Kriminologija kao

suma
teorija o kriminalitetu

Predavanje 6/7/8/9
 Historijat
“teorija o kriminalitetu”

• Teško možemo pronaći pravu vododjelnicu između

neistematskog i teorijski zasnovanog pristupa
izučavanja kriminaliteta.
Naučni pristup

Zdravorazumski
pristup
 ...jedan od zaključaka:

• nastankom građanskog društva, dolazi i do pokušaja

naučnih objašnjenja fenomena kriminaliteta.
 Kriminogeneza

• proučavanje kriminogeneze nedvojbeno je

neophodan sadržilac kojim proničemo u samu
motivaciju za:
• kriminalno ponašanje,
• duševnost,
• socijalne uslove i
• same okolnosti u kojima kiminogeneza nastaje
 Teorija (u kriminologiji):

• Teorijom seu kriminologiji jednostavno smatra:

• “suma logičkih i empirijskih, međusobno povezanih
konstatacija koje razlažu pojavu koju izučavamo».
 Osnovni zahtjev (kriminološke)
teorije:

• empirijska provjerljivost !!!

 Rock (1994),
vododjelnica među kriminološkim teorijama :

• Studija «Historija kriminologije»

 Rock (1994),
vododjelnica među kriminološkim teorijama :
• «predkriminologiju» (1500 – 1750)
• «filantropiju» (1750 – 1830),
• «državno-administrativnu kriminologiju» (1830 –
1890 ),
• «naučnu kriminologiju»( 1890 – 1960),
• «institucionalnu kriminologiju» (1960 – današnjeg
vremena ).
 Ideje mislilaca
STAROG i SREDNJEG stoljeća
 Staro stoljeće

• Platon:
• Zločin kao posljedica unutrašnjih faktora čovjeka, te zbog
toga kažnjavanje pojedinca treba prilagoditi stanju psihe
individue na koju se kazna odnosi,
 Staro stoljeće

• Aristotel:

• zločin kao rezultanta moralne pokvarenosti izvršioca,

• Mada ON djelomično pridaje značaj i socijanim faktorima

koji utiču na izvršioca i opredjeljuju ga da izvrši zločin.
 Staro stoljeće (Aristotel)

• Odluku da počini zločin, pojedinac stvara sam u

skladu sa «obećanom koristi» koju taj akt donosi.
 Staro stoljeće (Aristotel)

• Ovo učenje se smatra pretećom «utilitarističkog

koncepta» u kasnojoj modernijoj kriminološkoj misli;
 Staro stoljeće

• Ciceron:
• nekažnjavanje je osnovni generator novih zločina, zbog
čega on insistira na obaveznoj kazni za svako nedjelo (nulta
tolerancija);
 Staro stoljeće

• Seneka:
• krivično djelo je primarno pokazatelj greške u pojedincu te
bi prema njemu kazna trebala biti izrečena u svrhu
popravljenja te greške.
 Srednje stoljeće

• Dominiraju ideje «crkvenih mislilaca» koji zločin

poistovjećuju sa «grijehom».
 Srednje stoljeće

• Mnoga razmišljanja «kriminologije srdnjeg stoljeća» i

krivičnog prava bila su pod uticajem Kanonskog
prava, koje je zonu kažnjivosti proširilo i na
»slobodno mišljenje».
Prosvjetiteljstvo
 Prosvjetiteljstvo

• Upravo «prosvjetitelji» prave značajan iskorak ka

naučnim, strukturalnim i metodološko relevantnim
objašnjenjima kriminalne pojave.
 Prosvjetiteljstvo

• kritikuju reakciju dotadašnjeg društva na zločine

protiv religije,

• ustaju protiv pravnog partikularizma, surovog

kažnjavanja (po prvi put se javno zalažu za nešto što je i danas ideal
savremene kriminologije, a to je):

