezies je pojava koja dovodi do neponovljivog
pokazivanja instrumenta u zavisnosti od načina
promena ulazne veličine pri merenju.
merenju Karakteristično
je da pri povećanju ulazne veličine imamo veća
pokazivanja u odnosu na pokazivaja koja dobijamo
kada se smanjuje ulazna veličina, kao što je to
prikazano na slici. Mera histerezisa je maksimalna
razlika izlaznih vrednosti koje se dobijaju za istu
ulaznu vrednost.
y g - yd
GH = * 100
y max
17
y g - yd
GH = * 100
y max
9) Ulazna impedansa
Pri merenjima u kojima posmatramo
prostoperiodične signale, a i pri drugim merenjima
u kome je ulazni signal promenljiv definiše se
pojam ulazne i izlazne impedanse mernog uredjaja.
Od interesa je ulazna impedansa uredjaja za
merenje, i izlazna impedansa materijalizovane
mere. Najjednostavniji način za razumevanje je
posmatranje jednostavnog rednog električnog kola,
u kome se merena struja i mereni napon funkcija
unutrašnje impedanse izvora, priključene
impedanse i efektivne vrednosti signala.
18
E Z ul
U=
Z ul + Z un
E
I=
Z ul + Z un
19
Za n = 0 dobijamo nulti red tj.
b0
y= x
a0
i koeficijent b0/a0 se naziva statička osetljivost.
τ y′ + y = K x
20
y = K X h (t) (1 - e-t/τ ), za x = X h(t)
2
d y dy
a 2 2 + a1 + a0 y = b0 x
dt dt
21
2
d y d
dy
a2 2
+ a 1 + a0 y = b0 x
dt dt
ω n 2 = ao / a2 ,ζ = a1 / 2ao a2
y′′ + 2ζ ω n y′ + ω 2n y = K ω 2n x
22