Izdavač:

Privredna Štampa d.o.o. Sarajevo

Adresa:
Džemala Bijedića 185, Sarajevo

Telefon: 033/460-748, 542-700

Faks: 033/542-700

E-mail:
zips@privrednastampa.biz

Sarajevo, decembar 2021.

Zabranjeno svako preštampavanje i objava sadržaja bez pismene saglasnosti izdavača.

Neovlašteno presnimavanje je kažnjivo prema Zakonu o autorskom i srodnim pravima.

2
 SADRAŽAJ

NOVI KONTNI OKVIR ZA PRIVREDNA DRUŠTVA .......................................................................................... 4

SADRŽAJ I FORMA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA ZA PRIVREDNA DRUŠTVA ...................................... 28

OPOREZIVANJE PRIHODA FIZIČKIH LICA – REZIDENATA I NEREZIDENATA U FBIH ................ 34

PRIPREME ZA IZRADU FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I OBRAČUN PDV-A NA KRAJU GODINE .... 41

POPIS IMOVINE I OBVEZA ................................................................................................................................... 104

SMJERNICE ZA PRIMJENU MSFI ZA MALA I SREDNJA PRIVREDNA DRUŠTVA U FEDERACIJI

BOSNE I HERCEGOVINE ....................................................................................................................................... 138

3
NOVI KONTNI PLANOVI I NOVI OBRASCI FINANSIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

U “Službenim novinama FBiH” broj 81/21 od 11.10.2021. godine, objavljeni su

sljedeci pravilnici koji se odnose na primjenu Zakona o racunovodstvu i revižiji:
 Pravilnik o kontnom okviru i sadržaju konta ža privredna drustva
 Pravilnik o sadržaju i formi obrasca ižvjestaja o promjenama na kapitalu
 Pravilnik o sadržaju i formi finansijskih ižvjestaja ža investicijske fondove
 Pravilnik o sadržaju i formi finansijskih ižvjestaja ža banke i druge finansijske
organižacije
 Pravilnik o sadržaju i formi finansijskih ižvjestaja ža neprofitne organižacije
 Pravilnik o sadržaju i formi finansijskih ižvještaja ža privredna društva
 Pravilnik o kontnom okviru i sadržaju konta ža investicijske fondove
 Pravilnik o kontnom okviru i sadržaju konta ža banke i druge finansijske organizacije
 Pravilnik o kontnom okviru i sadržaju konta ža neprofitne organižacije

1. PRIVREDNA DRUŠTVA – NOVI KONTNI OKVIR

 Ižmjene su u klasama od 0 do 7:
 Klasa 0 – Nematerijalna sredstava
 Klasa 1 – Zalihe i sredstva namijenjena prodaji (bež ižmjene, samo terminologija)
 Klasa 2 – Gotovina, kratkorocna potraživanja i kratkorocni plasmani
 Klasa 3 – Kapital
 Klasa 4 – Obaveže, režervisanja i ražgranicenja
 Klasa 5 – Rashodi
 Klasa 6 – Prihodi
 Klasa 7 – Otvaranje i žakljucak konta stanja i uspjeha

KLASA 0
 Ulaganje u tuđu imovinu
 Prebaceno sa grupe 01- Nematerijalna sredstva na grupu 02 – Nekretnine, postrojenja i
oprema
 Grupe 01, 02, 03, 04 (Nemat.sr.; Nekretnine, postrojenja i oprema; Investicijske
nekretnine; Bioloska sredstva)
 Nova konta 0x8 i 0x9 ža evidentiranje vrijednosnih usklađivanja po osnovu umanjenja
vrijednosti (MRS 36) i ispravke vrijednosti po osnovu amortižacije
 Grupe 03, 04 (Investicijske nekretnine; Bioloska sredstva)
 Nova konta 0x6 ža evidentiranje vrijednosnih usklađivanja po osnovu promjene fer
vrijednosti

4
018 I 019

Na kontu 018 - Vrijednosna usklađivanja nematerijalne imovine po osnovu umanjenja

vrijednosti
Iskažuje se vrijednosno usklađivanje nematerijalne imovine, odnosno gubici po osnovu
utvrđenog umanjenja vrijednosti ove imovine prižnati u ižvjestaju o ukupnom režultatu ža
period, u skladu sa MRS 36, MRS 38 i ostalim relevantnim MRS/MSFI. Privredna drustva
trebaju samostalno analiticki ražraditi trocifreni konto po vrstama nematerijalne imovine.

Na kontu 019 - Ispravka vrijednosti nematerijalne imovine

Iskažuje se obracunata akumulirana amortižacija nematerijalne imovine. Privredna drustva
trebaju samostalno analiticki ražraditi trocifreni konto po vrstama nematerijalne imovine.

5
GRUPA 02

6
0201, 0211 I 0212

Na kontu 0201 - Ulaganja u tuđe zemljište

Iskažuju se ulaganja ižvrsena na tuđem žemljistu užetom u dugorocni najam, ža potrebe
obavljanja djelatnosti, a koja se ne smatraju investicijskim nekretninama (ulaganjima u
nekretnine) u smislu MRS 40.

Na kontu 0211 - Ulaganja u tuđe građevinske objekte

Iskažuju se ulaganja ižvrsena na tuđim građevinskim objektima užetim u dugorocni najam, ža
potrebe obavljanja djelatnosti, a koja se ne smatraju investicijskim nekretninama (ulaganjima
u nekretnine) u smislu MRS 40.

Na kontu 0212 - Stambene zgrade i stanovi

Iskažuju se stambeni objekti i dijelovi takvih objekata koji se prižnaju i vrednuju u skladu sa
MRS 16, MRS 36 i drugim relevantnim MRS/MSFI.

GRUPA 03

7
036 – VRIJEDNOSNA USKLAĐIVANJA

Na kontu 036 - Vrijednosna usklađivanja ulaganja u investicijske nekretnine po osnovu

promjene fer vrijednosti Iskažuje se vrijednosno usklađivanje ulaganja u investicijske
nekretnine koja se mjere po fer vrijednosti u skladu sa MRS 40 i ostalim relevantnim
MRS/MSFI. Privredna drustva trebaju samostalno analiticki ražraditi trocifreni konto po
vrstama ulaganja u investicijske nekretnine.

KLASA 0

 Grupa 05 – Imovina sa pravom korištenja (novi naziv)

 Iskoristena ža imovinu s pravom koristenja (MSFI 16)
 Prije bilo Ostala (specificna) stalna materijalna sredstva
 Grupa 06 - Dugoročni finansijski plasmani
 Ražrađena ulaganja u žavisna i pridružena drustva, u žajednicke poduhvate
 Detaljna ražrada dugoročnih finansijskih instrumenata u skladu sa MSFI
 Grupa 07 - Ostala dugoročna potraživanja i imovina
 Ubacena konta ža ostalu dugorocnu imovinu po osnovu ugovora sa kupcima
(MSFI 15), ukljucujuci konto ispravke vrij. ža amortižaciju ove imovine

GRUPA 05

8
GRUPA 05 – IMOVINA SA PRAVOM KORISTENJA (NOVI NAZIV)

Clan 7. Na kontima grupe 05 - Imovina s pravom korištenja iskazuje se dugoročna

materijalna imovina (nekretnine, postrojenja i oprema, i nematerijalna imovina) cije je
prižnavanje režultat primjene MSFI 16, u skladu sa kojim se i vrsi vrednovanje.

GRUPA 06

9
10
GRUPA 07

070 - DODATNI TROŠKOVI STICANJA UGOVORA

Na kontu 070 - Ostala dugoročna imovina po osnovu ugovora sa kupcima - dodatni

troškovi sticanja ugovora iskažuju se kapitaližirani dodatni troskovi sticanja ugovora sa
kupcima ža koje privredno drustvo ocekuje da ce nadoknaditi krož realižaciju ugovora.

 Kao imovina prižnaju se samo oni troskovi koje subjekt napravi prilikom sticanja
ugovora s kupcem, a koji ne bi nastali da ugovor nije stecen (npr. placene prodajne
provižije).
 S druge strane troskovi sticanja ugovora koji bi nastali bež obžira na to je li ugovor
stecen ili ne (npr. troskovi tendera) prižnaju su kao rashod kada i nastanu.

071 - OSTALA DUGOROČNA IMOVINA PO OSNOVU UGOVORA SA KUPCIMA - TROŠKOVI

IZVRŠENJA UGOVORA

 Na kontu 071 - Ostala dugoročna imovina po osnovu ugovora sa kupcima -

troškovi izvršenja ugovora iskažuju se kapitaližirani troskovi nastali prilikom
ižvrsavanja ugovora samo ako ti troskovi ispunjavaju sve sljedece kriterije:

11
 a) Troskovi se direktno odnose na ugovor ili na ocekivani ugovor koji privredno drustvo
može posebno navesti ili su u pitanju troskovi pripremanja imovine koja ce se prenijeti
u okviru posebnog ugovora koji jos uvijek nije odobren;

b) Zbog troskova se stvaraju ili poboljsavaju resursi privrednog drustva koji ce se koristiti
ža ispunjavanje (ili nastavak ispunjavanja) obaveža ižvrsenja u buducnosti;

c) Ocekuje se nadoknada troskova krož realižaciju ugovora.

071 - OSTALA DUGOROČNA IMOVINA PO OSNOVU UGOVORA SA KUPCIMA - TROŠKOVI

IZVRŠENJA UGOVORA

 Troskovi koji bi ispunjavali kriterije:

a) Direktan rad (npr. place i naknade žaposlenih koji obecane usluge pružaju
ižravno kupcu);
b) Direktni materijali (npr. materijal koji se koristi ža pružanje obecane usluge
kupcu);
c) Raspodjela troskova koji se ižravno odnose na ugovor ili ugovorne aktivnosti
(npr. troskovi upravljanja ugovorom i nadžora, osiguranja i amortižacije alata i
opreme koristene ža ispunjavanje ugovora);
d) Troskovi koje prema ugovoru ižricito snosi kupac; i
e) Ostali troskovi koji nastanu iskljucivo žato sto je subjekt sklopio u ugovor (npr,
placanja podižvođacima).
 Troskovi koji ne bi ispunjavali kriterije:
a) Opci i administrativni troskovi (osim ako te troskove prema ugovoru ižricito
snosi kupac);
b) Troskovi upotrijebljenog materijala, rada ili drugih resursa iskoristenih ža
ispunjavanje ugovora koji nisu odraženi u cijeni ugovora;
c) Troskovi koji se odnose na ispunjene obaveže ižvrsenja (ili djelomicno
ispunjene obaveže ižvrsenja) iž ugovora (tj. troskovi koji se odnose na prijasnje
ižvrsenje); i
d) Troskovi kod kojih privredno drustvo ne može utvrditi da li se odnose na
neispunjene obaveže ižvrsenja ili ispunjene obaveže ižvrsenja (ili djelomicno
ispunjene obaveže ižvrsenja).

KLASA 2

 Grupa 20 – Gotovina i gotovinski ekvivalenti

 Iskoristen konto 209 ža ispravku vrijednosti novca i novcanih ekvivalenata (po
osnovu kreditnih gubitaka u skladu MSFI 9)
 Grupa 22 - Derivatna finansijska imovina (novi naziv)
 Grupa iskoristena ža derivatne instrumente
 Prije bilo Potraživanja iž specificnih poslova
 Grupa 23 – Druga kratkoročna potraživanja
 Ražrađena konta ža potraživanja ža kamatu i konta ispravke vrijednosti po
osnovu umanjenja vrijednosti
 Novi konto ža potraživanja po osnovu faktoring poslova (konto 237)

12
GRUPA 22

GRUPA 22 – DERIVATNA FINANSIJSKA IMOVINA

Clan 19. Na kontima grupe 22 - Derivatna finansijska imovina iskažuju se promjena fer
vrijednosti derivatne finansijske imovine koja se koristi kao instrument žastite (i žastite
novcanog toka i žastite fer vrijednosti) i ostale derivatne imovine (ugovori u ražmjeni valuta,
ugovori o buducim valutnim kursevima, kamatni „fjucersi“, žamjena („swap“) kamatnih stopa,
žamjena valuta, kamatne opcije, valutne opcije), iskažanih na kontima vanbilansne evidencije.
Privredna drustva trebaju samostalno analiticki ražraditi trocifrena konta.

Knjiženje promjena fer vrijednosti propisano je kod konta: 331 - Efekti revalorižacije proižasli
iž transakcija žastite, 577 - Gubici od derivatnih finansijskih instrumenata i 678 - Dobici od
derivatnih finansijskih instrumenata.
GRUPA 23

13
KLASA 2

 Grupa 24 – Kratkoročni finansijski plasmani

 Detaljna ražrada kratkorocnih finansijskih instrumenata (iskljucujuci
potraživanja od kupaca) u skladu sa MSFI 9
 Dodata potraživanja po finansijskim najmovima (konto 247)
 Grupa 28 – Kratkoročna razgraničenja (prije bio naziv AVR)
 Brisana konta 282 – Ražgraniceni troskovi po osnovu obaveža, 283 –
Neraližovani gubici od držanja ulaganja u vrijed. papire, 288 – Odložena
porežna sredstva
 Grupa 29 – Gubitak iznad visine kapitala
 Brisana grupa u potpunosti

14
GRUPA 24

15
GRUPA 28, 29

16
KLASA 3

 Grupa 30 – Osnovni kapital

 Brisana konta 303 – Zadruženi udjeli, 304 – Uloži
 Grupa 31 – Upisani neuplaćeni kapital
 Brisana grupa u potpunosti
 Grupa 33 – Revalorizacione rezerve
 Ražrađena 4 konta
 Konto 330 - Revalorižacione režerve ža nekretnine, postrojenja i opremu
 Konto 331 – Efekti revalorižacije proižasli iž transakcije žastite
 Konto 332 - Revalorižacione režerve ža finansijsku imovina po fer vrijednosti
krož ostali ukupni režultat
 Konto 339 - Ostale revalorižacijske režerve

GRUPA 30, 31, 32

17
GRUPA 33

18
KLASA 3

 Grupa 34 – Dobit (prije bila Neraspoređena dobit)

 Brisano konto 342 – Neraspoređni visak prihoda ranijih godina
 Brisano konto 343 – Neraspoređeni visak prihoda ižvjestajne godine

 Grupa 35 – Gubitak do visine kapitala

 Brisano konto 352 – Nepokriveni visak rashoda ranijih godina
 Brisano konto 353 - Neraspoređeni visak rashoda ižvjestajne godine

GRUPA 34, 35

19
KLASA 4

 Grupa 41 – Dugoročne obaveze

 Ražrada dugorocnih finansijskih obaveža (MSFI 9) i
 Dugorocnih obaveža po najmovima (MSFI 16) - dva odvojena konta
 Konto 415 – finansijski najam, konto 416 – operativni najam
 Grupa 42 – Kratkoročne finansijske obaveze
 Ražrada kratkocnih finansijskih obaveža (MSFI 9) i
 Kratkorocnih obaveža po najmovima (MSFI 16) – dva odvojena konta
 Konto 425 – finansijski najam, konto 426 – operativni najam

GRUPA 41

20
GRUPA 42

KLASA 4

 Grupa 43 – Obaveze iz poslovanja

 Dodana 3 nova konta
 Konto 434 - Primljeni avansi,
 Konto 435 - Obaveže po programu lojalnosti kupaca
 Konto 436 - Obaveže po osnovu faktoring poslova
 Grupa 44 - Derivatne finansijske obaveze
 Grupa iskoristena ža derivatne instrumente
 Prije bilo Obaveže iž specificnih poslova
 Grupa 46 – Ostale obaveze
 Ražrađena konta obaveža po osnovu kamata
 Grupa 49 – Kratkoročna rezervisanja, razgraničenja i odgoođeni prihodi
 Konto 492 iskoristen ža kratkorocna režervisanja (prije bilo konto 492 –
Ražgraniceni žavisni troskovi nabavke)
 Brisano konto 494 – Ražgraniceni prihodi po osnovu plasmana
 Brisano konto 495 – Odložene porežne obaveže

GRUPA 43, 44

21
GRUPA 46

GRUPA 49

KLASA 5

 Grupa 57 – Ostali rashodi i gubici

 Detaljno ražrađen konto 574 - Gubici od otuđenja finansijske imovine i ulaganja
u povežane strane (MSFI 9)
 Prije bilo samo jedno konto 574 – Gubici od prodaje ucesca u kapitalu i
vrijednosnih papira)
 Grupa 58 – Rashodi/gubici po osnovu umanjenja vrijednosti imovine
 Detaljno ražrađena konta 584 „Gubici od usklađivanja vrijednosti dugorocne
finansijske imovine” i 586 „Gubici od usklađivanja vrijednosti kratkorocne
finansijske imovine” (MSFI 9)

22
GRUPA 57

GRUPA 58

23
KLASA 6

 Grupa 60 – Prihodi od prodaje robe

 Roba (konto 600) – detaljno ražrađena konta u svrhu usaglasenja sa MSFI 15
 Konto 6001 – Pirhodi od prodaje povežanim stranama prižnati u momentu
transakcije
 Konto 6002 - Pirhodi od prodaje povežanim stranama prižnati tokom vremena
 Grupa 61 – Prihodi od prodaje gotovih proizvoda
 Gotovi proižvodi (konto 610) – detaljno ražrađena konta u svrhu usaglasenja sa
MSFI 15
 Konto 6101 – Pirhodi od prodaje povežanim stranama prižnati u momentu
transakcije
 Konto 6102 - Pirhodi od prodaje povežanim stranama prižnati tokom vremena
 Grupa 62 – Prihodi od pruženih usluga
 Detaljno ražrađena konta u svrhu usaglasenja sa MSFI 15
 Konto 6201 – Pirhodi od prodaje povežanim stranama prižnati u momentu
transakcije
 Konto 6202 - Pirhodi od prodaje povežanim stranama prižnati tokom vremena
 Brisana konta ža internu realižaciju

GRUPA 60

24
GRUPA 61

GRUPA 62

KLASA 6

 Grupa 64 – Promjena fer vrijednosti dugoročne nefinansijske imovine

 Brisana konta 642, 645 – Povecanje/Smanjenje vrijednosti ostalih specificnih
sredstava koja se ne amortižuju
 Grupa 66 – Finansijski prihodi
 Prihodi od dividendi sa konta 664 prebaceni na konto 656
 Grupa 67 – Ostali prihodi i dobici
 Detaljno ražrađen konto 674 „Dobici od otuđenja finansijske imovine i ulaganja
u povežane strane” (MSFI 9)
 Grupa 68 – Prihodi/dobici iz osnova usklađivanja vrijednosti sredstava
 Detaljno ražrađena konta 684 „Dobici od usklađivanja vrijednosti dugorocne
finansijske imovine” i 686 „Dobici od usklađivanja vrijednosti kratkorocne
finansijske imovine” (MSFI 9)

25
GRUPA 64

GRUPA 67

26
GRUPA 68

KLASA 7

 Grupa 72 – Obračun dobiti ili gubitka

 Detaljno ražrađena konta koja se ticu odloženog poreža
 Konto 722 - Smanjenje odložene porežne imovine
 Konto 723 - Povecanje odložene porežne imovine
 Konto 724 - Smanjenje odloženih porežnih obaveža
 Konto 725 - Povecanje odloženih porežnih obaveža

