Orašar – najljepša baletna izvedba u prosincu

Diljem svijeta Orašar je jedno od najomiljenijih baletnih djela u vrijeme adventa. Ova baletna
bajka ujedno je i najljepše baletno umjetničko djelo skladatelja Petra Iljiča Čajkovskog.
Obožavana od strane djece, svake je godine neizostavni dio kazališnog božićnog programa. U
glavnoj je ulozi djevojčica Klara i njezin drveni Orašar s kojim odlazi u svijet mašte, šarenila,
plesa i pustolovine.

Foto: Pixabay

Kazališni prosinac u većini je nacionalnih kazališta u znaku najljepše božićne predstave –

baleta Orašar. Ove su se godine ulaznice počele prodavati već u studenome, a gužve u redu
za blagajnu dovoljno govore o popularnosti ove izvedbe. Zagrebačko Hrvatsko narodno
kazalište za svoje je posjetitelje pripremilo čak 12 termina Orašara tijekom prosinca i siječnja
2022., splitsko i riječko Hrvatsko narodno Kazalište šest termina dok je u osječkom
Hrvatskom narodnom kazalištu Orašara moguće pogledati u tri termina. Plesne probe traju
oko dva mjeseca dok priprema bogate scenografije i prekrasne raskošne kostimografije može
potrajati i do godinu dana.
Petar Iljič Čajkovski i nastanak Orašara

Balet Orašar jedno je od tri najpoznatija djela ruskog skladatelja Petra Iljiča Čajkovskog,
prvi puta izveden 18. prosinca 1892. godine u St. Petersburgu u Rusiji. Petar Iljič Čajkovski
najznačajniji je ruski skladatelj i prvi ruski kompozitor rođen 1840. godine. Bio je prvi
polaznik tadašnjeg glazbenog Konzervatorija, što je ujedno bila i prva ustanova za glazbenu
naobrazbu u cijeloj Rusiji. Najveću slavu donose mu baleti Labuđe jezero, Trnoružica i
Orašar na temelju kojih Poznansky i Žmegač smatraju Čajkovskog umjetnikom koji je
revolucionarizirao baletni žanr te ga izdignuo na razinu simfonijske glazbe.

Foto: Unsplash

Balet Orašar temelji se na priči Orašar i kralj miševa koju je 1816. godine napisao njemački
autor E. T. A. Hoffmann. Osim Čajkovskog koji je napisao glazbu, značajnu ulogu u stvaranju
baleta imao je i Marius Petipa stvarajući libreto za balet. U dovršenju baleta sudjelovao je i
Lev Ivanovič Ivanov, baletni majstor Carskih kazališta St. Petersburga, koji je osmislio
najpoznatije plesne točke Orašara – Ples pahuljica, Valcer cvijeća i cijeli drugi čin koji su
kasnije prozvani remek djelima baleta. Iako je pri prvom gledanju bilo proglašeno
promašajem, ovo baletno remek djelo svoj je vrhunac dosezalo postepeno, najviše šezdesetih
godina dvadesetog stoljeća.
Sama priča o Orašaru smještena je u vrijeme Božića, a u glavnoj ulozi nalazi se djevojčica
Klara (ili u nekim verzijama priče Marija ili Marie) koja od kuma na poklon dobiva drvenu
igračku – Orašara, odnosno drobilicu za orahe. Uz pomoć Orašara i čarolije Badnjaka,
djevojčica Klara odlazi u čudesan svijet snova u kojima upoznaje lutke, miševe i vojnike.
Nakon borbe s miševima, Orašar se pretvara u mladog princa te zajedno s Klarom uživa u
plesu snježnih pahuljica na putu do zvijezde na vrhu božićnog drvca. Na tom ih putu ponovno
napadaju miševi i vojska, a princ Orašar uspješno ih savlada. Nakon što se probudi pored
božićnog drvca, djevojčica Klara shvaća da je to bio samo san.

Foto: Pixabay

Balet Orašar u Hrvatskoj je prvi puta izveden u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu
1931. godine, iako su se već 1923. godine izveli samo neki od prizora. Uz kraće stanke
tijekom pedesetih godina, balet Orašar se od 1970-ih godina redovito izvodi u zagrebačkom
kazalištu, a bilježi i više od 300 izvedbi na pozornicama diljem Hrvatske. Ove je godine HNK
u Zagrebu u rekordnom roku rasprodalo čak 14 000 ulaznica što dovoljno govori o
popularnosti ove prekrasne božićne baletne bajke.
Opis:
Baletna čarolija Orašar ruskog skladatelja Petra Iljiča Čajkovskog neizostavna je, i svake
godine rasprodana prosinačka kazališna izvedba.

Katja Janković