• prevencija zločina
 Prosvjetiteljstvo

• ako sagledamo u potpunosti ovaj period učenja o

zločinu, moramo zaključiti da su oni ipak pripremili
osnovnu platformu za sistematsko i nedogmatsko
promišljenje o zločinu koje se smatra i prvom
kriminološkom teorijom.
 Prosvjetiteljstvo

• Montesquieu:
• Rapolagati sa kažnjavanjem je privilegija
 Prosvjetiteljstvo

• Montesquieu:

• Zakonodavac mora poznavati «duh naroda» i faktore koji

na njega utiču (klima, običaji...).
 Prosvjetiteljstvo

• Montesquieu:

• Bori se protiv varvarskog kažnjavanja, zalažući se za

humanizaciju i individualizaciju kazne;
 Prosvjetiteljstvo

• Rosseau:

• svojom teorijom o «društvenom ugovoru» praktično se

zalaže za građansko društvo i pridonosi shvatanju svrhe
kažnjavanja u istom
 Prosvjetiteljstvo

• Rosseau:

• Propagira ideju o suverenosti naroda i jednakosti građana

pred društvom (zakonom);
 Prosvjetiteljstvo

• Voltaire:

• veliki dio zločinačke prirode ljudi je direktno

proporcionalan slabostima ljudske prirode.
 Prosvjetiteljstvo

• Voltaire:

• On smatra da zakonodavac o tome mora voditi računa kada

predlaže zakone i propisuje sankcije.
“KLASIČNA
ŠKOLA”
u kriminologiji
Predavanje 9
07.04.2014.
 Klasična škola u kriminologiji

• proces koji započinje još krajem XVIII stoljeća i na

specifičan način traje skoro i do današnjih dana.
 Klasična škola u kriminologiji

• sistematično promišljanje o kriminalitetu i modusima

formalne reakcije na njega, započinje upravo sa
pojavom «klasične orijentacije u kriminologiji (i
krivičnom pravu)».
 Klasična škola u kriminologiji

• Iako puna kontroverzi, za klasičnu školu se ipak mora

reći da predstavlja osnovnu platformu za kasnija
potpunija i svrsishodnija objašnjenja problema
protivpravnih ponašanja uopšte

• i što je najbitnije, ona obiluje refleksijama na takva

ponašanja
 Klasična škola u kriminologiji

• Svoje učenje ova orijentacija uopšte, zasnivala je na

Rano-grčkoj filozofiji, koja se temeljila na pitanju
«slobodne volje»,

• RACIONALNI IZBOR POJEDINCA

 Klasična škola u kriminologiji

• Neke od definicijskih vodilja klasične škole, koja je

involvirana i u kriminološku nauku, su:
 Definicijske vodilje
klasične škole u kriminologiji:

• svi ljudi su rođeni slobodnom voljom

 Definicijske vodilje
klasične škole u kriminologiji:

• Ljudsko ponašanje je vođeno hedonizmom

(užitkom);
 Definicijske vodilje
klasične škole u kriminologiji:

• zločin je rezultat slobodne volje i hedonizma

 Definicijske vodilje
klasične škole u kriminologiji:

• svako kažnjavanje je jednak tretman iznad zakona

 Definicijske vodilje
klasične škole u kriminologiji:

• loši ljudi nisu ništa više do rezultat loših zakona.

 CESARE BECCARIA
1738-1794

Dei delitti e delle pene

(1764)
“O zločinima i kaznama”

Klasična kriminologija
“slobodna volja”
 CESARE BECCARIA
1738-1794
• U svojm naučnom opusu, on je
sintetizirao ideje filozofa kao što su:
• Montesquieu,
• Helvetius,
• Voltaire,
• Bacon,
• Rousseau,
• Diderot
• Hume.
 CESARE BECCARIA
1738-1794

• glavnu postavku filozofije kažnjavanja, on ostvaruje u

svom čuvenom djelu: «O zločinima i kaznama».