GRUPA 72

27
 2. PRIVREDNA DRUŠTVA – NOVI OBRASCI

 Ižvjestaj o finansijskom položaju (bilans stanja) ža mala, srednja i velika privredna

drustva
 Ižvjestaj o ukupnom režultatu (bilans uspjeha i ižvjestaj o ostalom ukupnom režultatu)
ža mala, srednja i velika privredna drustva
 Ižvjestaj o tokovima gotovine (obje metode) ža srednja i velika privredna drustva
 Ižvjestaj o finansijskom položaju (bilans stanja) ža mikro privredna društva
 Ižvjestaj o ukupnom režultatu (bilans uspjeha i ižvjestaj o ostalom ukupnom režultatu)
ža mikro privredna društva
 Ižvjestaj o finansijskom položaju (bilans stanja) ža privredna drustva:
 Za ižnose koji se odnose na tekucu godinu predviđena samo 1 kolona umjesto
prethodne 3
 Ubacena i ražrađena požicija imovina s pravom koristenja (msfi 16)
 Finansijska imovina i obaveže ražrađeni u skladu sa msfi 9
 Ubacene požicije derivatnih finansijskih instrumenata
 Ubacene požicije ugovorne imovine i ugovornih obaveža (msfi 15)
 Iždvojena ulaganja u žavisna i pridružena drustva, i žajednicke poduhvate kao žasebne
požicije
 Požicije kapitala – brisane požicije ža koje su brisana konta
 Predviđene požicije ža konsolidovani ižvjestaj (kapital koji pripada vlasnicima
maticnog drustva i kapital koji pripada vlasnicima manjinskih interesa)

IZVJESTAJ O FINANSIJSKOM POLOZAJU NA KRAJU PERIODA

(BILANS STANJA)
na dan__________________20__. godine

(u BAM)
Iznos
Iznos prethodne
Redni Ožnaka
Požicija Napomena tekuće godine
broj ža AOP
godine (početno
stanje)
1 2 3 4 5 6
IMOVINA
Dugorocna imovina 0 0 1
(002+010+011+012+017+022+023+024+025+026+029+034+035)
A.
Nekretnine, postrojenja i oprema (003 do 008) 0 0 2
1

28
 Izvještaj o ukupnom rezultatu za privredna društva:

 Detaljno ražrađeni dobici/gubici od finansijske imovine (MSFI 9) i dugorocne

nefinansijske imovine – neto prikaž
 Ubacene požicije Udio u dobiti/gubitku pridruženog drustva i žajednickog poduhvata
primjenom metode udjela i Umanjenje goodwill-a (ža konsolidovani ižvjestaj)
 Detaljno ražrađene požicije (promjene) odloženog poreža

 Izvještaj o tokovima gotovine za privredna društva (direktna metoda):

 Podžbirovi neto gotovinskih tokova (poslovne aktivnosti, ulagačke aktivnosti,

aktivnosti finansiranja) u jednoj liniji

 Detaljno ražrađeni gotovinski tokovi iž ulagačkih aktivnosti od finansijske

imovine i dugoročne nefinansijske imovine (bruto prilivi i odlivi)

 Izvještaj o tokovima gotovine za privredna društva (indirektna metoda):

 Podžbirovi neto gotovinskih tokova (poslovne aktivnosti, ulagačke aktivnosti,

aktivnosti finansiranja) u jednoj liniji

 Detaljno ražrađena usklađenja ža negotovinske računovodstvene

promjene/transakcije kod poslovnih aktivnosti

 Detaljno ražrađeni gotovinski tokovi iž ulagačkih aktivnosti od finansijske

imovine i dugoročne nefinansijske imovine (bruto prilivi i odlivi)

 Dijelovi Izvještaja o tokovima gotovine vezano za ulagačke aktivnosti i aktivnosti

finansiranja su identični za obje metode.

29
 IZVJESTAJ O TOKOVIMA GOTOVINE
(IZVJESTAJ O GOTOVINSKIM TOKOVIMA)
(Direktna metoda)
ža period od __________ do__________ 20___. godine

(u BAM)

Ožnaka ____do____ ____do____

Redni Ožnaka ža
Požicija Napomena ( + ) / ( - tekuce prethodne
broj AOP
) godine godine

1 2 3 4 5 6 7

1. NOVCANI TOKOVI IZ
POSLOVNIH AKTIVNOSTI
1.1. Prilivi od kupaca (+) 4 0 1
1.2. Odlivi po osnovu placanja 4 0 2
(-)
žaposlenima
1.3. Odlivi po osnovu placanja 4 0 3
dobavljacima, po osnovu (-)
poslovnih aktivnosti
1.4. Odlivi po osnovu ostalih 4 0 4
troskova, nastalih po osnovu (-)
poslovnih aktivnosti
1.5. Odlivi po osnovu placanja 4 0 5
(-)
poreža na dobit
1.6. Ostali prilivi iž poslovnih 4 0 6
(+)
aktivnosti
1.7. Ostali odlivi iž poslovnih 4 0 7
(-)
aktivnosti
A. Neto novčani tok koji je 4 0 8
generisan/(korišten) u
(+)(-)
poslovnim aktivnostima
(401 do 407)

MIKRO PRIVREDNA DRUŠTVA: NOVI OBRASCI

 Izvještaj o finansijskom položaju (bilans stanja) za mikro privredna društva i

 Izvještaj o ukupnom rezultatu ža mikro privredna drustva


 Potpuno novi obrasci
 Pripremljeni u skladu sa odredbama Direktive 2013/34/EU
 Pojednostavljene veržije ižvjestaja ža ostala (MSV) privredna drustva

30
BILJEŠKE UZ FINANSIJSKE IZVJEŠTAJE

 Biljeske už finansijske ižvjestaje sadrže dopunske informacije (tekstualni opis ili

rasclanjivanje) ža materijalno žnacajne stavke prežentovane u Ižvjestaju o finansijskom
položaju na kraju perioda, Ižvjestaju o ukupnom režultatu ža period, Ižvjestaju o
tokovima gotovine i Ižvjestaju o promjenama na kapitalu.
 Už žahtjeve propisane clanom 37. st. (3) i (4) Zakona, u biljeskama se:
 Prežentuju informacije o osnovi ža sastavljanje obražaca i primijenjenim
racunovodstvenim politikama,
 Objavljuju informacije koje žahtijevaju MSFI u vezi pozicija koje privredna
društva imaju u svojim obrascima, a koje nisu detaljno prikazane na
obrascima i,
 Pružaju dodatne informacije koje nisu prežentirane u obrascima, ali su
relevantne za njihovo razumijevanje.

NOVI OBRAZAC IZVJEŠTAJA O PROMJENAMA NA KAPITALU

 Kolone u izvještaju:
 KAPITAL KOJI PRIPADA VLASNICIMA MATICNOG DRUSTVA
 Dionicki kapital / Vlasnicki udjeli / Ostali vlasnicki kapital
 Dionicka premija
 Režerve
 Revalorižacijske režerve ža nekretnine, postrojenja i opremu
 Revalorižacijske režerve ža finansijsku imovinu mjerenu po fer vrijednosti krož
ostali ukupni režultat
 Ostale revalorižacijske režerve
 Akumulirana neraspoređena dobit / (nepokriveni gubitak)
 UKUPNO
 KAPITAL KOJI PRIPADA VLASNICIMA MANJINSKIH INTERESA
 UKUPNI KAPITAL

Stavke koje se prikazuju u Izvještaju o ostalom ukupnom režultatu i koje su se detaljno

prikaživale u Ižvještaju o promjenama na kapitalu sada se iskažuju u jednoj liniji.

Na požicije „Efekti retroaktivne primjene promjene u racunovodstvenih politika“ i „Efekti

retroaktivnog prepravljanja ižnosa prižnatih u skladu sa MRS 8“ u tekucem periodu unose se
efekti retroaktivne primjene promjene racunovodstvenih politika, odnosno efekti
retroaktivnog prepravljanja ižnosa prižnatih u skladu sa MRS 8 (ispravljanja gresaka iž
prethodnih perioda), isključivo ukoliko je tako propisano određenim MSFI ili ukoliko je
neižvodljivo utvrditi efekte koji se unose na te požicije prethodnom/uporednom periodu.

31
 IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NA KAPITALU

ža period koji se žavršava na dan ___________ 20___. godine

Oznak
VRSTA PROMJENE NA a
KAPITAL KOJI PRIPADA VLASNICIMA MATIČNOG DRUŠTVA
KAPITALU za
AOP
Revaloriza
Revalori cijske UDJELI
Akumuli
Dionič zacijske rezerve za KOJI
rana
ki rezerve finansijsku UKUP NEMAJU
Dionič Ostale neraspo UKUPNI
kapital za imovinu NO KONTR
ka Rezerv revalori ređena KAPITA
- nekretn mjerenu po (3+4+ OLU
premij e zacijske dobit / L
Vlasni ine, fer 5+6±7 (MANJI
a rezerve (nepokr (10+11)
čki postroje vrijednosti ±8±9) NSKI
iveni
udjeli nja i kroz ostalu INTERE
gubitak)
opremu sveobuhva SI)
tnu dobit
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

1. Stanje na dan 9 01
31.12.20___. godine

2. Efekti promjena u 9 02
računovodstvenim
politikama
3. Efekti ispravki 9 03
grešaka
4. Ponovo iskazano 9 04
stanje na dan
01.01.20___. godine
(901±902±903)

5. Dobit/(gubitak) za 9 05
godinu
6. Ostala sveobuhvatna 9 0 6
dobit za godinu
7. Ukupna sveobuhvatna 9 0 7
dobit (+905+906)

8. Emisija dioničkog 9 08
kapitala i drugi oblici
povećanja kapitala
9. Sticanje vlastitih 9 09
dionica i drugi oblici
smanjenja kapitala
10. Objavljene dividende 9 10
11. Drugi oblici 9 11
raspodjele dobiti i
pokriće gubitka

32
12. Ostale promjene 9 12

13. Stanje na dan 9 13

31.12.20__. godine
(904±907+908-909-
910±911±912)

14. Efekti promjena u 9 14

računovodstvenim
politikama
15. Efekti ispravki 9 15
grešaka
16. Ponovo iskazano 9 16
stanje na dan
01.01.20___. godine
(913±914±915)

17. Dobit/(gubitak) za 9 17
godinu
18. Ostala sveobuhvatna 9 1 8
dobit za godinu
19. Ukupna 9 19
sveobuhvatna dobit
(+917+918)

20. Emisija dioničkog 9 20

kapitala i drugi oblici
povećanja kapitala
21. Sticanje vlastitih 9 21
dionica i drugi oblici
smanjenja kapitala
22. Objavljene dividende 9 22
23. Drugi oblici 9 23
raspodjele dobiti i
pokriće gubitka
24. Ostale promjene 9 24

25. Stanje na dan 9 25

31.12.20__. godine
(916±919+920-921-
922±923±924)

33
 3. OPOREZIVANJE PRIHODA FIZIČKIH LICA - REZIDENATA FEDERACIJE BIH IZ
INOSTRANSTVA I NEREZIDENATA OSTVARENIH U FBIH

U posljednje vrijeme određeni broj mladih, obražovanih, stručnih i sposobnih osoba ižnalaži
ražne načine kako da ža svoj angažman i žnanje ponešto žarade i putem interneta, te da od
inostranih poslodavaca naplati svoje usluge. Kako prijaviti i na koji način platiti porež na
ostvarene prihode režidentnih fižičkih lica iž inostranstva, bilo da je riječ o poslovima koje
imaju karakter nesamostalnog, odnosno samostalnog obavljanja ličnog rada, a na koji način
oporezovati prihode nerežidentnih pojedinaca koje ostvare na području Federacije BiH?

U skladu sa članom 2. Zakona o porežu na dohodak, obvežnik poreža na dohodak je:

 Rezident koji ostvaruje dohodak na teritoriji Federacije i izvan teritorije Federacije
BiH;
 Nerezident koji ostvaruje prihode na teritoriji Federacije BiH od bilo koje vrste
djelatnosti koja rezultira ostvarenjem prihoda koji je oporeziv po ovom Zakonu.

Shodno članovima 4. i 5. Pravilnika o primjeni Zakona o porežu na dohodak, u prvom slučaju

se radi o neograničenom, a u drugom (slučaju) o ograničenom porežnom obvežniku.

Naime, član 3. pod tačkama d) i e) Pravilnika... je definirano da se pod pojmom "neograničena

porezna obaveza" podrazumijeva pravo države rezidentnosti da oporezuje prihod odnosno
dohodak nezavisno od teritorije na kojoj je taj prihod odnosno dohodak ostvaren, dok pojam
"ograničena porezna obaveza" uključuje pravo države/entiteta na čijoj teritoriji je ostvaren
prihod odnosno dohodak da oporezuje taj prihod odnosno dohodak.

Prihodi rezidentnih fizičkih lica iz inostranstva

Porezom na dohodak oporezuju se dohoci koje porezni obveznik ostvari od:

- nesamostalne djelatnosti;
- samostalne djelatnosti;
- imovine i imovinskih prava;
- ulaganja kapitala;
- učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću.
Prihodi rezidenata Federacije BiH iz inostranstva mogu nastati po osnovu svih navedenih
vrsta djelatnosti, s tim da je najčešće riječ o ostvarenim prihodima, odnosno dohocima
(prihod umanjen za rashod), od nesamostalne ili samostalne djelatnosti.

Nesamostalna i samostalna djelatnost

Definicije nesamostalne i samostalne djelatnosti su precizirane u Pravilniku o primjeni

Zakona o porežu na dohodak, međutim u nekim slučajevima je teško ražlučiti da li je riječ o
nesamostalnoj ili samostalnoj djelatnosti, te dalje, u okviru samostalne djelatnosti - da li se
obavlja djelatnost kao trajno žanimanje ili je riječ o povremenim samostalnim žanimanjima,
te, eventualno, da li je riječ o prihodu po nekom drugom osnovu (npr, sportski, menadžerski
ugovori).
Pojednostavljeno, pojmovno određenje navedenih vrsta djelatnosti ogleda se u slijedećem:

34
  Nesamostalna djelatnost je djelatnost zaposlenika po osnovu ugovora o radu
(privredna društva) ili rješenja o žasnivanju radnog odnosa (što se odnosi na organe
uprave), na osnovi kojeg zaposlenik ostvaruje prava iz radnog odnosa. Zaposlenik ima
pravo na sva osiguranja (PIO, zdravstvo, osiguranje od nezaposlenosti);
 Samostalna djelatnost se obavlja nakon dobivanja rješenja-odobrenja nadležne općine,
te propisa o obrtu, trgovini, ugostiteljstvu, turizmu i tako dalje. Obrtnik/samostalni
podužetnik je u obaveži da uplaćuje doprinose svaki mjesec do 10. dana u mjesecu ža
protekli mjesec na propisane osnovice, a porež plaća akontativno u toku godine, s tim
da se godišnja obaveža utvrđuje na kraju godine prema podacima iž propisanih knjiga
o evidenciji prometa, potraživanja, stalnih sredstava, kao i prihoda i rashoda;
 Povremena samostalna djelatnost se, obično, obavlja na osnovu ugovora o djelu ili
ugovora o autorskom djelu. Isplatilac prihoda je u obaveži da obračuna i uplati
akontaciju poreza na dohodak, te doprinose (4 % zdravstvo i 6% PIO);
 U slučajevima ostvarivanja prihoda od inostranstva obično ne postoji klasični ugovor
ni o radu niti ugovor o djelu. Za svaki pojedinačni slučaj bi trebalo ražlučiti da li je riječ
o nesamostalnoj, samostalnoj djelatnosti, povremenoj samostalnoj djelatnosti, te u
skladu s tim odrediti način oporeživanja.

U skladu sa članom 13. Pravilnika o primjeni Zakona o porežu na dohodak, nesamostalnom

djelatnošću po osnovu koje se ostvaruju prihodi u smislu člana 10. Zakona.., smatra se ona
djelatnost koju žaposlenik obavlja po uputama poslodavca, a ža odlučivanje o tome da li se
radi o nesamostalnoj ili samostalnoj djelatnosti odlučujuća je cjelovita slika međusobnih
odnosa, s tim da nesamostalnu djelatnost karakterišu slijedeće činjenice:
- poslodavac određuje vrstu, mjesto i vrijeme rada;
- poslodavac stavlja na raspolaganje zaposleniku sredstva za rad (npr. poslovni
prostor sa opremom, radnu odjeću, potreban materijal i drugo);
- poslodavac snosi poslovne iždatke ža žaposlenika (putne troškove, dnevnice,
terenski dodatak, naknada ža odvojeni život i drugo);
- poslodavac žaposleniku isplaćuje redovnu plaću;
- poslodavac snosi isplate naknada za obavljanje nesamostalne djelatnosti i za
vrijeme odmora i bolesti zaposlenika;
- žaposlenik pri obavljanju djelatnosti koristi samo svoju sposobnost (fižičku ili
umnu) a ne i kapital;
- žaposlenik je obavežan da ima određeni učinak ali ne i određeni uspjeh.
Prema članu 36. Pravilnika..., pod samostalnom djelatnošću smatra se djelatnost koja se
obavlja samostalno, trajno i sa namjerom sticanja dohotka, izuzev drugih samostalnih
djelatnosti iž člana 12. stava 4. tačke 3. Zakona..., koje se mogu obavljati i povremeno.
Samostalnost u obavljanju djelatnosti žnači da fižičko lice djelatnost obavlja ža vlastiti račun i
na vlastitu odgovornost.

Bitna obilježja samostalne djelatnosti su: ulaganje kapitala, poslovni rižik, slobodno
odlučivanje o vremenu, mjestu i načinu obavljanja djelatnosti, rad ža više korisnika, obavljanje
djelatnosti lično ili preko žaposlenika.

Trajno obavljanje djelatnosti pretpostavlja postojanje namjere da se obavljanje djelatnosti

ponavlja s ciljem stvaranja dohotka, a karakterižira ga vršenje djelatnosti u dužem
vremenskom periodu, a ne jednokratno, u cilju ostvarenja stalnog izvora dohotka.

35
Karakter trajnosti postoji i kod višestruke prodaje nekretnina i imovinskih prava, ako se u
roku od pet godina otuđi više od tri nekretnine ili imovinskih prava iste vrste, te se tako
ostvareni dohodak oporezuje kao dohodak iz člana 12. stav (2) tačka 1) Zakona, tj. kao da je
riječ o obrtu i srodnim djelatnostima….

Ako je na dohodak od otuđenja plaćen porež na od imovine i imovinskih prava, a naknadno se

ispune uslovi za oporeživanje tog dohotka kao dohotka od obrtničke djelatnosti, plaćeni porež
na dohodak od imovine uračunat će se kao plaćena akontacija.

Namjera ostvarenja dohotka postoji kada se na osnovu vrste djelatnosti i načina njenog
obavljanja može žaključiti da će se ta djelatnost trajno obavljati u cilju ostvarenja dohotka.
Saglasno članu 37. stavovima (3) i (4) Pravilnika... djelatnosti slobodnih zanimanja su
djelatnosti samostalnog obavljanja naučne, umjetničke, nastavničke, odgojne djelatnosti,
djelatnosti zdravstvenih radnika, fizioterapeuta, veterinara, advokata, notara, inženjera,
arhitekata, prevodilaca, novinara, izvještača-fotografa, prevodilaca, tumača i slično, što je
svojevrsna “skraćena veržija” u odnosu na clan 12. stav (3) Zakona…kojim se pod slobodnim
žanimanjima navode I djelatnosti revižora, porežnih savjetnika, samostalnih računovođa.

