SOCIOLOGIJA-ZAVRŠNI ISPIT

1. Ko je sociolog i šta je sociološka imaginacija?

Sociolog je onaj ko je u stanju da se oslobodi neposrednih ličnih okolnosti u kojima se
nalazi da bi vidio stvari u jednom širem kontekstu. Sociološka imaginacija nas uči da se
udaljimo od sopstvene rutine i da stvari posmatramo iz sasvim novog ugla.
2. Navedite i objasnite osnovne tipove društvenih grupa i uzroke formiranja!
Pod društvenom grupom u najširem smislu se podrazumijeva veći ili manji broj
pojedinaca koji imaju neku zajdničku karakteristiku.Društvene grupe su cjeline dva i
više pojedinaca koje se međusobno razlikuju po najrazličitijim obilježjima. Ako se za
kriterij razlikovanja grupa uzme uzrok njihova formiranja tada se oblici grupiranja
mogu podijeliti u tri osnovne vrste:
• Radne grupe
• Grupe nastale na temelju zajedničkih životnih uslova
• U treću vrstu spadaju sve neorganizirane ili privremene grupe.
Prema stepenu formalizacije odnosa:
• Formalne grupe – imaju stalnu organizaciju, propisan sistem zajedničkog
djelovanja i odlučivanja, ali i sistem sankcionisanja
• Neformalne grupe – često postoje unutar formalnih grupa i u njih pojedinci ulaze
radi zadovoljavanja određenih sklonosti, potreba težnje i slično; nemaju stalnu
organizaciju ili uopšte nisu organizovane.
Na osnovu stepena i kvaliteta povezanosti članova grupe:
• Zajednice – karakteristike: trajnost, neposrednost, prisnost među članovima,
naglašena solidarnost, svijest o pripadnosti zajednici i zajednički kulturni
obrazac
• Skupovi – to su manje trajnije skupine, ali i kada su trajne, veze među njima su
spoljašnje, posredne, a pojedinci ih ne moraju biti svjesni.
Prema prisnosti i intenzitetu interpersonalnih odnosa:
• Primarne grupe – postoje intenzivni interpersonalni odnosi među članovima,
jaka emocionalna vezanost za grupu i kontakt “licem u lice”
• Sekundarne grupe – to su velike, makro grupe koje nastaju na osnovu
zajedničkih interesa; kontakti nisu česti, niti neposredni (klase, nacije, političke
partije i druge makro grupe).
 Na osnovu raspodjele društvene moći i načinu rukovođenja:
• Autoritativne grupe – imaju strogu hijerarhijsku organizaciju sa izrazitom
nejednakošću vodećih i ostalih članova grupe; moć se obezbjeđuje na osnovu
hijerarhije uloga i položaja ili tradicije
• Demokratske grupe – to su one u kojima postoji relativno srazmjerno
raspodijeljena moć između pripadnika i grupe; u njima se naglašavaju načela
jednakosti i solidarnosti.
• Uzroci koji dovode do formiranja grupe:
• Potreba za vlastitom samoreprodukcijom;
• Življenje na užem geografskom području;
• Potreba za obavljanjem zajedničkih djelatnosti;
• Sličan društveni položaj pojedinca;
• Zajedničko porijeklo;
• Zadovoljavanje zajedničkih sklonosti i interesovanja.
3. Objasnite intervju i anketu kao istraživačke tehnike!
U prikupljanju podataka metodom ispitivanja, kao istraživačke tehnike koriste se
intervju i anketa i zato se ispitivanje, zavisno od tehnike koja se upotrebljava, često
dijeli na:
• Intervjuisanje;
• anketiranje.
Pod intervjuom (razgovorom) uglavnom se podrazumijeva prikupljanje podataka putem
govornog opštenja između ispitivača i ispitanika.
Od običnog, svakodnevnog razgovora naučni razgovor se razlikuje po tome što je
njegov sadržaj, tok i način u manjoj ili većoj mjeri određen naučnim ciljem
istraživanja.Zavisno od naučnog cilja koji se pred istraživanjem postavlja, razlikuju se
tri tipa intervjua:
• slobodni ili neusmjereni;
• usmjereni ili dubinski;
• panel intervju.
Slobodni ili neusmjereni intervju koristi se kad se žele prikupiti opšti podaci o pojavi
koja se ispituje, kada se traga za početnom i globalnom slikom pojave koja se istražuje.
S obzirom na tako postavljen cilj, ispitivač ima veliku slobodu pri postavljanju pitanja
kako u pogledu njihovog sadržaja tako i oblika i redosljeda.Usmjereni ili dubinski
 intervju upotrebljava se za prikupljanje podataka o dubinskim, skrivenim slojevima
pojave koja se istražuje.Sloboda ispitivača je ovdje svedena na minimum, jer se
razgovor odvija prema precizno utvrđenom sadržaju i postupku naznačenom u
osnovama za razgovor. Panel intervju je specifična vrsta usmjerenog intervjua. On se
koristi za proučavanje dugotrajnih i promjenljivih pojava, a sastoji se u razgovoru koji
se vrši u određenim vremenskim razmacima kako bi se uočile promjene u pojavi. Kao i
kod usmjerenog intervjua, i ovdje je sadržaj i tok razgovora ispitivača sa ispitanikom
unaprijed određen i definisan u osnovama za razgovor.Anketiranje, za razliku od
intervjua, jeste takva tehnika ispitivanja kod koje ne dolazi do neposredne, lične
komunikacije između ispitivača i ispitanika, nego se ispitivanje obavlja preko pisanog
upitnika.
Ispitanicima, izabranim po određenom uzorku, dostavlja se anketni upitnik i od njih se
traži da u skladu sa uputstvima koja su data u upitniku ili usmenoj instrukciji anketara
odgovore na pitanja iz upitnika.Zavisno od načina kako su formulisana pitanja, anketa
može biti:
• standardizovana - u kojoj su odgovori na pitanja uglavnom zatvorenog tipa,
odnosno sa unaprijed datim alternativama, koristi se pri istraživanju prostih i
jednostavnih pojava čiji se sadržaj može izraziti u nekoliko modaliteta;
• nestandardizovana – koristi se za istraživanje kompleksnih i složenih pojava, o
kojima su naučna saznanja relativno oskudna.
Kod nestandardizovanog tipa ankete odgovori na pitanja su uglavnom otvoreni.
Ispitaniku se, po pravilu, ne nude nikakve alternative, već se traži da on sam ponudi i
formuliše odgovor na postavljena pitanja, i
kombinacija standardizovanog i nestandardizovanog tipa ankete kombinovanjem
otvorenih i zatvorenih odgovora na postavljena pitanja.
4. Navedite i objasnite podjelu društvenih grupa prema stepenu fomalizacije odnosa!
Prema stepenu formalizacije odnosa:
• Formalne grupe – imaju stalnu organizaciju, propisan sistem zajedničkog
djelovanja i odlučivanja, ali i sistem sankcionisanja
• Neformalne grupe – često postoje unutar formalnih grupa i u njih pojedinci ulaze
radi zadovoljavanja određenih sklonosti, potreba težnje i slično; nemaju stalnu
organizaciju ili uopšte nisu organizovane.
5. Šta je sociologija i njen predmet?
Sociologija je nauka koja se bavi sistemskim izučavanjem društvenog života, društvenih
pojava i grupa i društva u njegovoj cjelokupnosti, tj. Ustrojem društva i zakonitostima
njegova razvoja u najširem značenju. Ona se bavi znanstvenim proučavanjem
društvenog ponašanja. Predmet sociologije je izučavanje tog šta društvo čini od čovjeka
i šta on čini sam sa sobom.