• «Dei delitti e delle pene»

 CESARE BECCARIA
1738-1794

• U analitičkoj raspravi kroz ovu studiju, Beccaria

otvara mnoga pitanja upotrebne filozofije tadašnjeg
vremena i stvara slijedeće argumente:
 CESARE BECCARIA
1738-1794 (argumenti)

• ako zlostavljate nečiju slobodu vi zlostavljate

socijalnu zajednicu;
 CESARE BECCARIA
1738-1794 (argumenti)

• krivično pravna reakcija države mora imati

restriktivan videokrug
 CESARE BECCARIA
1738-1794 (argumenti)

• ljude smatramo nevinim sve dok im ne dokažemo

krivicu
 CESARE BECCARIA
1738-1794 (argumenti)

• zakon mora biti koncipiran (napisan) sa objašnjenjem

i utvrđenim formama kazne
 CESARE BECCARIA
1738-1794 (argumenti)

• kažnjavanje mora biti ograničeno samo na

neophodno
 CESARE BECCARIA
1738-1794 (argumenti)

• kažnjavanje mora biti odvojeno za različite kategorije

ljudi (uzrast);
 CESARE BECCARIA
1738-1794 (argumenti)

• krivično pravo mora biti organizirano u krugu

«kriminalne prevencije».
 CESARE BECCARIA
1738-1794

• Iz ovakvih postavki očiglednoje da Beccaria

sintetizira probleme kriminaliteta i njegove
prevencije.
 CESARE BECCARIA
1738-1794

• Za razliku od prethodnika on se više bazirao na:

• kriminalitet,
• kontrolu kriminaliteta,
• reformu pravnog sistema
• stvaranje dobrih i upotrebljivih zakona
 CESARE BECCARIA
1738-1794

• Iako mu se mora odati priznanje kao reformatoru

filozofije «krivičnih nauka» uopšte, Beccaria je
doživljavao i mnoge kritike u vremenu u kome je
djelovao:
 CESARE BECCARIA
1738-1794 (KRITIKE)?

• Smatran je: drskim i smjelim piscem, socijalistom

koji, «polazeći od teorije društvenog ugovora,
prvobitne ljude smatra slobodnim i jednakim»

• tako piše sveštenik Facchinei – angažiran od strane

mletačkog Vijeća desetorice, jer se smatralo da ovo djelo
ugrožava opstanak i ustrojstvo Mletačke Republike.
 CESARE BECCARIA
1738-1794 (nadogradnja učenja prethodnika)?

• Montesquieu (1748)

• u kojima je on osudio način kažnjavanja koje vidimo

u mnogim zemljama i danas.
 CESARE BECCARIA
1738-1794 (nadogradnja učenja prethodnika)?

• Montesquieu je u toj revnosti vidio formu «lova na

vještice», ideju da bi kažnjavanjem kriminalaca
«osvetili božansko»
 CESARE BECCARIA
1738-1794 (nadogradnja učenja prethodnika)?

• Montesquie-ovo gledište je bilo usmjereno na

sintagmu «da ako želiš odati čast božanskom, čini to ali
probaj da ne osvećuješ božansko – božanskom to nije
potrebno».
 CESARE BECCARIA
1738-1794

• U skladu s tim, Beccaria -ino djelo nesumnjivo se

može kategorisati kao priručnik za organizaciju
ljudskog društva
 CESARE BECCARIA
1738-1794

• Prema njemu, prirodna svrha najmudrijih zakona se

ogleda u tome da svim ljudima omoguće uživanje
prednosti koje život pruža i da suzbijaju sve ono što
postepeno te prednosti usmjerava na mali broj ljudi.
 CESARE BECCARIA
1738-1794

• Naime preme njemu upravo takav čin bi od jedne

kategorije ljudi stvarao vrhunac moći i sreće a kod
drugih krajnju nemoć i bijedu
 CESARE BECCARIA
1738-1794

• Upravo iz navedenih premisa lakše je shvatiti njegovo

razmišljanje u kome kaže da je: «svrha svih zakona opšte
dobro»
 CESARE BECCARIA
1738-1794 (...o podjeli vlasti ...) ?

