Download as pdf
Download as pdf
You are on page 1of 268
Nakladnik EDUCA, NAKLADNO DRUSTVO, d.o.0. Zagreb, Botidara Magovea 9 E-mail: educa@email.hinet.hr Za nakladnika _ prof. dr. Nik&a Nikola Soljan Glavna urednica Nina Morana Soljan S engleskog prevela dr. Gordana Kuterovac Jagodié \waw.theleamingweb.net Surcina Suva GORDON DRYDEN i DR. JEANNETTE VOS REVOLUCIJA U UCENJU Kako promijeniti naéin na koji svijet uci ‘eureisutg ouoqiy vizou oxp vyestoos of efoy wotuanisueuz ‘efiwommey “najayog 0 wiwosTey aIsanoas “Puoueig ueIeyy BoHOSezONg “onuapdo roayz wz ¥ oye fuogn ez oy ‘ayelto opi “nuodeu wouusmuzy eu urea uEINSa>,, -uorod waseu o wyniod euan (prow OL Sqeq nox qoe21) yoneyy afyfiny ome “ays ‘engstepentd “uewog wHeID, nuosd enins 95 Id Ueg “eBuIpe=ry [eqOID eolupofspard ‘sueUOO] auEICL ‘woyysepy suersod ep af euaparpopand “e aon wourzign § ndzow o w8ifuy eltuansuoyuifeu |e ‘eury ‘Kueduiog dnasg areayog s0Ae12 Tupetspaid “ipoeys Suos yeuowougs n of eu jOnjonay maou WAIZeZT BISTRZ Tn WBHLUY BAD, runes “AoxOoH wweyEIO, soeunad ores v2 “nifty npalio 2 furzoty “afueaegnod 0 1U0Ip 2 o¥$ ou toafp foseu pout uw nfizz9n m efianjosoxy,, -mngoud 0239 vp wren af -21 vfuwpeyod 2 -0d oP 910 108 cy woral sturez asta yep Yuow ¥ Uo af fo ‘So, eyeuuRer | BUap{ig BUOPIOH nfuegn n efionjoney yau-gambuuseerayr aun qoiBez .yesnod, 281: tgoreont sluson syouuear "SOA ~ eis 19-€96 NBS wea} puom au) Kem aig @Bueyo 0} : uonnjones BuIUseR| oul : BIelp penal 1002 'eonp3 : ges6ez ‘oIpober denoVeINy BuEpIOD eleneld Goyse\6U9 $ | SOA BieUUEEP | LEPC opiog / on vols Fox 8U UBeU NURI Wosd oYey :nluagn n elionjonoty opi09 'N3GAUC srese'6st ar vars | eueUo}osr BIBI geez - jourgoms puejeez MeN “PuERM ‘GoM GUE BY. ‘eyupepyeu esaspy iyspubjezonoU QUENPIAe! OUNdIOG, {uepz1 oyseuy O60, lg oust 190 afuep2! oyspuRlazonou OIE 8ez “0'0'p 'vonaa 1002 0A auueeP U2 LAPALG LopIOD Aq E661 @ 14BUAdOD ‘6661 ‘PueIeez MON ‘puppiony pue "YSN "YD eaUeII0, "gayA SuNuseS? ay,’suBOY puoM aua em ‘e0ue42 04 *voHmjonety BuIWJeDT ay] “SOA BOWUEET puE LEPKUG Lop: [BAIWOAZ! AOISEN 6 Revoluciau uteniy jo da sam je sam napiszo. Pristupacna je, zna obrazovanje “Ovo je knjiga 2a koju bih ana i preobrazajna. Pro Sir Christopher Kampanje za ucenje “Danas, vise nego ikada ranije, postoji potreba z2 ponovnim dé ieenja. Ova nam ki Charles Handy, Velika Britanija, autor knjige Doba nerazumnosti te Age Of Unreason) “Do sada je u Svedsko) prodano oko 35.000 primjeraka knjige Revolucija u ucenju, Na seminarima i radionicama Revolucije u uéenju do sada je su Io preko 25.000 poslovnih inovatora i edukator zaista bri tivna putovnica u 21. stoljece.” Ingemer Svantesson, izdavat i autor, Svedske “edna od najvaznijih knjiga desetlieca. Uz knjigu Stephena Coveya Sedamm na- vika jako uéinkoviti Ijudi (The 7 Habits of highly effective people), Revolucija u __ucenju je postala jedan od najvaznijih vodita koji nam je pomogao da naSu orga- nizacju od 44,000 zaposlenih transformiramo u aktivnu organizaciju koja uti John Hoemer, generalni direktor The Burton Group Plc., Velika Britanija wvantedno. Cijela je knjiga najinspirativnija i najopse2nija zbir- pravaca istrazivanja uéenja koju sam ikada vi Colin Rose, koautor knjige Ubrzano ucenje za 21. stoljece (Accelerated Leaming For 21st Century) (Common Sense), Thomas Paine je pokrenuo revoluci- ‘Neka ova predivna knjiga pokrene Revoluciju u use. traZivacko remek-djelo... ne 0 tome Sto ée se mo¢i uti- jednoga dana, ved o tome sto se éini i sto se moze uéiniti danas, Vodit za 21 stoljege koji se nudi vee danas.” ‘Steven Snyder, predsjednik Steven Snyder Seminars, Kalifornija, SAD “Cim sam dobio knjigu Revolucija u uéenju ona je postal priruéna literatu- ra na stolovima naSeg ureda. Ona nudi informacije i gledista koja su bila ievan- aru theleamingweb net redno korisna kako meni migno prenosio u ‘Tony Buzan, Engleska, autor knjige Knjige 0 Umnoj karti (The Mind Map Book) bivaju po jedan nj ‘To je izniman pregledni rad i praktican vodic David A. Perry, predsjednik Overseas za ucenie, Bobbi DePorter, Oceanside, Kalifornija, SAD, bivsi predsjednik Internat nal Alliance for Learning i jige Kvantno ucenje (Quantum Learni tzbualjiv i velo pozitivan vodié za buduenost, kako za roditel nnastavniks Walnut Creek, Los Angeles, Kalifornja, SAD Perth, Zapadna Australija, koautor knjige Maksimaliziranje za ucenje: prirucnik za cjelozivotno ucenje (Maximizing Your Learning Potential: 2 hadbook for lifelong learning) ‘euezng eAuo| Yeuz Insez jweslsiGa of (dew PUI) Bey EUW, “29 1-P91 eotuens ayfepejSod ayalnes auney -soupal 87 “2281 yunej6 eluegelsop ounejsoupat oun nfenegnBowo 1 noanip eu euei8 jndod ‘yezoU! [U9 04 lox BU UeU BU alioBUO}LI azaliiq euey euwy ‘Ueuqedns e6i{uy % af eueysneld e “elex0OxNW hic oevoeU nyeunge: eu af nfoy atioensny efw06 yndod os aluugodez euey BUWN e1geq ‘aH9N ofo3 elAeIGod Bo¥EAS MEY NULIN, eNpeZZ| Byewipeid Belo oug juepms 21s Ory Darry LARS ols Bp one eysuipezod -eid WEA BP 19 ovey a124814 ons oY ebifuy AO 8Ze} | euaes6 eas nywedez oyey eu gamBururoojour mA upelars ‘uNNDaW “Elne\God BAS neyDo1d wodwe) wnnseA UG} @J9ZOLU OUPOGO|S ‘BAoU OUNd}od ewe} BA ef WEA OF “awiy s [zon 1 ajo[aes euneisoupal ayeu a199 19eu | noUENS “£51 eyuasyo ‘nfueyg wozig n juegze[An ais1u ony -40ju} ougn{py longns! OUAoUOd ‘HeAys YyJUZeA ofuaD a [3] Fh Wora{SeWlOY II] WOyAO]O YEAS sug Fneygoid e210 efoy efae|Bod ayfeygo1d owes ajezow efoy e ‘oufiowey -ne|Bod ploy 0} BU nezeyN eful s ,a1eyeld a91Uens,, ans NeI2 1991 ugod | nojUeNs “er eyua:yo “ep/ea *efyaejGod 60} nwa} nfewlz -es efjneiGod Boyens nyjagod eu eyed esjuens,, Fz] uy pajGoud afep oye) PO BHRAS *.JeH ns e6nup exeng [rt] -9] 021 OLA 1 ySyaI Z1 0420} oUN[PY 29N -eid eoluens,, af 26/{uy ano nBiluy nao 1yeyQo1d d99}8], BINUILW OE OP G} eZ OB) Tlvegn wlanjonou vlad ude Ali, djeluje li to? mmo da u ovu knjigu ukljuéimo samo one rezultate koji su azani. Evo nekih od njih: uz pomoé kazeta, u Flaxmereu na Novom Zelandi ‘zaostaju u Skoli do pet godina, jostatak za manje od deset tiedana. Prosjeéan napredak lznosi 3.3 godine za osam do deset tjedana. & Koristeci program citar Detalji na stranici 384. Detalji na stranici 333. _Prije prijelaza na nove metode pouéavanja, 52 posto uéeni- ka srednje 3kole Tempe High Je na testovima iz kemije pos- tizalo ocjene 5, 4 ili 3. Sada th te ocjene postize 93 posto. Detalji na stranici 335. san Intel, 22- ‘ogromnu grupsciju Ar i iznosio 507 japredak u znanju ko} posi ‘su post posto, dok uz “normaine” metode poucavanja napredak iz- nosi samo 23 posto. Detaiji na stranici 505. u Sydneyu u Austral rogodignje gradivo iz francuskog je- Dotalji na stranici 331 Detaj na stranici 263. lm Jedan je sedmogodiinjak u Christchurchu na Novom Ze- landu polozio ispit iz matematike za zavréni razred srednje Skole. Detaljina stranici 511 3. poglaviie: Upoznalte svoj Cudesni mozak ‘wor shelearningweb.net Sadrzaj 1e bez predrasuda i jasno komurni Dvije strane vaSega mo: Kako vas mozak pohrar ‘euIpo8 eugnipy efineiGod *Z 12geq usluisig“ushog ouezerys wz 21POA woqzeL eyjegod Bowes PO :eljne/6od “9 ‘qotnoud onouog “2b _ZepIDHO BMIOA ofeAEzIPEZ af 01S {uegn Bounnesbayu} Boueziqn HUAEISEN nuewesn woupioye1 n eyizaf auens 9n eys{on ByQUOWY euoquotong & BuO 1098 Tuewiodsxg Bons oluedeps ‘efuagn ipyeiod 1a Fe oud oysuianp n oluewelds | wousgneu o ef juanuoy, 1} 10N Oe SUO} O eueon 083 Youlpaid preas 7) aie aie 3 ae aluestseooud ,ousela ae ‘epenepeid Bon 2) also euney6 sss BQUBQHEU BIUEQOISOP [UIQEU |UABISOUREP “EL ‘plupsid oisofuny ‘Zt peu alin * ov goysfeur fons Wes, MILE bee une} be elouabyarut eueuorsows esen | af ei eel ‘o nelnes luneisoupar sel Ow Se, eel 199 958 Tiuegn a enone a “ Rovolucja u ween ke potrebe koje utjocu na ucenje Wve ucenja svojih ueenika ,dutim, 810 ako kasno poénete? eck program za nadoknact props i veza izmedu . 