6. Objasnite šta je društvo!

Društvo je proizvod uzajamnih djelatnosti ljudi, u koje oni nužno stupaju u
obezbjeđivanju potrebnih dobara za život, odnosno u reproduciranju života vrste kojoj
pripadaju. Elementi društva: ljudi, ljudski proizvodi i ljudske djelatnosti (ponašanja).
7. Šta je nauka? Objasni principe naučnog saznanja!
Znanost je misaona interpretacija objektivne stvarnosti zasnovana na činjenicama te
stvarnosti.Sistematizirana i argumentirana suma znanja u određenom povijesnom
razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se došlo svjesnom primjenom određenih
objektivnih metoda istraživanja. Principi naučnog saznanja:
• Objektivnost;
• Pouzdanost;
• Opštost;
• Sistematičnost.
8. Navedite i objasnite podjelu društvenih grupa prema stepenu i kvalitetu povezanosti
članova grupe!
o Zajednice – karakteristike: trajnost, neposrednost, prisnost među
članovima, naglašena solidarnost, svijest o pripadnosti zajednici i
zajednički kulturni obrazac
o Skupovi – to su manje trajnije skupine, ali i kada su trajne, veze među
njima su spoljašnje, posredne, a pojedinci ih ne moraju biti svjesni.
9. Šta je država?
Država je normativna pojava, institucija s moralnom svrhom. Osnovna funkcija države
je da regulira društvo.Državi pripada suverena vlast u političkom društvu.Bitan element
države je teritorij.Država je složena organizacija koja se sastoji od funkcionera-
predstavnika i uprave.S razvojem društva država postaje sve složenija. Nije moguće
neposredno vladanje, već su potrebni posrednici u vidu teritorijalnih i profesionalnih
 tijela.Legitimitet počiva u krajnjoj liniji na pozitivnoj ocjeni sposobnosti ljudi u
državnom pogonu od strane stanovništva.
Demokratija se ostvaruje kroz komunikaciju između naroda i države i u sve većem
širenju državne djelatnosti (ekspanzija javnih službi, porast regulativne djelatnosti i
prava.
10. Šta je država-obilježja države?
11. Navedite i objasnite podjelu društvenih grupa prema prisnosti i intenzitetu
interpersonalnih odnosa!
Odgovoreno u pitanju broj 2.

12. Objasnite tri obilježja moderne države!

Tri obilježja svake moderne države su: legitimitet, legalitet i lojalnost građana.
Legitimitet predstavlja prihvatanje određenih institucija vlasti od strane građana.
Prihvaćenost će ovisiti o tome koliko je vlast saglasna s višim načelima društva i da li
su vlast osvojili uz dosljedno poštivanje utvrđenih načela i pravila.Proizlazi iz pristanka
i saglasnosti većine građana; Potvrda tog pristanka dobiva se na neposrednim, tajnim i
demokratskim izborima;Jer se izbori održavaju svakih 4-5-6 godina, legitimitet se
procjenjuje i na temelju ispitivanja javnoga mišljenja i stavova građana prema određenoj
vladajućoj grupi/skupini.
Legalitet dolazi od riječi zakonitost” (lex, legis = zakon); Legalitet predstavlja pitanje
zakonitost određene vlasti, tj. koliko je neka vlast utemeljena na zakonima i pozitivnim
propisima;Vlast izabrana na osnovu ustava i zakona je legalna!Osporiti se može ona
vlast koja nije utemeljena na ustavu i zakonima. Neka vlast može biti legalna
(utemeljena na zakonu) ali ne mora biti legitimna (prihvaćena od građana).
Lojalnost građana podrazumijeva iskazivanje odnosa prema postojećoj vlasti. Odnos se
iskazuje kroz pokoravanje zakonima i ponašanjem u skladu s njime. Ispunjavanje
građanskih obvaveza i iskazivanje privrženosti prema vlasti. Ovisi kako je vlast
koncipirana, građani tako biraju između više opcija (politički pluralizam) ili je
ograničen na jednu opciju (politički monizam).
13. Doprinos Sen-Simona razvoju sociologije!
Sen-Simon: Snažno impresioniran dostignućima prirodnih nauka, posebno fizikom i
biologijom, nastojao je da zakone koji vladaju prirodom primjeni na društvo.
 Prvi izdvojio nauku o društvu kao samostalnu nauku - socijalna fiziologija. Osnovu
društva, odnosno društvenog života ljudi čine materijalna proizvodnja, svojina i
ideje.Osnovni zakon koji djeluje u historiji jeste zakon progresa, koji se ogleda u smjeni
dvije epohe: kritičke i organske.Radnička klasa ili industrijska klasa (radnici,kapitalisti
i zanatlije) i neradnička klasa (članovi državnog aparata). Buduće društvo mora voditi
industrijska klasa, koja će upravljanje ljudima zamijeniti sa upravljanjem stvarima. Sen
Simonova teorija društva je mehanicistička i utopistička.
14. Navedi i objasni podjelu društvenih grupa prema raspodjeli društvene moći i načinu
rukovođenja!
Prema prisnosti i intenzitetu interpersonalnih odnosa:
• Primarne grupe – postoje intenzivni interpersonalni odnosi među članovima,
jaka emocionalna vezanost za grupu i kontakt “licem u lice”
• Sekundarne grupe – to su velike, makro grupe koje nastaju na osnovu
zajedničkih interesa; kontakti nisu česti, niti neposredni (klase, nacije, političke
partije i druge makro grupe).
.
15. Objasni tri shvatanja izvora legitimiteta po Maxu Weberu!
Tri izvora legitimiteta po M. Wewberu su:
• Tradicionalna vlast;
• Racionalna vlast;
• Karizmatska vlast.
Racionalna vlast se temelji na jednakim općim pravilima ponašanja za sve članove
društva i za sve predstavnike vlasti. Karakteristična za demokratska društva, gdje se svi
politički subjekti podvrgavaju istom zakonu. Utemeljena na volji svih građana, koja
vrijedi na općem nivou (51 % građana odlučuje kao većina i ostatak to prihvaća).
Tradicionalna vlast je zasnovana na povjerenju u vremenom afirmirani postojeći
poredak. Radi se o vlasti tradicionalnih društava, u kojima vlast vrše dinastije ili
nasljedne vlasti. Tradicionalna vlast se ne osvaja izborima, već konsenzusom o tome ko
ima pravo vladati. Primjeri su tzv. monarhije (koje još dan danas postoje u svijetu).
Karizmatska vlast se zasniva se na odanosti podanika vođi za kojeg se vjeruje da
posjeduje iznimne sposobnosti. Karizma predstavlja određeno obilježje pojedinca koje
ga izdvaja od običnih ljudi i na temelju kojeg mu ostali pridaju nadnaravne, nadljudske
 ili barem izuzetne sposobnosti. Karizma je povezana s magijskim i religijskim utjecajem
političkog autoriteta – proročanski karakter vlasti.
16. Doprinos Auguste Comte razvoju sociologije!
Pokušava objasniti zakone društvenog svijeta;
• opažanje,
• uspoređivanje,
• eksperimentiranje
Sve znanstvene discipline dijele istu metodu i logiku; njima razotkrivaju univerzalne
zakone. Razlikuje tri faze u razvoju čovjekovog svjesnog odnosa prema stvarnosti...
• religiozna
• filozofska
• pozitivna odnosno znanstvena
Preteča pozitivističke, odnosno analitičke filozofije. Imao je ambiciozan plan
rekonstrukcije francuskog društva u kojem je zbog industrijalizacije vladala je
nejednakost i poremećena socijalna kohezija. Smatrao je da treba stvoriti moralni sklad,
koncenzus da bi se društvo reguliralo i držalo na okupu. Pozitivistička sociologija;
“Kurs pozitivne filozofije” i “Kurs pozitivne fizike”, Kont je prvi razvio cjelovit
sociološki sistem.
Ljudsko društvo predstavlja završni korak organske revolucije. U ljudskom društvu ,
“postoji sklad struktura i funkcija koje idu ka zajedničkom cilju kroz akciju i reakciju
unutar djelova i u odnosu na okolinu”, smatra Kont.
Iz porodice nastaje šira ljudska zajednica, odnosno država. Država - “veliko biće” -
suverena vlast, stanovništvo, teritorija, organizovana uprava.
Sociolozi danas raspravljaju o tri osnovne teorijske perspektive, a čije je postavke dao
A. Comte:
• simbolički interkacionizam;
• funkcionalizam;
• konflikt.
Simbolička interkacionistička perspektive - poznata kao simbolički interakcionizam,
usmjerava sociologe da razmotre simbole i pojedinosti iz svakodnevnog života, što ti
simboli znače, i kako ljudi komuniciraju jedni s drugima.
Prema funkcionalističkim perspektivama, koji se nazivaju funkcionalizam - svaki
aspekt društva je ovisan i doprinosi funkcioniranju društva u cjelini. Vlada, odnosno
 država, pruža obrazovanje za djecu u porodici, koja pak plaća porez o kojem država
ovisi - kako bi sama funkcionisala...
Perspektive sukoba, su nastale prije svega kod Karla Marxa u djelima o klasnim
borbama i predstavlja društvo u drugačijem svjetlu nego što su to čine funkcionalističke
i simboličke interkacionističke perspektive. Dok se ove potonje - perspektive
usredotočuju na pozitivne aspekte društva koje pridonose stabilnosti,
perspektive sukoba fokusiraju se na negativnu i proturječne prirodu društva.
17. Objasnite rod kao društvenu zajednicu i karakteristike!
Rod kao društvena zajednica se ubraja u srodničke zajednice. Nastao je na višem stupnju
divljaštva. Zasniva se na stvaranju materijalnih dobara kao svojoj ekonomskoj osnovi,
prisutan je grupni egzogamni brak. Društveni odnosi su razvijeniji u odnosu na hordu,
na čelu roda nalazi se starješina. Uvode se ograničenja u pogledu izbora polnog partnera.
Članovi roda nisu samo pripadnici roda, već i individue. Zabranjeni su polni odnosi
između braće i sestara. Rodovi su najprije bili matrijarhalne zajednice, a razvojem
stočarstva, postaju patrijarhalne. Bratstva ili fratije – čine ga dva-tri roda; prvi korak u
stvaranju drugih ljudskih zajednica.
18. Objasnite pojam kulture i njenu ulogu u društvu!
Klutura je sve ono što ljudi stvaraju kao posebna bića svojim tjelesnim i umnim radom.
Klutura jednog društva obuhvata nematerijalne aspekte i materijalne aspekte društva.
Kultura u širem smislu – cjelokupno stvaralaštvo čovjeka u određenom društvu. Kultura
u užem smislu – duhovno stvaralaštvo, dok se materijalno smatra civilizacijom.Osnovne
funkcije kulture:
• Proces identiteta
• Proces socijalizacije
• Proces institucionalizacije
Društveni identitet se zasniva na svijesti o saznanju nekih zajedničkih karakteristika
pripadnika jedne grupe; formira se i ispoljava u procesima kulturnog razvoja i obuhvata
cjelovite sisteme kulturnih vrijednosti.Socijalizacija je najznačajniji kanal za prenos
kulture kroz vrijeme i generacije; predstavlja učenje i prilagođavanje kulturi u kojoj
čovjek živi.
Primarna socijalizacija – period najintenzivnijeg učenja kulture; glavnu ulogu ima
porodica. Sekundarna socijalizacija – od vremena sazrijevanja do kraja života; utiču
ostale društvene grupe.
 Institucionalizacija društva je proces uspostavljanja i funkcionisanja društvenih
institucija kao ustaljeni sistem djelovanja.Funkcije društvenih institucija:
• Regulisanje svakodnevnog života ljudi i opredjeljivanje društvenih ciljeva.
• Povezivanje i organizacija aktivnosti ljudi kako bi živjeli u harmoniji jedni sa
drugima.
• Prenošenje prihvatljivog ponašanja budućim generacijama.Institucionalizacija
društva je proces uspostavljanja i funkcionisanja društvenih institucija kao
ustaljeni sistem djelovanja.
19. Doprinos Herbert Spencera razvoju sociologije!
Tri “osnovne istine” ili zakona prema H. Spenceru: zakon o inercije sile, zakon o
neuništivosti materije, zakon o neprekidnosti kretanja.Evolucija je integracija materije
uz istovremeno rasipanje kretanja za koje materija prelazi iz jedne relativno nepovezane
i neodređeni homogenosti u relativno povezanu i određenu homogenost”, smatra
Spenser. Društvo je super organizam koji slijedi opštu teoriju evolucije po istim
principima kao biološki organizam.
Razlike između društva i biološkog organizma. Ljudsko društvo je agregat jedinki koje
su manje više raštrkane i slobodne, dok je biološki organizam realna cjelina djelova
koji ga čine.Diferencijacija i specijalizacija funkcija.
Evolutivni razvoj ljudskog društva prelazi put od horda, preko militarizma, pa
industrijalizma, do etičkog društva. (Horda - faza sukoba; militaristička faza integracija
društva; industrijska faza – slobodno i demokratsko društvo; etičko društvo – humanost
i moralnost.). Spencer je utemeljio funkcionalizam kao sociološk teoriju.
20. Objasnite etničku zajednicu kao društvenu zajednicu i koje su njene karakteristike?
Zasnivaju se na zajedničkom etničkom poreklu njihovih članova ili na veri o njihovom
zajedničkom etničkom poreklu. To su:
• narod
• nacija.
NAROD predstavlja globalnu društvenu zajednicu koja se javlja u robovlasništvu, u
doba prerastanja krvno-srodničkih zajednica u više oblike udruživanja koji za svoju
osnovu imaju prevashodno teritorijalnu povezanost svojih članova. Narod nastaje kao
viši oblik plemenskog ujedinjenja.Društvena svijest o zajedničkom porijeklu etničkih
grupa. Ekonomska osnova – autarhična naturalna privreda. Postojanje staleža, zatim
 klasa.Narod je organizovan i kao klasna politička zajednica – štiti interese prvenstveno
jedne klase. Država značajan kohezioni faktor.
NACIJA je globalna društvena zajednica koja. Nastaje u vrijeme prelaza tradicionalnog
društva u moderno, kada nastaju industrijska proizvodnja i tržišna privreda. 2 shvatanja
nacije:
• Građanski ili zapadni model
• Etnički ili istočni model.
GRAĐANSKI ILI ZAPADNI MODEL
Nacija je politička zajednica ustanovljena na liberalnom principu jedna nacija – jedna
država, gdje se nacija izjednačava sa državom, a pripadnost naciji, kao svijest o
zajedništvu ili osjećanju jedinstva koje imaju njeni pripadnici, poistovećuje sa
pripadnošću određene države. – obilježja:
• Posjedovanje kompaktne, utvrđene teritorije
• “ideja partije” – vlada jedinstvena politička volja, obezbjeđena jednakost njenih
pripadnika
• Zajednička kultura i ideologija.