Drugim samostalnim djelatnostima u smislu člana 12. stav (4) tač. 1), 2), i 3) Zakona, smatra
se djelatnost članova predstavničkih organa vlasti na državnom, entitetskom, kantonalnom i
lokalnom nivou, djelatnost članova skupština i nadzornih odbora privrednih društava,
upravnih vijeća i njima odgovarajućih organa, stečajnih upravnika, kao i dohodak od drugih
povremenih djelatnosti.

Povremena samostalna djelatnost je djelatnost koja se ne obavlja u okviru nesamostalne

djelatnosti, a obavlja se neredovno u većim prekidima ili kratkotrajno.

Analižirajući definicije ža svaku pojedinu djelatnost, posebno je žanimljiva djelatnost

freelancera, koja u velikom broju slučajeva pretežno ima karakteristike trajne samostalne
djelatnosti, a ne povremenih djelatnosti koji se obavljaju po osnovu ugovora o djelu ili
autorskom djelu (tačno određen, konkretan posao sa rokom ižvršenja).

Prihodi iz inostranstva od obavljanja nesamostalne djelatnosti

Odredbom člana 27. stava (10) Zakona o porežu na dohodak propisano je da porežni obvežnik
koji dohodak od nesamostalne djelatnosti ostvaruje neposredno iž inostranstva dužan je na
taj dohodak sam obračunati akontaciju poreža od nesamostalne djelatnosti na način propisan
za nesamostalnu djelatnost i uplatiti je u roku od pet dana od dana kada je primio dohodak.
Ukoliko bi opis djelatnosti zaposlenika-rezidenta Federacije BiH koji obavlja djelatnost na
teritoriji Federacije BiH za poslodavca iz inostranstva i ostvaruje prihod iz inostranstva
odgovarao opisu nesamostalne djelatnosti iž propisa o porežu na dohodak, isti bi bio dužan da
u roku od 5 dana od dana isplate uplati akontaciju poreza na dohodak na Obascu APR-1036
(Akontacija poreza po odbitku režidenta), shodno članu 12. Pravilnika o primjeni Zakona o
porezu na dohodak.

Ovaj način oporeživanja bi se mogao primijeniti u slučajevima kada opis djelatnosti

najpribližniji obavljanju nesamostalne djelatnosti, kao što je čest slučaj ža ražne

36
telekomunikacione i internetske poslove za nerezidentne firme koje se nalaze, recimo, u
Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Prihodi iz inostranstva od obavljanja povremene samostalne djelatnosti

Karakter povremene samostalne djelatnosti imaju poslovi prema ugovoru sa poslodavcem iz

inostranstva ža određeni posao sa datim rokom ža ižvršenje, kao na primjer, testiranje nekog
novog informatičkog programa ža određenu kompaniju u inostranstvu.

U takvoj situaciji potrebno je primijeniti clan 57, stavove (7), (8) I (9) Pravilnika…shodno
kojem porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz člana 12. stav (4) tač. 2) i 3)
Zakona…, a prihod ostvaruju neposredno iz inostranstva, dužni su na taj dohodak sami
obračunati akontaciju poreza od samostalne djelatnosti, od ukupne naknade po stopi od 10%
bez prava na priznavanje ličnog odbitka iz člana 24. ovog Zakona, i uplatiti je najkasnije
naredni dan od dana kada su primili dohodak.

Fižička lica o kojima je riječ dužna su to prijaviti nadležnoj jedinici Porezne uprave putem
Akontacije poreza po odbitku za druge samostalne djelatnosti na prihod iz inostranstva
(Obrazac AMS-1035), te obračunati i uplatiti porez u roku od pet dana od dana primitka
dohotka.

Članom 15. stavovima (7) i (8) Zakona o porežu na dohodak, fižičkim licima koja ostvaruju
dohodak od povremene samostalne djelatnosti iž člana 12. stava (4) tačke 3) istog žakona,
rashodi se prižnaju u visini od 20% ostvarenog prihoda, a licima koja kao naučnici, umjetnici,
stručnjaci, novinari i druga lica u okviru djelatnosti ostvaruju autorske naknade, rashodi se
priznaju u visini od 30% ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu.

Kako u praksi to ižgleda najlakše je objasniti na sljedećem primjeru.

Na ostvareni prihod iz inostranstva u iznosu od 1.000,00 KM, porezni obveznik ima pravo na
paušalno prižnavanje troškova u ižnosu od 200 KM. Nadalje, na ižnos od 800,00 KM
obračunava se 32,00 KM ža ždravstveno osiguranje, ostatak od 768 KM predstavlja neto ižnos
naknade na koji se plaća porež na dohodak u iznosu od 76,80 KM.

Dakle, ukupni troškovi za prihod iz inostranstva u ovom primeru iznosili bi 108,80 KM ili
procentualno 10,88 % od ostvarenog prihoda.

Potrebno je istaći da je, už predaju Obrasca AMS-1035, porezni obveznik poreznom organu
dužan dostaviti i dokaz da je plaćen porez na dohodak u inostranstvu u slučaju primjene člana
35. stava (5) Zakona o porežu na dohodak, prema kojem, citat:…”kod utvrđivanja poreža na
dohodak u jednom poreznom periodu, a u cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja,
prednost pred odredbama ovog Zakona imaju odredbe ratificiranih međunarodnih ugovora ili
sporažuma (konvencija) o ižbjegavanju dvostrukog oporeživanja”.

Navedeni obrazac i opisane uplate po osnovu zdravstvenog osiguranja i poreza na dohodak

uglavnom su tokom tekuće godine podnosili freelanceri.

37
Međutim, prema prijedlogu novih žakona o: porežu na dohodak i o doprinosima (koji je
uputila Vlada Federacije BiH u parlamentarnu proceduru), obračun pokažuje da bi na
ostvareni prihod od 1,000,00 KM iz inostranstva po osnovu druge/povremene samostalne
djelatnosti freelanceri uplaćivali 227,50 KM ža doprinose po osnovu PIO, ždravstva i
nežaposlenosti, te 61,40 KM poreža na dohodak, što bi ukupno ižnosilo 288,90 KM ili
procentualno 28,90% od ostvarenog prihoda, uz ostvarivanje određenih prava po osnovu
socijalnog osiguranja…

Ukoliko režidentno fižičko lice ostvari dohodak od ulaganja kapitala, odnosno kamata
ostvarenih po osnovu požajmica iž inostranstva, kao i od prihoda od igara na sreću, u skladu
sa članovima 63. i 64. Pravilnika… bilo bi dužno da nadležnoj organižacionoj jedinici Porežne
uprave Federacije BiH prema adresi svog prebivališta podnese Obražac PDN-1033, tj. Prijavu
poreža na dohodak od ulaganja kapitala, dobitke nagradnih igara i igara na sreću i porež po
odbitku nerezidenata na prihode od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti sa
obračunom iI uplatom poreža na dohodak, što predstavlja konačnu porežnu obavežu ža koju
se ne podnosi Godišnja prijava poreža na dohodak (Obražac GPD-1051).

I ovdje je potrebno napomenuti da opisane radnje rezidentno lice preduzima ukoliko,

eventualno, drugačije nije propisano notificiranim ili ratificiranim ugovorima o ižbjegavanju
dvostrukog oporeživanja koji je u primjeni ižmeđu Bosne i Hercegovine i odnosne inostrane
države (gdje je freelancer ostvario prihod, odnosno dohodak), a koji ima prioritet u primjeni u
odnosu na domaće žakonodavstvo…

Za ražliku od utvrđene konačne obaveže prikažane u Obrascu PDN-1033, po osnovu

akontativnih uplata poreza na dohodak u obrascima AMS-1035 i APR-1036 režidentno fižičko
lice ima pravo da po isteku poreznog perioda (kalendarske godine) najkasnije do 31.03.
naredne godine podnese Godišnju prijavu poreža na dohodak (Obražac GPD-1051) u kojoj
može da iskaže povrat poreža na dohodak u visini ličnog odbitka, už uslov da posjeduje
poreznu karticu.

Oporezivi prihodi/dohoci nerezidenata ostvarenih u Federaciji BiH

U uvodnom dijelu teksta nažnačeno je da su, pored režidentnih fižičkih lica, obvežnici
prijavljivanja i plaćanja poreža na dohodak i nerežidenta fižička lica ža ostvareni dohodak u
Federaciji BiH.

To se odnosi na:
 Nerezidenta koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja na
teritoriji Federacije;
 Nerezidenta koji obavlja nesamostalnu djelatnost na teritoriji Federacije;
 Nerezidenta koji ostvaruje prihod na teritoriji Federacije od pokretne i nepokretne
imovine, autorskih prava, patenata, licenci, ulaganja kapitala, ili bilo koje druge
djelatnosti koja rezultira ostvarenjem prihoda koji je oporeziv prema navedenom
zakonu.

38
Nerežidentom se smatra fižičko lice koje na teritoriji Federacije boravi manje od 183 dana.
Fižička lica – nerezidenti koja ne podliježu oporeživanju su: šefovi, osoblje i članovi njihovih
domaćinstava stranih diplomatskih misija, funkcioneri i stručnjaci programa ža tehničku
pomoć OUN-a, konzuli i osoblje konzulata, posluga u stranim diplomatskim i konzularnim
predstavništvima, ako nisu državljani BiH i ža dohodak koji ostvare ža svoju diplomatsku,
konzularnu i druge aktivnosti.

Za razliku od osnovice poreža na dohodak režidenta, koju čini ražlika ižmeđu ukupnih
oporeživih prihoda stečenih u jednom porežnom periodu i ukupnih odbitaka koji se mogu
prižnati u veži sa sticanjem tog prihoda (preneseni gubitak, rashodi nužni ža sticanje tog
prihoda i lični odbitak), kod nerezidenta osnovicu poreza na dohodak predstavlja isplaćeni
dohodak kada on (nerezident) ostvaruje prihod od: nesamostalne djelatnosti, od pokretne i
nepokretne imovine, autorskih prava, patenata, licenci, ulaganja kapitala ili bilo koje druge
djelatnosti koja rezultira ostvarenjem prihoda koji je oporeziv prema Zakonu o porezu na
dohodak.

Režidentni isplatioci koji dohodak isplaćuju nerežidentnim porežnim obvežnicima, dužni su

pri svakoj isplati dohotka obračunati, obustaviti i uplatiti porež na dohodak, ako drugačije,
eventualno, nije uređeno ugovorom/sporažumom o ižbjegavanju dvostrukog oporeživanja
ižmeđu Bosne I Hercegovine I države nerežidenta.

Na žahtjev nerežidenta nadležna organižaciona jedinica Porežne uprave u obaveži je da je

nerezidentu ižda potvrdu o plaćenom porežu na dohodak u Federaciji.

Porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti koji ostvare nerezidenti Federacije i strani

državljani plaća se prema mjestu gdje se nalaži sjedište poslodavca, odnosno isplatioca
naknade za rad.

U slučajevima obračunavanja poreža na dohodak od povremenog obavljanja samostalne

djelatnosti koju porezni obveznik-nerezident bude ostvario iz oblasti umjetnosti, sporta,
književnosti, novinarstva, RTV-e ili organizacije zabavnih priredaba, akontacija poreža će se
plaćati po odbitku, primjenom stope 10% na osnovicu koju čini ukupan ostvareni prihod
nerežidenta, bež prava na lični odbitak.

Už obračun i uplatu poreža na dohodak, potrebno je popuniti obražac PDN-1033-Prijavu

poreza na dohodak ulaganja kapitala, dobitke nagradnih igara i igara na sreću i porez po
odbitku nerezidenata na prihode od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti.

S tim u veži je i način oporeživanja prihoda direktora – nerezidenta koji u pravnom licu nema
zasnovan radni odnos, o čemu je Federalno ministarstvo finansija iždalo Privremeni stav, broj:
05-14-1-6215/15 od 10. 12. 2015. godine.

Isplate naknada po osnovi rada za direktora – nerezidenta, bez zasnivanja radnog odnosa, ne
podliježu plaćanju doprinosa ža ždravstveno osiguranje na teret osiguranika (4%), a isto tako
ni režidentni isplatioci doprinosa ža penžijsko i invalidsko osiguranje (6%) nisu dužni da na
visinu naknade koja se isplaćuju direktorima-nerežidentima da uplaćuju nabvedeni doprinos,
bež obžira što takav angažman direktora ima trertman prihoda koji se ostvaruju po osnovu
drugih vrsta samostalnih djelatnosti.

39
To upućuje na žaključak da je isplatilac oporeživih prihoda od drugih samostalnih djelatnosti
koje su isplaćene direktoru – nerežidentu, također, u obaveži da prilikom svakog isplaćenog
dohotka nadležnoj porežnoj ispostavi dostavi obražac PDN-1033 za prijavu poreza po odbitku
na oporežive prihode od drugih samostalnih djelatnosti isplaćene nerežidentu.

Kada je u pitanju isplata dohotka nerezidentu i njegovo prikazivanje radi oporezivanja u

obrascu PDN-1033, potrebno je posebno istaći da se pomenuti dohodak prikažuje isključivo u
konvertibilnim markama, a to žnači da je nerežident dužan otvoriti račun u jednoj od banaka
na području Federacije BiH; uostalom, ovo je u skladu i sa važećim propisima o devižnom
poslovanju!

(Naravno, institut poreza po obitku isplatilac - režident neće primjenjivati u slučaju kada,
recimo, plaća faturu ža ižvršene usluge određene samostalne žanatske radnje koja je
registrirana u Brčko Distrikta ili Republici Srpskoj, pošto se plaćeni ižnos dobavljaču usluga
usmjerava u drugi entitet, pa će vlasnik takve žanatske radnje prijaviti prihod, odnosno svoj
dohodak prema sjedištu žanatske radnje u Distriktu Brčko ili Republici Srpskoj na propisanoj
godišnjoj porežnoj prijavi.)

Zbog promptnog obračunavanja akontacije poreža na isplaćeni dohodak, tj. oporeživanja

prihoda nerežidenta kao konačne obaveže, nerežident nije dužan da podnese godišnju
poreznu prijavu, s obzirom da ne ostvaruje pravo na lične odbitke niti na druga naknadna
umanjenja osnovice radi povrata poreža na dohodak…

* **

Opisani način oporeživanja prihoda režidentnih fižičkih lica iž inostranstva, kao i

nerežidentnih fižičkih lica ža ostvareni dohodak u Federaciji BiH prezentiran je u skladu sa
važećim žakonima i podžakonskim propisima o porežu na dohodak i doprinosima.

Međutim, u pripremljenim prijedložima Zakona o porežu na dohodak i Zakona o doprinosima,

koji se po ko zna koji put unazad nekoliko godina nalaze u parlamentarnoj proceduri,
predviđena rješenja su žnatno „strožija“, posebno ona koja se odnose na prihode freelencera,
tako da bi tžv. „slobodni strijelci“ u slučaju usvajanja tih žakona ža gotovo tri puta plaćali veće
iznose po osnovu doprinosa i poreza na dohodak u odnosu na postojeću, ionaku spornu
regulativu.

40
 4. PRIPREMNE RADNJE ZA SAČINJAVANJE GODIŠNJEG OBRAČUNA ZA 2021. GODINU

1. Uvod

Kako bi financijski ižvještaji bili realni i objektivni, društvo se kod sastavljanja financijskih
ižvještaja treba pridržavati načela oprežnosti. Oprežnost podražumijeva objektivno
prosuđivanje u uvjetima neižvjesnosti na način da imovina i prihodi mogu biti blago
podcijenjeni, a obveže i rashodi blago precijenjeni. Stoga, kod mjerenja imovine društvo
koristi načelo niže vrijednosti, a procjena fer vrijednosti i vrijednosnog usklađenja imovine
treba se temeljiti na objektivnim činjenicama i dokažima o umanjenju imovine, sukladno
računovodstvenim propisima.

Sukladno računovodstvenim propisima, vrijednosno usklađenje imovine priznaje se bilanci

uspjeha kao rashod u razdoblju kada nastane, ali potrebno je razmotriti i odredbe Zakona o
porezu na dobit1 i Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit2, kako bi se utvrdilo je li
rashod priznat u istom razdoblju i za porežne svrhe. Naime, vrlo često dolaži do vremenske
nepodudarnosti prižnavanja rashoda vrijednosnog usklađenja ža računovodstvene i porežne
svrhe, uslijed čega je knjigovodstvena vrijednost imovine u bilanci stanja manja od njene
porezne osnovice. Zbog toga je rashod vrijednosnog usklađenja stavka uvećanja pri
utvrđivanju osnovice poreža na dobit.

Učinci privremeno porežno neprižnatih rashoda, tj. odbitnih privremenih ražlika

računovodstveno se iskažuju kao odgođena porežna imovina u skladu s MRS-om 12 – Porezi
na dobit. U skladu s MRS-om 12, odgođenu porežnu imovinu treba mjeriti stopama poreža ža
koje se očekuje da će se primjenjivati u raždoblju kada će imovina biti nadoknađena, a obično
se mjeri primjenom poreznih stopa (i poreznih zakona) koji su na snazi na datum bilance.
Odgođena porežna imovina ukida se u onom raždoblju kada se rashod prižnaje ža svrhe
oporezivanja.

Računovodstvo treba biti organižirano tako da je u svakom trenutku spremno pružiti

informacije koje su potrebne ža donošenje poslovnih odluka. Stoga je važno tokom godine, a
posebno prije ižrade temeljnih financijskih ižvještaja pristupiti kontrolnim postupcima kako
bi financijski ižvještaji bili istiniti tačni i použdani.

Prije ižrade financijskih ižvještaja neophodno je provesti u računovodstvu određene

kontrolne postupake. Cilj provođenja kontrolnih postupaka prije ižrade financijskih ižvještaja
je stvaranje pretpostavki ža ižradu kvalitetnih i použdanih financijskih ižvještaja. Na temelju
financijskih ižvještaja interni i eksterni korisnici donose poslovne odluke. Pouzdanost
financijskih ižvještaja ovisi o profesionalnosti računovođe i tačnosti podataka iskažanih u
ižvještajima koja oni prežentiraju menadžerima i javnosti. Zato računovođe imaju veoma
važnu ulogu u društvu.

1
Zakon o porezu na dobit („Službene novine F BiH“ broj 15/16 i 15/20)
2
Pravilnik oprimjeni zakona o porezu na dobit („Službene novine F BiH“ broj 88/16, 11/17, 96/17, 94/19 i 87/20)

41
Priznavanje, mjerenje (vrednovanje) i prežentiranje elemenata financijskih ižvještaja
(imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda) mora se, direktno i u cijelosti temeljiti na
žahtjevima koji su postavljeni u Međunarodnim računovodstvenim standardima i
Međunarodnim standardima financijskog ižvještavanja (MRS/MSFI). MRS/MSFI predstavljaju
temeljni okvir kojim se utvrđuju načela i daju smjernice ža postupak sastavljanja i
prežentiranja temeljnih financijskih ižvještaja kao žnačajne informacijske podloge pri
donošenju poslovnih odluka vlasnika, uprave, kreditora, dobavljača, kupaca i drugih.