369 . 371 Programi Doman-Palmer-Nikiasson-Hariigan 375 ‘Metoda lopta/stap/ptica er 76 Nadoknadivanje propusteng u pravopisu il sricanju 377 Pisanje po lima 2a probleme zreanog oketana stova U pisar : 379 Novozelandska posiignuca watni program éitanja Prstovno-glasovni program ... PCPK program dana uz potponu kazeta 2. poglavije: RjeSavanie problems prekida skolovaria Kako se visoko popett pomocu obrazovanj Bkole sutrasnji preobrazbi nacionalnog ‘obrazovnog sustava 1, Skole kao cjelozivoini wow:theleamingweb net lokalnin zajednica .. ep syafias wal “85 140 0} 1921p “mynuod ny nfeyeAyEd ezoury runfW ep oumnsis af wases ‘ffoust 1 nAoU n ounEI2! 2904S Fafionyonar nysfinsnpul IsowaLd ‘worod a1 aysatas fiagn n efionjonoy Oey tuasofan ns yuo “omoxdns ajsiur ayfuy aK0 ONY uionoyafpfeu nrztupe now affwar ougewouss 1 Ye oyey aferzeyod ufuearzenst wil}aoufeu s azaaod as ‘afuaon n epng nsanztoad nour -sop oye afzenst afuep2t ou: 24 ano vfuepar wad jouyar fo spOUfour | roruoMaFe n eonU undiod n ox) -oruafiurzt ougreuresp 2uIpo2 F661 | “C66T 28 ns PEO, soooid fon eavsye[o vluvarzeyiad uigeu uanisuipal wall “nafuinze! ‘uvzeyud 9 oF] 27ou oMeAS YF EP OFFI BZaKAS T OW nn ns afeuzodg 101 fue od ylusouoron}onas op rpoaop 99a afueuz sp Fwfuagn nltsom nsou n vsL2 reaozesgo ‘alusgn 0 exe easigafnz! uigeu 19z08 eu BUC) 9n ofoy eo efuvarzenst suzes nfragn n efionyonay“Boqzes ‘usjeuauiouay af ovisod 2ifuy ano feaahin 2xnipo a1 efuasouop PO oqeupot af ors o81fuy er xfjwee 1) “efuepat en ud 900° o€ 2f ouepoud pris sun 9p Yaosof yad ypard w af wBuy npuryoz WoAON, 7) yourgomBuiuzeojauy mn fing on0 wyerafurd eunfiyun or eposd ep af mynd wu euepueyy upepyeu “irzaaqar foysoury eu nurexSosd woureuorseu womesnyod fn tavfod wind 14d od auipo8 -g66T nouysoud n owe rurzafu 25 ns EPH PO rns tpnfafueder afionuazand uigeu urzalu sony feoolin wrzaty sutgn azous 03 af o¥Y afnzexod wu EAC ‘ffouas “youu ouszaruin nue naou my nstOysT azour epLAd I TOF HNO exBAS inyeli n ouexgop 724 wffonjosas af 1 © ‘nfzagn A eftonfos as of urew vuganod eurelrseyunuioy wlrzag 0 ifonjonas reseed owsiq ECC "mafias eu auoyeas ox0r08 wyudnysop yeuspo oF -ofaog Tony ssoipnut | ofueuz ouenurquoy pruezyod oyey oueuz SEU caftanjosas ousofinod offufepeuzteu moped eu OuItArZ ‘nsouzen yes8 ‘eunersoupaf af aBifuy ano esouneoy BIO apafjors 12 ¥2 tnusaudd 2zout 2ff0q feu spnfy prey ¢-1 98 oye sO 0 NPsdses MUTEUOLDEU wz WoUTaY WOLUSEPAHS epensod af fofoy n ifoezmats foxsatas fofzesfeu n yur o1 tuo ep af owns rafal 1 aearg sovezeney of on 1 Barsueg ‘urajod po | PUPAOATTGO ‘oan ‘auarz ‘angst fo eu wIpeU nolo 29 1a po asta ound af fizz m eftanjonayy MY ‘eayguapa1 wsafla 1b 1 nuep woupat 108 PESOUT PPE uc “mafias Bu 08) fuy afiuencpos od apid a8 ep ateu epe)- euepah sz n expsofumad wun ni a84fuy ano wyerafianad 9g'1Sz adn ep par n nuEs easuegelaog mpejso efjeyeyg eunfiiw Wepes AOzZEZ| mmm 1[U2)7} WOUPOIBUNPSU WOROU BIeNEPZ| JONBPAL Rovolucja u uteniu AKO nesio zamislii, onda to MmoZzes i osivaritii. WALT DISNEY ‘wow theleamingweb net 0d Najnovija revolucija u povijesti: moé mijenjanja viastitoga zivota Revolucija u ucenju temelji se na osam glavnih wyjerenja: 1. Svijet brzo hrli prema temeljnoj povjesnoj prekretnici. 2. Mi Zivimo revoluciju koja mijenja nag nagin Zivota, nadine komunikacije, misljenja i napretka 6 odrediti kako éemo, ako éemo uopée, mi i nasa djeca ra- potpunosti uaivati v Zivot lanas gotovo sve moguée, 5. Vjerojatno tek najvise jedna od pet osoba, 6ak iu razvijenim zemljama, zna kako se oko jom promjena. 6. Ako ne nademo odgovore moze se dogoditi da el 2e s 60% prihoda svake nacije, dok ée najsiroma samo $ 2% tog prihoda,! T kriminal, drogu, o¢ 7. Kako bi s iti razdoblja potencijalnom bogatsiva, kao pro- ‘uteZa informaeijskoj revolucii potrebna nam je paralelna revolucija u cjelozi- vyotnom uéenju. 8. Na srecu, ta revolucija -revolucija koja ce svakome od nas pomoci da bilo So uéimo puno brZe i bolje-takoder dobiva na ubrzanju (Ova knjiga priéa prigu oto} revoluciji. Ona takoder moze posluditi kao prak- tican vodie koji ée vam pomoci da preuzmete nadzor nad vlastitom buducnoscu va su glavna elementa te revolueije. Ona povezuju suvremena éuda u istra- 2ivanjima mozga i moc informacija i anja koji nam veé stoje na raspolaganju nfalaseiqo cufrandsodwnosey win so12r ns effser%od mynan sofaselgo eyou eafusey RU -afugeo ns aftundhod"ayngoworozesn eep nyazad reas efor enUSHSOCTs eqreyposd ays 01g nnuuredez 5 ouxsup oB%fixy sna zory pofoyosd sonfens sofog n aig ofueu efrz0|dsyo vonsod wafoy m mats 1) courpo i mpeysoez n epes ns ors ammo soxsdsn - euxpof 1080p rey0uN ows n yeveso%z rpeayoped w>ofp wea 99 OFEY Ntourefer ogous 98 wes wp Taft -oAr] 219 “soup ng nfeursu fueropoys nuryatd Hox wo afo4 N MAL fA wos0971 9png up afta a3 reqanez 01 nu po epey 5 -01 oye ows nfojoutjan mpmneuLZojU! NSOAN OU: -wno|sod “nfrenojoys “nfueaoresg Ses utgeut aou oundiod wu vp seu eat -yonas nsf uuoyus 2yS12 nr “eusrudnssop iz Pon Serene jougenduuraoy anu ‘uy o1oBd ntuo9 WorPeR! unes6 eunz! elyeeNs wos «AV NWTV "OUNLWIMZ!] [WES af Ep ysel LSOUSMPMG nelpmapecd @ZOU @S [fox BU UPD [UIPeP Tiaegn n BRON % Revoluoa u useniu Uéenje je najdjelotvornije Kacla je Zabavno. PETER KLINE The Everyday Genious* (Svakodnevni genijalac) *izdavat: Great Ocean Publishers Inc, 1828 North Lincol ‘Aslington, VA 22207. wa theleamingweb.net vod 23 eli raspolagati metodama koje bij skog neuspjeha? Ia na jedoostavan, vijetu u kojem ée 20% stanovnistva ubrzo biti staro preko 60 godina, biste 4i 2eljoli znati kako iste mogli nastaviti utivatiu Zivotu i u svojim kasnim 80- im i 90-im godinama? tu u Kojem visoko oporezivanje i deficit prijete ugusenjem demokra- 1g “doma u 21 e naprave i naps siromasnijih obitelji pokazati ogromau kolicinu samousmjeravajuceg ucen; r ns fox HH S tgpaodsn m exeiosod Los sgn, 21 fepa1 epeyod rau ganBurreejauy avin Y3TIN4 HALSNINMONG TSsoujellues ME HLSuin OQUNSIG] OE BIOAIZ BAGYIIU BUIpPoG yes YALE OQUIPSOALSE) JU w “fhue® [uEepes Boel MS BAS rfuagn n efonionae Revoluca u ueeniu Zalite li Nnesto Nnauciti, najorije to uGinite! ROBERT C. SCHANK Engines For Learning (Strojevi za ucenje)* “lzdavaé: Laurence Erlbaum Associates, 365 Hillsdale, New Jersey 07642. wow helearningweb.net wos ar 1ozga pokazuju kako se inteligen- 210 vejedi iza jude , ver Software Group zaposijava 1.000 struenjake kako bi stale programe na CD- ROM-ovima koji ce uéenici tke. Jedna od narudabi dimljenog lososa za Japan iznosila je 600.000 americkih dolara. Sve su to uéenici ostvarili dok su uéili marketing, poslovanje, ekonomi: ju i japanski jezik Revolucionarai model wenja: Koristte stvarni svijet kao svoju uéionicu, a da Sandiego?) Revolucionarni model ucenja: Kompjutorske igre mogu preobliko aspekte uéenja QU Singapura viada to ameritkih dolara kako bi u svoje Sko- le i domove unijela najbo! tehnologiju. Svaka skola na svaka dva uéenika dobiva najmanje jedno racunalo, a svaki uéenik ima svoj bes- platni Internet prikljucak kako bi se povezao s 150 milijuna ostalib koji su 1999, eumumerord + vunjodmusod -wureaneuaye umuezeyop ‘uuomyesd 0 osid afuan fa effonposoy "wun{u peu Pfeape au ype ‘swygord 01 ofeuzodaxd wByfuy exQ) osez OOp'Z po ay14 waeligodez 1 eueacziq wmuotinpafs 1pau od wowsaeuepaf azejodses SeUEP AEISTS FAS|OYS FAS 1 wogzns wows ped rysiofntu a efjowa i. iPuepal 1989p) jyasod azour o1 as oyey nferreyod rifuy fon0 n nfuywods 95 oy wuresZoxd yu nsod nurzer vu oj3tpod 24 “eusowuajsodez ez adea wiofiojouyer woxostn s afiuedusoy ougopors, 21 %0? OUa|sodezou afjusoz mpeISO N af YF Yop ‘oUD|sodezaU af MLO MON NPE .'9Rsod Ipeu azour ou rpn{j eunfiyws 61 rdosng foupedez fopaforsos9op A.) ‘nsoupnp nq euwns eurnun tyorsod ypy euseurouts poy#zreu 1} ee#Oq OA “eeu BIG 517M NseApo ousNSs seu 3p afox 2 yeafeu arofuid 2 bfjurez wxou o7]07 03 Bu exIzG0 aq apaf -fer nfeavzipes 1g -nsofiaod [03s ‘fyarispaid wo ed “eotueturp yiueatozt ndod nepaySz1 nour wafud LC ‘38nup ans eu pas af epes:eyrzal yrueas efagn eurepoxs 1 oftzeyop eweupos 204 28 ofuogn ouwzsgr) fon jopour yaseUYaNjO4Oy Aoyzoxog 9j04$ sfupais fa1ua9n ‘puowia1a Zoupes Zound op oures nfwen sod wpysuoz2s wn e own you gombumweajayr mn Ce eo Ed wogos |wes soy opi 1 nhonaid eqan es Bue, ‘eyupe! ylujenuew 0S opjeuoisejoid 0% ‘eumrojsod uungensiuupe 108 OE Aeyu ef aj04$ ele]S |ePO|W Tfuegn n efomonee % Rovoluca u user Multimedijski model za sutraSnji svijet ucenja 1 Uzmi najbolje syjetsko znanje iz nekog podrudja svjetskim mutti- medijskim trucnjacima, Intemetu’ Spoji se s najboljim syjet- skim pojednos- Profit dolazi od prodaje medusobno povezanin dodatnih proizvoda. worw thaleamingweb.net Uved 3t izgradnje bolje buducnosti za nas Ove smi put industrijske revoluc redu “obrazovati" 20 pos ma na zahtjev, onda kada zatrebaju bilo kome tko raspolaze stedstvima da im pristupi Zato danas mozemo definirati mnoge nove modele za nove digitalno doba. U ‘multimedijskom modelu to znati da mozemo: Poverati sposobaosti najboljh svjetskih strucnjaka u nckom podrucju; u jednostay- zabaynim tehnikama uéenja; ih s nabriljantnijim svjetskim metodama interaktivnih, raltime- lijskin komunikacija; O iekristalizirati tako povezana dostignuca u jednostavn gucavaju jednostavno pousavanje svakoga na nagin inostavnim za upravijanje poput upravljanja televizorom, O Uspostaviti Intranet mreze koje povezuju svaku Skolu s Internetom na na- in koji ucenje pojedinca éini jednostavnijim i zabavnijim. Ukljuciti nastavnike ‘kao profesior je i mentore, a Skole pretvoriti u nove interaktivne centre za uéenj jeloga Zivota, Neki od odgovora na ova pitanja toliko su jednostavni i ovigledai da je zaéu- ‘dujuce kako ih nitijedna zemlja jos nije usvojila kao svoju nacionalnu politi ‘ftagoft nica wafels nsoazioxd omy wamfoy wom -raqoy tarmarysoupol omeznyodses secep ‘paogofis nspu sesaygosd afp8 our “¢ sofas 2109 ponpotd efuoyatr eof ox -agezy mofias m ofp vagets somoyafp tam 2f woygan! PyEAS O80100) Z sofens ours ypeyu nsydomn ns won deaf een 39 69 Oy OMEN ew pnferesospo ayemfiso oxy “sears eupnlpy of afuagn apnfeaviofinsnoures: -) . Pony eurgemBuweajayrmenn SS nfuagn n lonjonous 0 wowuomes yFeuo}seWeIU! Yel 21 SOA SLLANNVAC aLVvQarso 01g Bouo SLAarNQN1svN ONALLIN.LNI 013 Bou ALVPISINVZ 01g Bouo 3LLINIQ 078 Bou ALarnuidod o1g Gouo ALISNCN O18 6Houo aLVSN os Bouo aarng 01s Bouo SLIGIA 01 Bouo IWS.LAd ALIQN IA eluegn eyalias eBonou Japow HHSEIA SeA LE @ ‘faagn 0 eanionets wm Revolucia u usenit Za dvije minute dokazite sami sebi Kako gledajuci, govoredi i cineci nauciti brojati na japanskom Engleski Japanski—Recite Usinite Potesite svoje Keljeno. Uperiteprst w nebo. Uperite prst Prema djevojcici. Hodaite. Zaplesite rock’ n" roll. Dvaput kibrite. Stavite desir na slave? Guguéite poput oluba, ‘Stavite na glav ‘idovsku kapu.? land, *Surblive ko ior Ii kapom, mimikom pokazite kao da ih stav- Hate na lave, ww. theleamingweb.net Uved 35 4, Da biste predvodiliu svijeta ne morate biti divovska zet Moguce je da svatko, u blo koj die izmedu pet do dvadeset puta brie, i izmedu deset do sto puta uéinkovitije. Te su metode uéenja jednostavne, lako se ue, zabavne su, 2dravorazumske i djelotvorne, ju govori vam kako se to kako je na vama da promijenite buducnost. Gordon Dryden, Novi Zeland Jeannette Vos, dr. sc. s podruéja pedagogije, San Diego, Kalifornija, SAD sign oweg EAE qfluzeafeu 97 afuewfeu eaopuan ypaforsod yLAs pO UN “egop #Boaou eureganod s 3z9A0d ounesz| 98 Bp Ipnowo ‘seu po auroyPas oF cures cwoarojofp oundiod neq azour ofus9n “waNpayy / “29030 2[sep0 908 ns 104 uo uz 908 Tegeseu nou vz oues au NY fg aporouraxou euganod oummg ‘fp nf nupos ez ngasgop Ippsod 1 owe ‘ns vp af aBiiy 240 suoummare uA) {220 t omgeos jas eBomes wafueassnun | hosod YURIs WoxvENoU s ssoupnpng fue Bn 20q uo Wey tfias 2 sp wofuewe unroU nzetodseL fox auo e7 “eweaneware unupodna | aeejodses s9po% BqP ONoU OF IY uaganuin gop oxoU n ounese| npn ua mysfrsepu!290ys21d ep 18 ‘sous|sodezau spn! po yoys sxBideu ns 904 afjuoe o1edoKh ‘moatz Wioyolfo 98 pearposeqnd 1 ign axeyseu 1 a4oqzt nou anvsdeM wp “axdaouU0y 2A0u ofoasn vp nsoUgosods fox outa 0 fo asouanpng wot pal mms oF 29 1g aDafp age wltag “spnour axs oA0yo8 2ffofOy m UD n NsoUMPNG J0Gzt ¥99 -juerBoou ipnu 9f0y ngop :nqop worow n foy wfeageneu Board oxp 21s 14 tz wol0y m Yolias | yoAEZ goa Pita yells |fugesyns WeAoy!|Go 89 fo eAaopuey YUAR|B soeuseg fywejGod *) rourgenBuweajeur aun -eoutpefod epalaod B -eluegn eugeu sojsfew-foas-wes efuais OXON fr) -enygunoueys afuereys ounmiy FET] -esepy euepespod efjulosg As -wezieuoreu wreaminy Et) -eBzow wgeporoyns eu eueZ -euawiesa Boupogo|s BGop CAON ‘onjsnup ouzn|sn OAON -afuegn | euiaoB.n yoUs9TU WOUOye foysialas fouanysuipel 4 B4e40% NED swouoye z0q 1211AS ewjunwoy yiziq eGod ‘eyoideid ysougnpng nfoas HeAoy!\Go eeZ0U ewiifoy eAopuay YlUgNIP} Ob SS ‘luagn 9 woo pez Gageu epumio ounouod Ki] ws | ypitien souezenod [9] ~ evolu v uteri [ a = | Povijesne znacajke svijet star 45 miljardi godina Zivot star Lust fy *Suvremen? fut pri 35,000 do 50,000 godina?