ETNIČKI ILI ISTOČNI MODEL – obilježja:

Naglašavanje zajednice rođenja i rodne kulture – nacionalna pripadnost se stiče

rađanjem. Mogućnost narodne mobilizacije. Specifični kulturni sadržaji, sa
izraženim jezičko-etničkim elementima.

NACIONALIZAM je pojavni oblik nacionalne svijesti kojom se izražava

pripadnost određenoj naciji, ljubav i privrženost prema njoj, a u određenim
situacijama isticanje nacionalnih ciljeva i spremnosti da se za njih bori.

21. Navedite i objasnite tri osnovna tipa kulture!

Tri osnovna tipa kulture:
• Tradicionalna kultura,
• Elitna kultura
• Masovna kultura.
Tipovi subkultura:
Potkulture – ne dovode u pitanje osnovne vrijednosti dominantnog tipa kulture i
Kontrakulture – u suprotnosti sa vrijednostima dominantne kulture.
TRADICIONALNA KULTURA
Najvažniji oblici tradicionalne kulture:
• Navike
• Običaj
• Tradicionalni moral.
Navika je ustaljeni način ponašanja koji može imati društvenu i ličnu dimenziju.
Običaj je ustaljeni i stereotipni oblik ponašanja koji je povezan sa onim djelatnostima
koje u određenoj zajednici imaju praktičan značaj – izrazito kolektivnog
karaktera.Tradicionalni moral – istovremeno društvena vrijednost i pravilo ponašanja;
zasniva se na autoritetu običaja, tradicije i redovnom ponavljanju. Tradicionalni moral
u Bosni i Hercegovini:
• Istaknuta uloga domaćina,
• Značajna uloga vjerskih blagdana,
• Poštovanje institucije kumstva,
• Važnost srodnika po muškoj liniji.

