Pitanje prinosa i rizika

Zasto je to vazno u finansiranju? – da bismo mogli evolvirati efekte naseg rada.

Ako nam je dat sam povrat od 7%,to je nedovoljan podatak za invenstiranje,potrebno nam je da znamo
oportunitetni trosak jer to je to osnova za svakog ekonomistu,takodjer je spominjao i diskontovanje
pored toga moramo imati i druge projekte i njihive povrate da bi mogli uporedimo razlicite ,takodjer i
kamatnu stopu trebamo da znamo (ks moze biti negativan ali to se vise odnosi na vece kredite koje se
daju komercijalnim bankama itd).

PRICE T+1- CIJENA PLUS GODINU DANA

PRICE T – CIJENA KOJU SMO PLATILI PRIJE GODINU DANA

DIVIDEND T- DIVEDENDA ILI KOJI DRUGA VRSTA PRIHODA

PT-BAZA TJ ONO STO SMO PLATILI

Povrat se ostvaruje tokom vremena,a ne u jednom trenutku.Kroz vrijeme uporedjujemo razlicite

performanse i zato nam je vazan GROSS RETURN(BRUTO POVRAT)=1+ PROSTI PoVRAT

Ako je BRUTO POVRAT JEDANAK 0 ONDA NEMA POVRATA,STO ZNACI DA SMO SVE IZGUBILI i tada ce biti
slucaj 1%-100%

SLUCAJ KADA IMAMO OPCIJU

Razlicite vrste varijabli mjerimo razlicitim metodama

Formulu za vjerovatnocu
Formulu koristimo u slucaju kada su upitanju diskreptne varijable(kada je dogovor kratak ,cisti brojevi
1,2,3, npr koliko imamo godina 99 )
Formula za integral

Koristimo je kada imamo kontinuirane varijable(odg.na pitanje je komplikovaniji npr koliko smo stari -12
godina 5 mjeseci,3 dana,23h itd)

Formula za art.sredinu

PRIMJER (BITNO!!)
Postotak predstavlja bruto prinos za svaku godinu poslovanja.

FOND C=“2%,3%,5%,1%,4%
FOND V=10%,14%,22%,24%,0%

Na osnovu formule za artimeticku sredinu,izracunali bi da nam je bolje ulaganje u opciju izabrali bi opciju
V jer bi njena art.sredina bila veca kada bi sabrali sve broje i podjelili sa br 5 iako nam je u posljednoj
godini prinos bio 0.

Racunanje preko art.sredine nije dobra opcija i zbog toga se uvodi racunajne geometrijskom sredinom.

FORMULA ZA GEOMTERIJSKU SREDINU

razlika e u tome sto umjesto sabiranja vrijednosti sto smo uradili u

art.sredini,u geom.sredini ,vrijednosti tj prinosi se mnoze,posto u posljednoj godini imamo 0,samim tim
bi konacan rezultat bio 0 i mi bismo kao opciju za invenstiranije uzeli FOND C.
RIZIK

Predstavlja odstupanje od ocekivanog.

Takodjer predstavlja i sve ono sto ima varijansu.

Varijansa

odstupanje od merdijane.

KOLERACIJA

Predstavlja kojim intenzitetom se projekti krecu u istom smjeru

Onda se moze kretati od -1 do +1 i ukljucujemo 0

-1 predstavlja savrseno neg.koleraciju u suportnom smjeru

0-odsustvo koleracije

ST.DEVIJACIJA

ALI NI ONA NIJE DOVOLJNA I ZBOG TOGA SE KORITI

KOVARIJANSA

KOVARIJANSA

Predstavlja odstupanje od centralne vrijednosti Commented [AP1]:

Commented [AP2R1]:
Commented [AP3]: vr
Commented [AP4R3]: VRIJEDNOST S&p P 500
MJERA TRZISTA
GRAFICKI PRIKAZIUSPONA I PADA ALI TO TOLIKO NIJE BITNO JER NEMA GRAFIKONA.
Ukupna vrijednost godišnjeg uvoza na svjetskom nivou je veoma važna stavka za svjetsku ekonomiju.
U engleskom jeziku koriste izraz trilion a mi koristimo izraz bilion.
Trilion je hiljadu milijardi.
Godišnji uvoz kreće se otprilike procjene su oko 30 triliona funti godišnje tačnije 22 triliona ide na
dobra i proizvode a oko 608 triliona ide na usluge.

Graf:Promjene u Njujorškoj berzi na dnevnoj osnovi (1928.)-apsolutna većina prati ovaj oblik zvona a
najveći prinos u jednom danu u historiji je bio 30.oktobara 1929.godine a najveći pad je bio
19.oktobra i izgubljeno je 20,47% tržišnog prinosa.

Funta je značajno devalvirala u odnosu na euro. (NAGLASIO JE DA BI OVO MOGAO DATI NA ISPITU)
Trebati će izračunati procenat za koliko su porasli troškovi uvoza ukoliko bi se desila devalvacija 1,36
eura (za funtu) na 1,16?(procentualno)
-Odgovor je 17,24.