® Poljodjelstvo pile 12.000 godina Plug pile 6.000 godina Kotaé prije 5.000 godina_ Parna energija prije 250 godina Rabunala ptle 40-50 godina sada Doba brzih komunikacija Komunikacije Prvi mozgovi prije 500 milijuna godina” Govor prije 35.000 do 0.000 godina® Pisarje piile 6.000 godina ‘Abeceda prije 4.000 godinat Tiskanje “040. eta Gospodnieg u Kin, 1451. u Europ Telefon Pokretne slike Televizia Tranzistor Optcxa viakna (000 poruka odjednom ook o Facts (eat Diestova koa sinter ‘apenas 2 Aap seven ova co ok 1700 gadepie Kil, Nakane eee Fo ovedon 8 io 1080 po ro Wit. L Buducnost 9 4. Doba brzog komuniciranja Ludi su razvili zadivijujucu sposobnost pehranjivanja podataka i ostvariva- aja njihove trenutaéne ra sposabnost reve je, upravljanje i gotovo sve stvari koje uzimamo zdravo za gotovo. [Nai ée domovi ponovno postati kljucna sredista uéenja, rada izabave. Samo utjecaj te retenice preobrazit ce nase Skole, sgovacke contre, nase vrede, nae gradove - zapravo nas cjelokupni po} ‘Sposobnost komuniciranja edna je od Kutnih zna¢ajki Ijudskoga roda, Mno- sm obliku postoje na svijetu neki dva iano 35,000 do $0.000 godins. vunazad 6,000 godina Trebalo je daljnjih 2.000 godina prije no Sto su Ijudi stv jedinstveni Koncept koji je na posljetkn om -metanjem samo 26 simbola tiskati knjige. Nie preva europsku ieija 1926. godine i radunalni mikroprocesor fine. Od toga doba poéela je eksplozija komunikacij- Svijeezaposinjeinformaciisku razmjenu ogromnit razmyjera. Do 1988. godi- ne jedan je optiki “kabel” odjednom mogo nosti 3.000 elektronskih poruka Do 1996, godine mogao je nosit 1.5 milijuna poruka, a do 2000. godine nosit ce yi 10 miijuna? ‘Svake se prosjeéne godine na svijetu proizvede preko 800,000 razlcitih knji- ‘ga Kada biste etal jednu knjigu dnevno, trebalo bi vam puno vise od 2.000 go- dina da ih sve progitate, Medutim, sto ako biste mogli automatski odabrati samo formacije koje Zelite, Kada ih Zelite i poslati ih sebi_ putem jedne od onih 10 milijuna poruka koje éemo uskoro modi istodobno prenositijednim vlaknom optickoga “kabla” gotovo u bescjenje? I sto ako biste te informacije kod kuce -mroupasd afoy o1ta 21 mympod nfjoafeu nfigop wxruAK zaqh,) ,wwaiskg Sunesado Autq pue HIND, - $O 1961 SUELO Hfus;poRoradnasepenp af snoolp ‘sureroud apnu 201 ff Puypeay s205eI¢ YW ‘PLY PI ‘KON BES ‘S104 PIN {us wtAguospiaedl ns wIPapOA NpaUt buspo wsoeueap op nae po noalp wz -afuaqn wz anusa aysjoysolupaIs | ouKOU ‘mpoaziord SoysIWeAS woraya s oupafe ‘!9oU UospIAE MIayIv9 aap soUBCL ‘eop npzefqmr onoto8 wz yeposd auppok “g66t af ns at ‘wAA Mune -s¥ 2 uosprancr ns muonaud gog Brudns urzatu ue -ayernps “PBua) wager eysfioeynpa erenjnyez,, 2 epe ‘eaopasden ouworys eliuediuoy af ual, uresfoud nestd vjogod wofjarefud s zig, "Bs2pe8uy $07] orp went eu UH ez se3020 of sntygo w9f0% O18 rs WOU aurgonByuse9reur nwa 2NoA MON ‘S108 YoWEM 9EAEPZI. (ysiw eulzig @ eluencjsod) .JyBnouy Jo peedg eus ® ssauisng SaLVvd T1Id wes Wepel eopfinyed efjyns & ‘ARO YPQwewe LB GAZE auigijen efupess [Goo MeE Iq SeUep “@peUNges YUgoso PUR INIPELIS BOMeNZ po eoplymyed p BYGowmeyne ywciod) IHOAAOAC WS BG ‘iaoen nnn 2 Rlovolucla u uteri Mozete oéekivatti da Gete ono Sto je jucer zauzinnalo 6itavu prostoriju, a Sto danas drzite na sitolu, sutra moci drzati na svome Zapescu. NICHOLAS NEGROPONTE Being Digital” (Digitaino bivanje) *Izdavat: Vintage Books, New York. ww. theleamningweb.net i t i { Budusnost 3 jedan znaéajan as- h racunala kako bi se Microsoftevi Windows O Godine 1982, a 2apoéeo prodaju osob- zanjib purem lefonskih ekipa na Do potetka prodaja nara Q Godine 1991. evrtka koja je ra Ia je zaradu ogromne Sony korpo je turtka prodajom ostvarila 5.5 samo s 892 zaposlenika: to iznosi vige od 6 milijuna dolara prodaje po zaposle- siku. Ime te take je Nintendo, @ ajihov su elektronske igre. Njihovu pokretacku silu predvodi Hiroshi Yamauchi - tvorac najboljeg opisa radnog. ‘mjesta u novom stoljecu. Kada ga je njegov najbolji dizajnerpitao: “Sto da stvo- rim?" Yamamuchi je odgovorio: “Nesto sjajno."* Danas se Nintendo, Sega tronskih igera vrijedno 15 mil O Jedan je dvadesetdvos 1993, godine stvorio njegova tvrika joS nijednom nije os zu 1995. godine “dao u javaost” on jony uz poticaj drugih nadmecu za t2iste eek: cdi dolara godisnje. ameriéki student radeci za 6 dolara na sat Dvije godine kasnije dobrobi Koncept naglavce okrenuo poslovnu postane industrijskim standardom differ sv ve dodatke, ‘aonda zaradi prodajuci njego- mp soooud (ey, “2[22 umsoxd po8 rfoy eu nepdoyud nous iorust0y 19 pa misofur wofusypass woupaf n mruesyod now ‘ejeunges eugny nfiyassidoaid oupygo Hox “qureifoud rysroayos yftuezoqs as ep peu of “weWOIUL s atszod 01 mpnUaN pod wofoy n 1 OMAN OAOIOS NOW vefiAs wos! us afezupes ouanyesonut aAoWIIN “BA0-WOY-CD oFouw Herod ‘euiou seupp :aftufepeuz sof epzow af o1§ 00 “240-WOU-CLD BALI120 ep ND;OU;NNE ous afngruodst ofeunges ougos0 OYeAs 29N0|80P 95 SEU V [90's Me ¥ OF osm e eaifcy yraspyesoy 00s 2 na20 0g af 01, "BMD Os po ofsear OSouRE vz ary nv ‘apewoy od sop | wz nsoazqoxd ozom NAYS M WONT 2 SEU ‘Bify 00's po auareatn 9 ty efpeunoyur apt wind yasop neavzipes pou yow-aD w9tdn By ou vurpo8 ylaid op 29 oxex 2764 auodorl ‘szanu 2ujemou op afersod oyeun oftgnspuad as fofox eu ‘wzamu n ous, » veouonpn@ reu'qanBuuseaour nau 1S MEL BEM Lh {ao “yupesn om 1619 &2 2878190) husoU073 feH01 anig | (onsssepodso6 oujeuSia) Ausouca3 (eiBig 2uL 21 O1ZeS. «LLOOSdv1 NOG ‘opunyes | po aluew ez esau ja 98 Bp Ouljonop af 01s. IpuNEs oid Byezans 0¢ po elipadc Bug euniyju 099 woBeus eI ziowowt ‘esejop eunt 10 N ounep oeh 2u gol Ho, S+dIN 002 Po Wo10sad01d s 116} o@p1A Bus! Aug, itu ¢ o¥0 o7Big03 BUI! Boune|6 m (punyes n eindn eu ‘B1BIOp BuNIIIUL BgIA O1eISOH of fox OUIpOB “9Z61 z} ABI ‘jeunges-sdins po oluzeus af afoy wojeunges S ‘nu ypnu sjsaL9 ‘euIpoB yl-og6 escisoud Bouenznewip) edoys yespeny eujoys oewardez of 1foy Seis00 ojeunges O9E OxSWAIS!S WiBl CUWOAGO oBeU ‘euipoB “0S6) op shwez eu oY alu sf cis ob3u ‘e6BuS eysieunge! asia eu! ,uepUEpO! UEIAIS, enafd Eloy ‘eyinseg efuseueg eulpo8 “L621 B-OVING ‘mialins eu jeunges Borud po [gan Bind 0O0'0F IeHgedey eu! ‘jojolp Bagen 16) o9piA, eqop OxDHeUWWOJU! OAOU &Z IEPOY| rfuagn n efanonen w Rovolucla u seni Financijski model za sutraSnji svijet u¢enja 1. Pretvorite svaki televizor 6 Zaradite prodajuci dodatke Peau) ‘obrazovne 4 re Osigurajte besplatne Iinteraktivne teéajeve na Internetu GORDON DRYDEN* “Prezentacia za British Telecommunications’ Think Tank na skupu “Bulcing the Communications Society" (Izgradanja komunikaciskog drustva), London, Engleska, rujan 1996. Biljeska: Od tada su ejene racunala tok opae, tako da se najortini! ‘mogu kuti za pune manje od 1.000 dolara. U ryinu 1998. keautor ‘Dryden je novozelandsko) vidi preporucio da jaméi pokrivanjo troskova nabavke racunala za evako dete u zemi kako bi se ono magio ‘otplatitteracenjom telefonskoga raéuna, \worw.theleamingweb.net Buduenost a7 {cuporabe (elevizora, Svako vrijeme pokresete programe. ‘uporabu kuénih racunala jednostavnom postaje vrjeme s najvecom gledanoset Stvaralac Web-2, Tim Berners-Lee, kade kako je moguce da ée ticki kuéanski apar potraditi besplatan elastin i magnetsko, Business Week pise: ‘edno bez pologa putem vaseg racuna - svaka ce 1p svima drugima, slavni urednik éasopisa Wired, tu novu ckonomiju naziva “tek- tonskim poreme¢ajem”, te pie: “ronija je naseg doba upravo to Sto je zavesila cra racunala, Sve su se veé najvaznije posljedice samostojecih racunala veé do- godile. Sva obecavajuéa tchnoloska dostignuca koja se sada pojavijuju vecinom mikroskopsku se veliginu smanjuje 1 njihova cijena, Oni postaju jednostavni i do- sigusni da stanu u svaki - kljuéna je rjee ovdje svaki -objekt koji napra- “eloeuuoyu sndioy Bousquet nfueapuudez ou ounersoupot nifoua gow au afew au aries tunozeIgo 26 wp of ous, ron opsormop wns! venesep wend ongos ee Tle oes ee of pfaesayep wmoyrud