ELITNA KULTURA
Svodi se na duhovnu kulturu i umjetničko stvaralaštvo koji su rezervisani samo za
odabrane – elitu. Sklonost elitnoj kulturi uzima se kao statusni simbol malog broja
intelektualaca.
MASOVNA KULTURA je proizvod savremenog društva, prekretnicu u razvoju
predstavlja naglo preseljenje stanovništva u gradove. Osnovne karakteristike masovne
kulture:
• Težnja ka ujednačavanju različitih kulturnih nivoa;
• Privlačenje masovne publike;
• Internacionalizacija i kosmopolitski karakter kulturnih vrijednosti;
• Pojačana komercijalizacija kulturnih vrijednosti i tvorevina;
• Sve izrazitiji reproduktivni karakter i sve manji produktivni karakter kulture
masovnog društva.
 SUBKULTURE – razlikuju se po svojim kulturnim obrascima od kulture preostalog
dijela društva.
Potkultura - ne dovode u pitanje osnovne vrijednosti dominantnog tipa kulture,
Kontrakultura - u suprotnosti sa vrijednostima dominantne kulture.
22. Objasniti evolutivni put ljudskog društva!
Evolutivni put ljudskog društva je prošao nekoliko faza. Najprije su to bile srodničke
zajednice, zatim etničke i na kraju lokalne društvene zajednice. U srodničke ubrajamo:
hordu, rod i pleme. Etničke: narod i nacija. Lokalne: urbane, ruralne i gradske zajednice.
Horda je nastala na nižem stupnju divljaštva i označava početak društvenog života ljudi.
Trajala nekoliko stotina hiljada godina. Pripadnost hordi = pripadnost društvu. To je i
biološka i ekonomska zajednica. Članovi su imali jednaka prava i obaveze. Vladao
promiskuitet; potomstvo zajedničko za celu hordu.
Rod(Pitanje broj 17.)
Plemenastaje u varvarstvu. Čini ga nekoliko rodova, preko bratstva ili na drugi način.
Rodovi nisu gubili svoju individualnost. Udruživanje rodova na osnovu krvog srodstva
i zajedničke teritorije, ali i ekonomskih potreba i potreba odbrane. Krvno srodnička,
teritorijalna i interesna zajednica. Javljaju se prvi oblici odlučivanja i raspodele vlasti.
Javljaju se imovinske razlike.
Etnička zajednica (pitanje broj 20.)
Lokalne društvene zajednice (pitanje broj 23.)
23. Objasniti lokalne društvene zajednice i koje su njene osnovne karakteristike!
To su multifunkcionalne društvene zajednice koje se oblikuju kao tvorevina dugotrajnih
društvenih procesa na određenom geografskom području. Osnovne karakteristike:
• Prostorno određenje
• Multifunkcionalnost
• Dugotrajnost.
RURALNE ZAJEDNICE – obilježja:
Relativna izolovanost i veća zavisnost od prirodne sredine; Mali broj pripadnika;
Intimni i lični društveni odnosi i jako neformalna društvena prinuda (socijalna kontrola);
Nizak stepen podjele rada i relativna homogenost; Veći značaj rodbinskih veza i
porodice; Velika uloga tradicije, naročito običaja; Ograničena društvena mobilnost;
Nizak stepen društvene podjele rada; Velika patrijarhalna porodica.
 URBANE ZAJEDNICE – gradska naselja – GRAD
Javljaju se na prelazu iz varvatstva u civilizaciju, iz plemenskih zajednica u državu.
Podjela rada dovodi do izdvajanja zanata i trgovine iz poljoprivrede. Nastao u vrijeme
robovlasništva, posebno u antičkom periodu. U moderno doba – proces “svjetske
urbanizacije” – masovno preseljavanje ljudi u gradove.
GRADSKE ZAJEDNICE – obilježja:
Veliki broj ljudi živi zbijeno na malom prostoru; Velika heterogenost stanovništva;
Visok stepen društvene podjele rada i društvene diferencijacije uopšte; Razmrvljenost
društvenog života pojedinca; Prolazni, bezlični i formalizovani odnosi; Atmosfera
anonimnosti; Institucionalizovana socijalna kontrola.
24. Navedite i objasnite osnovne oblike tradicionalne kulture!
Odgovoreno u pitanju broj 21.
25. Navesti i objasniti tri glavna gledišta u sociologiji!
Sociolozi analiziraju društvene pojave na različitim razinama i iz različitih perspektiva.
Sociolozi danas raspravljaju o tri osnovne teorijske perspektive (gledišta):
• simbolički interkacionizam,
• funkcionalizam,
• konflikt.
Ove perspektive nude sociologiji teorijske paradigme objašnjavajući kako društvo
utječe na ljude i obrnuto.
Simbolička interkacionistička perspektive - poznata kao simbolički interakcionizam,
usmjerava sociologe da razmotre simbole i pojedinosti iz svakodnevnog života, što ti
simboli znače, i kako ljudi komuniciraju jedni s drugima.
Prema funkcionalističkim perspektivama, koji se nazivaju funkcionalizam - svaki
aspekt društva je ovisan i doprinosi funkcioniranju društva u cjelini. Vlada, odnosno
država, pruža obrazovanje za djecu u porodici, koja pak plaća porez o kojem država
ovisi - kako bi sama funkcionisala.
Perspektive sukoba, su nastale prije svega kod Karla Marxa u djelima o klasnim
borbama i predstavlja društvo u drugačijem svjetlu nego što su to čine funkcionalističke
i simboličke interkacionističke perspektive.
Dok se ove potonje - perspektive usredotočuju na pozitivne aspekte društva koje
pridonose stabilnosti, perspektive sukoba fokusiraju se na negativnu i proturječne
prirodu društva.
 Funkcionalizam: Moderna sociološka teorija;
U objašnjenju društvenih procesa ne polaze od individualnih ili kolektvinih ponašanja
ljudi ili izdvojenih oblika društvenih odnosa, već polaze od društva kao cjeline.
Funcionalistička teorija polazi od pretpostavke da je ponašanje u društvu strukturirano,
tj. odnosi u društvu su regulisani na osnovu nekih pravila. Dakle, postoje obrasci
društvenih odnosa koji se ponavljaju na osnovu unaprijed zadatih obrazaca.Glavni
djelovi društva – institucije (porodica, ekonomski, politički, obrazovni sistem).
Teorija društvenog sukoba: Predstavnici ove teorije ističu značaj podjela u društvu, te
su na taj način zaokupljeni pitanjima moći, nejednakosti, borbe. Društvo se sastoji od
različitih interesnih grupa, koje slijede svoje sopstvene interese. Postojanje interesa,
uvjek znači postojanje mogućnosti za konflikt, iz kojeg neke društvene grupe mogu
izvlačiti veću korist od drugih. Predstavnici ove teorije ispituju stepen napetosti koja
postoji između dominantnih društvenih grupa i grupa u nepovoljnom položaju, i
pokušavaju da shvate kako se uspostavljaju i održavaju odnosi kontrole.
Simbolički interakcionizam: Simbolički interakcionizam je nastao iz zaokupljenosti
jezikom i značenjem. Ključni elemet – simbol, nešto što stoji umjesto nečega drugog i
bliže ga objašnjava.Usmjerava pažnju na određeni detalj u nekoj interakciji i na način
na koji se taj detalj koristi da bismo shvatili smisao onoga šta drugi rade ili govore.
26. Šta je društvena nejednakost i koja su njena obilježja?
Društvena stratifikacija je strukturirana, stabilna i trajna nejednakost među grupama
ljudi u nekom društvu, a koje su na temelju moći, ugleda i bogatstva njihovih članova
rangirane jedna iznad druge.Društvene nejednakosti koje proizilaze iz različitog
položaja i uloge pojedinaca, društveno su nužne, ali i društveno korisne.Društvenu
stratifikaciju bitno određuje nekoliko elemenata:
• ona nije oblik društvene nejednakosti između pojedinaca, nego između
društvenih grupa.
• društvena stratifikacija počiva na moći, ugledu i bogatstvu koje posjeduju
društvene grupe i njeni članovi.
• društvene grupe, kao elemente društvene stratifikacije, odlikuje postojanje
zajedničke društvene svijesti o zajedničkom identitetu i zajedničkim ili sličnim
interesima njihovih članova.
 • Članovi društvenih grupa imaju i sličan način života, uživaju u nejednakoj
raspodjeli ugleda, moći i bogatstva ili zbog njih trpe i po tome se razlikuju od
pripadnika drugih grupa.
• Svaka društvena grupa unutar društvene stratifikacije nastoji razviti norme,
stavove i vrijednosti koji su za nju specifični i po kojima se razlikuje od drugih
društvenih grupa.
• Društvena stratifikacija označava društvenu nejednakost koja je i stabilna i
trajna po svom karakteru.
27. Navedite i objasnite koje su najvažnije tvorevine kulture!
Najvažnije duhovne tvorevine kulture:
• Jezik i simbolička komunikacija,
• Vjerovanja (mitologija i religija),
• Saznanje (filozofija i nauka),
• Umjetnost,
• Vrijednosti i norme.
Jezik je glavno i najsavršenije sredstvo sporazumjevanja među ljudima,
Da bi se simbolička komunikacija ostvarila, potrebno je da u komunikacionoj situaciji
postoji zajednički simbolički sistem.Osnovni elementi komunikacije: Pošiljalac;
Primalac; Način ili sredstvo prenošenja; Poruka; Efekat poruke na onog ko je
prima.Simbol se sastoji iz dva elementa: Znaka (simbola u užem smislu) i značenja
simbola.
VJEROVANJA
Mitologija je vjerovanje ili uvjerenje o postanku svijeta, ljudi i njihovom položaju u
odnosu na spoljne sile; riječ je o mašti koja nastaje uslijed praznina u stvarnom znanju.
Mitologija se sastoji od: mistike i magije.Mistika označava sve ono što ne može da se
objasni zdravorazumski ili naučno; to je primitivno vjerovanje u realnost nevidljivih sila
skrivenih u biljkama, životinjama, predmetima i nebeskim tijelima. Magija označava
vještinu potčinjavanja svojoj volji tajanstvenih sila prirode, duhova i demona. Dva tipa
magijske tehnike: Imitativna magija i magija putem zaraze.
Dvije vrste magije: Bijela magija iCrna magija.
Specifična sredstva magije: Tabu,Totem iFetiš.
RELIGIJA se definiše kao vjera u boga, odnosno vjera u onostrani svijet, veza čovjeka
sa onostranim bićem.
 Dva osnovna elementa religije: Značaj svetog i vjerovanje u natprirodno porijeklo
svijeta. Elementi strukture religije: Učenje o bogu; Religijska osjećanja; Rituali;
Simboli i religijska organizacija.
SAZNANJE nastaje iz težnje ljudi da spoznaju svijet oko sebe i da ga misaono
protumače, kao i da pomoću uma ovladaju problemima koji se pred njih postavljaju.
Osnovni tipovi saznanja: Zdravorazumsko, filozofsko i naučno.
NAUKA predstavlja sistem racionalnog saznanja o pojavama i procesima u objektivnoj
stvarnosti. Naučna saznanja su istinita i dokaziva. Uloga nauke u društvu sastoji se u
tome što ona proističe iz potrebe ljudi da saznaju svoju prirodnu i društvenu okolinu,
kako bi njome uspešnije ovladali i obezbjedili što bolje uslove svoje materijalne i
društvene egzistencije.
UMJETNOST – poseban oblik ljudskog stvaralaštva koji je zasnovan na subjektivnom
estetskom doživljaju i životnom iskustvu stvaraoca da, pomoću čulnih simbola, izrazi
doživljaj svijeta ili onoga što bi svijet trebalo da bude.
DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI I NORME
Društvene vrijednosti predstavljaju ciljeve koje treba ostvariti i njih ljudi nastoje da
realizuju u svim oblastima svijesne djelatnosti. Duboko su ukorenjene u svakodnevni
život ljudi. To su, na primjer, hrabrost, rodoljublje, čast, moć, snaga, dobrota, poštenje
i slično.
Društvene norme predstavljaju pravila ponašanja, djelovanja i mišljenja kojima se
konkretizuju društvene vrijednosti. Podjela društvenih normi: Tehnička pravila i
društveni propisi.
28. Objasnite simboličku interakcionističku perspektivu kao jedno od 3 glavna gledišta u
sociologiji!
Odgovoreno u pitanju broj 25.
29. Navedite i objasnite uzroke društvene nejednakosti.