• u tom smjeru posebno podcrtava autonomnost

sudske vlasti.
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(...o podjeli vlasti ... POROTNO SUĐENJE) ?

• Ako kritički posmatramo ovu konstataciju danas,

imajući u vidu dostignuća tog vremena na polju
pravosuđa, moramo zaključiti da se ova istrajavanja
na demokratizaciji i objektiviziranju mogu posmatrati
i kao aluzija na porotno suđenje (prvi put u istoriji)
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(...o podjeli vlasti ... POROTNO SUĐENJE) ?

• « Nužno je da postoji tijelo čije će se presude sastojati

samo u utvrđivanju postoje li ili ne određene
činjenice u konkretnom sudskom postupku».
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... POLITIČKI ASPEKT KAŽNJAVANJA ....) ?

• posebnu pažnju posvećuje političkim aspektima

dogmatike kažnjavanja.
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... POLITIČKI ASPEKT KAŽNJAVANJA ....) ?

• U svojim učenjima Beccaria podcrtava neminovnost

utvrđivanja preciznih kriterija za izbor vrste i mjere
kazne.

• Preventivne sadržaje on vidi u samoj kazni.

 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... POLITIČKI ASPEKT KAŽNJAVANJA ....) ?

• Njena adkvatnost je objašnjenja kroz tzv. «geometriju

zločina» prema kojoj on insistira na srazmjernosti
između zločina i kazne .

• « Zato moraju biti jače zapreke koje odvraćaju ljude od

krivičnog djela, ako su krivična djela opasnija za opšte
dobro i ako je jači poticaj koji ih na kriminal tjera nagon»
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... Prevencija zločina ....) ?

• Beccaria zasigurno svojim stavovima uvodi

prevenciju na velika vrata krivičnih disciplina i daje
joj zvaničnu potvrdu.
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... Prevencija zločina ....) ?

• Njegova stajališta «bolje sprečavati zločine negoli ih

kažnjavati», kasnije je prihvaćena kao glavna svrha
svakog dobrog zakonodavstva
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... Prevencija zločina ....) ?

• zakonodavstvo je prema njemu ništa drugo do:

«težnja da se ljudi učine sretnijim ili manje
nesretnim».
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... Prevencija zločina ....) ?

• On smatra da bi zakoni morali biti prilagođeni svim

ljudima, naravno potrebno je i da ih se svi boje, ali
samo zakona a ne i ljudi koji vladaju.

• Ovaj stav unio je velike pometnje u tadašnju

filozofiju kažnjavanja.
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... Prevencija zločina ....) ?

• Prema Beccaria-i, strah pred zakonima je spasonosan,

ali poguban i zločinima pogodan je strah pred
ljudima
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... Svrha kažnjavanja ....) ?

• On se zalaže i za što hitniju primjenu kazne, nakon

učinjenog zločina.

• « Poena Pede Claudo» ( Kazna ide hromom nogom)

 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... Svrha kažnjavanja ....) ?

• Prema njemu:
• izvjesnost i
• neizbježnost kazne su njene ključne karakteristike
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... Svrha kažnjavanja ....) ?

• On ove dvije karakteristike smatra daleko korisnijim

atributom u preventivnom smislu nego li je to:
• sama visina kazne,
• njena strogost i
• okrutnost
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... Svrha kažnjavanja ....) ?

• Tako i sama činjenica postojanja neminovnosti kazne,

pa i one blage, uvijek će jače djelovati na čovjeka od
pukog straha od «teže» kazne.
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... Svrha kažnjavanja ....) ?

• Beccaria razvija ovakav koncept upravo zbog toga jer

u prethodnim razmišljanjima podcrtava intencije
zločinaca da izbjegnu kaznu, tako da i ovdje strah
veže za nadu da će se kazna izbjeći.
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... Svrha kažnjavanja ....) ?