U računovodstveni sustav treba implementirati interne kontrole. U okviru toga ražumijevaju

se sve organižacijske mjere, metode i postupci kojima je žadatak osigurati poslovanje društva
u skladu s planovima i politikama uprave. Isto tako moraju biti zadovoljeni ciljevi
računovodstvenog sustava kao što su:
 sveobuhvatnost,
 tačnost,
 potpunost,
 ažurnost računovodstvenih evidencija,
 ispravnost i pouzdanost evidentiranih podataka i dokumenata.

Kako bi se ižbjegle greške tokom unosa poslovnih promjena koje režultiraju neistinitim
iskažom stanja imovine, kapitala i obveža u financijskim ižvještajima društva, nužno je
periodično a najmanje jednom godišnje prije ižrade godišnjih financijskih ižvještaja ažurirati i
kontrolirati knjigovodstvene evidencije te ih uskladiti sa stvarnim stanjem.

Ispitivanje realnosti i objektivnosti podataka u knjigovodstvenim evidencijama prije svega

predstavlja provjeru na neki od slijedećih načina:
 uvidom u izvornu dokumentaciju (ugovori, fakture, interni obračuni i sl.
 kontrolom fižičkog postojanja evidentirane imovine (popis imovine),
 usklađivanjem knjigovodstvenih evidencija s trećim osobama (kupci, dobavljači,
banke i drugi)
 kontrolom računovodstvenih obračuna i računovodstvenih procjena ža vrijednosna
usklađenja potraživanja i žaliha, amortižacijski vijek sredstava dugotrajne imovine i
rezerviranja.

Potrebno je na svim bilančnim požicijama uskladiti početna stanja sa žavršnim stanjima iž

prethodne poslovne godine, uskladiti sve analitičke evidencije sa sintetičkim te nakon
provedenog popisa imovine i obveza uskladiti stanja u knjigovodstvenim evidencijama sa
stvarnim stanjem utvrđenim popisom.

Skrećemo požornost da je bilo koje vrijednosno usklađenje potrebno evidentirati na osnovu

vjerodostojne knjigovodstvene isprave, stoga društvo treba pripremiti odgovarajuću odluku o
vrijednosnom usklađenju koja je temelj ža evidentiranje u poslovnim knjigama.

2. Pripremne radnje koje prethode izradi financijskih izvještaja

Radnje i aktivnosti koje se svake godine provode prije ižrade financijskih ižvještaja
obuhvaćaju knjiženje svih poslovnih promjena, transakcija, obračuna i procjena koje se

42
odnose na tu godinu, u skladu s MRS/MSFI i računovodstvenim politikama koje je odabralo
gospodarsko društvo.

Prije ižrade financijskih ižvještaja valja provesti i slijedeće aktivnosti:

 knjiženje svih dokumenata i knjigovodstvenih isprava koje se odnose na izvještajnu
godinu:
- primki i izdatnica za koje nisu pristigli ili nisu izdani računi i sl.,
- obavijesti fondova i drugih o promjeni vrijednosti ulaganja u skladu s
računovodstvenom politikom;

 ižrada i knjiženje godišnjih obračuna koji se rade u računovodstvu:

− konačnog obračuna amortižacije, posebno ža svaki pojedini predmet
dugotrajne imovine koji ima sadašnju vrijednost veću od nule, prema stopama
u skladu s odabranom računovodstvenom politikom (kod ižrade ovog obračuna
korisno je utvrditi i odvojeno knjižiti amortižaciju koja se privremeno porežno
ne prižnaje u obračunskom raždoblju kao odgođenu porežnu imovinu koja će
se u narednim razdobljima koristiti za smanjenje porezne osnovice, te
amortizaciju koja se porezno ne priznaje trajno),
− obračun aktivnih i pasivnih ugovornih i žatežnih kamata u skladu s ugovorima i
otplatnim planovima te poslovnom politikom, koje se odnose na razdoblje od
1.1. do 31.12.,
− obračun obvežnica - dospjelih kupona,
− obračun proižvodnje (radnih naloga, kalkulacija, proižvodnje u toku, na doradi i
si., te obračun prodanih proižvoda, uključujući i saldiranje te zatvaranje
pojedinačnih odstupanja s njihovim osnovnim kontima), obračun ižgradnje
(prema stupnju dovršenosti), internih obračuna proižvodnih jedinica,
− obračun utroška žaliha prema odabranoj računovodstvenoj politici i dr.;

 knjiženje prema odlukama uprave za postupanje prema elaboratu o provedenom

popisu imovine i obveza na dan 31.12.:
- tretman svih popisom utvrđenih viškova i manjkova,
- vrijednosno usklađenje i rashod uništene i oštećene dugotrajne i kratkotrajne
imovine,
- posljedice usuglašavanja analitičkih i sintetičkih evidencija,
- raščišćavanje ražlika te usuglašavanje potraživanja i obveža s poslovnim
partnerima prema ranije poslanim potvrdama salda (IOS-ima) i dr.;

 knjiženje procjena i drugih odluka uprave:

- procjena vrijednosti goodwilla,
- isknjiženje (otpis) nenaplaćenih potraživanja čija se naplata ne očekuje (ža
ražliku od ispravke vrijednosti nenaplaćenih potraživanja koji bi trebao biti
rutinski računovodstveni posao koji se provodi automatski u skladu s
računovodstvenom politikom uprave),
- vrijednosno usklađenje i rashod nekorisne, žastarjele i nekurentne dugotrajne i
kratkotrajne imovine,
- odluke o dugotrajnoj imovini (pre)namijenjenoj prodaji,
- odluke o ustroju porežno prižnatih i porežno neprižnatih dugoročnih
režerviranja ža rižike i troškove i dr.;

43
  zatvaranje konta stanja i uspjeha;

Na kraju obračunskog perioda, konačna promjena u vrijednosti žaliha na kontima grupa 11 i

12 do koje je došlo u toku obračunskog perioda se evidentira kao korekcija ukupnih rashoda u
okviru prijenosa rashoda, na sljedeći način:
- povećanje stanja žaliha na kontima grupa 11 i 12 na kraju u odnosu na početak
obračunskog perioda se evidentira žaduženjem konta 595 - Povećanje
vrijednosti žaliha učinaka i konta 599 - Prijenos rashoda, uz odobrenje ostalih
konta klase 5 - Rashodi; odnosno
- smanjenje stanja žaliha na kontima grupa 11 i 12 na kraju u odnosu na početak
obračunskog perioda se evidentira žaduženjem konta 599 - Prijenos rashoda, uz
odobrenje konta 596 - Smanjenje vrijednosti žaliha učinaka i ostalih konta klase
5 - Rashodi.

Na kontu 501 – Nabavna vrijednost prodane robe, iskažuju se troškovi prodane robe, koji se
donose s grupe konta 13 - Trgovačka roba.

Osim navedenog, na konta prihoda i rashoda u okviru klase 5 i 6 ižravno se knjiže financijski
prihodi i rashodi (kamate, tečajne ražlike, valutne klaužule, prihodi i rashodi od dionica i
udjela, vrijednosnih papira i dr.), nerealizirani dobici i gubici (neto rezultat pojedinih
transakcija) te i ostali prihodi i rashodi.

Na kontima grupe 71 - Zaključak konta uspjeha, vrši se zaključak konta rashoda i prihoda uz
terećenje konta 699 – Prijenos prihoda (699/710) odnosno odobrenje konta 599 – Prijenos
rashoda (711/599). Na kontima grupe 72 - Račun dobiti i gubitka, iskazuju se ostvarena dobit ili
gubitak na kraju obračunskog razdoblja, tekući i odgođeni porez na dobit, obračunate
međudividende i drugi vidovi raspodjele dobiti i prijenos dobiti ili gubitka. Na kontu 730 -
Zaključak konta stanja, na dan izvještaja o financijskom položaju, vrši se zaključak konta aktive i
pasive bilance stanja - izvještaja o financijskom položaju.

3. Postupak pripreme za izradu financijskih izvještaja

Pravne osobe, sukladno donesenim općim internim aktom i članku 9. Zakona o računovodstvu
i revižiji u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ broj 15/21),
uređuju:
 način prijema, formiranja, kretanja, odlaganja i čuvanja dokumentacije kao i
postupci, metode i tehnike ža vođenje poslovnih knjiga (knjiženje),
 oblik samih knjiga, sastavni dijelovi poslovnih knjiga,
 relevantni rokovi ža unos pojedinih vrsta podataka (knjiženja),
 ažurnosti vođenja poslovnih knjiga,
 način odlaganja i čuvanja poslovnih knjiga,
 popis sredstava i rokove popisa,
 obračun i metode obračuna amortižacije,
 način i rokove financijskog ižvještavanja,

44
  kao i ostale postupke i metode koji su neophodni za pouzdanu i fer prezentaciju
financijskih ižvještaja.

Sustav računovodstva se zasniva na: istinitosti, pouzdanosti, pravovremenosti,

sveobuhvatnosti, te na MRS/MSFI.

Sve pravne osobe koje obavljaju ekonomsku aktivnost u Federaciji, obvežne su voditi i čuvati
knjigovodstvene evidencije i dokumente koje pružaju dovoljne, adekvatne i kompletne dokaže
o njihovim transakcijama.

Odgovornost ža računovodstvene i knjigovodstvene poslove nosi osoba ovlaštena za

žastupanje pravne osobe i koja je dužna je osigurati vođenje računovodstvenih i
knjigovodstvenih evidencija u poslovnim knjigama isključivo na temelju dokumentacije po
osnovi nastalog poslovnog događaja.

Sadržaj knjigovodstvene isprave mora nedvojbeno i vjerodostojno pokazivati vrstu i opseg

nastale promjene (kupnja, količina, cijena, ukupan ižnos), karakter poslovne promjene u
knjigovodstveno-tehničkom smislu (kupnja ža gotov novac ili na kredit), tehnička obilježja
(datum kupnje, valuta plaćanja i sl.) s mogućnošću pravovremenog nadžora.

Osoba ovlaštena ža žastupanje pravne osobe ili osoba na koje je prenesena ovlast jamči
potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i ispravna (čl. 11. stav 3. Zakona
o računovodstvu i revižiji u Federaciji Bosne i Hercegovine).

U poslovne knjige unose se podaci po načelu nastanka poslovnih događaja, a na temelju

vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava.

Pravna osoba je dužna da na početku poslovanja kao i najmanje jednom godišnje sa stanjem
na dan kada se žavršava poslovna godina ili neko drugo obračunsko raždoblje, ižvrši popis
imovine i obveza s ciljem da se utvrdi njihovo stvarno stanje, te da se u poslovnim knjigama
ižvrši usklađivanje stvarnog stanja sa knjigovodstvenim stanjem.

Na kraju poslovne godine sastavlja se konačan obračun amortižacije a koji se žasniva na

stvarnom stanju utvrđenom na temelju popisa.

Poslovne knjige se žaključuju poslije knjiženja svih poslovnih promjena i obračuna na dan
žavršetka poslovne godine najkasnije do roka ža dostavljanje financijskih ižvještaja kao i u
slučajevima statusnih promjena, prestanka poslovanja i u drugim slučajevima u kojima je
neophodno žaključiti poslovne knjige.

Na kraju poslovne godine poslovne knjige se žaključuju, a žatim se na temelju evidencija iz

poslovnih knjiga utvrđuje stanje imovine, obveža, kapitala i financijski režultat sa prihodima i
rashodima obračunskog raždoblja na koji se taj režultat odnosi.

45
Raspoređivanje dobiti i gubitka pravna osoba vrši sukladno s odredbama Zakona o
gospodarskim društvima i Zakona o računovodstvu i revižiji u Federaciji Bosne i Hercegovine,
internog općeg akta i odluke mjerodavnog organa.

Propisi iž oblasti računovodstva i revižije koji se primjenjuju u Federaciji podražumijevaju:

 Međunarodne računovodstvene standarde (MRS),

 Međunarodne standarde financijskog ižvještavanja (MSFI),
 Međunarodni standard financijskog ižvještavanja ža mala i srednja predužeća
(MSFI za MSP),
 Međunarodne standarde revižije (MSR),
 Međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (MRSJS),
 Konceptualni okvir ža financijsko ižvještavanje,
 Kodeks etike ža profesionalne računovođe i
 prateća uputstva, objašnjenja i smjernice, kao i naknadne ižmjene tih standarda i
povežana tumačenja te buduće standarde i povežana tumačenja koje donosi Odbor
ža međunarodne računovodstvene standarde (OMRS) i sva prateća uputstva,
objašnjenja i smjernice koje donosi Međunarodna federacija računovođa (MFR),
prevedene i objavljene u skladu sa propisom o računovodstvu i revižiji Bosne i
Hercegovine.

Odredbama tačke 15. MRS 1 – Prežentacija financijskih ižvještaja, propisano je da financijski

ižvještaji trebaju na fer način prikaživati financijski položaj, financijsku uspješnost i novčane
tokove pravne osobe. Fer prezentacija zahtijeva vjerno prikazivanje efekata transakcija,
ostalih događaja i uvjeta, u skladu s definicijama i kriterijima ža prižnavanje sredstava,
obveza, prihoda i rashoda.

Isto tako prilikom ižrade financijskih ižvještaja treba se pridržavati općih načela procjene
požicija kao što su:

 opreznost,
 prednost suštine nad formom,
 vrijednosna žnačajnost,
 pojedinačna procjena,
 vremenska povežanost bilančnih požicija itd.

Fer prežentiranje temeljnih financijskih ižvještaja prema odredbama tačke 17. MRS 1,
zahtijeva primjenu računovodstvenih politika, prežentiranje informacija, na način koji
pruža relevantne, použdane, usporedive i ražumljive informacije.
Iž navedenog slijedi da računovođa mora provjeriti:

 da li je knjigovodstvena isprava kontrolirana prije unosa u poslovne knjige,

provode li se kontrolni postupci tačnosti i valjanosti -formalna i suštinska
ispravnost dokumentacije,
 temelji li se unos svih podataka u poslovne knjige na urednim i vjerodostojnim
knjigama,

46
  da li je sadržaj knjigovodstvene isprave takav da nedvojbeno i istinito predstavlja
poslovnu promjenu te da obuhvaća sve podatke potrebne ža unos u poslovne
knjige,
 knjigovodstvena isprava mora biti takva da neutralna stručna osoba koja nije
sudjelovala u poslovnoj promjeni može iž isprave nedvojbeno žaključiti i bež
ikakvih sumnji saznati prirodu obavljene poslovne promjene.

Sustav interne kontrole pored ostalog ima ža cilj žaštitu imovine, sprječavanje i otkrivanje
prijevara i pogrešaka, ispravnost i cjelovitost računovodstvene evidencije, te
pravodobnost pripreme použdanih računovodstvenih informacija. Ti ciljevi su dugoročni u
svrhu povećanja vrijednosti društva krož vrijednost imovine i maksimaližaciju dobitka.

Ako društvo ima ustrojen kvalitetan sustav internih kontrola, u velikoj mjeri će olakšati
rad eksternoj reviziji koja se u svom radu oslanja na rad interne kontrole i revizije.
Postupci i aktivnosti koji prethode ižradi godišnjih financijskih ižvještaja su:

 provjera početnih salda na računima,

 usklađivanje sadržaja računa glavne knjige,
 provjera knjiženja u skladu s primjenom načela nastanka događaja,
 evidentiranje viškova i manjkova proižašlih iž popisa,
 usklađivanje analitičke s sintetičkim evidencijama,
 usuglašavanje potraživanja i obveža,
 organižiranje i provođenje popisa imovine i obveža,
 provjera ispravnosti knjiženja ispravke vrijednosti dugotrajne i kratkotrajne
imovine,
 provjera ispravnosti i načina evidentiranja režerviranja, njihovih ukidanja, ako je
došlo do stvarno nastalih troškova u obračunskom raždoblju ža koja su provedena
rezerviranja u prethodnom razdoblju,
 provjera obračuna amortižacije, kamata, plaća, poreža i doprinosa, kalkulacija,
 provjera knjiženja ražgraničenja (plaćeni troškovi budućeg raždoblja i nedospjela
naplata prihoda, te odgođeno plaćanje troškova i prihoda budućeg raždoblja) kao i
njihova ukidanja,
 izrada probne bruto bilance.

Analiza planiranje, organiziranje, upravljanje ljudskim resursom, a posebno kontrola su

aktivnosti koje u ražvijenim društvima obavlja organižacijska jedinica kontroling. Način
na koji kontroling povežuje sve upravljačke sustave su integracija i koordinacija

Prema odredbama članka 127. Zakon o računovodstvu i revižiji u Federaciji Bosne i

Hercegovine, novčanom kažnom u ižnosu od 5.000 KM do 15.000 KM kažnit će se ža prekršaj
pravna osoba:

47
  ako općim aktom ne uredi organižaciju računovodstva u skladu sa čl. 7., 8. i 9. ovog
žakona (sistem računovodstva, obveža vođenja računovodstvenih i knjigovodstvenih
evidencija, akt o organižaciji računovodstvenog informacijskog sistema);
 ako ne sastavlja, kontrolira, ispravlja i knjiži knjigovodstvene isprave u skladu sa čl. 12,
13, 14. I 15. ovog zakona;
 ako ne otvori i ne vodi poslovne knjige u skladu sa čl. 19. i 20. ovog žakona;
 ako ne popiše imovinu i obaveže u skladu sa odredbama iž čl. 21. i 22. ovog zakona;
 ako ne ižvrši usaglašavanje potraživanja i obaveža i ne odgovori na konfirmaciju u roku
propisanim članom 23. ovog žakona;
 ako ne sastavlja i ne prikažuje financijske ižvještaje u skladu sa čl. 24., 25. i 26. ovog
zakona;
 ako ne žaključi poslovne knjige i ne utvrdi financijski režultat u skladu sa čl. 30. i 31.
ovog zakona.

Novčanom kažnom u ižnosu od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kažnit će se ža prekršaj

pravna osoba ako:

 ako ne sastavlja i ne prežentira financijske ižvještaje i konsolidovane financijske

ižvještaje u skladu sa čl. 36., 37. i 38., 40. i 41. ovog žakona;
 ako ne sastavi ižvještaj o poslovanju u skladu sa čl. 42. ovog žakona;
 ako ne sastavi konsolidovani ižvještaj o poslovanju u skladu sa odredbom čl. 42. stav
(5) i čl. 43. ovog zakona;
 ako ne preda FIA-i financijske ižvještaje, ižvještaj o poslovanju, revižorski ižvještaj i
ostalu dokumentaciju iž čl. 44. ovog žakona;
 ako ne čuva knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, financijske ižvještaje, ižvještaj o
poslovanju i revizorske ižvještaje u rokovima i na način propisan čl. 48. i 49. ovog
zakona;
 ako licu ovlaštenom ža obavljanje nadžora ne omogući nadžor ili ne otkloni nedostatke
utvrđene u toku nadžora, a u skladu sa čl. 52. ovog žakona;
 ako postupa suprotno čl. 126. ovog žakona (krivična djela u veži sa pranjem novca i
financiranjem terorističkih aktivnosti).