30. Šta je mitologija i od čega se sastoji?

Mitologija je vjerovanje ili uvjerenje o postanku svijeta, ljudi i njihovom položaju u

odnosu na spoljne sile; riječ je o mašti koja nastaje uslijed praznina u stvarnom znanju.

Mitologija se sastoji od:

 • Mistike (označava sve ono što ne može da se objasni zdravorazumski ili naučno;
to je primitivno vjerovanje u realnost nevidljivih sila skrivenih u biljkama,
životinjama, predmetima i nebeskim tijelima).
• Magije (označava vještinu potčinjavanja svojoj volji tajanstvenih sila prirode,
duhova i demona).

31. Objasnite funkcionalističku perspektivu kao jednu od 3 glavna gledišta u soc.?

- Funcionalistička teorija polazi od pretpostavke da je ponašanje u društvu
strukturirano, tj. odnosi u društvu su regulisani na osnovu nekih pravila.
- Dakle, postoje obrasci društvenih odnosa koji se ponavljaju na osnovu unaprijed
zadatih obrazaca.
Glavni dijelovi društva – institucije (porodica, ekonomski, politički, obrazovni sistem

32. Navedi i objasni koji su osnovni historijski oblici sistema nejednakosti?

Osnovni hisotrijski oblici nejednakosti su: ropstvo; kaste; staleži; klase.
Ropstvo - sistem ekstremne nejednakosti u kojem pojedinac doslovno posjeduje druge
ljude. Robovi su znali biti bez ikakvih prava ili su imali položaj (neplaćenog) sluge
(iznimke su antička Grčka i Rimsko Carstvo).

Kaste - kao pojam označava snažnu segregaciju (odvojenje) dviju ili više etničkih ili
rasnih grupa. U Indiji je usko povezan sa hinduističkim vjerovanjem u reinkarnaciju
(pojedinci koji ne poštuju rituale i dužnosti svoje kaste zauzet će u sljedećoj
reinkarnaciji niži položaj (kastu). Za života se ne može prelaziti iz kaste u kastu, a
interakcija između kasta je minimalna.
Staleži - uglavnom nastaju tamo gdje postoji aristokracija plemenita podrijetla. Staleži
su zakonski određeni, ali ne postoje tako čvrste granice među staležima kao među
kastama. Tijekom života je moguć prelazak iz staleža u stalež.
Klase - su velike grupe ljudi koji imaju slične ekonomske resurse, što snažno utječe na
njihov način života. Ne postoje formalne granice između klasa, i pripadnost klasi je
barem djelomice individualno postignuta.
33. Šta je religija, 2 osnovna elementa?
- Religija je vjera u boga, odnosno vjera u onostrani svijet, veza čovjeka sa
onostranim bićem. 2 osnovna elementa religije su: značaj svetog i vjerovanje u
natprirodno porijeklo svijeta.
34. Objasni perspektive sukoba – konflikt kao jedno od tri glavna gledišta u soc.?
- Predstavnici ove teorije ističu značaj podjela u društvu, te su na taj način zaokupljeni
pitanjima moći, nejednakosti, borbe...
- Društvo se sastoji od različitih interesnih grupa, koje slijede svoje sopstvene
interese...
- Postojanje interesa, uvjek znači postojanje mogućnosti za konflikt, iz kojeg neke
društvene grupe mogu izvlačiti veću korist od drugih..
35. Objasni društvenu pokretljivost.
- Društvena pokretljivost je promjena socijalnog položaja na statusnoj ljestvici.
Društveni sistemi razlikuju se po stupnju svoje otvorenosti pa tako govorimo o
zatvorenim društvima što znači da je prelaz iz jedne u drugu grupu nemoguće.
Primjer za to je kastinski sistem.
- Primjer otvorenog sistema je klasni sistem gdje nema pravnih prepreka za prelaz iz
jedne grupe u drugu.
36. Šta je religija i koji su elementi strukture religije?
Religija je vjera u boga, odnosno vjera u onostrani svijet, veza čovjeka sa onostranim
bićem. Elementi strukture religije: učenje o bogu, religijska osjećanja, rituali,
simboli,religijska organizacija, vjera.