• U pogledu generalnopreventivnog značaja i efekta

same kazne, Beccaria smatra da najveći utisak na
čovjekovu dušu ne čini strogost kazne već njeno
trajanje
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... Smrtna kazna ....) ?

• On se strogo protivi smrtnoj kazni, smatrajući da

ona nema nikakvog efekta, primarno preventivnog
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... Smrtna kazna ....) ?

• Javne egzekucije po njemu, izazivaju i samilost

pomiješanu sa ogorčenjem prema egzekutoru.

• On se zalaže za kaznu doživotne robije kao

«suplement smrtnoj kazni», jer ona sadrži sve što je
neophodno da odvrati od zločina i one koji su njemu
najskloniji.
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... Ostale sankcije ....) ?

• On se bavio analizama i nekih drugih,

srednjovjekovnih kazni.

• Posebnu pažnju posvećuje:

• infamiji (kazna posramljivanja pojedinaca)
• protjerivanju i
• konfiskaciji.
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... Ostale sankcije ....) ?

• Kaznom «sramoćenja» Beccaria predlaže da se kažnjavaju

isključivo izvršioci krivičnih djela protiv časti i ugleda jer
se time podstiče njena preventivna poruka.

• Međutim strogo kritikuje kazne protjerivanja i konfiskacije

imovine jer ih smatra totalno beskorisnim i bez osnovne
doze preventivnih poruka na potencijalne izvršioce.
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... Dva (2) kriterija za podjelu zločina ....) ?

• Veoma je interesantna njegova podjela zločina naspram

dva osnovna kriterija.

• Prvi kriterij je «društvena opasnost djela», dok u

drugom kriteriju on razlikuje one zločine koji su «pravi»,
po svojoj prirodi okrutni, i oni koji koji su nametnuti
zakonom[1].

• [1] «veleizdaja», «delikti mišljenja», «verbalni delikti», «religijski

delikti» ....
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... !!!....) ?

• Za Beccaria-u vežemo i tri važna stajališta:

 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... Tri VAŽNA stajališta....) ?

1. on predstavlja simbol prosvjetiteljstva u kriminologiji

 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... Tri VAŽNA stajališta....) ?

2. bio je najutjecajniji zagovarač

«konsekvencijalizma» u pravdi

• (tvrdeći da je moralna svrha kazne prevencija kriminaliteta

u budućnosti a ne kazna za kriminalnu prošlost),
 CESARE BECCARIA 1738-1794
(... Tri VAŽNA stajališta....) ?

• bio je tvorac «nauke o pravdi», vizije koja je

konsekvence pravnih odluka mogla otkriti i
katalogizirati «geometrijskom preciznošću»
 KLASIČNA ŠKOLA
(ZAKLJUČAK)

• Osamnaesto stoljeće je bilo važno i zbog toga što se

po prvi put, u dvije hiljade godina, očituju prednosti
ljudske civilizacije u boljem rezonovanju i
emocionalnoj osjetljivosti prema bolu i patnjama
drugih.
 KLASIČNA ŠKOLA
(ZAKLJUČAK)

• Radilo se o prekretnici, vremenu kada je postalo

modernije pomoći žrtvama nego ih stvarati.

• To je bilo vrijeme kada je počinjala pobuna protiv

militarizma i «obožavanja” jačega
 KLASIČNA ŠKOLA
(ZAKLJUČAK)

• Bilo je to vrijeme napretka nauke u teoriji, medicine u

praksi i novih mašinskih izuma.

• Sve navedeno je osiguralo vidljive dokaze da je ljudski

trud bitan.
 KLASIČNA ŠKOLA
(ZAKLJUČAK)

• Sve ovo je uticalo i na Beccariu te ga dovelo do faze

reinovacije pravde racionalnim upravljanjem
emocijama a ne slijepilom sa ultimativnom
statistikom kao načinom uvida u efekte koje je pravda
imala na ljudsku mizeriju.
 KLASIČNA ŠKOLA
(ZAKLJUČAK)

• Beccaria je iznosio teorije na način koji je teško bilo

falsifikovati i zloupotrijebiti.