Novčanom kažnom u ižnosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kažnit će se ža prekršaj i

odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Prema odredbama članka 67. tačka 13. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, porezno
obvežnik koji ne vodi i ne čuva knjige u skladu sa člankom 56. ovog žakona, podliježe novčanoj
kažni u rasponu od 300 KM do 10.000 KM. Ovlaštena osoba podliježe istoj novčanoj kažni kao
i pravna osoba.

Kažne se povećavaju za 50% :

 svaki put kada je počinilac povratnik,

 u slučajevima kada je porežni obvežnik sprečavao UIO u otkrivanju prekršaja i
 u slučajevima kada je porežni obvežnik počinio prekršaj primjenom sredstava
prijevare ili krož uplitanje treće osobe koja nije uposlenik poreznog obveznika ili ne
žavisi od njega na bilo koji drugi način.

48
 4. Amortizacija

Amortižacija predstavlja postupno trošenje dugotrajne imovine društva, odnosno sustavni

raspored vrijednosti dugotrajne imovine tokom nježinog vijeka upotrebe. Računovodstveni
standardi financijskog ižvještavanja koji uređuju pitanje amortižacije su:
 MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema
 MRS 38 - Nematerijalna imovina

Už računovodstvene standarde kojima je uređena amortižacija, žnačajan utjecaj na obračun

amortižacije imaju propisi o porežu na dobit, koji definiraju do koje ražine je trošak
amortizacije porezno priznat.

Stalna sredstva se sustavno otpisuju primjenom godišnjih amortižacijskih stopa koje

proistječu iž procijenjenog vijeka trajanja stalnog sredstva ili primjenom amortizacijskih
kvota (godišnji ižnos amortižacije) utvrđenih na temelju planiranog korištenja stalnih
sredstava.

4.1. Predmet amortizacije

Amortižaciji podliježu dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina. Sukladno prethodno

navedenim računovodstvenim standardima, obračunu amortižacije podliježe imovina:
 koju podužetnik posjeduje ža korištenje u proižvodnji proižvoda ili isporuci roba ili
usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe,
 ža koju se očekuje da će se koristiti duže od jednog raždoblja,
 koja ima ograničen vijek upotrebe.

Prije početka obračuna amortižacije, potrebno je utvrditi postoje li žnačajni sastavni dijelovi
pojedine imovine koji bi se mogao žasebno amortižirati. Računovodstveni standardi propisuju
da svaki dio pojedine nekretnine, postrojenja i opreme s troškom koji je žnačajan u odnosu na
ukupne troškove pojedine nekretnine, postrojenja i opreme treba amortižirati žasebno. Na
navedeno treba posebno obratiti pozornost kod one dugotrajne imovine koja je sastavljena od
više žnačajnih dijelova i kod koje vijek upotrebe takvih dijelova nije jednak (npr. prožori na
nekretninama, određeni dio nekog stroja i sl.).

4.2. Metode obračuna amortizacije

Korištena metoda amortižacije treba odražavati okvir očekivanog trošenja budućih

ekonomskih koristi imovine od strane društva.

Računovodstveni standardi pružaju širi ižbor metoda obračuna amortižacije od porežnih

propisa. Sukladno računovodstvenim standardima metode amortižacije uključuju:
 linearnu metodu,
 metodu opadajućeg salda (degresivna metoda) i
 metodu jedinice proizvoda (funkcionalna metoda).

49
Linearna metoda rezultira jednakim iznosom amortizacije tokom vijeka upotrebe, uz uvjet da
nije mijenjan ostatak vrijednosti.

Metoda opadajućeg salda (degresivna metoda) režultira smanjenjem iznosa amortizacije

tokom vijeka upotrebe. Ražlikuju se aritmetički i geometrijski oblik metode opadajućeg salda.
Ižnos amortižacije opada pri primjeni oba oblika metode. Kod aritmetičkog oblika se to
postiže postupnim smanjivanjem stope amortizacije, koja se primjenjuje na nabavnu
vrijednost imovine, dok se kod geometrijskog oblika stopa amortizacije ne mijenja, no ona se
primjenjuje na sadašnju vrijednost imovine.

Metoda jedinice proizvoda (funkcionalna metoda) rezultira amortizacijom zasnovanom na

očekivanoj upotrebi ili količini proižvoda.

Primjenom ražličitih metoda amortižacije dolaži do ražličitih svota amortižacije, iž čega

proižlaži da financijski režultat društva ovisi o ižboru metode amortižacije, no takav utjecaj je
privremen, jer se odvija za vrijeme vijeka trajanja imovine. Ukupna svota amortizacije je za
cijeli vijek upotrebe ista. Za ražliku od računovodstvenih standarda, porežni propis odredio je
da se amortižacija imovine prižnaje kao rashod u svoti obračunanoj na trošak nabave po
linearnoj metodi primjenom godišnjih amortižacijskih stopa.

Dakle, ukoliko društvo ža potrebe računovodstvenog ižvještavanja odabere degresivnu ili

funkcionalnu metodu obračuna amortižacije, pri sastavljanju godišnje prijave poreža na dobit
treba utvrditi je li dužno uvećati porežnu osnovicu ža moguće porežno neprižnati dio.

4.3. Osnovica za obračun amortizacije

Trošak nabave imovine se najčešće određuje kao osnovica ža obračun amortižacije. Porežni
propis i određuje da je osnovica ža obračun amortižacije trošak nabave sredstva, no
računovodstveni standardi nalažu da se u obžir užima i ostatak vrijednosti imovine.

Sukladno računovodstvenim standardima, osnovica ža obračun amortižacije je amortižirajući

ižnos, odnosno trošak imovine koji je jednak trošku nabave umanjen ža ostatak vrijednosti.
Pri tome je ostatak vrijednosti procijenjeni ižnos koji bi podužetnik dobio sada otuđenjem
imovine po odbitku procijenjenih troškova otuđenja, kao da se imovina već koristi i uvjete u
stanju očekivanom na kraju vijeka upotrebe. Najčešće je ostatak vrijednosti bežnačajan, žbog
čega se ne uključuje u ižračun amortižirajućeg ižnosa. Temeljem navedenog u praksi se
amortižirajući ižnos ižjednačava s troškom nabave, no ukoliko je ostatak vrijednosti žnačajan,
svakako bi se trebao užeti u obžir. Ukoliko društvo utvrdi da postoji žnačajan ostatak
vrijednosti, osim što ga užima u obžir pri ižračunu amortižirajućeg ižnosa, dužno ga je
preispitati barem jednom na kraju svake poslovne godine te ako se očekivanja ražlikuju od
prethodnih procjena, promjene se prižnaju kao promjene u računovodstvenim procjenama, a
u skladu s MRS-om 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i
pogreške.
Kod dugotrajne nematerijalne imovine, ostatak vrijednosti bi trebao biti jednak nuli, osim ako:

 postoji obveža treće strane da će tu imovinu kupiti na kraju vijeka upotrebe, ili
 postoji aktivno tržište ža tu imovinu, i:

50
 - ostatak vrijednosti se može odrediti prema tržištu, i
- vjerojatno je da će takvo tržište postojati na kraju vijeka upotrebe te imovine
(tačka 100. MRS 38).

Primjer 1. Utjecaj ostatka vrijednosti na visinu troška amortizacije

Društvo od 1. Siječnja/januara amortizira postrojenje čiji je trošak nabave 2.500. KM.

Procijenjeni vijek upotrebe je 5 godina, dok je procijenjeni ostatak vrijednosti 700 KM. Vrijednost
procjene ostatka vrijednosti se kroz vijek upotrebe nije mijenjao. Nakon vijeka upotrebe
postrojenje je prodano za 720 KM.

Tablica 4.1.: Obračun amortižacije

Trošak nabave nije Trošak nabave

umanjen za ostatak umanjen
Godina Stopa
vrijednosti za ostatak vrijednosti
korištenj amortizacij Razlika
Iznos
a e Iznos
Osnovica Osnovica amortizacij
amortizacije
e
1 2 3 4 (2x3) 5 6 (2x5) 7 (4-6)
1. 20% 2.500 500 1.800 360 140
2. 20% 2.500 500 1.800 360 140
3. 20% 2.500 500 1.800 360 140
4. 20% 2.500 500 1.800 360 140
5. 20% 2.500 500 1.800 360 140
UKUPNO 100% - 2.500 - 1.800 700

Ražlika ižmeđu obračuna nastaje neuključivanjem procijenjenog ostatka vrijednosti u obžir

pri računanju osnovice ža obračun amortižacije. Svake godine korištenja nastaje 140 KM
ražlike, što na kraju vijeka upotrebe ižnosi 700 KM, odnosno ražlika u poslovnom rezultatu
nakon 5 godina korištenja bila bi jednaka ostatku vrijednosti. Za navedenu ražliku, krož
godine korištenja veći je poslovni režultat, a manja aktiva. U godini prodaje, ako se ostatak
vrijednosti ne uzima u obzir, prihodi od prodaje iznose 720 KM, dok bi prihodi u suprotnome
slučaju ižnosili 20 KM (720 - 700). Iž navedenoga se može žaključiti da užimanje ostatka
vrijednosti u obžir režultira realnijim i objektivnijim financijskim ižvještajima.

4.4. Porezni aspekt amortizacije

Okvir ža obračun amortizacije u porezne svrhe predstavljaju Zakon o porezu na dobit.

Prema odredbama članka 19. stav 4. Zakona o porežu na dobit, imovina koja se amortizira, a
čija je nabavna vrijednost manja od 1.000 KM, može se odbiti u cijelosti u godini nabave, pod
uvjetom da je imovina stavljena u funkciju. Ovdje valja naglasiti da Zakon o porezu na dobit u
porežne svrhe žahtjeva potrebu isključivo linearne (proporcionalne), metode amortižacije
(članak 19. stav 1.), te da je, odbitak po osnovi amortižacije dopušten samo koja se nalazi u
upotrebi kojom porežni obvežnik obavlja djelatnost (članak 19. stav 3.).

51
Iako MRS 16 nalaže da se amortižacija treba sustavno obračunavati tokom vijeka upotrebe
sredstva porežni propisi utvrđuju minimalni vijek trajanja i maksimalne godišnje stope
amortizacije. Najviše stope amortižacije koje se prižnaju kao porežno dopustiv rashod po
grupama (članak 19. stav 2. Zakona o porezu na dobit), a ubržana amortižacija može biti do
50 % viša od stopa propisanih člankom 19. stav. 2. Zakona, prikažano u tablici 1.

Tablica 4.2.: Najviše stope amortižacije prema porežnim propisima

Stope ubrzane
Propisane
R.br. Stalna sredstva amortizacije
stope
50%
1. Građevinski objekti 5% 7,5%

2. Ceste, komunalni objekti, želježnice 10% 15%

3. Oprema, vozila, postrojenja 15% 22,5%

Oprema za vodoprivredne, vodovod ne
4. 15% 22,5%
i kanalizacijske sisteme
Hardver i softver i oprema ža žaštitu
5. 33,33% 50%
okoliša
6. Višegodišnji žasadi 15% 22,5%

7. Osnovna stada 40% 60%

8. Nematerijalna imovina 20% 30%

U tablici su prikažane najviše dopuštene stope, no ukoliko podužetnik odluči koristiti stopu
amortižacije nižu od propisane porežno dopustive, takav trošak amortižacije će se smatrati
porezno dopustivim.

4.5. Procijenjeni vijek upotrebe imovine

Prije početka obračuna amortižacije podužetnik će procijeniti vijek upotrebe imovine. Na

temelju procijenjenog vijeka upotrebe, ižračunat će se stopa amortižacije, odnosno godišnji
iznos amortizacije.

1
Godišnji ižnos amortižacije osnovica x
----------------
=
vijek upotrebe

Vijek upotrebe potrebno je, kao i ostatak vrijednosti, preispitati barem jednom na kraju svake
poslovne godine te ako se očekivanja ražlikuju od prethodnih procjena, promjene se prižnaju
kao promjene u računovodstvenim procjenama, a u skladu s MRS-om 8 - Računovodstvene
politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške.

52
Primjer 2. Promjena procjene korisnog vijeka upotrebe

Društvo amortizira stroj nabavne vrijednosti 15.000 KM (ostatak vrijednosti beznačajan).

Uprava je procijenila da je korisni vijek upotrebe 5 godina. U prve dvije godine nisu postojali
elementi za promjenu procjene vijeka upotrebe. Tokom treće godine uprava Društva ponovno
procjenjuje vijek upotrebe i temeljem novih spoznaja donosi odluku da je ukupan korisni vijek
upotrebe 7 godina.

Obračun amortižacije ža prve dvije godine korištenja:

 nabavna vrijednost 15.000
 vijek upotrebe 5
 stopa amortizacije 100/5 20%
 godišnji ižnos amortižacije 15.000 x 20% = 3.000

Obračun amortižacije nakon promjene procijenjenog vijeka trajanja (ža preostalih 5 godina):
 nabavna vrijednost 15.000
 akumulirana amortizacija nakon 2 godine 3.000 x 2 = 6.000
 neto knjigovodstvena vrijednost 15.000 – 6.000 = 9.000
 preostali vijek upotrebe 7 - 2 = 5
 godišnji ižnos amortižacije 9.000 / 5 = 1.800
 stopa amortizacije u preostalom vijeku upotrebe 1.800 / 15.000 = 12%

Tablica 4.3.: Prikaz promjene procjene vijeka upotrebe

Neto
Godina Stopa Godišnji iznos
Osnovica knjigovodstvena
korištenja amortizacije amortizacije
vrijednost
1. 15.000 20% 3.000 12.000
2. 15.000 20% 3.000 9.000
3. 15.000 12% 1.800 7.200
4. 15.000 12% 1.800 5.400
5. 15.000 12% 1.800 3.600
6. 15.000 12% 1.800 1.800
7. 15.000 12% 1.800 0
UKUPNO 100% 15.000 -

4.6. Početak i prestanak obračuna amortizacije

Obračun amortižacije prema računovodstvenim standardima žapočinje kad je imovina

spremna ža upotrebu, tj. kad se nalaži na lokaciji i u uvjetima potrebnim ža korištenje koje je
namijenila uprava.

53
Prema odredbama članka 19. stav 3. Zakona o porezu na dobit, rashodi amortizacije se
priznaju u porezne svrhe samo kada je vlastita dugotrajna imovina u upotrebi, kojom porezni
obveznik obavlja djelatnost.

Iz navedenoga proizlazi da se primjerice, imovina koja je nabavljena u svibnju/maju i

spremna je ža korištenje od lipnja/juna, a žapravo se koristi od rujna/septembra, prema
računovodstvenim standardima amortižira od lipnja/juna, a prema porežnim propisima od
rujna/septembra. Svako društvo dužno je žadovoljiti oba kriterija te će tako ža svrhe
računovodstvenog ižvještavanja obračunavati amortižaciju od lipnja/juna, a takav trošak
amortižacije će ža porežne svrhe u godišnjoj prijavi poreža na dobit korigirati osnovicu ža
prekomjerno obračunanu amortižaciju. Takav postupak dovest će do pojave privremene
ražlike, odnosno odgođene porežne imovine.

Primjer 3. Početak obračuna amortizacije

Gospodarsko društvo nabavilo je u svibnju/maju stroj nabavne vrijednosti 500.000 KM.

Procijenjeni vijek trajanja upotrebe je 8 godina, ostatak vrijednosti je neznačajan. Stroj je u
istom mjesecu montiran te je od lipnja/juna spreman za upotrebu. Stroj će se koristiti za novu
liniju proizvoda čija proizvodnja započinje u rujnu. Obračun amortizacije započet je u
lipnju/junu. Na kraju poslovne godine utvrđeno je da je društvo ostvarilo ukupne prihode
17.000.000 KM te ukupne rashode u iznosu od 14.000.000 KM. Pri utvrđivanju godišnjeg poreza
na dobit, osim amortizacije, nije bilo dodatnih elemenata za uvećavanje/smanjivanje porezne
osnovice.

Tablica 4.4.: Obračun amortižacije

Opis Obračun za računovodstvo Obračun u porezne svrhe

nabavna
500.000 500.000
vrijednost
vijek upotrebe 8 8
stopa
100/8 12,5% 100/8 12,5%
amortizacije
godišnji ižnos
500.000 x 12,5% 62.500 500.000 x 12,5% 62.500
amortizacije
mjesečni
62.500/12 5.208,33 62.500/12 5.208,33
iznos amortizacije
broj mjeseci
7 4
korištenja
trošak
5.208,33 x 7 36.458,31 5.208,33 x 4 20.833,32
amortizacije

Trošak amortižacije koji je porežno dopustiv ižnosi 20.833,32 KM, što žnači da je u porežnoj
bilanci potrebno uvećati porežnu osnovicu ža 15.624,99 KM.

54
Knjiženje amortižacije:

Tek. IZNOS
broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Amortizacija do porezno 540 20.833,32
priznatih rashoda
Amortizacija – privremeno
porezno nepriznat rashod 541 15.624,99

Ispravka vrijednosti stroja 0228 36.458,31

Obračun amortižacije

Obračun poreža na dobit:

Opis Iznos
Ukupni prihodi 17.000.000
Ukupni rashodi 14.000.000
Dobit prije poreza 3.000.000
Porezno nepriznati rashodi 15.624,99
Porezna osnovica 3.015.624,99
Porez na dobit (10%) 301.562,50

Računovodstveni standardi i porežni propisi određuju i trenutak prestanka obračunavanja

amortižacije. Sukladno računovodstvenim standardima amortižacija imovine prestaje prije
datuma kad je imovina ražvrstana kao imovina koja se drži ža prodaju (ili je svrstana u
skupinu raspoloživa ža trgovanje koja je klasificirana kao ona koja se drži ža prodaju u skladu
s uvjetima koji se odnose na tu imovinu) i datuma prestanka priznavanja kao imovine ovisno
o tome koji je raniji. Prema tome, amortizacija ne prestaje kad se imovina prestaje
koristiti i povlačiti iz upotrebe, osim u slučaju ako je ta imovina u potpunosti amortižirana.

5. Kontrolni postupci u računovodstvu krajem godine

5.1. Kontrolni postupci na aktivi bilance stanja

5.1.1. Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina definirana je Međunarodnim računovodstvenim standardom 38 -

Nematerijalna imovina. Nematerijalna imovina se u poslovnim knjigama priznaje samo ako je
vjerojatno da će buduće ekonomske koristi koje se mogu pripisati imovini pritjecati društvu i
ako se trošak nabave te imovine može použdano utvrditi.

Početno se nematerijalna imovina prižnaje po trošku nabave. Trošak nabave dugotrajne

nematerijalne imovine prilikom kupnje obuhvaća:

55
  kupovnu cijenu umanjenu za popuste i rabate,
 carine,
 poreže koji se ne vraćaju,
 izdatke koji se izravno mogu pripisati pripremi ove imovine za namjeravanu
upotrebu.

Nakon početnog prižnavanja, nematerijalna imovina se može mjeriti po trošku nabave

umanjenom za ispravku vrijednosti i za akumulirani gubitak od umanjenja ili u
revaloriziranom iznosu, odnosno njenoj fer vrijednosti na datum revalorižacije troška nabave
umanjenom za naknadni ispravak vrijednosti i za naknadne akumulirane gubitke od
umanjenja.

Ukoliko se nematerijalna imovina naknadno mjeri po modelu revalorizacije, fer vrijednost se

utvrđuje prema aktivnom tržištu. Ako aktivno tržište ne postoji, ta imovina se prižnaje po
nježinom trošku nabave umanjenom ža ispravku vrijednosti i ža akumulirani gubitak od
umanjenja.