37. Objasni odnos sociologije i drugih društvenih znanosti?

SOCIOLOGIJA I HISTORIJA
- Historija se bavi prvenstveno onime što se zbilo u prošlosti. Ona proučava
neponovljive događaje u njihovoj jedinstvnost.Sociologija traži općenitosti koje se
ponavljaju u historijskim zbivanjima.
SOCIOLOGIJA I ANTROPLOGIJA
- Antropologija proučava jednostavna, pred-pismena, (sa trendom moderne
antropologije da ispituje moderne zajednice).
- Sociologija nasuprot tome je orijentirana pretežno na moderna industrijska i post-
industrijska društva.
- .Antropologija studira zajednice u totalitetu – ukupne socijalne i kulturne
karakteristike
- Zbog veličine i kompleksnosti modernog društva sociolog obično studira aspekte
društva
 SOCIOLOGIJA I PSIHOLOGIJA
- Psihologija se bavi pojedincem, sa onim što se zbiva u pojedinčevoj svijesti.
- Sociologija se bavi prvenstveno onim sto se zbiva među pojedincima.
SOCIOLOGIJA I EKONOMIJA
- Ekonomija proučava proizvodnju, distribuciju i potrošnju dobara i
usluga.Ekonomsko ponašanje je „podgrupa“ društvenog ponašanje pa sociologija
proučava kako ekonomske institucije utječu (ili su pod utjecajem) političkih
institucija, strukture porodice, vrijednosnog sistema
38. Šta je stratifikacija i posljedice?
- Društvena stratifikacija je strukturirana, stabilna i trajna nejednakost među grupama
ljudi u nekom društvu, a koje su na temelju moći, ugleda i bogatstva njihovih
članova rangirane jedna iznad druge.
- Društvena stratifikacija proizvodi niz posljedica koje se reflektiraju na život
čovjeka. Ona se odražava u formi određenog utjecaja na životne šanse pojedinca, i
to u dva osnovna pravca:
- da ih čini realnijim i povećava ih,
- da ih bitno umanjuje – da ih čini skromnijim i irealnijim.

39. Objasni osnovne funkcije religije i faze u njenom razvoju?

- Funkcije religije:
a. Definisanje “osobenog pogleda na svijet”,
b. Psihološko-emocionalna (kompenzaciona) funkcija,
c. Etička i
d. Društveno-integrativna funkcija.
- Faze u razvoju religije:
e. Animizam,
f. Toteizam i
Teizam – politeizam i monoteizam

40. Šta je društvo i koji su njegovi elementi?

- Društvo je proizvod uzajamnih djelatnosti ljudi, u koje oni nužno stupaju u
obezbjeđivanju potrebnih dobara za život, odnosno u reproduciranju života vrste
kojoj pripadaju.
- Elementi društva: ljudi, ljudski proizvodi i ljudska ponašanja (djelatnost).
40. Što je društvo i koji su njegovi elementi?

Društvo je proizvod uzajamnih djelatnosti ljudi, u koje oni nužno stupaju u

obezbjeđivanju potrebnih dobara za život odnosno u reproduciranju života vrste kojoj
pripadaju. Elementi društva su: ljudi, ljudski proizvod i ljudska ponašanja ( djelatnost ).

41. Objasni što je i koji su tri osnovne grupe društvenih činjenica?

Tri grupe društvenih činjenica: pravila i zakoni, masovne društvene pojave i religiozne
dogme. Treba poći od stajališta kako čovjek osjeća društvene činjenice kao datu
realnost, neovisno od njega samog, koje nije on stvorio ili neki drugi pojedinac.

42. Objasni što predstavlja sekularizacija.

Sekularizacija predstavlja transformaciju društva s religioznih vrijednosti i institucija

ka nereligioznim vrijednostima i sekularnim institucijama. Karl Marx, Sigmund Freud,
Max Weber i Emil Durkheima tvrdi li da modernizacija društva uključuje smanjenje
razine religioznosti.

43. Navedite i objasnite tipove suvremenih društava?

Suvremeno društvo predstavljaju: društva Prvog, Drugog i Trećeg svijeta i

novoindustrijska društva.

Društva Prvog svijeta = zasnivaju se na industriji i slobodnom poduuetništvu. Većina

ljudi živi u gradovima. Pripadaju: posebne polotičke zajednice ili nacionalne države
uključujući države Zapada, Japan, Australiju i Novi Zeland.

Društva Drugog svijeta= zasnivaju se na industriji i planskoj privredi. Ljudi žive u

gradovima, izražena je ljudska nejednakost. Do 1989. Obuhvaćalo je SSSR i države iza
„ gvozdene zavjese˝. Po okončavanju Hladnog rata transformirale su se u društva Prvog
svijeta.

Društva Trećeg svijeta = zasnivaju se na poljoprivredi. Neka društva imaju tržišnu, a

neka plansku ekonomiju. Pripadaju im: uzrazite političke zajednice uključujući NR
Kinu, Indiju i većinu država Afrike i Južne Amerike.

NOVOINDUSTRIJSKA DRUŠTVA = to su bivša društva u razvoju koja su danas

industrijalizirana sa slobodnim poduzetništvom. Većina populacije živi u gradovima.
Nejednakosti su izraženije nego u društvima Prvog svijeta. BDP po stanovniku manji
nego u društvima Prvog svijeta. Pripadaju im: Hong Kong, Tajvan, Brazil, Meksiko,
Južna Korejka i Singapur.

44. Objasniti razlike suvremenog i nesuvremenog spoznajnog utemeljnja.

45.Što je spoznaja i koji su spoznajni tipovi?

Spoznaja je najviša misaona djelatnost čovjeka, točnije to je poimanje zbilje koja se

zasniva na čovjekovu iskustvu i mišljenju. Tipovi spoznaje su: znanstvena, umjetnička,
religiozna, filozofska, intuuitivna i diskurzivna ili racionalna.

46.Objasni na čemu se temelji teorijsko određenje društva.

Teorijsko određenje društva temelji se na:

1.individualističkoj socialnoj teoriji ( smatra da društvo ne postiji izvan pojedinca)

2. kolektivističkoj teoriji ( smatra da je društvo samostalan dio stvarnosti, potpuno

nezavistan od pojedinca, društvo je za njih kolektivni organizam).

47.Objasni proces znanstvene spoznaje.

Proces znanstvene spoznaje sastoji se od: deskripcije, klasifikacije i objašnjenja. Treba

sprovesti longitudinalno istraživanje, to jest utvrditi povezanost među pojmovima,
kauzalno istraživanje, tj. utvrdutu uzrok pojave, predvidjeti događaje, te na kraju
kontrolirati.

48. Što je nauka i u čemu se sastoji uloga nauke u društvu?

Nauka podrazumijeva ljudsko saznanje o prirodi, čovjeku i društvu koje relativno

odgovara objektivnoj stvarnosti.

49.Objasnite pojam i kinstitutivne elemente društvene strukture.

Svi elemetni iz kojih je satkasna društvema struktura međusobno su povezani, utiču

jedni na druge. U društvu osim saradnje između njegovih dijelova, postoji napetost i
sukob među njima, a oni su glavno izvorište društvenih promjena.
50.Objasnite kakva mora biti misao da bi bila znanstvena.

Znanstvenas misao mora biti jasna i precizna, argumentirana, društveno razumljiva i

praktično provjeriljiva.

51.Šta je umjetnost, koje su njene funkcije i osnovne podjele u društvu?

Umjetnost-poseban oblik ljudskog stvaralaštva koji je zasnovan na subjektivnom

estetskom doživljaju i životnom iskustvu stvaraoca da pomoću čulnih simbola izrazi
doživljaj svijeta ili onoga što bi svijet trebalo da bude

Funkcije umjetnosti-estetska,saznajna i društveno-preobražajna

52.Objasni šta je društveno djelovanje i kakvo može biti prema sadržaju!

Društveno djelovanje-sposobnost obavljanja određene djelatnosti ili ponašanja u

društvu, stiče se u procesu socijalizacije ličnosti

Djelovanje prema sadržaju:

1. Reproduktivno djelovanje - njime se obezbjeđuje reprodukcija ljudske

populacije.