Računa se:

Dobije se 0,1268 i onda podijeliš sa bazon 0,7355(ne znam odakle mu ovaj iznos nije rekao)

Pitanje koje je rekao da će biti na testu: Koja dva metoda imamo i kako ćemo procijeniti povrat za
uzajami fond?
(dati će tabelu i na osnovu nje će biti da se zaključi)
Povrat za godinu dana se računa tako što će sabrati sve i u trećem kvartalu je negativno i treba staviti
minus:

Kada se računa potpuni gubitak od 100% ne koristi se.

U prosti aritmetički prosjek ne uzima ni složeni kamatni račun i to je još jedan razlog zašto se ne
koristi u finansijskoj industriji.
Geometrijski prosjek se koristi u tim slučajevima.

Računamo geometrijski prosjek kvartalnih povrata koji je jednak jedinstvenom povratu za cijeli
period koji bi dao istu kumulativnu vrijednost kao i sekvenca ovih povrata po kvartalima.

(radi se na istoj tabeli kao gore)

Zove se još i vremenski ponderisan prosjek.

Alternativa ovome bi bila vrijednost koja bi se ponderisala umjesto vremena.

IRR-interna stopa rentabilnosti

Kada gledamo povrate gledamo i na inflaciju.

Rizici
Najbolje mjera rizika su varijansa, standardna devijacija i standardna mjera.

Kada razmišljamo o povratu nikada ne znamo koliki će biti rizik za naredni kvartal, godinu itd.

Pratimo koje su vrijednosti povrata moguće i koja je vjerovatnoća njihovog ostvarivanja.

U koloni A su mogući scenariji a u koloni C mogući povrati. Od najmanjeg do najvećeg.

U koloni D se nalazi očekivani povrat.
Obzirom da je ovo očekivana ili mjera centralne vrijednosti stvarni rizik može biti značajno viši ili niži.
Može biti pozitivan ili negativan scenario.
Kolona E je devijacija od centralne vrijednosti. (onoliko koliko taj scenario odstupa u odnosu na
očekivani) i to nije varijansa, to je prosta devijacija.

(ovdje je prosta devijacija kvadrirana)

ovo je varijansa i ukoliko ovaj izraz ne bi kvadrirali dobili bi nulu.

U koloni F je standardna devijacija ili kvadratni korijen od varijanse.

Za 10 standardnih devijacija je 68,26%
Za 20 standardnih devijacija je 95,44%
Za 30 standardnih devijacija je 99,74%

Ovo sa strane je faktički nemoguće.

Prva dionica ikada emitovana bila je dionica Istočno Indijsko-Holandske kompanije. To je trebalo biti
DOO.
1601.god ili 1602.god (početkom 17.st), napravili su monopol (tako mala zemlja je to uspjela iako je
sve bilo protiv njih i pobijedili su i Španiju i Francusku..)
Vlasnici te kompanije sa svojim udjelima su shvatili da bi mogli emitovati dionice i da bi se sa njima
moglo trgovati i vrlo brzo se pokazalo da postoji interes jer su ograničili gubitak.
Vrlo brzo su napravili i prvu berzu na svijetu.
Od 60. minute.

Finansijska tržišta u našoj zemlji a i u regionu jednostavno ne ispunjavaju svoju funkciju.

Portfolio rizičnog i nerizičnog sredstva (imovine)

• Staviti x dolara u rizičnu imovinu 1, a 1-x dolara u nerizičnu imovinu i siguran zarađujući povrat je
rf
• Očekujuća vrijednost portfolia r=xr1 + (1-x) rf
• Varijansa portfolia = x2 var (povrat1)
• Standardna devijacija portfolia σ = IxI σ(povrat1), X=(r-rf) / (r1-rf)
• σ = I r-rf / r1-rf I * σ (povrat1)