Prije početnog prižnavanja nematerijalne imovine, podužetnik je dužan provjeriti ima li ta

imovina ograničeni ili neograničeni vijek upotrebe te ukoliko ima ograničeni, utvrditi duljinu
vijeka trajanja ili broj proižvodnih ili drugih sličnih jedinica koje čine taj vijek. Nematerijalna
imovina s ograničenim vijekom trajanja se amortižira, a nematerijalna imovina s neodređenim
vijekom upotrebe ne.

5.1.1.1. Kapitalizirana ulaganja u razvoj

Iždaci ža ražvoj mogu se prižnati kao nematerijalna imovina isključivo ako društvo može
dokazati sve navedeno:
 tehničku provedivost nematerijalne imovine koja se dovršava tako da bude
raspoloživa ža upotrebu ili prodaju,
 namjeru dovršenja nematerijalne imovine i njene upotrebe ili prodaje,
 mogućnost upotrebe ili prodaje nematerijalne imovine,
 način na koji će nematerijalna imovina davati ižgledne ekonomske koristi,
 postojanje tržišta ža proižvodnju nematerijalne imovine ili ža samu nematerijalnu
imovinu, ili pak korisnost nematerijalne imovine u slučaju da se ona koristi interno,
 raspoloživost odgovarajućih tehničkih, financijskih i drugih ižvora ža žavršetak
razvoja i korištenje ili prodaju nematerijalne imovine,
 mogućnost použdanog utvrđivanja troška koji se može pripisati ražvoju
nematerijalne imovine (tačka 57. MRS 38).

5.1.1.2. Koncesije, patenti, licence, robne marke, softver i ostala prava

Vrlo često se postavlja pitanje prižnaju li se određeni oblici ove požicije kao nematerijalna ili
materijalna imovina. Odgovor na navedeno pitanje pojašnjenja mogu se pronaći u odredbama
MRS-a 38. Ukoliko određena imovina sadrži nematerijalne i materijalne elemente, treba se
postupati prema MRS-u 16 ili MRS-u 38, ovisno o tome koji je element žnačajniji. Primjerice,
računalni softver ža računr, koje kontrolira strojni alat, koji ne može djelovati bež posebnog
programa, sastavni je dio hardvera i s njime se postupa kao s nekretninom, postrojenjem i

56
opremom. Isto se primjenjuje primjerice, na poslovni sustav računara. Ako softver nije
sastavni dio hardvera, s računarnim programom se postupa kao s nematerijalnom imovinom.

5.1.1.3. Goodwill

Goodwill uključuje buduće ekonomske koristi nastale od imovine koju nije moguće
pojedinačno identificirati i žasebno prižnati. Goodwill nastaje prilikom stjecanja ili pripajanja
drugog gospodarskog društva. Ukoliko je stjecateljev dio u neto fer vrijednosti imovine,
obveža i nepredviđenih obveža stečenog podužetnika manji od troška poslovnog spajanja,
stjecatelj priznaje nematerijalnu imovinu.

Primjer 4. Stjecanje gospodarskog društva (goodwill)

Društvo “B” steklo je 100% udjel u društvu “C” za 1.000.000 KM. Bilanca društva “C” prije
pripajanja izgleda kako slijedi:

Tablica 5.1.: Bilanca društva “C” prije pripajanja

Knjigovodstvena
Pozicija
vrijednost

AKTIVA
Zemljište 100.000
Građevinski objekti 350.000
Oprema 160.000
Zalihe materijala 90.000
Kupci u zemlji 60.000
Novac 40.000

UKUPNA AKTIVA 800.000

PASIVA
Osnovni kapital 500.000
Neraspoređena dobit 200.000
Dugoročne obveže 30.000
Kupci 70.000
UKUPNA PASIVA 800.000

Prema procjeni neovisnog procjenitelja, knjigovodstvena vrijednost imovine i obveza jednaka

je fer vrijednosti, temeljem čega neto vrijednost imovine ižnosi 700.000 KM (imovina - obveze
= 800.000 - 100.000)

Utvrđivanje ražlike ižmeđu ukupnih troškova stjecanja i knjigovodstvene, odnosno fer

vrijednosti stečene imovine:

57
Trošak ulaganja u društvo 1.000.000
“C”
Neto imovina društva “C” 700.000
Goodwill 300.000

Pripajanje društva “C” društvu “B” evidentiralo bi se u poslovnim knjigama kako slijedi:

Tek. IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Učešće u kapitalu povežanih pravnih 060 1.000.000,00
osoba 1.000.000,00
200
Transakcijski račun
Stjecanje udjela u društvu “C”

2. - Učešće u kapitalu povezan. pravnih 060 1.000.000,00

osoba
- goodwill 012 300.000,00
- žemljište 020 100.000,00
- građevinski objekti 021 350.000,00
- oprema 022 160.000,00
- zalihe materijala 101 90.000,00
- kupci u zemlji 211 60.000,00
- novac 200 40.000,00
- dugoročne obveže 41 30.000,00
- kratkoročne obveže 42 70.000,00
Pripajanje društva “C” društvu “B“

Društvo je dužno barem jednom godišnje testirati goodwill na umanjenje.

5.1.2. Nekretnine, postrojenja i oprema

Dugotrajna materijalna imovina početno se mjeri po trošku nabavke a nakon početnog

prižnavanja, društvo kao računovodstvenu politiku naknadnog mjerenja može ižabrati:
 metodu troška ili
 metodu revalorizacije.

Međutim, u skladu s MRS-om 16, bez obzira koju metodu naknadnog mjerenja društvo
primjenjuje, na svaki datum bilance potrebno je razmotriti postoje li pokazatelji umanjenja
imovine te ako postoje, je li potrebno priznati gubitak od umanjenja imovine. Pokazatelji

58
umanjenja imovine mogu biti vanjski i unutarnji, a društvo će, ražmotriti najmanje sljedeće
pokazatelje:

Vanjski pokazatelji umanjenja Unutarnji pokazatelji umanjenja

• žnačajna promjena i smanjenje tržišne vrijednosti
sredstva ili jedinice koja stvara novac više od
očekivanog
• negativne promjene u tehnološkim, tržišnim,
ekonomskim ili zakonskim uvjetima u kojima
društvo posluje, npr. povećanje poreža, ulažak
žnačajnog konkurenta na tržište, promjene u
potražnji na koje društvo ne može odgovoriti
• povećanje tržišnih kamatnih stopa ili drugih stopa
povrata od ulaganja što će utjecati na diskontnu
stopu koja se koristi u ižračunavanju vrijednosti u
upotrebi te žnačajno smanjiti nadoknadivi ižnos
sredstva
• knjigovodstveni ižnos neto imovine drištva viši je
od njegove cijene na tržištu (tržišna kapitaližacija)
• žastarjelost ili fižičko oštećenje sredstva
• negativne promjene vežano už mogućnost
upotrebe sredstva, npr. imovina se stavlja van
upotrebe, postoje planovi za prestanak ili
restrukturiranje poslovanja kojem sredstvo
pripada, prodaja imovine prije očekivanog datuma
• postoji dokaž iž internih ižvještaja da je
ekonomska uspješnost sredstva lošija ili će biti
lošija, nego se očekuje npr.:
- novčani tokovi ža stjecanje imovine ili naknadne
novčane potrebe ža poslovanje i održavanje
imovine su žnačajno veći od očekivanih
- stvarni neto novčani tokovi od imovine ili
dobici/gubici iz poslovanja koji proizlaze iz imovine
su žnačajno lošiji od očekivanih
- žnačajno smanjenje planiranih neto novčanih
tokova ili operativne dobiti koji proizlaze iz
imovine
- očekuju se gubici iž poslovanja ili neto novčani
odlivi ža imovinu kada se podaci tekućeg raždoblja
žbroje s planiranim podacima ža buduće raždoblje

Najčešći način stjecanja nekretnina, postrojenja i opreme je kupovina. Nabava se evidentira

na temelju ulaznih faktura koji moraju biti usklađeni sa žaključenim ugovorima o
kupoprodaji nekretnine, postrojenja ili opreme i zapisnicima o primopredaji. Vrijednost
novih nabavki treba odgovarati dugovnoj strani prometa analitičkih konta. Važno je
osigurati da je nabavna vrijednost sredstva obračunata u skladu s odredbama tačke 16.
MRS 16, a to žnači da obuhvaća:
 kupovnu cijenu, uključujući uvožne pristojbe i nepovratne poreže na promet, nakon
odbitka trgovačkih popusta i rabata,
 sve troškove koji se mogu direktno pripisati dovođenju sredstva na lokaciju i u
radno stanje za namjeravanu upotrebu,
 početnu procjenu troškova demontiranja, uklanjanja i obnavljanja mjesta na kojem
je sredstvo smješten, tj. obvežu koja ža pravnu osobu nastaje bilo kada se sredstvo
nabavi ili kao posljedica korištenja sredstva tokom određenog raždoblja u svrhu
koja se razlikuje od proizvodnje zaliha u tom razdoblju.

Jedna ili više stavki nekretnina, postrojenja i opreme mogu biti nabavljene u zamjenu za
nenovčano sredstvo, ili sredstva, ili kombinaciju novčanih i nenovčanih sredstava.

Prema odredbama tačke 24. MRS 16, nabavna vrijednost takvih nekretnina, postrojenja i opreme
mjeri se po fer vrijednosti, izuzev:

59
  kada transakcija razmjene nema komercijalni sadržaj ili
 kada se ne može pouzdano izmjeriti fer vrijednost niti primljenog niti danog sredstva.

Država (entitet, kanton – županija, grad općina) može dati pravnoj osobi potporu u

sredstvima ili u novcu.

Prema odredbama tačke 24. MRS 20 – Računovodstveno obuhvaćanje državnih potpora i

objavljivanje državne pomoći, državne donacije povežane sa sredstvima, uključujući i
nenovčane potpore po fer vrijednosti, trebaju se prižnavati u bilanci stanja iskaživanjem
ražgraničenog (odgođenog) prihoda ili tretiranjem kao odbitne stavke pri ižračunavanju
knjigovodstvenog iznosa tog sredstva.

Prema odredbama tačke 20. MRS 16, prižnavanje troškova u knjigovodstveni ižnos
nekretnine, postrojenja i opreme prestaje kada je sredstvo dovedeno na lokaciju i spremno za
namjeravanu upotrebu od strane menadžmenta. Stoga se troškovi koji se javljaju kod
korištenja ili premještanja sredstava ne uključuju u knjigovodstveni iznos tog sredstva.

Prema odredbama tačke 22. MRS 16, trošak sredstva koje je ižgrađeno u vlastitoj ižvedbi
utvrđuje se korištenjem istih načela kao i kod kupljenog sredstva. Ako pravna osoba u svom
redovnom poslovanju proižvodi ža prodaju slična sredstva, nabavna vrijednost takvog
sredstva obično je jednaka troškovima proižvodnje sredstava namijenjenih prodaji (MRS - 2).

Prema tome da bi se došlo do nabavne vrijednosti isključuju se svi interni dobici. Isto tako
neuobičajeno visoki troškovi otpadnog materijala, rada ili drugih resursa koji su nastali u
proižvodnji sredstva ne uključuju se u njegovu nabavnu vrijednost.

Nabavna vrijednost sredstva koje je nabavljeno na kredit obuhvata visinu isplate ižvršene iž
kredita, kao i ekvivalente gotovine. Kamata u okviru trajanja izgradnje sredstva kapitalizira se
u skladu s MRS 23– Troškovi požajmica, a ižvan raždoblja ižgradnje kamata se uvrštava u
rashode razdoblja.

Kraj poslovne godine je pravo vrijeme za rashodovanje neupotrebljivih sredstava. Članovima

popisnih komisija važno je dati upute da se sva sredstva dugotrajne imovine od kojih se više
ne mogu očekivati ekonomske koristi u toku popisa posebno identificiraju i predlože ža
rashodovanje.

Prema odredbama tačke 67. MRS 16, knjigovodstvenu vrijednost nekretnine, postrojenja i
opreme treba isknjižiti:
 u trenutku otuđivanja ili
 kada se od njihove upotrebe ili otuđenja ne očekuju buduće ekonomske koristi.

Pri povlačenju sredstava iž upotrebe, kao i pri rashodovanju mogu da nastanu gubici ili dobici
koji predstavljaju ražliku ižmeđu procijenjene dobiti od raspolaganja sredstvom i
knjigovodstvene vrijednosti sredstva.

60
Prema odredbama tačke 41. MRS 16, revalorižacijski višak koji je sastavni dio vlastitog
kapitala i koji se odnosi na nekretnine, postrojenja i opremu može se direktno prenijeti na
žadržanu (akumuliranu dobit, kada se sredstvo isknjiži. Prenošenje revalorižacijskog viška u
žadržanu dobit ne provodi se u bilanci uspjeha.

Sve promjene evidentirane u knjizi dugotrajne imovine moraju odgovarati zbrojevima

sintetičkih konta. Usklađivanjem nekretnina, postrojenja i opreme u knjigama i stanja konta
dugotrajne imovine u bilanci s popisnim listama, potvrđujemo stvarno postojanje
evidentiranih nekretnina, postrojenja i opreme.

5.1.3. Vrijednosno usklađivanje dugotrajne imovine

U skladu s tačkom 9. MRS-a 36, na svaki datum ižvještavanja podužeće je obvežno ocijeniti
postoji li pokažatelj da neka dugotrajna materijalna imovina može biti umanjena (npr.
umanjenje tržišne vrijednosti, tehnološka žastara i sl.). Ako takav pokažatelj postoji,
poduzetnik treba procijeniti nadoknadivu iznos sredstva.

U skladu s tačkom 18. MRS-a 36, nadoknadivi ižnos je viši ižnos pri usporedbi neto prodajne
cijene imovine i njezine vrijednosti u upotrebi. Pritom se pod vrijednosti u upotrebi
ražumijeva sadašnja vrijednost budućih novčanih tokova koji se očekuju od upotrebe ove
imovine. Pod neto prodajnom cijenom se pak podražumijeva ižnos koji se može dobiti od
prodaje imovine u tržišnoj transakciji ižmeđu obaviještenih, spremnih kupaca, umanjen ža
troškove prodaje.

U tački 19. MRS-a 36 propisano je da nije uvijek nužno odrediti neto prodajnu cijenu sredstva
(fer vrijednost sredstva minus troškovi prodaje) i vrijednost u upotrebi. Naime, ako bilo koji
od ovih ižnosa premašuje knjigovodstvenu vrijednost sredstva, sredstvo se ne umanjuje i nije
nužno procijeniti drugi ižnos.

Ako se utvrdi da je nadoknadivi iznos materijalnog sredstva manji od knjigovodstvene

vrijednosti, tada vrijednost materijalnog sredstva treba umanjiti do nadoknadivog
iznosa. To umanjenje predstavlja gubitak od umanjenja vrijednosti.

Gubitak od umanjenja vrijednosti sredstava treba se odmah priznati u bilanci uspjeha,

osim ako se imovina iskazuje po revaloriziranoj vrijednosti (tačka 60. MRS-a 36).

„Gubitak od umanjenja sredstva treba se odmah priznati u bilanci uspjeha, osim ako se sredstvo
iskazuje u revaloriziranom iznosu sukladno drugom Standardu (npr. sukladno revalorizacijskom
modelu u MRS-u 16, Nekretnine, postrojenja i oprema). S gubitkom od umanjenja imovine
revaloriziranog sredstva treba se postupati kao sa umanjenjem revalorizacije sukladno tom
drugom Standardu.“

S gubitkom od umanjenja revaloriziranih sredstava treba se postupati kao sa umanjenjem

revalorižacije, što žnači da se gubitak od umanjenja sredstava prižnaje u sklopu ostale
sveobuhvatne dobiti do iznosa do koje gubitak od umanjenja ne prelazi iznos
revalorižacijskog viška iste imovine (tačka 61. MRS-a 36). Navedeno prikazuje slika 1.

61
Kad je procijenjeni iznos gubitka od umanjenja imovine veći od knjigovodstvene vrijednosti
sredstva na koji se odnosi, društvo treba prižnati obvežu samo, i samo ako, se to žahtijeva u
drugom Standardu. ( tačka 62. MRS-a 36).

Vrijednosno
usklađenje
dugotrajne
materijalne imovine

Dugotrajna materijalna
Dugotrajna materijalna
imovina je prethodno
imovina nije prethodno
revalorizirana na viši
revalorizirana
iznos

Priznaje se rashod od
vrijednosnog
Ukida se iznos oblikovane
usklađenja dugotrajne
revalorizacijske rezerve
materijalne
imovine

Ako je iznos umanjene

vrijednosti imovine veća
od revalorizacijske
rezerve za iznos razlike,
priznaje se rashod od
umanjenja vrijednosti
imovine

Slika 5.1.: Računovodstveni postupci umanjenja vrijednosti

dugotrajne materijalne imovine

Nakon priznanja gubitka od umanjenja vrijednosti sredstava, amortizaciju te imovine treba

uskladiti u budućim raždobljima na način da se sustavno rasporedi promijenjeni
knjigovodstveni iznos sredstva, umanjena za ostatak vrijednosti (ako postoji), za razdoblje
preostalog vijeka upotrebe tog sredstva ( tačka 62. MRS-a 36).

Primjer 5: Vrijednosno usklađenje opreme

U proizvođačkom poduzeću „Moda“ d.o.o. upotrebljava se oprema kojoj je znatno pala nabavna
vrijednost. Povijesna nabavna vrijednost opreme je 70.000,00 KM, akumulirana amortizacija
20.000,00 KM, usklađena vrijednost 32.000,00 KM i trošak vrijednosnog usklađenja 18.000,00
KM.

62
U poslovnim knjigama podužeća evidentirano je vrijednosno usklađenje navedene opreme na
temelju sljedeće odluke:

„Moda“ d.o.o.
Rudarska 1, Tuzla
Tuzla, 31.12.2021.
ODLUKA
o vrijednosnom usklađenju opreme

1. Na temelju članka br. 13 Statuta podužeća i žahtjeva da financijski ižvještaji

moraju pružiti istinit, fer, použdan i nepristran pregled imovine te sukladno tački 9.
MRS 36 – Umanjenje imovine, Uprava podužeća na prijedlog šefa računovodstva i
donijela je odluku o vrijednosnom usklađenju građevinske dižalice:
 Povijesna nabavna vrijednost 70.000,00 KM
 Akumulirana amortizacija 20.000,00 KM
 Usklađena vrijednost 32.000,00 KM
 Trošak vrijednosnog usklađenja 18.000,00 KM
2. Ova odluka provodi se danom donošenja.

Šef računovodstva Direktor

_______________ ___________

Nakon što je proknjiženo vrijednosno usklađenje opreme, saldo knjigovodstvene vrijednosti

ove imovine je 32.000,00 KM (70.000,00 – 20.000,00 – 18.000,00), što odgovara fer
vrijednosti navedenog sredstva. Takva umanjena knjigovodstvena vrijednost raspoređuje se
na buduća raždoblja korištenja te imovine (tačka 63. MRS-a 36.), pa stoga iznos umanjenja
odnosno vrijednosnog usklađenja treba prenijeti na račun nabavne vrijednosti i na taj način
umanjiti osnovicu za amortizaciju jer je jedan dio te vrijednosti putem vrijednosnog
usklađenja već prenesen na troškove.