o1goso ‘eiaeuz Pou apahis ‘ep offoem aon waigraaomes nsoagosods 0 misao wlaas oftad e1gop 39% Y ,dnoi seo eu, YOPIEuIP 1UAeIB HIHS NVLS pas od eup9s BHA “nflonjoaes nys{uysnpul HysoWwesd n6Bow nfoazei n eweljwez n eBA\spoaojsod eaeysns ypisipewnyjnu UDJSUOAe|e ngowOod 2f nfiBojouyay maou aparyo or —soupnpng ——— rivape a wforionot 50 Revoluaia u uceniy Zermljinu kug lu Zaoclijevainno umrezenin drusivom. KEVIN KELLY New Rules For The New Economy” (Nova pravila za novo gospodarstvo) *ledovac: Viking Penguin, New York ee worn theleamingweb.net Buduénost st 3. Cetiri skoka prema jedinstvenoj svjetskoj ekonomiji je po obrazovanje: sasvim svom zastarjelom mo- ji, Dugo u sjeni 10 drugo global- Euro, nova jedinstvena europska valuta, ujedi- nezaposlenosti u njenaj stagnirajuéoj tradicionalnoj manufakturnoj industri, europske softverske i telekomunikacij- ske tvitke proizvode radna mjesta. Samo su nedavno deregulirane njemacke te- Jekomunikacijske tvrtke 1998. godine stvorile 40.000 novih radnih mjesta. Cak fioqouyor foyosta 4 ejnuaryo seds pazen as wysu ‘nies eI220d W-D66T UIE -21 efturouora af ep ‘eunuojofoy uusngys od oBou wurewzty wtuownd unt ywuzod af -oas od UAL, ez0]N)29 ant foupof © woud af oy wurgeu ogous eu e owes autpod aes ‘zonztsfus1p00) ‘wezup for n ovsod 3] soode2 ns ofox Span Yruporunpaus OTT Epmatd af ex "eAEZIC| YEIOUOWY yuafinpafg #21 yewpo ‘niatias ou efjuie2 npas od wSrup eranyos nzoxzt od uo spo8 iad } rasapeap afiad af og, sofwusd 199 po fous wloas es ‘fw troldsn ns fox pf] yup 29nsn Fone woz ¥) F EyUoAisuEUT Y eIaluaZU QOO'OT EsTHO|dEP afustpoS muealeL / “wA!UO “emjop ypu oor wuupatia wirsrz 11s afiBojoutyar ayosin tun yruael ozT ¥ af ny, "wREIOP yprefU GL Po zoazt ez ppoid nudnyn news afo PUA UrysHONye|2 QOO' PL Bing “eyRAON sry ouofuipoln afanspod ou 124 JON} Jusegod 'sIe0Ng XAT 21S jez0yod au0jepoA, tanfuous tne s ysougnona yeurgonByuseojeur aun (9664 "eBovapris “6) (ope.8 pimyar nou ‘Sen10 WOOL. MON 19H SUL “BySaMSHONY 21 BOUG BUROISEN, «ANZ N3ASLS pulysii as ep iuzefog zeq nes fonferenoBpo “9 nandeBulg n jepow uIpe}A BunpyMsesyul “S uealey | Joe.z| ninzeyod jnd fe) weu seuep feydey pigiueznpod “y agnaud es ef ep sougosods | nfiBojouye} NyOSIA eZ JUEIe] *E Bleoy ‘esnjo7 ‘aljoN ‘eyosouoiyy indod nyeldsn-eBew o egud euper ‘Zz LW ‘eaBpuquies ‘epsojueis indod BAOURISN BYQBAIZEMNS! BHOA “} énuyjop nysfioiis "6ysop Iq ep ouganjod of 01g Tluagn n Blanes Rovolucja u uéenju Jedna od najkomercijalnije promigijenih zemalia dana&njice jest Narodna Republika Kina. LAWRENCE J. BRAHM China As No. 1* (Kina kao broj 1) *tedavat: Butterworth- Heinemann 1 Temasek Avenue, Singapore 03¢ igweb.net Budusnost 55 fe odlueila ulotiti 2.9 posto svog bruto naci divanja i razvo}, Poduzeca su se, da bi zapose! ;zemnim partnerima i Nokia je otkrila naizgled beskonaéno Uskoro je Nokia iz tog novog fenomena crpila 32 milijarde jen je uspjeh dao oskom éudu. Kako je twrtka rasa invest +400 poduzeéa visoke tehnologije. Finska ima samo pet ali njih gotovo 2.5 milijuna posjeduje mobilni telefon. A v zemlji raja i najvedi bro waka u Europi ‘Sigusna azijska otocna zemlja Singapur pruZa jednako poutmu cetrdeser gos San otok. Prije dvadeset godina vlada je zapoce- Ja kampanju p inacionalnih poduzeca visoke tehnol jobro obrazovanom radnom snagom, te zadivljujucim infrast Potaknut viadinom politikom o} je poreznim aveznih ‘Singapur éini vjerojatno vige nego i jedna druga zemlja kako bi puno potrosio na informacijsku teh wu skolama, ‘Medutim, najveti uspavani div jest Kina, Nakon godina stagnacije 2a vrijeme ie, Kina je od 1979. godine naovamo od nnekoga deustva, Ona je u pos! ju 2a vige od 400 posto. Medu je jatala éak i vecom ma je sada sla dina poveéala svoju ekono! balnim “specijalnim ekonomskim podruéjima” ekonomi brzinom, Naravno da Kina jo$ uvijek ima uw utrku 2a primjenu lek Razmotrite samo. zovanog drugog sina né od dva glavna nasjednika Sredinom 1990-ih Richard Rupertu Murdochu za 950 mil ina dolara, Sada je spreman taj novac, i vise od fdsn qquoqzeyS yaou npauizt rong ‘oles oper auesyzifeuosiad ages wiafunfjaeugo f wfueaefundopeu s mIAEsCU pap 3D “nsmyn uDgeA eURuOpOFHId wuMMUEABONd s ‘noIueIs omper nuyEAL “nsoyA ngea weurany Sea Wz 99 o1pery ououny ‘oyuoqzeIs 1 axoqns 2uoqze] auafh uso aasoqopo 1 n-g.A\ BU LISS UIPEYSTSHUT AR nsoupe | SINPFEUON D 9 wurefiouasayaud o wyeepod nz7eq oBifuy of rjsrofas npaafeu wyoAs 924 au uoreury epuroig valu ddmysud r21q nffuvaiso ousoupoyeas rfox voedny QOO'OPS afueusfeu po ‘arep aFgrupd Fn-gaqa OPAL PlLoA CU TIOTUOTMMMTARA nsaupe 21 ‘eun(grupod wiZrup w 1 nuyaods oestuo!anjonas autnodny Ngo af ueDHES -euep edoupaf po mor n ayeatgns ssaudeg jerapay aodap n attsouaid rysuomyara morod “sy nuswodwsoy quurpafed npawzr tpnfestg nyouaron uersntur ns axoytfu egop 01 oq “wep tu exejop buntiqU ST ‘ou onisezeu fo19 af fe “6661 Womenod “UEP vu wIe[op unfrU Zoupaf po wourZ aq pyeunges pypavposd erowoIUT oyaud autpo8 “L661 nuysodny ¢ ep vu ftopn fpnfngiiyn ue msdo a enolate a5 sotaBrexto> ayora Baa tu eunfuesozerqofeu -ansod row woof 9 ewoH2o(P usupat s 25 wofoy od no puoi ¢°1 $ ep Bu2 cagop Opa 7] 201UA0y as ysoupnen au-qemBuusedrou aan _molns Bu oasod 0% e600 04a po 19@4 29 1g eIS0d Boro uolurrEY, "HOA jos elubnojeod foxzes 27 ej9$ Bonojar ‘ezo}) EWEIAY BAN! NEON ojs wjGous 1qWloy way | wih ePreUERS EADOBE ypoo vey fee sspieyoty, woro}seu od niloxa n aupo6 ‘e6ai [ueais Yonsnatfen onaljours) Log oun Jo enduR, (pam sidoseg) ,aulzeBeU! PadiM THDSW “9 SVTDNOG “euuresBou0} 1 ewsjuses609p! Ng} e0]uA0ydn ngowod jesid euz ou vfoy ere{rzy 1UI99R nuafualiweu mgod nuaose|6 | neaezupes 69 violold 0 ‘ejeunges euzoiu eugedmsud wouelto fh pyonyesd extuwioltid-aL oun{iyws weaynpod 69 fel 0 “ejousoquyafrziaejay menynpod wonou wouwoi6o eu j\ezonod Jeru) 10 eysuoyBuoy efeBogleu os ns epes 0 -021n9|9} Ojeul} BABISUEINY jeusayuy eu oualods o41q eA ¢ of owes oulpo6 ‘666t 0 ole oz of -eisuegny ypjsouny eur egefjo}s OAOU BZ Jepow PySOUlLy ‘fasgn n elononse 3s Revolucia u uteri Svaka Ge tyrika postati *obrazovnom tvrtkom ali é@ propasii. D2) DON TAPSCOTT Blueprint to the Digital Economy* (Obrazac za digitaino gospodarstvo) vat MoGraw Hil, York, NY 10011 wr thelearningweb net Buduenost 59 ne snage, dok danas to Gini samo njih 13 p predstavija nnnogo vise proizvoda jer je nase gospodarstvo strahovito narasto. a predvidaju da ée posetkom novoga sto ma poput Amerike samo deset pos ke podupiru njihova predvidanja, Tako je go- ‘od 1974, do 1988, godine - njihov se broj smanjio s 480.000 na 260.000. Samo je General Motors tijekom 1980-ih ukinuo 150.000 ameriskih proizvodnih rad- nih mjesta. JaV) HOKOG UNOIG BOSY |PIAL cep -of owes owfesnED “erofuud yiayE ouNasap vu afep SiaIed WO, (MouaTeUEyy uone19qi7) aftaposoyns openIpogorso Fei fouusigo aotuears yes fofons fy ‘ays auroxptulon fh aftoponoyns oms | nfiymafiy aureprurend nuxoysod ass ‘nf ods ny -afimse2 tonfenepoyxaid wopes wifoas nfefiweidn oupewsours ¢ aff oupersout _ygurypfoud quyew axnasop n auafjafipod ns apsopfeu ‘myeasoud n 49h ain |xH2A “aan aysfowztuoR0 + nfefueftur 9s ouwzIGA) ‘puofuatiuseuasd ns mf auzead ‘guuios8o ‘wANpoW, B2|2¥10 | BUNS “IRD * sou y 98 ns mafod “nf sof efuearzny 