Navodi se primjer puta od kuće do posla kao primjer evolucije odnosno prvobitno se navodi kako se od
kuće do posla ide blatnjavim putem što je jako teško, zatim dolazi konj pa konjem idemo što nam
predstavlja olakšanje nego hod blatnjavim putem ali ni konj nije najbolja opcija, pa zatim dolazi do
upotrebe bicikla što još više poboljšava taj put na navedenoj relaciji, pa zatim auto, avion, helikopter itd.
Odnosno ovim primjerom želi se istači da u svemu postoji evolutivni momenat. Mi smo imali oređenu
potrebu i na tu potrebu smo reagovali sa određenim rješenjem (u datom primjeru je to put od kuće do
posla). Rješenja koja smo imlai za datu potrebu su se sve više i više nadograđivala, poboljšavala.
Nadovezujući se na navedeni primjer, ukoliko nekome ko nema nikakvo rješenje njemu i da damo npr.
helikopter ništa nećemo time postići jer iako helikopter može obaviti svoju funkciju tj prevesti osobu na
posao ta se osoba ne zna služiti istim, ne zna ga održavati, nema goriva za njega itd. Sada možemo
zamisliti situaciju koja se desila krajem 90' godina ovdje, potpuno nerazvijena finansijska tržišta, gdje
možemo postaviti berzu kao glavni centar gdje se susreću ponuda i potražnja isti se nije mogao
upotrijebiti iz razloga zbog mnogih nedostataka, nedostatak kapitala, roba, proizvoda i mnogih drugih
faktora koji nije bilo a koji utiču na rad berze zbog toga se desilo da 2007 godine glavni IPO odnosno prvi
izasci na berzu su uglavnom bili vezani za privatizaciju. Praktički bez toga ne bi smo mogli pronaći niti
jedan IPO niti bi imali uspješan izlazak na berzu. Ta vrsta špekulacija je dizala cijenu, ljudi su se zaduživali
bez da išta znaju o tome već su samo pratili euforiju da cijene sve više i više rastu, gledali su kako njihovi
prijatelji, komšije kupuju stanove u inozemstvu od prodaje svojih certifikata, neko je kupi fabriku
duhana, pa cijena dionica raste 30x u periodu od dvije godine, energoinvest itd. Međutim se desilo da su
slovenački investitori „povukli ručnu“, keširali su svoje uloge i povukli se i desilo se da su ljudi koji su
imali udjele u pojedinim firmama da su njihove dionice izgubile na vrijednosti. Zato se postavlja pitanje
da li su zaista ti ljudi izgubili tolike udjele tj da li je npr energoinvest zaista izgubio taj iznos međutim
odgovor je ne jer ti udjeli nikada i nisu vrijedili toliko koliko su vrijedili prije pada cijena dionica jer ta
berza nije bila realna tj finansijsko tržište nije na realan način utvrđivalo cijenu što predstavlja veliki
problem obzirom da je to jedna od osnovnih funkcija finansijskog tržišta. Zato se i dešavalo da su dionice
bile precijenjene i do 10 puta. Zbog toga se organski mora razvijati privreda i finansijska tržišta.

Sada se vraćamo na amsterdamsku priču obzirom da je ona jako bitna iz razloga što se tada po prvi put u
historiji zabilježilo da možemo kreirati portfolio. Obveznice već postoje, postoje oročenja u bankama
međutim to su sve tzv risk free proizvodi, pa se dešava da sada imamo mogućnost da ubacimo nešto što
nosi neki rizik ali kao rezultat nam nosi i veći prinos. Dakle kada se po prvi put tada pojavio rizični
vrijednosni papir pojavila se i mogućnost kreiranja portfolia. Postavlja se pitanje zašto je npr na
američkom tržištu nekada davno (1602 godina) veći prinos bio na dionice tačnije 6,2% dok je na
obveznice bio 2,6 % što je skoro tri puta manje. Razlog tome jeste što je postojao rizik odnsono gdje je
rizik veći tu je veća i mogućnost ostvarenja većeg prinosa.

Ono što treba znati sa bihejviorističkod aspekta jeste da značajan broj ljudi ima strašnu averziju prema
riziku.

35% - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

-----------------------
20% - - - - - - - - - - - - - - -
-----------------

5%

0 σ
40%

40%
40%
VOC / rf (5%)

VOC = povrat je 20% uz rizik od σ = 40%

Ovo je slučaj kada imamo povrat od 20% uz 40% rizika.

Ovo je slučaj kada želimo ostvariti veći povrat od 35%, tj posudili smo od banke sredstav da
kupimo još obveznica tj povećavamo vrijednost protfolia kako bi smo ostvarili veći prinos ali nam se zato
I povećava rizik.

Dakle možemo se kretati duž ove velike linije ukoliko smo spremni preuzeti visok nivo rizik.

Optimalni nivo povrata

Optimalni nivo rizika

Portfolio sa dva riskantna asseta

Prinos

Rizik

Student Edin Markovic je 50’tih godina izvršio izračun gdje je došao do konstatacije da je najlošija opcija
ulaganja jeste ulaganje u slučaju gdje imamo 100% bonds tj obveznica jer kada pogledamo iznad gdje je
naveden slučaj ulaganja 50% u obveznice I 50% u dionice, za isti nivo rizika možemo ostvariti dosta veći
prinos. Dakle što bi smo ulagali u nešto što ima isti rizik a manje prinose u odnosu na neku kombinaciju
koja ima isti nivo rizika ali veći prinos.
Portfolio sa tri riskantna asseta

Razlika u prethodnom portfolio I ovom trenutnom jeste što je u trenutnom uključeno ulje tj dodan je
novi asset I na taj način diverzificirali smo rizik. Diverzifikacija odnosno povećanje vrijednosnih papira,
povećali smo prinos uz istovremeno smanjenje rizika. Dakle na plavoj krivoj je vidljivo pomijeranje
ulijevo.