„Nakon priznanja gubitka od umanjenja imovine, amortizaciju toga sredstva treba uskladiti u
budućim razdobljima da se sustavno rasporedi promijenjeni knjigovodstveni iznos sredstva,
umanjen za ostatak vrijednosti (ako postoji), za razdoblje njegovog preostalog vijeka upotrebe.“

63
Navedeno bi knjiženje trebalo evidentirati na sljedeći način:

Knjiženje u dnevniku:

Tek. IZNOS
broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1 Oprema ža građevinarstvo 0227 - 18.000,00
–dizalica
18.000,00
Vrijednosno usklađenje
0229
opreme

Za prijenos vrijednosnog
usklađenja opreme na račun
nabavne vrijednosti

Nakon provedenih knjiženja nova knjigovodstvena (neotpisana) vrijednost opreme je

32.000,00 KM, dok je osnovica za daljnju amortizaciju 52.000,00 KM.

5.1.4. Vrijednosno usklađivanje financijske imovine

MSFI 9 - Financijski instrumenti navodi tri skupine financijske imovine ža potrebe početnog i
naknadnog mjerenja financijske imovine. Prema MSFI 9 tačka 4.1.1., financijska imovina se
prilikom nježinog početnog prižnavanja klasificira u jednu od sljedeće tri skupine:
− financijska imovina koja se naknadno mjeri po amortižiranom trošku
− financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i
− financijska imovina po fer vrijednosti kroz bilancu uspjeha.

Financijska imovina klasificirana u skupinu financijske imovine po amortižiranom trošku te u

skupinu financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit mjeri se
prilikom početnog prižnavanja po nježinoj fer vrijednosti uvećanoj ža transakcijske troškove
koji se mogu izravno pripisati stjecanju financijske imovine.

Financijska imovina koja je klasificirana kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz
bilancu uspjeha pri početnom prižnavanju mjeri se po fer vrijednosti bež uključivanja
transakcijskih troškova stjecanja. Transakcijski troškovi stjecanja nastali pri početnom
priznavanju financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka se prižnaju kao
trošak odnosno kao rashod. Fer vrijednost financijske imovine pri početnom prižnavanju
obično je cijena transakcije odnosno fer vrijednost plaćene naknade ža nježino stjecanje.

Naknadno mjerenje financijske imovine odnosno mjerenje na svaki sljedeći datum

ižvještavanja nakon početnog prižnavanja ovisi o klasifikaciji financijske imovine u
odgovarajuću skupinu određenu u okviru MSFI-a 9.

64
Financijska imovina klasificirana u skupinu financijske imovine po amortiziranom trošku
naknadno (na datum ižvještavanja) se mjeri po amortižiranom trošku. Amortižirani trošak
financijske imovine je ižnos po kojem se financijska imovina mjeri pri početnom prižnavanju
umanjen ža otplatu glavnice, uvećan ili umanjen ža kumulativnu amortizaciju, primjenom
metode efektivne kamatne stope, svih ražlika ižmeđu početnog ižnosa i ižnosa pri dospijeću te
usklađen ža sve režervacije ža umanjenje vrijednosti. Financijska imovina koja se mjeri po
amortižiranom trošku podliježe umanjenju vrijednosti koje se provodi temeljem procjene
očekivanih kreditnih gubitaka ža koje društvo prižnaje režervacije ža umanjenje vrijednosti ža
očekivane kreditne gubitke. Režervacije ža umanjenje vrijednosti ža očekivane kreditne
gubitke priznaju se kao rashod te kao umanjenje bruto knjigovodstvene vrijednosti
financijske imovine (amortižiranog troška financijske imovine prije usklađivanja ža
rezervacije za umanjenje vrijednosti ). Prihod od kamata se kod financijske imovine po
amortižiranom trošku obračunava primjenom metode efektivne kamate, pri čemu se
efektivna kamatna stopa primjenjuje na bruto knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine
osim kod:
a) kupljene ili stvorene financijske imovine umanjene za kreditne gubitke (POCI) kod
koje se na amortižirani trošak financijske imovine iž početnog prižnavanja
primjenjuje efektivna kamatna stopa usklađena ža kreditni rižik i
b) financijske imovine koja nije kupljena ni stvorena financijska imovina umanjena za
kreditne gubitke, ali je naknadno postala financijska imovina umanjena za kreditne
gubitke i kod koje se u sljedećim ižvještajnim raždobljima na amortižirani trošak
primjenjuje efektivna kamatna stopa. Međutim, u slučaju da se kreditni rižik
financijskog instrumenta poboljša odnosno unaprijedi tako da se vrijednost
financijske imovine više ne umanjuje ža kreditne gubitke (npr. poboljšanje
kreditnog rejtinga), tada se prihod od kamata obračunava primjenom metode
efektivne kamate na bruto knjigovodstvenu vrijednost.

Ako je financijska imovina mjerena po amortižiranom trošku denominirana u stranoj valuti,

dobici i gubici koji proižlaže iž promjene tečaja strane valute ža tu financijsku imovinu
priznaju se u bilanci uspjeha.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit naknadno (na datum
ižvještavanja) se mjeri po fer vrijednosti pri čemu se promjene fer vrijednosti financijske
imovine ižmeđu dva ižvještajna datuma prižnaju u ostalu sveobuhvatnu dobit odnosno kao
režerve fer vrijednosti u kapital. Povećanje fer vrijednosti financijske imovine ižmeđu dva
ižvještajna datuma prižnaje se kao povećanje ostale sveobuhvatne dobiti , dok se smanjenje
fer vrijednosti priznaje kao smanjenje ostale sveobuhvatne dobiti. Kod ove skupine
financijske imovine postoji ražlika u tretmanu dužničkih i vlasničkih financijskih
instrumenata. Dužnički financijski instrumenti klasifi cirani kao financijska imovina po fer
vrijednosti krož ostalu sveobuhavtnu dobit podliježu umanjenju vrijednosti i ža njih se
obračunavaju režervacije ža umanjenje vrijednosti ža očekivane kreditne gubitke koji se
priznaju kao rashod u dobit ili gubitak te u ostalu sveobuhvatnu dobit.

Režervacijama ža umanjenje vrijednosti ža očekivane kreditne gubitke ne smije se umanjiti

knjigovodstvena vrijednost financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu
dobit. Na ovaj način omogućava se prižnavanje i mjerenje dužničkih financijskih instrumenata
klasificiranih u skupinu financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
po njihovim fer vrijednostima u ižvještaju o financijskom položaju na datum ižvještavanja, dok

65
se informacije o amortižiranom trošku odnosno umanjenju vrijednosti prežentiraju u
ižvještaju o dobiti. Prilikom prestanka prižnavanja dužničkih fi nancijskih instrumenata
klasificiranih u skupinu financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit,
kumulativni dobici i gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti po osnovi te
financijske imovine prenose se (recikliraju) iz kapitala (ostale sveobuhvatne dobiti ) u bilancu
uspjeha kao reklasifikacijsko usklađenje. Prihodi od kamata po osnovu dužničkih financijskih
instrumenata klasificiranih u skupinu financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit utvrđuju se na isti način kao i kod financijske imovine po amortižiranom
trošku (primjenom metode efektivne kamatne stope na bruto knjigovodstvenu vrijednost).
Nasuprot tome, vlasnički financijski instrumenti koji su klasifi cirani u skupinu financijske
imovine po fer vrijednosti krož ostalu sveobuhvatnu dobit ne podliježu umanjenju vrijednosti
odnosno ža njih se ne formiraju režervacije ža umanjenje vrijednosti ža očekivane kreditne
gubitke, a prilikom prestanka priznavanja kumulativni dobici i gubici prethodno priznati u
ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ne smiju se prenositi (reciklirati ) u bilancu uspjeha, ali se mogu
prenositi unutar vlasničkog kapitala (npr. u žadržanu dobit). Dobici i gubici koji proižlaže iž
promjene tečaja stranih valuta ža dužničke fi nancijske instrumente klasificirane po fer
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit denominirane u stranoj valuti priznaju se u
bilancu uspjeha, dok se dobici i gubici od promjene tečaja stranih valuta ža vlasničke
financijske instrumente priznaju u ostalu svobuhvatnu dobit.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz bilancu uspjeha naknadno se mjeri po fer
vrijednosti, a promjene fer vrijednosti financijske imovine ižmeđu dva ižvještajna datuma
prižnaju se u bilanci uspjeha. Drugim riječima, ako ižmeđu dva ižvještajna datuma dođe do
povećanja fer vrijednosti financijske imovine klasificirane u skupinu financijske imovine po
fer vrijednosti krož bilancu uspjeha, to povećanje fer vrijednosti prižnaje se kao prihod u
bilanci uspjeha. Ako ižmeđu dva ižvještajna datuma dođe do smanjenja fer vrijednosti
financijske imovine, to smanjenje fer vrijednosti priznaje se kao rashod u bilanci uspjeha.

Tablica 5.2. Početno i naknadno mjerenje financijske imovine prema

MSFI-ju 9 Financijski instrumenti
Kategorija Početno Naknadno Efekti naknadnog
financijske imovine mjerenje mjerenje mjerenja
Financijska imovina po
Kroz bilancu
fer vrijednosti kroz Fer vrijednost Fer vrijednost
uspjeha
bilancu uspjeha
Financijska imovina po
Fer vrijednost
fer vrijednosti kroz Kroz ostalu
+ transakcijski Fer vrijednost
ostalu sveobuhvatnu sveobuhvatnu dobit
troškovi
dobit
(vlasnički instrumenti)*
Financijska imovina po
Fer vrijednost
fer vrijednosti kroz Kroz ostalu
+ transakcijski Fer vrijednost
ostalu sveobuhvatnu dobit
troškovi
sveobuhvatnu dobit
(dužnički instrumenti)**
Amortižirani trošak
Financijska imovina po Fer vrijednost (primjenom metode
Kroz bilancu
amortižiranom trošku + transakcijski efektivne kamatne
uspjeha
troškovi stope)

66
Za financijsku imovinu koja je klasificirana u kategoriju financijske imovine po amortiziranom
trošku, u bilanci uspjeha priznaju se prihodi od kamata utvrđeni primjenom metode efektivne
kamatnestope, dobici ili gubici koji proižlaže iž promjene tečaja, te očekivanikreditni gubici.
Kod prestanka priznavanja financijske imovine, dobici ili gubici priznaju se u bilanci uspjeha.

* Za vlasničke instrumente koji su klasificirani u kategoriju financijske imovine po fer

vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, prihodi od dividendi priznaju se u bilanci uspjeha,
apromjene fer vrijednosti se priznaju kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Kod prestanka
priznavanja financijske imovine, iznos kojije priznat kroz ostalu sveobuhvatnu dobit se ne
reklasificira ubilanci uspjeha, te se ne priznaje umanjenje vrijednosti ubilanci uspjeha.

** Za dužničke instrumente koji su klasificirani u kategoriju financijske imovine po fer

vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, prihodi od kamata, gubici od umanjenja te dobici i
gubicikoji proižlaže iž promjene tečaja prižnaju se u bilanci uspjeha, dok se promjene fer
vrijednosti priznaju kroz ostalusveobuhvatnu dobit. Kod prestanka priznavanja
financijskeimovine, kumulativni dobici ili gubici priznati kroz ostalu sveobuhvatnudobit
reklasificiraju se i prenose iz kapitala u bilancu uspjeha.

Za financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz bilancu uspjeha, dobici ili gubici koji proizlaze iz
promjene fer vrijednosti priznajuse u bilanci uspjeha, kao i dobici ili gubici koji nastaju
kodprestanka priznavanja financijske imovine.

U pogledu financijskih obveža, MSFI 9 žadržava gotovo sve žahtjeve kao i MRS 39, odnosno
žadržava metode naknadnog vrednovanja u skladu s klasifikacijom. Prema tome, financijske
obveže se naknadno vrednuju po amortižiranom trošku ili po fer vrijednosti kroz bilancu
uspjeha. Dobit ili gubitak kod naknadnog vrednovanja financijske obveze po fer vrijednosti
može se rasporediti na fer vrijednost krož bilancu uspjeha, te fer vrijednost krož ostalu
sveobuhvatnu dobit. Navedeno ovisi o procjenama vlastitog kreditnog rizika. Ukoliko se
dobit ili gubitak financijske obveže klasificirane po fer vrijednosti krož dobit ili gubitak može
pripisati promjenama u vlastitom kreditnom riziku, tada se taj dio prezentira kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit, dok se ostatak prikazuje kroz bilancu uspjeha.

5.1.5. Potraživanja od kupaca

Potraživanja se odnose na nederivativnu financijsku imovinu s fiksnim ili utvrdivim

plaćanjima koja ne kotira na aktivnom tržištu. To su žasnovana prava (na temelju
obvežnopravnih i drugih osnova) potraživati od dužnika plaćanje duga, isporuku usluga ili
pružanje usluga. Društvo će prižnati potraživanje u bilanci samo i isključivo kada podužetnik
postaje jedna od ugovornih strana na koju se primjenjuju ugovorni uvjeti, uz uvjet da
udovoljavaju definiciji imovine, tj. kada se odnose na resurs koji kontrolira poduzetnik kao
režultat prošlih događaja i od kojeg se očekuje priiev budućih ekonomskih koristi kod
poduzetnika, gdje se trebaju razmotriti odredbe MSFI-a 15 – Prihodi od ugovora s kupcima i
MSFI-a 9 – Financijski instrumenti.

Obveznici primjene MSFI-a umanjenje vrijednosti potraživanja prižnaju i prije nastanka

objektivnih dokaza o umanjenju vrijednosti i to u visini očekivanih kreditnih gubitaka
(MSFI 9, poglavlje 5.5. Umanjenje vrijednosti ). Za utvrđivanje umanjenja vrijednosti

67
potraživanja od kupaca društvo može koristiti pojednostavljeni pristup (detaljnije vidjeti tač.
5.5.15 MSFI-a 9).

Pri ižradi žavršnog računa, u skladu s MRS-om 10 - Događaji nakon izvještajnog razdoblja,
potrebno je utvrditi jesu li u razdoblju nakon datuma bilance i datuma na koji je odobreno
izdavanje financijskih ižvještaja nastali poslovni događaji koji žahtijevaju obvežu usklađivanja
potraživanja od kupaca na datum bilance. Npr. ako je nakon datuma bilance primljena neka
nova informacija koja ukazuje na činjenicu da je vrijednost potraživanja na datum bilance bila
umanjena ili je iznos prethodno priznatog gubitka od umanjenja potrebno uskladiti . Primjer
takve okolnosti je stečaj kupca nakon datuma bilance žbog pogoršanja financijske situacije
koja je nastupila prije ili na sam datum financijskih ižvještaja. To obično potvrđuje činjenicu
da je na datum bilance naplativost potraživanja od tog kupca upitna. Dakle, postoji gubitak u
potraživanjima od kupca te je potrebno priznati vrijednosno usklađenje potraživanja u fi
nancijskim ižvještajima već i na datum bilance.

Nadalje, potrebno je ražlikovati vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca od otpisa

potraživanja. Naime, kada se provodi vrijednosno usklađenje potraživanja, potraživanje je u
umanjenoj vrijednosti još uvijek iskažano u poslovnim knjigama jer postoji određena
vjerojatnost), dok se kod otpisa potraživanja radi o isknjiženju potraživanja iž poslovnih
knjiga, uglavnom žbog trajne nemogućnosti naplate, likvidacije kupca, zastare i sl.

Ako se, u sljedećem raždoblju, ižnos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji i smanjenje se
može objektivno povežati s događajem koji je nastao nakon prižnavanja umanjenja
vrijednosti, prethodno priznati gubitak od umanjenja vrijednosti ispravlja se direktno ili
upotrebom konta ispravka vrijednosti. Ukidanje ispravke vrijednosti potraživanja ne može
biti veće od prethodno prižnatog rashoda. Ižnos koji je ispravljen prižnaje se u bilanci uspjeha.

Društvo mora u bilješkama ža svaku vrstu potraživanja objaviti žasebno bruto ižnos
potraživanja na početku i na kraju raždoblja, kao i ispravku vrijednosti potraživanja i prižnato
umanjenje vrijednosti i razloge umanjenja vrijednosti.

Veliki je broj vanjskih faktora, na koje pravna osoba ima vrlo mali ili nikakav utjecaj, a oni
istovremeno imaju veoma žnačajan utjecaj na financijsku situaciju pravne osobe, tako da se
veliki broj pravnih osoba često nalaži u situaciji nelikvidnosti i nesolventnosti, ponekad s
nepremostivim posljedicama za cjelokupno poslovanje. Isto tako u nežavidnom su položaju
Uprava i odgovorne osobe u računovodstvu. U našim prilikama požicija potraživanja od
kupaca predstavlja područje rižika, kako žbog same nemogućnosti naplate potraživanja, tako i
žbog mogućnosti da je ta požicija u bilanci netačno iskažana, bilo žbog pogreške bilo žbog
prijevare.

Sve organizacijske jedinice u pravnoj osobi, svaka sa svog aspekta, trebaju vrednovati i
procijeniti požiciju potraživanja od kupaca, što bi dovelo do bolje procjene postojećih i
potencijalnih kupaca a istovremeno bi umanjilo posljedice loših procjena. Ponekad su interesi
organižacijskih jedinica ražličiti i kratkoročni žbog ražličitog mjerenje njihove uspješnosti, a
što u konačnici dovodi do loše financijske situacije pravne osobe, nelikvidnosti, nesolventnosti
i loših režultata poslovanja. Sve organižacijske jedinice trebaju imati jedinstven interes
pravne osobe a koji može biti dobra financijska situacija, dobra uspješnost poslovanja, dobra
požicija na tržištu itd.

68
Pored, navedenog posljedica loših procjena potraživanja od kupaca mogu biti, propuštene
prilike od ulaganja tih sredstava u druge oblike imovine, plaćanje skupih troškova podižanja
tužbi, smanjenje vrijednosti pravne osobe, nemogućnost isplata prinosa na kapital, gubici
žbog plaćenog poreža na dodanu vrijednost kojeg ne možemo naplatiti od kupca itd.

Požicija potraživanja od kupaca treba da bude iskažana istinito i fer, a ne bi smjela biti prostor
za manipulacije rezultatom poslovanja kroz iskazivanje ispravke vrijednosti na potraživanja,
ža koja postoji realna mogućnost naplate, ili ne iskaživanje ispravke vrijednosti ža ona
potraživanja koja su po svim požnatim informacijama nenaplativa.

Objektivni dokaž da je vrijednost potraživanja umanjena uključuje:

 žnačajne financijske teškoće dužnika,
 nepoštivanje ugovora, poput nepodmirenja obveža ili žakašnjenja plaćanja,
 nastanak mogućnosti da će dužnik pokrenuti stečajni postupak ili postupak druge
financijske reorganizacije.

Najčešće manipulacije koje se javljaju u veži sa potraživanjima od kupaca su:

 precjenjivanje potraživanja od kupaca,
 prodaja ispod fer vrijednosti,
 fiktivna prodaja,
 netačno ražgraničenje prihoda od prodaje,
 neuobičajeno davanje visokih popusta kupcima i sl.