12 uLafauzes OUADUPOYPAS ano}09) “tHeAD0:d 0 es2u90 indod “upfu po ns aBouyy “2A a4H[2n aBouN afors0d Yaflan en “ueur ogop af o1goqy“wpelinsez eyeunges YRuUUOITO YR po BOW As epzzapod vfuefeds | efuesohs efreunrenaad -ouya af 8], wpnuSpsop yp{sUONyP|P WoUNYsA Bq 2uFIN OFA ns 1 Bjout Bpaznpod exLan 1s ns OMe UIPOS <; 36 a9 eluponzyaug "wuuuepeysard ues 1 482 “,wofruouoy wougn 9 ysou9NpN au gamBuureajeur mau UPIBUS “YSZ LMS UopLOT 'peOL BUR IEURNRA OZ (04N @snoH wopueY) uosBUKsINH ener (ysouse[nz| fesyuQ) Aqureyag puokag AGNWH SSTHVHO. "BUjue|euy SUUBSO Ie Ses SULELOGO “LGop ShIPME) rug eenionee Revoluoja v uéeniu Kada 1. rujna 1999. Amway poéne prodavati na Web-u, sudarit ¢e dvije velike marketinske sile 20. stoljeca: marketing na vise razina i elektronsku trgovinu. WIRED MAGAZINE* (Casopis Wired) *eviban| 1990, ww thelearningweb.net Buduénost 3 dolara. O Fransiza koja {ju 7.000 ispostava C Mnoge od 23.000 McDonal Preko 60 posto njih su 2ene. 1D Daleko najveca medu njima je kuna indus mu svoje kuce u Michigan, 1959. godit Andel. Do 1996. godine njihova kompai 5.000 Amway proizvoda prodavali u 76 zer ja Amway koju su, u podru chard DeVos i Jay Van “eurefwoz ni@nup n a9safir uopou fons rponosd voeuedey eaored yruzesq yuspedonou o1sod 96 oa IMU deus -nomnd aurpo8 “0002 OP UE 29 EP 28 “ersumy aprefiar fod ofmnd aurpo8 ayeag “Baopuan yn po FASU Laffpre us 92A “nfonzes a elinsMp uy yguaep8 po eurryou 29 re1sod afuenozesgo omonrzojofo ¥ wezum "eALqEZ, ‘peso ans | afigoy ‘afueaornd ‘afuenozesqo ‘aaeq 1qps o1swisod y-og6r af wou! -ryoudnyn os “eurpo8 gy afueweu ‘onojafip apnfereao%po eureu t luunoysod 1 ewlipour ‘wafaerozeigo tang 95 Hox Seueug ‘KpuEH SarTeyD ‘2004 BqOP OAON *L ny aponzyaud aupigioads a -afod aprit wut fox 1 = vsougnona ou-genBywearauy wan worone s enfuoqui zi. 0002 Spuanebey 10\yne0y LLSSIVN NHOT "UUESOCeZ OS po efueuw mien efor BUTEA ) OS IZB[eu Byselus UPUPB! UAW OISOC) OG niuegn n elononay ~ cy Revolueia u utoniu Novo doba dokolice 1930. godina: oGekivano trajanje Zivota prilikom rodenja: 60 godina ili 525.000 sati Pe Pena ford ered 2000. godina: odeklvano trajanje Zivota prilikom rodenja: 75 godin Cece ao Pe rs as Praen) oor oe Ed Steed Exc “tzraéun utemoljen na djelu The Age of Unreason (Doba nerazumnost) autora Charlesa Handy, él je izdavac Century Hutchinson, London, England. wovw.theloarringweb.net Buduénost 7 ih obrazovnih ciljeva bit ée pripremanje slobodnog vremena. iplomsku naobrazbu. a. Handy pretpos rastuée projektno-grupne naravi rada tn strucjak Sirokih pogle- dda koji suraduje s isto takvim timom Jud Sirol nazora, @ u svrhu dolazenja do novih rjegenja -“sreN a7ey,, Nous|auzau wysfloueuy Feueso7e3q0,, ‘runfod nyu o[Bour mses afto fox rolias n zozoid wurousz wiysfize nfegnud wurexBoxd iuporcunpau waind punfepedop unupeqors deusiad no sod yIDap oxox vod uPyeAs po uepol azap au9z NBUOY BuO} 1) “orpTUNSEISN OA0I08 NFO! -0sop wsafupafisod n exegpeuout wuz fo1q 95 nundeSurg 1) “eu22 WooAoK ToAoRN 1s 040108 ns nuedey 1, -mafias Bu 2zaqfeu efiazes os afoy nfjod wu wusz (eoafin ysougnng yeu gaMBuusee|our un 2NOA MON “(@SNOH WOpLE') SYO08 BBA :20Nep2, (alueniq oujeybiq) Aeybig bujeg S.LNOdOWDAN SVTOHOIN 1Ges WES QHLBAS OB [NG DBAZDO/SOC) jgealeu niellAs weUEellAZzed Ti SUIPOL "OZOS OG ‘fuagn n Biontons Revoluaia u uceria Nova tehnologija ha racnom injestu ne pravi razliku po spolu. JOHN NAISBITT Megatrends Asia* (Azijski megatrendovi) “Iedavaé: Simon & Schust New Ny, 10020. 220 The Avenue of the Americas, vavu.thelearningweb.net Buduenost n adje se ruge takve prepreke, 2e sma sumnje da Zene Cesto pruzaju drugatiji pogled na stvari. 1z- ja Anita Roddick, Ona je 1976. godine u Brightonu w 10 Sto nikada nisam pohadala imenovati pokretacku silu svojega Zivota u svakom bi casu to bila strast..vojac \jubavi i brige prozima sve sto Cinimo.” a mene u poslovnome svijetu nema suvremenih heroja. Nisam susrela niti rela direktora tvrtke koji vredm ‘za aroliju, Petnaest sam godina bila u poslovnome nautio, Meda vrhunskim poslovodstvima i direktor ijama jedni drugih. Ako w njihovim Zivoti- ou ona sadréana u brojkama na obrascima 10. Ponovno otkri¢e naSeg zadivijujuceg mozga Neki kazu kako su 1970-te godine bile desctljee istrazivanja svemira, osam- desete dekada pohlepe, dok su devedesete ponovno lansirale otkrice unutarnjeg veijeme kada smo konaéno poteli cijenit i koristitiizvanredan potenci- dskoga mozga. Primjer Tonya Buzana stavlja gore spomenuto u kontekst. Svakome tko je studirao pedagogiju on ia0 kao tipitan proizvod izvrsnog obrazovnog. of agtA “afueaozeigo wz tAoze7t quanrzod 4 wupstSino ns oxeup: ‘purfjuisz wyouur n apnsespaid auses “e798 -2g Boystofaog Bopnug wunaora uepayitpo of wurzqeuoroeu Bouesayt 301 yeWIsopaN W248 reno "eS Boysui0Uoy> 1 eianjod Zomordns eusoopafas nig asta ans oUaD -wfiazer asta ans ox ‘afumouoye atraaisuipal alias our XL aS18 ans OFFS urezyeuojoeu 1ueunyny rnfuaon n iionjonaynrznupud sz 2s O99 aulOxEAs ns aupoydoou axuYeI 2noU wang uawasoupaf aBtup 1 By, "astfgnaxs ouaromg oysUEIG vz 15461 TuPOAN TAP -ruodaid epeisod waif af wy, -expuo“utad unfizur oyaud n af wuepaud “(nvepd nfoas swoysp) peotL nox as7) “yuu po wupag “eSAiny weso ovsideu uwzng af ePID, orurgn | wes O11 yon080 | £0 eu ap0fin uo ory | eftalstut Bafoas resea o tpapn orsonod nes ures ‘ow four Tper oye awor 0 nfuagn n yes oyHoy [ROR OR a9M HES ONLOY {A190 iyfors nfuesuoroyury 0 1p99n oWoNOd nos uNES oxETO cafuspuIed four eMUOIOY OM corde? 2s ures epuc usaf az sown jeuganBuureejeyr/nun ‘Bys9j8u9 “MOVER ‘Nive MAOIOANE N, (naej6 nloas ysu0ys}) peeH sno, asp eBiluy 10;Ne NVZNd@ ANOL + BAIP Goueaadsn eu e@fmopgjeu eZOw SBA ifuepn n Bfenioney a Revoluaia u uceniu m4 Raven erg Druga alternativa: procvat podredene klase Telefonski jaz Polovica svjetske popul fonski razgovor. jje nikada nije obavila tele- Raéunaini jaz ragunala, a ak iu bogatim Sj im Dr2avama ra- éunalo sine moze Jaz nezaposienos! ak i u dobrostojecoj zapadnoj Europi 19 milijuna judi ne moze naci posao. Jaz siromastva Danas najmanje 27 miljuna Amerikanaca zivi u bijedi, 2 Jaz u obrazovanju Vise od polovice mladih Amerikanaca napusta skoly bez temelinog znanja potrebnog da bi zadrzali dobro radno mj Zamka nasilja 270.000 ameriskih ucenika u skolu nosi revolver. Jaz u bogatstvu 20 posto Amerikanaca danas zaraduje 80 posto godis- njeg drzavnog prinoda. Jaz u znanju Oni koji nemaju postaju oni koji ne znaju i koji ne dine. vows.thelearningweb.net Budusnost 6 ji Los Angelesa ne anakove sve veceg je s bojom kode i skol- et, Statistike redom pokazuju kako su élanovi tog najni2eg sloja éesto zatoceni- ci zatvorenog kruga uw kojem se sudbina ponavja. Jo tamo 1970. ta.¥ U Njematkoj ée do 2010. godine samo 10 posto radnih irane radnike, Sto je znatno manje u usporedl 35 posto.” 10 nije samo problem nezaposlenosti, Nezapost su nasilnim kriminalnim djelima i izbjegavaniu odgov' Oni mladi od 24 godine odgo- za cetvrtinu amerikih kazneni, uw odgoju djece koja neée upa jedan razlog za zabrin 1991. godine samo 50.8 posto djece Zivjeto u tradicionalnoj obit kojoj su postojala oba roditelja i gdje su djeca bioloski potomei baju 10 Meedu Hispanoamerikancima ta je brojka bila 38 posto, a medu Afroamerikanci- ma 27 posto. dda im je teSko nau ia se povuku u {emeljn maskulinost - u svijet “afueaozesgo sonpng ez wssnsax yn, nau wpeafeu po oupof ef\aeispard sopoye wupod og po vfizes wfioesou9p _afusfjncstum,, afi outoezy exrupofs ypfons 21 ep nfgnsodaxd wrew ¥nucy gop wogan nfeatzeu DuIpo8 “09 UOxeU eIOATZ afigOpzEr TOU 07 ‘2u oz “nprefiru nupaf ap yS0U2! 