2. Privredno djelovanje – kojim se proizvode i razmjenjuju materijalna dobra i

usluge neophodni za život ljudi.

3. Političko djelovanje – kojim se usmjerava, reguliše i održava zajednički

društveni život ljudi.

4. Kulturno duhovno djelovanje – njime se osmišljava ljudska egzistencija i

razvijaju čovjekove individualne i generične sposobnosti.

53. Šta je znanost, koje su metode i tehnike znanstvenog istraživanja?

Znanost- je misaona interpretacija objektivne stvarnosti zasnovana na činjenicama te

stvarnosti. (Vujević, 2002.). Sistematizirana i argumentirana suma znanja u određenom
povijesnom razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se došlo svjesnom primjenom
određenih objektivnih metoda istraživanja (Enciklopedija Leksikografskog zavoda).
Metode znanstvenog istraživanja: induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i
sinteze, metoda apstrakcije i konkretizacije metoda generalizacije i specijalizacije,
metoda dokazivanja i opovrgavanja, metoda klasifikacije, metoda deskripcije, metoda
kompilacije, komparativna metoda, statistička metoda, matematička metoda, metoda
modeliranja, kibernetička metoda, eksperimentalna metoda, dijalektička metoda,
historijska/povijesna metoda, genetička metoda, teorija sistema kao metoda,
aksiomatska metoda, metoda idealnih tipova, empirijska metoda, metoda studija slučaja.

Tehnike znanstvenog istraživanja: anketiranje, intervjuiranje, posmatranje, brojenje,

mjerenje, Delfi metoda, metoda "mozaika".

54. Objasni šta su društvene vrijednosti i norme!

Društvene vrijednosti-predstavljaju ciljeve koje treba ostvariti i njih ljudi nastoje da

realizuju u svim oblastima svjesne djelatnosti,duboko su ukorenjene u svakodnevni
život ljudi.Norme-predstavljaju pravila ponašanja, djelovanja i mišljenja kojima se
konkretizuju društvene vrijednosti.Podjela društvenih normi:

• Tehnička pravila
• Društveni propisi

55. Objasni pojam, vrste i karakteristike društvenih odnosa!

Društveni odnosi predstavljaju ukupnost veza u koje ljudi međusobno stupaju radi
obavljanja zajedničke djelatnosti i održavanja individualnog i društvenog života.

Vrste društvenog odnosa prema sadržaju su:

• Radi obavljanja zajedničke djelatnosti;

• Na osnovu zajedničkog grupnog života;
• Na osnovu zajedničkog ili sličnog ponašanja u datoj situaciji.

Oblici društvenih odnosa:

• Takmičenje;
• Konflikt;
• Prilagođavanje;
• Asimilacija.

56. Objasni posmatranje kao metodu znanstvenog istraživanja!

Posmatranje- je najstariji najrasprostranjeniji metod prikupljanja činjenica, kako o
prirodnim tako i u društvenim pojavama putem neposrednog čulnog opažaja tih pojava.

Od običnog, laičkog posmatranja, naučno posmatraje se razlikuje po tome što je:

selektivno,sistematsko i stručno.

57. Objasni šta su društveni običaji i koje su tri osnovne grupe običaja!

Društveni običaji-običaji su norme (pravila, regule, postupci, oblici ponašanja), koje

vremenom pojedinim ljudskim grupama nametnu životne prilike.Sve običaje možemo
da svrstamo u tri grupe:

• Društveni običaji su one radnje (postupci, regule i norme) kojima usklađuju

međusobni odnosi između pojedinaca i grupa.
• Privredni običaji i običaji oko poslova prate većinu radova u privređivanju i
uopšte u svakodnevnom životu ljudi
• Religijski običaji su one radnje, postupci i oblici ponašanja kojima ljudi nastoje
da dođu u dodir sa višim silama, da od njih dobiju određenu pomoć, da utiču na
događaje u prirodi i svojoj sredini.

58. Objasni pojam društvena grupa i neke od njegovih karakteristika!

Društvene grupe-grupa kao određeni broj pojedinaca koji su međusobno povezani

trajnim ili privremenim odnosima. Razlozi stvaranja grupa su uglavnom ti što grupa na
određeni način želi zadovoljiti neku svoju potrebu – interes

Neke od karakteristika koje treba imati u vidu prilikom analiziranja svake vrste
društvenih grupa:

veličina, odnosno broj članova grupe,

uzrok njena nastajanja,

dužina trajanja,

struktura grupe

stepen organiziranosti

način komuniciranja među članovima grupe,

 stupanj otvorenosti i način povezivanja s drugim grupama,

redoslijed društvene moći,

način rukovođenja

psihološke i socijalne osobine članova grupe

59. Objasni ispitivanje kao metod znanastvenog istraživanja!

Ispitivanje-je drugi veoma rasprostranjen način prikupljanja podataka u savremenim

istraživanjima. Kod ispitivanja se podaci prikupljaju preko iskaza drugih subjekata.

Ispitivanje može da bude: blago, neutralno,oštro ili strogo ispitivanje.

Blago ispitivanje-je ono kada ispitivač nastoji da uspostavi što prisniji odnos sa
ispitanikom i da stekne njegovo potpuno povjerenje.

Neutralno ispitivanje-ispitivač se prema ispitaniku odnosi krajnje neutralno i poslovno.

On bez ikakvih intimiziranja vrši svoj posao prema unaprijed predviđenom postupku i
evidentira odgovore onako kako su dati.

Oštro ili strogo ispitivanje-od ispitanika se traži da brzo, bez razmišljanja, odgovara na
postavljena pitanja, predočavaju mu se sve protivurječnosti u iskazima, pojedina pitanja
se namjerno postavljaju na preskok radi iznenađenja, itd

60.Objasni šta su društvene norme (mjere, standard)!

Društvene norme su upućene i djeluju na svijest čovjeka,rezultat su volje čovjeka i imaju

cilj i sankciju.pravilo ponašanja koje reguliše međuljudske odnose, stanja i ponašanja.
Društvene norme predstavljaju standard ponašanja, prosječno ponašanje, identično
ponašanje ljudi u određenim situacijama, stare su koliko i organizovan život u društvu.
Najstarija podjela: Društvene norme i prirodne norme. Nastaju mimo volje i uticaja
čovjeka, nastaju snagom neminovnosti, npr. Smrt. Rezultat prirodnih zakonitosti.
Nemaju cilj i sankcije, djeluju na materiju.upućene su i djeluju na svijest čovjeka.
Rezultat su volje čovjeka. Imaju sankciju i cilj. Pravilo ili standard ponašanja u okviru
neke društvene grupe koji pripadnici grupe smatraju obaveznim.

Društvene norme su pravila, upoute, propisi za ponašanje i djelovanje ljudi u društvu,

koja su upućena na volju i svijest ljudi, a u društveno datoj stvarnosti postavlja ih samo
društvo kako bi tu istu stvarnost mijenjala prema društveno željenom stanju. Norme
imaju funkciju svojevrsnih mehanizama u međusobnom povezivanju ljudi, a to je bitna
pretpostavka svakog društvenog procesa. Za njih su karakteristična tri elementa:

• Društvene norme su pravila koja postavlja samo društvo;

• Razlikuju se od prirodnih zakona jer upućuju na volju i svijest čovjeka;

• Određene su stvarnošću.

61.Objasni šta je društvena stratifikacija?

Kada se kaže društvena stratifikacija, obično se misli na strukturiranu, stabilnu i trajnu

nejednakost među grupama ljudi u nekom društvu, a koje su na temelju moći, ugleda i
bogatstva njihovih članova rangirane jedna iznad druge. Prema sociolozima
marksističke provenijencije pojedinac je u društvenoj stratifikaciji potpuno nemoćan.
Prema njima, društvena stratifikacija je dezintegrirajuća, izrabljivačka i društveno
štetna. Ona zapravo i nastaje kao rezultat stalne borbe pojedinaca i društvenih grupa za
vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju.

62.Objasni šta je devijantnost i koje su osnovne vrste devijantnosti?