• On je postavio «algoritam» za način na koji političari,

čak i neki naučnici mogu spojiti zajedno ono u što
vjeruju da je tačno i što mogu dokumentirati na bazi
naučnih dokaza
 KLASIČNA ŠKOLA
(ZAKLJUČAK)

• On je ostao jedan od najutjecajnijih pravnika čineći

konsekvence prevencije kriminala bitnim
 KLASIČNA ŠKOLA
(ZAKLJUČAK)

• CESARE BECCARIA 1738-1794

(... AKTUELNOST ....) ?

• Svojevremeno Beccaria je bio možda i neshvaćen ali

njegove studije o prevenciji kriminala, kao glavnim
ciljem i smislom kažnjavanja, odjeknula je dva
stoljeća kasnije u pričama o Sherlok Holmsu autora
Conan Doyle[1] (1929)

• [1] «Pružiti otpor kriminalu je bitno, ali preventirati ga još je

bitnije.», Conan Doyle, koristeći rečenicu upravo C.
Beccaria-e (1927)
 KLASIČNA ŠKOLA
(ZAKLJUČAK – KONSEKVENCE Beccaria-inih učenja)?

• Osuđivao je svako kažnjavanje koje je prelazilo

potrebu za odvraćanjem od zločina.

• Dalje je u svojim radovima predlagao da težina kazne

treba odgovarati osuđeniku a ne osudi. i tako, kao
arhitekt nauke o pravdi, on se zalagao za određene
smjernice u kažnjavanju koje su bile bazirane na
naknadnom učinku kazne na kriminalitet.
 KLASIČNA ŠKOLA
(ZAKLJUČAK – KONSEKVENCE Beccaria-inih učenja)?

• Ideje Beccarie su našle svoje mjesto i u

kriminološkim učenjima u drugim zemljama Evrope,
ili preciznije rečeno i izvan Italije
NEOKLASICIZAM
U KRIMINOLOGIJI

Predavanje 8
07.04.2014.
 Tumačenje ideja Cessara Beccaria-e
• Nakon iznesenih stavova, u kriminologiji dolazi do velikog
ekspanzionizma u tumačenju ideja Cessara Beccaria-e.

• Jedno od učenja koje se u kontekstu tadašnjeg vremena

nazivalo «neoklasicističko» je učenje engleskog filozofa Jeremy
Bentham-a (1748-1832).
 JEREMY BENTHAM 1748-1832

UTILITARIZAM

Klasična kriminologija
“slobodna volja”
 JEREMY BENTHAM 1748-1832

• On u svom najpoznatijem djelu:

• «Uvod u načela morala i zakonodavstva»

određuje kaznu kao:

“opravdanu” i «svrsishodnu» ukoliko je «korisna».

Ovakvim učenjem, Bentham po prvi put u tom vremenu

dovodi u «sukob» koncepcije retributivizma i utilitarizma.
 JEREMY BENTHAM 1748-1832

• Benthamova teorija kazne presudno je uticala na

filozofiju kažnjavanja XIX i XX stoljeća.
 JEREMY BENTHAM 1748-1832

• Nesporna je njegova zasluga u pogledu proklamiranja

UTILITARIZMA kao konačne profilacije onoga što
se danas naziva «svrhom kažnjavanja u savremanom
krivičnom postupku».
 JEREMY BENTHAM 1748-1832

• Mnogi savremenici njegovog

doba bili su impresionirani
njegovim sistemom analize
svrhe i prirode kažnjavanja
zločinaca te su nerijetko
govorili da je upravo Bentham
teoriju kazne doveo do
savršenstva.
 JEREMY BENTHAM 1748-1832

• Oštro se suprostavljao načelima «zasluge» i

«reciprociteta», koje je označavao kao načela
«antipatije i simpatije» na kojima se temelji kompletan
«retributivizam»
 JEREMY BENTHAM 1748-1832

• Prema njemu, kaznu treba dopustiti samo ukoliko ista

obećava da će sprječiti neko veće zlo, dok je u
suprotnom kazna beskorisna.
 JEREMY BENTHAM 1748-1832

• On je ipak bio uvjeren da pozitivni učinci kazne

nužno moraju pobijediti zlo koje kazna nosi.