1gop 21 ypn( wfioemndod wysiafas Cp ‘eu1po8 9g po Sofuzes warstunousis wiswiod puan rusepes 28 “eutpo og po afinp 1 vuag eupofsoud v ‘eurpo8 gy, 89 OEY NeAPIAI 2z0UH TuIpOR “9 waveTLgUM as 1foy SesEysNUE ry mguuTUZT naofuse” zn “oul MIO feu f) -eupoR afuoufeu upafsoud “a SL BU $s $28 wjeyanod FouoUTy n eIOArE eurZnP BUzdfsoud oUIpOR “OZ6I PO ‘aftovndod ayptiou owsod zz ono108 eis 99 Ylnyen autpo8 ‘9607 oc “wATWAOUEYS Meso YPeAS pO UE of oud eu qt Seung] “ByUACUEDS QOL YoyeAS eu YEU OxONI29 Po afuvUE -3p08 so oyaid ojeun woeuryLoury euntju pz af owes emIpOd NUNS afted ‘afjouindod afears 24 puady, Wigess JPUIDIP 98 O1§ O84 OeUPOL 2a 0 of jufopfou wure(imaz jmiouoye nfofuata wane Bu 25 1st -owap 1 ofuafiur 9$ ‘BAISIUAOURIS @fUaIE}S OUAIY “EL ‘wofu wz fede, sfyaeispaid yewoyn Qnuauiods - n{fonjoxar nuyefioos nanfexeaogpo 1 ouqoporst jonas ovaafnyez 19 au sRUaqUID YBrup uEpOF MMU EPEY TYE) ‘eaou euiwu pasd ns afoy paroutpo’ foxy) x2om so pus ou, ray foul jezou *y ‘eargeutosts 2ord 3f“ouultarpos wiusate 10d nfiqop au v suo ‘elueaorgodoues afersopen eufoy ‘efueaipesez ou nfowou «2% up ofp nfeargop au eumpveid eu Zouofjauiain elueseuod wougndow nfeznud eursoue|9 a ysougnpng ourgenBumeojour mw se ov sv os eureneziq WpjoLs efuapos woytiuid > BqOp 8981} OCAON nivopn A efonONey a Revolusia u uceniu Jedna od rijetkilh | sitvarl koja Ge u velit] njeri funkeionirati kao Sito je funkcionirala t prije vise od 50 godina biti 6e lokalna Skola. RENATE NUMMELA i GEOFFREY CAINE Making Connections* (Uspostavijanje veza) ‘zdavaé: The Association for Supervision and Curriculum Development, 1250 N. Pitt St, Alexandria, VA 22134-1403, ww thelearningweb.net Buduenost iJ 14. Novo sirenje ideologije “sam svoj majstor” Industrijsko doba je takoder rezult ju misliti kao © necemu sto nam priba kako je zaravlje nesto Sto se kupuje od lijeénika, takvo poimanje brz0 mijenja. Nova revoluci . promjene u “obrazovanju” dolaze sporo. U svojoj knjizi Making Connections: teaching and the human brain (Uspostavljanje vezs: poucavanje i ki pedagozi Renate Num: skolovanja tebala bi Jjudski mozak) ‘kagu: “Jedna of fu Uglavnom viada skolovanje u obliku kakvog ga danas poznajemo ispunjava te zadace. U stvar- lako. Zapravo sasvim suprotno, ono njeguje zablude i prikriva stvar- ne izazove, Skolovanje se, posebice, ne uspijeva nositis utjecajem elektronskih ledajte poblize americke tinejdzere, Pokusajmo vratti vrijeme unazad i inejdzere naprava koje na oj energiji. Uk- limo jednu po jednu napravu pogevsi od televizora, CD uredaja, raéunala, vi- deodiska, radija, kazetofona, gramofona, elektronskih igrica, zrakoplova, klima- kib uredaja i automatskog gr ikim trgovaékim cen- ako bi se sna8li nasi ti je bi uglavnom funkcioniralo kao Sto je funkcionirao i prije 50 go- lokalna skola.” ‘eargnup wonyodse pyeas oxor03 11 woyod v “opoya ns sujeUOIoeU BUIPOR yaurganBuureojeurmaun ‘0002 eu of oviseseu yoso:2qy 0 extuejsede7 fo1q ouypoB “6661 Oc “eHselt -ygn ‘tarsnyog VOUS BowRrupod 'sse1d "AMUSiOWWIe} ‘PBOY So0Ied WEY SELL ‘SUIODIOGICH :PENePZI. (aufe} ercyosouoiN) 4«818108§ YOSOIOIN, AGTAS “M GUYVHOIY |! ONVWNSNO ‘Vv TAVHOIW "younfiyiu | ouqopojs! ‘ninpefsod efoy eBUWeOIUOIpP roninfreayez ‘ns 000'€ uifu NYOSOJII n eyjuejsodez 008"ZI PO ‘fuegn n BionIoNey Cy Pojavijuje se nova generacija koja ée promijeniti svijet kao nikada ranije. DON TAPSCOTT Growing Up Digital” (Digitaino odrastanje) vawie.theleamningweb.net Budusnost Ey 1 ne bi palo na pamet da vatru pai tljanjem dvaju Stapova. Pa ‘pak, mnogo toga Sto danas jo protazi u obrazovanju temelji se na konceptima ‘koji su jednako previadani Kao i taj nacin paljenja vate. ‘pefioumnod afoas afiazes oundiod ep nagoupnsour woyoupef ¢ ofueaoyoys afurgodee yetusipodorses 1 yelus!poFo1ed PEAS _afuogn ez nfueis,, woussazt n netso eSeup 1 ynys “pra aoBafu 1 nsaf ants Eq 1 oxPy efuapo1 Sous po earafxoud as ounopas erolp BoyeAs af|AeIPZ, C) “nazgez 1 nu81 20ny o1gneu 0} af ans @ wyZ yous “spud teligiuzy ures “pyafip ‘nrzouur “new 2npo “nefesqz “yefoag “neyaois ‘nestd ‘nen? Buz SpfusEPoBarONII9 HFEAS C ~efuofisnu y ofuapn anoqns auqasod + otuauuesadutay gtzes ovuzodses 1q ow ‘are 0eas agejodses er ovUZ 19 Oey of wogzofar snoupeid ofoy ofrg 21 punoTUAPISeU EySIALAS UuTjoqfeU dnystd uezeynuan ew 3z0ur sop founoarz foxeas Ono108 n *EqosO BIEAS ‘ao}sUsDTU] Yueza40d YWWINN PEAS | WP NS FIEAS TE) ‘a{ueur oBouw 1 epzour e “exjop yrxguoUIE OO BBAAS HOH 1 opBUNQEIT TOZTAAFn ‘woyeunges wrusoustud ‘eurpo8 oysoyau oMws wz Bpafjors Tz oxIsrup ngeljoys “1. n Ign efoy OA\smup eZ YjUgesjod eyeJoy JSeeUL | RS {0/)00 fe OU 01SCZ ‘0ljneI60d °Z aurganBuueajeyrmun nesjojunwoy ousef | ewn Sousiono ma Fel] 4s owes ou - eluenegnod ewgeu uyfioafeu efuenuyepou Fz) on 98 og e60u0 nuigon ex euins exnnsous Fr Iz Bx yuzeA epafjuin | nsougesods ofuenegzeian 1 olueroisodowes 14 01 “uouodiwor augnipy 09 welor n wining twefporeneg Fol _-oxs nian ojegen a8 @ 0x8 ovo neauyopou [Fe] 1 one ou nia 1@ o¥gon agoso oxens xeepe7 [s] “nluogn nm eyereysoez sluenipeuyopeu vz owesBoud ysoan wows forens 1 [3] “auresBosd oufonzes oujeyjeAy !99[P snfuagn n a90ygoy e16elqz! 9s 14 Oye e20/P wmesden [7] 1 pera yoaod ouleaeuz [] avon [2] ‘nfuea -ozeigo n ofooyunwoy upisuome nBorn nmouzey [7] 19n afoy nA\smup WOAOU } BYe10y JSOCUL | yew 19248 OuaAISALIPZ nfjoezIUEBI0N Mm ‘oyGoso ‘efyaypor efuenozesqo nt yeusaquy | ojeunges pge! ‘leon n wfonionsu a 6 Revoluoja u udeniu Nastavnici ée postati menadzeri u¢enja | u centrima za ucenje u kojima ¢e ucenici/studenti postati klijentima, upravo kao Sto su Klijenti odvjetnicima ili bilo kojim drugim struénjacima. DAVID KERR generalni direktor, Southland Polytechnic* *lz Education is Change: Twenty Viewpoints (Obrazovanje je pr Dvadeset gledéta), uredrika Harvey McQueera | izdavaca Bridget Books, Wellington, Now Zealand, wen theleamingweb not Zasio ne nalbolje? ‘ma i bakama i djedovima va u gradu: baza iz koje s etom koji u centri- { djeluju kao mentori i teneri svojim roditelji- ‘ours 924 ofuapn nforupod n wpnuiBAsop nujpan ‘npaLs EN “nfreAcjoys nm suatiwoud ‘Bu of9u 80) asta eBouur BU 95 29 soupo nfuapA n effanjoxex eundiod ‘Opec «gop foweAs n | 40262} fox O19 BU "Ho|QoUd yoy O1EG bu NIUAfNZd NROUL 2s 2f03, ‘eyruyar qlAoU unfuagn wz nganod eu ‘nySTU OEY "HION OF LoneW 96 BP Nqar -jod wu soup as Bug “afuerojors et owes 95 Isoupo aU effanjonas wazsd ‘ON, ‘eurwganod wisea nfexexofpo afjogfeu afox auo nuvyafs a nezanod 1 aposoud 90a 96 af0y ofopt afjoafeu nino cieqan oures -ousersoupel spnfnpeusuzt ofus 2 2[038 fopOU sepa -A09 Peas Bpps 9$ wrofoy s woatuapn wz LaLge owes f afuzaifiqnpn “ejsrms afuazereuoid ‘ofaearnpo ton{noniyyn ~ nsoueuz ou -anmufoy eumjageu Unusuaians BU tfewia) 9 ofo3 uisfuogn ,cHipnfenezofiusnout juier yen amanjod JezeG0 tuseuep af ougaNOd,, "NZEY uO, sofunfian z2q 21 © uoAo8 uosi9puy sy ‘fuwsozeigo Isoumnpng NeAIN ‘od af ouganod ‘arofurad anyon oumargnoud ep eganod owes pjofp eu as 9an myedse rnuawods tag “Seuep 724 Sondout o ‘nsoupnpng n oyetedl cxysli fon efoy novupafez,, nundied nupaf n afioeziue330 -ezonod ns oysn eureotupafer utUpexoI n eurentdnys Sunyezu0y uporeunpeus ‘vesiepuY snuy REP, (ea0y4so.