7.0.

TEORIJA RELATIVNOSTI
7.1. UVOD
Pri proučavanju bilo kojeg gibanja potrebno je izabrati referentni sustav
(koordinatni sustav) u kojem promatramo gibanje. Vrlo je važan ,,dobar” izbor
referentnog sustava. Pri odabiru referentnog sustava treba paziti da gibanje tijela
u tom sustavu bude najjednostavnije prezentirano. Tijelo se giba kada mijenja
svoj položaj prema tom referentnom sustavu. Međutim, gibanje nekog tijela
promatrano iz različitih referentnih sustava bit će različito. Na primjer putniku koji
sjedi u jurećem automobilu, položaj s obzirom na automobil se ne mijenja, ali se
mijenja u odnosu na tlo Zemlje. Dakle, gledano iz referentnog sustava vezanog za
automobil, putnik miruje, a gledano iz referentnog sustava vezanog za tlo Zemlje
on se giba. Prema tome, pojmovi gibanja ili mirovanja su relativni, tj. ovise o
odabiru referentnog sustava u kojem promatramo gibanje. Najčešće se za opis
nekog gibanja koriste inercijski referentni sustavi. To su sustavi koji miruju ili se
gibaju jednoliko po pravcu. Dakle, ako je neki sustav S inercijski, tada je svaki
drugi sustav S' inercijski, koji se prema sustavu S giba jednoliko pravocrtno ili
miruje. U tim sustavima zakoni mehanike (Newtonovi zakoni) imaju isti
matematički oblik, što znači da su inercijski sustavi međusobno ravnopravni i
jednako vrijedni. To je Galileijevo načelo relativnosti.
7.2. GALILEIJEVE TRANSFORMACIJE
Rekli smo da zakoni mehanike u inercijskim sustavima imaju isti matematički oblik. Međutim,
fizikalne veličine, na primjer koordinate položaja neke točke (A) ili brzina tijela promatrane iz
različitih inercijskih sustava imaju različite vrijednosti. Pokazat ćemo način na koji veličine
izmjerene u jednom inercijskom sustavu transformiramo u drugi. Prvo i najvažnije je odrediti
transformacije za koordinate položaja, jer iz njih možemo odrediti put, a iz puta i vremena
brzinu tijela i druge veličine. Razmotrimo dva inercijska sustava (S i S’), kada se jedan prema
drugom gibaju jednoliko pravocrtno brzinom v. U trenutku t=t'=0 neka se sustavi
podudaraju, dakle, njihova ishodišta O i O’ nalaze se u istoj točki.
Pretpostavimo da sustav S miruje, a sustav S' giba se stalnom brzinom v u smjeru osi x.

y
S
S' A

O
O'
xx'

z
Za neko vrijeme t=t' sustav S’ u smjeru x osi prijeđe put vt.

y
S'
S
A (x, y, z)
(x’, y’, z’)

O'
O
vt x’ x'
x
z

U tom trenutku točka A u sustavu S ima koordinate (x,y,z), a u sustavu S' (x',y',z').
Iz slike je očito da su koordinate x,y,z točke A u sustavu S i koordinate x',y',z' točke A u
sustavu S' u trenutku t=t' povezane sljedećim jednadžbama :
x  x ' v t
y  y'
z  z'
t t'

To su Galileijeve transformacije za koordinate položaja između inercijskog sustava S i S’.

Galileijevo zbrajanje brzina
Pomoću Galileijevih transformacija možemo naći vezu među brzinama u S i S' sustavu. Ako
brzinu sustava S' označimo s v, brzinu tijela (kugle) u sustavu S' u smjeru x osi s vx ,'

S’

vx '

x’ x

tada brzina vx toga tijela (kugle) u S sustavu iznosi:

x x2  x1
vx   ; x2  x2 ' v t2 ; x1  x1 ' v t1
t t2  t1

x x2  x1 x2 ' v t2   x1 ' v t1  x2 ' v t2  x1 ' v t1 x2 ' x1 ' v  t2  t1  x2 ' x1 ' v  t2  t1 

vx         vx ' v
t t2  t1 t2  t1 t2  t1 t2  t1 t2  t1 t2  t1

vx  v  vx ' odnosno u sustavu S’ v x '  vx  v

To je Galileijevo pravilo zbrajanje brzina.

Obrasci vx  v  vx ' , vx '  vx  v u skladu su s našim iskustvom i temelje se na logičkim

zaključcima. Međutim, u relativističkoj mehanici, gdje su brzine bliske brzini svjetlosti, ti
obrasci imaju drukčiji oblik, a s njima ćemo se susresti u specijalnoj teoriji relativnosti
koju je razvio Albert Einstein.