• Ti pozitivni učinci podrazumjevaju u prvom redu i

njenu preventivnu usmjerenost.
 JEREMY BENTHAM 1748-1832

• Drugim rječima, kazna principjelno mora biti

okrenuta budućnosti, i mora se smatrati kao
instrument prevencije budućih kažnjivih ponašanja.

• U tom smislu Bentham razlikuje opštu i posebnu

prevenciju kriminaliteta.
 JEREMY BENTHAM 1748-1832

• Kada se radi o opštoj prevenciji, Bentham veliku nadu

polaže na instinkt straha, jer prema njemu kazna
nužno mora djelovati i na eventualne izvršioce
krivičnih djela.
 JEREMY BENTHAM 1748-1832

• Ona (kazna) se prenosi «univerzalnim jezikom bola i

lagodnosti», te se Bentham oslanja upravo na
hedonističku prirodu čovjeka koja će obezbjediti
individualno i opšte poštivanje normi (zakona).
 JEREMY BENTHAM 1748-1832

• Za Bentham-a je opšta prevencija i glavni cilj kazne,

te glavno opravdanje za njeno konačno izricanje.
JEREMY BENTHAM
1748-1832

POSEBNA (INDIVIDUALNA)
PREVENCIJA KRIMINALITATA
 POSEBNA (INDIVIDUALNA)
PREVENCIJA KRIMINALITATA

• Za razliku od opšte, posebna prevencija se prema

Benthamu, ostvaruje uticajem na ponašanje samog
izvršioca krivičnog djela.

• Naravno ovdje se misli na potencijalne prestupnike.

 Tri (3) osnovna modaliteta posebne prevencije
kriminaliteta (koja se realizira kao):

• OMOGUĆAVANJE

• označava fizičku dimenziju posebne prevencije a realizira se

kao:
• (a) eliminacija,
• (b) izolacija,
• (c) sistem krivično-pravnih zabrana.
 Tri (3) osnovna modaliteta posebne
prevencije kriminaliteta (koja se realizira
kao):

• PREODGOJ

• Ova mjera bi uključivala maksimalni uspjeh prema kojem

takav izvršilac nebi recidivirao i kada bi bio uvjeren da
neće biti otkriven.
 Tri (3) osnovna modaliteta posebne
prevencije kriminaliteta (koja se realizira
kao):

• ZASTRAŠIVANJE

• Za one koje nije moguće popraviti kazna prvenstveno

predstavlja zlo, neugodnu uspomenu, koja će ga uvijek
odvračati od ponovnog izvršenja
 JEREMY BENTHAM 1748-1832

• Njegov utilitarizam je jako prožet u njegovim

razmišljanjima o kažnjavanju
 JEREMY BENTHAM 1748-1832

• kažnjavanje tako ima za cilj da :

• spriječi krivična djela,

• ako ih ne spriječi da utiče na izvršioca da izvrši neko
«blaže» krivično djelo,
• da utiče da izvršilac ne upotrijebi višak nasilja,
• da spriječi zločin na najjednostavniji način
 JEREMY BENTHAM 1748-1832

• Iako se ova teorija smatrala jako savremanom u doba

kada je nastala, ipak se teško oteti utisku da ona
otvara mnoge dileme.

• Ona nosi u sebi neke negativne učinke koji se

primarno odnose na na načelo zakonitosti i načelo
krivnje
 KRITIKA !!!

• Tako možemo zaključiti da Benthamov «utilitarizam»

(korisnost), koliko god je krivičnim naukama donosi
nova otkrića, toliko je u sebi sadržava i opasnost od
nastajanja potencijalne retencije.
• Pitanja – komentari ??