Devijantnost se odeđuje kao svako skretanje s društveno usvojenog puta, dakle kao
narušavanje normi i očekivanja određene društvene grupe ili određenog društva.
Drugim riječima, pod njom se podrazumijevaju ponašanja koja prelaze granicu
dopuštenog, i to u mjeri da ih više nije spremna tolerisati ni društvena zajednica.
Devijantnost je kulturno determinirana, tj.različita je od društva do društva. Osnovne
vrste devijantnosti su:

• Zločin-predstavlja krivična djela i društveno su oštro sankcionisani;

• Terorizam-organizirano političko nasilje, s ciljen uklanjanja otpora izazivanjem

straha kod pojedinaca;

• Alkoholizam-vid ponašanja ljudi pod dejstvom alkohola;

• Spolna devijantnost-nekoliko oblika, kao što su prostitucija i rodoskrnavljenje.

63.Navedite i objasnite koji elementi određuju društvenu stratifikaciju?

Društvena stratifikacija se sastoji iz šest elemenata:

• Ona je oblik nejednakosti samo između grupa, nikako pojedinaca;

• Počiva na moći, ugledu i bogatstvu koje posjeduju društvene grupe i njihovi

članovi;

• Članovi svake društvene grupe imaju postojanje zajedničke svijesti o

zajedničkom identitetu i interesima članova;

• Članovi društvenih grupa imaju sličan način života, te uživaju u nejednakoj

raspodjeli ugleda, moći i bogatstva;

• Svaka grupa nastoji razviti vlastite norme i vrijednosti koje su specifične samo
za tu grupu;

• društvena stratifikacija označava stabilnu i trajnu nejednakost.

64.Objasni posljedice društvene stratifikacije?

Društvena stratifikacija bitno utiče na dva faktora života ljudi, a to su životne šanse i
stil čovjekovog života. Životne šanse za pojedinca znače vjerovatnoću da će u životu
dobiti sve što se smatra društveno poželjnim, a izbjeći svemu što se drži društveno
nepoželjnim. Najjednostavnije rečeno, stil čovjekova života, podrazumijeva društvo u
kojem će se čovjek kretati, ali i vrijednosti koje će pojedinac preferirati. Prema Marxu
jedna od posljedica društvene nejednakosti je i pojava stalnih sukoba između nadređenih
i podređenih, odnosno vlasnika proizvodnih sredstava i onih koji su oslobođeni tog
vlasništva.

65.Objasni funkcionalistički pristup obrazovanju?

On naglašava moć obrazovanja u formiranju i mijenjanju socijalne strukture društva.

Obrazovanje prije svega treba posmatrati kao sredstvo kojim se društvene uloge
raspodjeljuju na pojedince. Ta raspodjela se temelji na vrijednosti postignuća koja, uz
potpuno iste početne šanse, budu realizirana. Od vrijednosti ostvarenih postignuća
zavisit će i raspodjela društvenih uloga i mjesto u strukturi društva. Talenat, sposobnost
i postignuti rezultati su osnovni činitelji određivanja društvenog položaja.

66.Navedite i objasnite šta su dopstvo, kaste, staleži i klase?

Ropstvo predstavlja sistem ekstremne nejednakosti u kojem pojedinac doslovno

posjeduje druge ljude. Robovi su znali biti bez ikakvih prava ili su imali položaj
neplaćenog sluge.

Kaste kao pojam označavaju snažnu segregaciju (odvojenje) dviju ili više etničkih ili
rasnih grupa. Za života se ne može prelaziti iz kaste u kastu, a interakcija između kasta
je minimalna.

Staleži uglavnom nastaju tamo gdje postoji aristokracija plemenitog podrijetla.

Zakonski su određeni, ali ne postoje čvrste granice između staleža kao u kastama.
Tijekom života moguć je prelazak iz staleža u stalež.

Klase su velike grupe koje imaju slične ekonomske resurse, sto utiče na njihov način
života. Ne postoje formalne granice između klasa, i pripadnost klasama je barem
djelomice postignuta.

67.Navedite i objasnite historijske oblike društvene stratifikacije?

Odgovoreno u pitanju broj 66.

68.Objasni marksistički pristup obrazovanju?

Sociolozi marksističke provenijencije smatraju da obrazovanje može bitno pridonijeti

promjeni položaja ljudi u društvu. Prema njima, obrazovanje služi za proizvodnju
radnika koji će osigurati opstanak i razvoj postojećeg sistema vladavine, dakle radnika
koji je poslušan, koji se pokorava kontroli odozgo, koji prihvaća zapovijedi i na kraju
koji ne postavlja pitanja.

69.Šta je devijantnost i koje su vrste devijantnosti?

Odgovoreno u pitanju broj 62.

70.Objasni Marxovu teoriju društvene stratifikacije?

Za sociologe marksističke provenijencije u shvatanju klasne strukture suvremenog
industrijskog društva bitno je nekoliko obilježja. Prije svega, na klase se gleda kao na
dinamične kategorije koje su podložne mijenjanju. Drugo, proizvodni odnosi su i dalje
odnosi dominacije i potčinjavanja zasnovani na vlasništvu sredstava za proizvodnju i
ekonomskoj moći. Treće, suvremena industrijska društva ne dobivaju na kompleksnosti
svoje klasne strukture. Imamo pojavu dominirajuće i podređene klase, između kojih se
nalazi međuklasa ili takozvani srednji sloj.

71.Navedi i objasni osnovne karakteristike masovne kulture?

Kultura što se prenosi velikim masama ljudi iz posebnih malobrojnih središta putem
masovnih sredstava komunikacije, naziva se masovna kultura. Ona prije svega traži
masovnog konzumenta. Okrenuta je komercijalizaciji kulturnih vrijednosti. U
proizvodima masovne kulture često preovladava kič. Kič predstavlja zamjenu za
istinsku kulturu.

72. Navedi i objasni društvene funkcije obrazovanja!

Kroz proces obrazovanja djeca postaju„društvena bića“ tako što usvajaju vrijednosti i
vjerovanja. Osnovni cilj obrazovanja jeste razvoj društvene solidarnosti a ona se postiže
upravo usvajanjem zajedničke kulture i vrijednosti. Obrazovni sistem usmjerava
najdarovitije prema poslovima najvažnijim za društvo. Obrazovanje odgovara na
potrebe poslodavca za obrazovnim radnicima.

73. Objasni dimenzije društevene stratifikacije po M. Weberu!

Dimenzije stratifikacije po Maxu Weberu (tri društvena poretka):

• Ekonomski poredak – odnosi se na način raspodjele ekonomski dobara i usluga

u društvu (to određuje nejednakost skupina, koje Weber naziva klasama).
• Socijalni poredak – odnosi se na način raspodjele socijalnog poštovanja, ugleda,
počasti i priznanja u društvu (društveni prestiž). Razlike u statusu ovise o
subjektivnim vrednovanjima društvenih razlika.
• Politički poredak – odnosi se na način raspodjele političke moći u društvu.

74.Objasni šta je to društveni konflikt?

Začeci razmatranja društvenih konflikata počinju od socijal-utopiste Sen Simona. On je
uočio konflikt između klasa. Ogist Kont je konstantovao da je društvo njegovog doba
zahvaćeno oštrim sukobima zbog podjele rada. Konflikt definiramo kao socijalno stanje
u kojem sudjeluju najmanje dvije strane, koje imaju sasvim različite polazne tačke, na
prvi pogled nepomirljive i teže različitim ciljevima koje može ostvariti samo jedna od
strana i koje upotrebljavaju sasvim različita sredstva za ostvarivanje cilja.

75.Šta je sport i sportski klub sa aspekta društvenog organizovanja?

Sport predstavljaju svi oblici tjelesne aktivnosti koji, kroz slučajno ili organizovano
sudjelovanje, ciljaju prema izražavanju i poboljšanju tjelesne spremnosti i mentalnog
blagostanja, stvaranju društvenih odnosa i postizanju rezultata u natjecanjima na svim
nivoima. Dakle on predstavlja tjelesnu aktivnost koja značajno poboljšava fiziološke
karakteristike pojedinca. Ima značajnu društvenu ulogu. Sportski klub predstavlja
osnovni oblik organizovanja u sportu. Klub može obavljati sportsku aktivnost
profesionalno i amaterski. Amaterski klub predstavlja dobrovoljnu, neprofitnu
nevladinu organizaciju, dok se profesionalni klub osniva kao privredno društvo u skladu
sa zakonima.