} OZIU ZN QJaljEAy JOPOsg:BfUEAOZLIGO EQZEIGO@d) 1809 samo ye AyencE yBnosypyeelg :uojeonpz Bunuojsues, 1054 NOLYOW | ATISSW3W “7 GYVHOld "@LLBISBZ af ABISNS JUAGZBIGO [UPBUO[SI|es uk @ Taoeu ou oneZ riuagn n lonionsy Reevoluoja u uéeniu prval generacija koja odrasita okruzena digitalnirn medijimna. DON TAPSCOTT Growing Up Digital” (Digitalno odrastanje) “ledavag: MeGraw Hil ‘14 West 19th Street, New York, NY 10011 wn tholeamingweb.net Zasto ne najbole? bude prepustena medu onih koji raspolazu i koji ne stvaranje dvoslojnoga drustva - onih koji i onih Koji to ne mogu.” On govori o rastuéem ““informacijskom aparthe} _znaju i Koji ne mogu i puno povezano drustva - “drustvo u kojem su svi domovi, skole, poslovne i via dine agencije medusobno povezane elektronskom mrezom.”* ‘21a ound ‘ound r ry “2paftons “oz #2 tg tuoyojan ns org ‘sy owo apaffens “17 v2 ns rawroruy YeTeunges “wRNPAyN “BUNso!A YUAoysod ound yeu ouganod ygop fowes WAseS n mOAyZ n of oxy OUIPARGEIREU aU IA wojeusoyul | ufeuNged s [Pe OYQNEN -z vfeaczesg0 nfgeapod n rofas ppospand iq dour ‘eftogn ware iSorougey tpsoU $ Uf azanod 1 offorymaroy grapaip nfizoydeye nsuoyst oundiod voy efoeu “wmnnpayy mans wxpHWE wUIpOR fusfofeu "wiayonug) wimg alu ify ounysn miporzioud ysqpo as ep ‘oPytunuoy aysuON -wuz0d seuep Baye “2 1 vyefupans Zoxpuou 3: sez 1 oy ders nel 20 ¥p 210} oUAEE O1:q joyst nstu food ~yayp 221q nsoupnsow soundod n outsiq 2u nfuexozeigo n epey -puogur 1 egop oypas n “ouioyeas 2pnow prowsiyy wioind af seus _21p 01 tudanjq) onistepodso3 oupeydyp vz o7z0390 a8:fuy n{\svjSod woupotn 21 0x08 a0) © JOHN RUD | Bim foreD jefioeuuosUt e7eljAEqOp OF BALUNEL -seu wloqa vuyeuorpen apes of afp8 “apyeCatteap 2 jourey @ “aftoynp yuaozeigo ougopos “ndeus nupes 20d auage[d oxqop nfeaesniiso ayn 9 "ap ‘of os ep 1yuiai yuporeunpaw 990'¢ po asta erytod epey rotuogm eu yeunges wupof ‘000'0S» oudnyn euipo8 “2007 oa nffBoyouyar ms An ARIENS EASIONS A 1g O3eY EUIPOR sn 0 ueyd ns moKiu2t andeaug af eper po, i 5 atwz9A0d 394 apoys onoyHl NS 2AS -pusfou ap reSejodsea eyruson ypysinded cS ‘ahogeu eu ogez aU qaBuueejeyr awn ould u ajseop ns; op ewiasd eyJA Ids} eu jsejnaud eysyolas eysundebus elugepes e|Sysop as 1q oye} ofualigu ounneen NseAn ewnjnyuny er”ou NO -wojeunges wu -paf od nzejodses 1104 n eyJUEgN RAP eyes ep nesnBiso eulpob jed seinu oO “B4B]OP YP} -OUYa} NYQHEUUOZU! eZ NOYS MEAS O “efuagn eBouesnuyuoy ewnsip -21s Neisod Iq a1eqan .,2|04$ 29915 ~ueld jUAezZIp IysundeBuls ‘nfosgn ni efonjonens % Rvoluaja u uteri U ovoj zeml|ji postoji tisuce zgrada u kojima ljudi nemaju telefone, nemaju kablovsku televiziju i ne mogu opravdano oéekivati usluge radioveza. Te se zgrade nazivaju $kolama. REED HUNDT predsjednik Ameri¢kog saveznog povjerenstva za komunikacije* “Citrano u Bil Gatesov) kala! The Road Ahead (Put pred nama) Ko je le deo Viking (iz Penguin Grupe), 27 Wrights Lane, London WE STZ, England worm thelearningweb.net 3. Dramatiéna potreba za unapredenjem obrazovanja roditelja i 2a ucenje svake nit la najvaznija obrazovna LUsprkos tome aki i mnogo ma- uu mnogim naprednim ze: rnji postotak buducih ofeva sudj smo mi kao autori ove razovanje, a posebice za obrazovnu 4. Prioriteti zdravstvene skrbi u ranom djetinjstvu ‘Ako je prvi nekoliko godina zivota najvaznije za uéenje, tada su prvih devet _mjeseci i prvi pet godina Zivota vjerojatno najva2niji za zdravije. Dobra prehra- naj razumna nutricionistika kljuéni su 2a uéenje, baé kao Sto su vagni i redovai zéravstveni pregledi Primerice, éak i u bogatim Sjedinjenim Ameri¢kim Dr2avama i Novem Ze- Jo 20 posto male djece pati od infekeije uhs."” Ako se takva infekeija ne otkrije i ne ljeci moe dovesti do 1oga uha” - stanja kada se glavna sfuina tuba zagepi tvari koja nalikuje na ‘Ako se to dogodi na oba uha, di- jete jedva mote éuti. A ako dijete ne Euje tijekom godins koje su kljuene 2a raz- ‘oj govora - od rodenja do Cetvrte godine - ono moze ostati hendikepirano tita- ‘voga Zivota ‘apod wu iy manany wu 2s fonzarser FBnup ‘noqors ‘eu topafs nan 2104 PyON “Burednud m mign now afjoqteu auc TUES HED! BOA YON “urgeu 1Srup bu IReup v “uepaf wu 99M afjog aU FLY OWEUZ OIGOP 1A igs wougeulpelod woyens efuenepobeld *Z ‘ytseapo afueasgnod r oft -2gn wz pigafinodn owoatojefp 98 now wftagn exruyar yixoU po aouuI“OWsQ, ‘fos ofupaus raped wu niu yep ousey fu Npayy “soy SuAoUsO wz ns raresRoxd ‘Ha 15m eypEsovz ofueznsns ez ewisO3d YLgoP af ‘e0fp mUEpaA WZ“ “yl po ou Pfoazes nfipeys wefoy og n pnsns eyezow e6ruq “9 ‘eyauoud yrureueuoyoeu po wepat rewsod 1q ovqan wiafwo 3 390 -nfoSpo woysjoyspasd n afusonod po 2514 ound sot 0} af ans e joys fofupars + fousouso n muagn od afugonod uaa ry 4 pfusaznog “emnsgo ofivem Soxd rufonzes nq yeqan woud ‘wrong aurpo® tna aad n ef 18 1q wpe ‘ouipo8 awiso op oxvod gg yup e fuagn nsougosods owsod Qs 25 ep ronpng, nnysfupelp woue n jwresBoid jufoazey -¢ ‘qnys nysfinetisd 1 o1onre7 wa eurgenBuuseejayr mun Scgeageetne er lgoueeeuse ensnee eee Bhi6L vd ‘eudiopejud “onueny UOWUEIS 1 Jo qwowenowoy aul 20} seyn}IsH] SUL BU jojog uo me 8 wniaso21, (yeyg ngeq nsea eygnen) .peey o1 Aqeg sno, yore, obifury somne NvWOG NN319 JOUIA, BG GPABVOS] omsyox ef nfox afjouebyjeguy jefjauezod) af aig oGew [98h pefjousnod) ef olye nfpousbyjenuy Ewuy eiuepos woxg(nad epellp OYeAS ‘iiegnn efonionee Revoluaja u uéerit Ljudi svih dobi mogu nauéiti doslovce sve ako im se dopusti da uce na svoj jedinstveni nacin, koristeci svoje jedinstvene snage. BARBARA PRASHING The Power of Diversity* (Moé raznolikosti) “tadavat: David Bateman, 30 Tardale Grove, Albany, ‘Auckland, New Zealand. ‘ww theleamingweb.net Zasto ne najpole? ‘nury nuowasans vu feelin aodalu su 25 oa139 ean adffiry 240 nflaeydod woussave 1) “efeeaozesqo Hlieztsendod oreo) 2f soy far raofez Uo af o1$ 210) od! o11g080 “woIE|G ereaoiir af crs ausouo 2]eAoxreu ns 2foy oft0ey ayou ove/paid euIpos ggs'z aud (Ghangn Sm, soeus ons "na, ny Buy waows efieataney) aflonuoy OF THY Ne une, :nwioft n efueaczeigo woyath s euvzanod af onrfoxpzeiou earsmp Fou joyoU yufupez n n{uvsfiogod joupard yruesqepo ymuapaspo wand 1payd, woyenst| nijins n ns ouesiany - eyaunU fino rauupasd, wepos oyo oprideu as up “arean yH onaffeny-2y ‘yauupasd vfoxg Boyeur He ‘euuoquagn 1q fouamiseu midaouoy wor Eurand aise oveziqn ‘our ofeqan ouz01 01 26 1g 01s auior © axeidser usaf matias eu afpBnes oxo109 eurvjorg n wenegnad ojeqau es 19 01g “6 yaugandunueajeyr awe “y61z0 WN 'SwUBIOH WeYPEEN EAs prog CAL ‘yoowa | ukiy :9enep2|“AUnON-IOBUIS YBIES | PuOPIEOY WHEN woLOdsG ‘liqgog Bicyre (nlueaegnod wouweny) Buyoeay whven n OURIND. »NASANDVW “V VNOHSA owulgn | oWwMoAObz! o}s BBOUO po %06 owlioaobz! o}s BGouO po %0Z owing | OWIPIA Os EHOUO po %0S OWIPIA OFS BHOUO Po %0E owesnjs os BPBouo po %0Z owreyz2 og BEHOUO po %O} owigneu I/\ tor ohogieu eu oWsez ‘iuagn wfanioneas oor

You might also like