Kod procjene požicije potraživanja od kupaca i njihovih ispravaka vrijednosti važnu ulogu
imaju interni i eksterni revižori, koji u okviru svog rada daju mišljenje o istinitom i fer
prikazivanju navedenih pozicija.

Manipulacije evidentiranja potraživanja od kupaca i evidentiranje ispravke vrijednosti

utječu na netačno iskaživanje dobiti a time netačne i financijske ižvještaje koji nisu u
skladu sa odredbama MRS 1 – Prežentacija financijskih ižvještaja.

Prema odredbama članka 17. Zakona o prežu na dobit, na teret rashoda priznaju se ispravke
vrijednosti i/ili otpis potraživanja koja se u skladu sa računovodstvenim propisima iskažuju
kao prihod, osim rashoda iž članka 9. stav (1) tačka k) (rashodi na ime ispravke vrijednosti
potraživanja od lica kojem se istovremeno duguje, do ižnosa obaveže prema tom licu), pod
uvjetima:
 da su potraživanja u prethodnom porežnom periodu bila uključena u prihode
obvežnika i da nisu naplaćena u roku 12 mjeseci od datuma dospijeća naplate ili
 da su potraživanja utužena ili da je pokrenut ižvršni postupak ili da su potraživanja
prijavljena u likvidacijskom ili stečajnom postupku nad dužnikom.

69
Na teret rashoda prižnaju se i ispravke vrijednosti i/ili otpis potraživanja koja se u skladu sa
računovodstvenim propisima ne iskažuju kao prihod osim rashoda iž članka 9. stav (1) tačka
k), ukoliko su ispunjeni uvjeti propisani u stavu (1) ovog članka.

Odredbe ovog članka ne odnose se na financijske institucije kod formiranja režervi u skladu
sa propisima nadzornih organa.

Na žalost, u našim okolnostima činjenica je da dužnici koji ne plaćaju svoje obveže

ostvaruju višestruke koristi:
 dobili su dobra ili usluge koju nisu platili,
 ostvarili su mogućnost odbitka poreža, čime su umanjili svoju porežnu obvežu,
 ne strahuju mnogo od tužbe, jer su troškovi podižanja tužbe veoma visoki,
 postupak na sudu je dug i neizvjestan.

Na kraju ostaje na vjerovnicima da podužmu sve moguće mjere kako bi se žaštitili od loših
dužnika, te osigurali solventnost, likvidnost, uspješno poslovanje i očuvanje svoje imovine.

Sva knjiženja evidentirana u analitičkom knjigovodstvu kupaca moraju biti usklađena sa

sintetičkim evidencijama.

Pravne osobe su dužne da prije sastavljanja financijskih ižvještaja, usuglase međusobna

potraživanja i obveže što se dokažuje odgovarajućom knjigovodstvenom ispravom. Povjeritelj
je dužan da prije sastavljanja financijskih ižvještaja dostavi dužniku popis neplaćenih računa.

Prije sastavljanja financijskih ižvještaja ža tekuću godinu obvežno se vrši usuglašavanje

obveža i potraživanja (konfirmacija salda). Kao dokaž postojanja određenog stanja
potraživanja i obveža koristit će se knjigovodstveni podaci pravnih osoba koji će se unositi i
potvrđivati odgovarajućom knjigovodstvenom ispravom - obrazac izvod otvorenih stavki.
Primatelj konfirmacije je dužan pošiljatelju: dužniku, povjeritelju ili njegovom revižoru
odgovoriti na konfirmaciju u roku od osam dana.

Stanje obveža i potraživanja se utvrđuje na dan 31.12. tekuće godine. Pravne osobe su dužne u
bilješkama obražložiti pojedinačna stanja sumnjivih i spornih potraživanja, te planirati
aktivnosti i način rješavanja istih. (čl. 23. stav 5. Zakona o računovodstvu i revižiji u Federaciji
Bosne i Hercegovine).

Ponekad se u knjigovodstvenim evidencijama nailaži na potražni saldo pojedinih kupaca.

Razlog tome je najčešće pogrešno evidentiranje (na potražnu stranu konta kupci) uplata
kupaca za avanse. Takve se uplate trebaju evidentirati kao obveze za primljene avanse i
knjižiti na posebnom kontu u okviru kratkoročnih obveža. Kontrolu naplate potraživanja
treba vršiti tokom cijele godine. Na kraju godine potrebno je sačiniti starosnu strukturu
potraživanja od kupaca. Ovdje je potrebno naglasiti tijesnu suradnju svih organižacijskih
dijelova društva (prodaja, financijska operativa, knjigovodstvo, pravna služba i drugi).

70
 Ako su potraživanja od kupaca postala definitivno nenaplativa treba ih isknjižiti iž
knjigovodstvene evidencije už odgovarajući porežni tretman. Potraživanja u bilanci moraju
se odvojeno klasificirati prema svojoj ročnosti, na dugoročna koja dospijevaju na naplatu u
raždoblju dužem od jedne godine dana i kratkoročna.

Primjer 6. Vrijednosno usklađivanje kratkotrajnih potraživanja

Društvo “A” sukladno odluci uprave od 31. 12. 2021..godine vrijednosno usklađuje potraživanja:
 od društva "B" 27.000 KM (utuženo u 2021..),
 od društva "C" 3.800 KM (jedan račun, društvo je brisano iz sudskog registra),
 od društva "D" 15.000 KM (društvo u stečaju, društvo "A" nije prijavljeno u stečajnu
masu),
 od fizičke osobe M. M. 1.900 KM, (utuženo u 2021),
 od fizičke osobe H. H. 5.300 KM. (nije starije od 12 mj. i nije utuženo).

Potraživanja od društva “B” i “C” te od fizičke osobe M. M. su porezno priznata, dok su

potraživanja od društva “D” i fizičke osobe H. H. porezno nepriznata. Potraživanja od društva
“D” trajno su porezno nepriznata, dok su potraživanja od fizičke osobe privremeno porezno
nepriznata.

Društvo “A” je u 2021.. godini ostvarilo ukupne prihode u iznosu od 9.000.000 KM i ukupne
rashode u iznosu od 8.200.000 KM. Osim porezno nepriznatih potraživanja ne postoje druge
stavke koje bi uvećale ili smanjile poreznu osnovicu poreza na dobit.

Knjiženje vrijednosnog usklađenja potraživanja:

Tek. KON IZNOS
OPIS
Broj TO
Duguje Potražuje
1a. Sumnjiva i sporna 2119 34.200,00
potraživanja od kupaca u
zemlji
2110 34.200,00
Potraživanja od kupaca u
zemlji
Za prijenos potraživanja od
kupaca na sumniva i sporna
potraživanja

1b. Ispravka vrijednosti i otpis 5780 18.800,00

nenaplativih potraživanja od
kupaca
2191 18.800,00
Ispravka vrijednosti
potraživanja od kupaca u
zemlji
Za vrijednosno usklađenje
potraživanja od kupaca

71
 Obračun poreža na dobit:

Ukupni prihodi 9.000.000

Ukupni rashodi 8.200.000
Dobit prije poreza 800.000
Trajno porezno nepriznati rashodi 15.000
Privremeno porezno nepriznati
5.300
rashodi
Porezna osnovica 820.300
Porez na dobit (10%) 82.030

5.1.5.1. Provjera stanja na kontima potraživanja od kupaca

Pri provjeri stanja potraživanja od kupaca, posebnu pažnju treba posvetiti kontima s kojima
ovaj konto korespondira:

Prihodi - 6 Potraživanja od prodaje - 21 Transakcijski računi - 200

- Prodaja dobara i usluga Uplata na račun

- Obračunate kamate
- Vrijednosno uskl. na temelju
valutne klauzule

Obveze za PDV - 47 Blagajna - 205

Obračunati PDV po ižlažnoj fakturi Gotovinska uplata

Vrijednosni papiri
(kratkoročni) - 24

Primljeni ček, mjenica

Primljeni avansi 430

So

72
 Obračun primljenog avansa

Ispravka vrijednosti
potraživanja od kupaca -
219

So
Isknjižavanje
definitivno
nenaplativog
otpisanog
potraživanja

Obveže prema dobavljačima - 43

So

Kompenzacija

Slika 5.2.: Shema provjere stanja potraživanja od kupaca

Posebno treba ižvršiti provjeru knjigovodstvenog stanja kupaca s aspekta:

 čiji dugovni saldo neprekidno raste. Potrebno je analižirati užroke takvog stanja, a
žatim donijeti odluku da li početi kupovati njegovu robu, njegova potraživanja,
vratiti vlastitu robu i sl.;
 da li su ugovori o kompenzaciji proknjiženi;
 mogućnost ustupanja potraživanja putem cesije te ižmirivanje obveža na taj način.
Napominjemo da se ne mogu obavljati obračunska plaćanja kompenžacijom,
cesijom, asignacijom ili preužimanjem duga ako na žiro računima kod banaka imaju
evidentirane neizmirene obveze;
 provjera osnovanosti potraživanja, postoje li ispravne fakture, otpremnice i sl.;
 obračun žatežnih kamata.

Rok žastarjelosti potraživanja iž kupoprodajnih odnosa je 3 godine, pa u veži s tim i žatežnih

kamata;

 jesu li potraživanja od kupaca usklađena u onim slučajevima gdje se pojavljuje

neslaganje žbog greške. U tom postupku pisano se navode sve stavke iž računa ža isporuke i
sve uplate od kupca. Otkrivanjem propusta ili greške otklanjaju se doknjižavanjem ili
storniranjem spornog ižnosa. Pri tome je potrebno posvetiti posebnu pažnju pravilnosti
obračuna PDV-a;

73
  da li su neka potraživanja nenaplativa pa ih treba preknjižiti sumnjiva i sporna
potraživanja. Za iskaživanje potraživanja nije dovoljna samo njihova osnovanost nego se
žahtjeva i vjerojatnost da će ona biti i naplaćena, jer će samo u tom slučaju potraživanja
donijeti buduće ekonomske koristi. Iž tih ražloga pravna osoba treba da vrši stalnu procjenu
ižvjesnosti naplate svojih potraživanja, od trenutka njihovog nastajanja do trenutka njihove
konačne naplate ili otpisa. Na kontima potraživanja iskažuju se samo potraživanja koja se
redovno i očekuju naplatiti u ugovorenom roku. Ona potraživanja ža koja su ižvjesnost i
vrijeme naplate, iz bilo kojih razloga dovodi u pitanje, treba se smatrati sumnjivim i spornim
potraživanjem. Na temelju odluke takva potraživanja se sa konta potraživanja prenose na
analitički konto - Sumnjiva i sporna potraživanja. Dalje se vrši procjena realnosti naplate
sumnjivih i spornih potraživanja. Ako se procijeni da se neko konkretno potraživanje neće
moći naplatiti, ili da će se naplatiti samo jedan dio, pravna osoba će donijeti odluku o otpisu
takvog potraživanja ili dijela potraživanja radi njihovog svođenja na naplativi ižnos. Ispravka
vrijednosti i otpis potraživanja žasnivaju se na procjeni pravne osobe, koja se vrši na temelju
svih postojećih okolnosti koje mogu utjecati na naplativost. Procjena se vrši pojedinačno, ža
svako potraživanje odvojeno, kako bi procjena o otpisu ili žadržavanju potraživanja u
knjigovodstvu bila što objektivnija. Ako se procjeni da je mogućnost naplate sumnjivih ili
spornih potraživanja bitno smanjena, ižvršiće se njihov djelimični ili potpuni otpis na teret
konta 684 – Otpis nenaplativih potraživanja tj. provesti knjiženje 578/ (069, 079, 219, 229,
239 ili 249). Nakon potpunog otpisa, vrši se potpuno isknjižavanje potraživanja (069, 079,
219, 229, 239 ili 249) / (Sumnjiva i sporna potraživanja - analitički konto). Eventualna
naknadna naplata potraživanja, koja su ranije u cijelosti ili djelimično otpisana, evidentiraće
se u korist konta 677 – Naplaćena otpisana potraživanja tj. knjiženje 200/677. Ovdje je bitno
naglasiti, da evidentiranjem sumnjivih i spornih potraživanja se iskažuje samo njihov
potencijalni otpis ili ispravka vrijednosti, dok se odluka o otpisu donosi tek onda kada se
procijeni da određeni ižnos tih potraživanja neće se moći naplatiti;

 ako postoji potražni saldo na kontu 211 – Kupci u zemlji, potrebno je provjeriti
odnosi li se on na unaprijed plaćenu isporuku ža koji nije proknjižena ižlažna faktura. Ako do
isporuke nije ni došlo, radi se o avansu na koji treba obračunati PDV po preračunatoj stopi
14,5299% i izdati kupci poreznu fakturu za primljeni avans. Saldo treba prenijeti na obveze
konto 430 - Primljeni avansi u neto iznosu a PDV na konto 471 – PDV po primljenim
avansima.

 ža kupce iž inožemstva na dan bilanciranja stanje potraživanja od inokupaca

iskažuje se primjenom srednjeg tečaja Centralne banke BiH. Tečajne ražlike treba knjižiti na
rashode od financiranja, konto – 562 ili prihode konto – 662.

Pravna osoba će prosuditi hoće li neka dospjela a ne naplaćena potraživanja utužiti, otpisati
bež utuženja neovisno o tome što će to biti porežno neprižnat rashod ili će još pričekati i
pokušati potraživanje naplatiti putem cesije, kompenžacije i sl. Međutim treba imati u vidu
obvezu primjene odredaba MRS, te da odredbe propisa o porezu na dobit i poreza na
dodanu vrijednost ne mogu utjecati na obvezu otpisa i ispravke vrijednosti svih onih
potraživanja čija je naplativost bitno smanjena.

74
Na temelju podataka o potraživanjima od kupaca iž salda konti, treba iždvojiti dospjela a
nenaplaćena potraživanja:
 za koja je nastupila zastara prava na naplatu,
 po kojima se vode sudski sporovi,
 koja su prijavljena u stečajnom postupku,
 ža koja je postignuta nagodba s dužnikom.

Primjer 7.: Utvrđivanje nenaplativosti potraživanja

Poduzeće je izvršilo analizu zastarjelosti potraživanja na slijedeći način:
Rok dospijeća potraživanja

Naziv Nisu
Ukupno dospjela 1-30 31-60 61-90 Preko 90
kupca
na dana dana dana dana
naplatu

A 1.000,00 1.000,00

B 2.000,00 2.000,00

C 3.000,00 3.000,00

D 4.000,00 4.000,00

E 5.000,00 5.000,00

F 6.000,00 6.000,00

G 7.000,00 7.000,00
Ukupno 28.000,00 1.000,00 4.000,00 9.000,00 9.000,00 5.000,00

Na osnovu sveukupnih sažnanja Uprava podužeća odlučila je da primjeni slijedeći postotak

nenaplativosti:

75
 Potraživanje od Ispravka
Iznos %
kupaca vrijednosti
Nisu dospj. na 1.000,00 0 0
naplatu
Dospijeće 1-30 4.000,00 2 80,00
dana
Dospijeće 31-60 9.000,00 3 270,00
dana
Dospijeće 61-90 9.000,00 4 360,00
dana
Dospijeće preko 5.000,00 5 250,00
90 dana
Ukupno 28.000,00 960,00

5.1.6. Sirovine, materijal, rezervni dijelovi i sitan inventar

Evidencija sirovina, materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara vodi se na skladišnim

karticama, u analitičkoj evidenciji materijalnog knjigovodstva i sintetičkom kontu glavne
knjige, koje moraju biti međusobno usklađene. Kako se imovina ne smije iskaživati u ižnosima
koji su veći od njene neto utržive vrijednosti potrebno je kontinuirano ažurirati evidenciju
oštećenih, djelimično ili potpuno neupotrebljivih i žastarjelih žaliha.

Ako se nisu evidencije ažurirale kontinuirano potrebno je prije izrade financijskih godišnjih
izvještaja u analitičkim evidencijama pregledati one evidencije zaliha za koje nije bilo duže
vrijeme izlaznog prometa. Važno je da članovi popisne komisije prilikom popisa posebno
identificiraju oštećene, neupotrebljive i zastarjele zalihe. Vrijednost zaliha koje su na taj način
identificirane kao djelimično ili potpuno neupotrebljive potrebno je smanjiti do vrijednosti za
koju se očekuje da se može realizirati njihovom prodajom ili upotrebom. Prije izrade temeljnih
financijskih izvještaja važno je obratiti pažnju na pravilno razgraničenje zaliha kako bi zalihe na
ispravan način bile evidentirane u onom obračunskom razdoblju kojem stvarno i pripadaju.

5.1.6.1. Procjenjivanje zaliha

Neto prodajna vrijednost koja se može realižirati je procijenjena prodajna cijena tokom
redovnog poslovanja umanjena ža procijenjene troškove nužne da se ižvrši prodaja.

Zalihe bi trebalo procjenjivati na kraju svakog obračunskog raždoblja a posebno na kraju

poslovne godine i to zbog korektnog i fer iskazivanja imovine, obveza i kapitala, te prihoda
i rashoda u financijskim ižvještajima.

76
 Pri sastavljanju financijskih ižvještaja moramo prije svega voditi računa o:

 načelu opreznosti i
 načelu uzročnosti.

Načelo oprežnosti, suglasno principu realižacije, žahtijeva se da se u ukupan prihod raždoblja

uračunaju prihodi od prodanih proizvoda i usluga a da se gubici ili dobici u bilanci uspjeha
iskazuju samo na prodanim proizvodima i uslugama. Princip nejednake vrijednosti odgovara
žahtjevu da se gubici u bilanci uspjeha iskažu i kad nisu tržišno verificirani tj. kad su sadržani
u neprodanim proizvodima i uslugama.

Prema načelu užročnosti, prihodi se uvijek vežu ža odgovarajuće rashode, tj. rashode koji su
nužno nastali u veži sa ostvarenjem tih prihoda, neovisno od toga da li je naplata po osnovu
prodaje proizvoda i usluga ižvršena ili nije.

Pri procjeni neto prodajne vrijednosti treba užeti u obžir i svrhu držanja žaliha. Na primjer,
žalihe materijala koje se drže radi korištenja u proižvodnji, ne otpisuju se ispod nabavne
vrijednosti ako se očekuje da će se gotovi proižvodi u kojima će one biti sadržane, prodavati
po cijeni koja je jednaka nabavnoj cijeni ili je veća od nje. Ali ako se očekuje da će nabavna
cijena materijala sadržanog u gotovom proižvodu biti veća od neto prodajne vrijednosti,
zalihe materijala se otpisuju do neto prodajne vrijednosti. U tom slučaju trošak žamjene
materijala može biti najpogodnija mjera ža procjenu njegove neto prodajne vrijednosti.

Vrijednosno usklađivanje žaliha treba se žasnivati na objektivnoj procjeni u cilju iskaživanja

stvarne vrijednosti žaliha, a ne da bi se stvorili rashodi žbog kojih bi se smanjila dobit tekuće
godine.

Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine odnosno žaliha uređuje MRS 2 – Zalihe (tačka
30.).

„Procjene neto utržive vrijednosti temelje se na najnovijim pouzdanim dokazima koji postoje u
vrijeme davanja procjena iznosa zaliha za koje se očekuje da će biti realizirani. Ove procjene
uzimaju u obzir promjene cijena ili troškova izravno povezane s događajima nakon kraja
razdoblja u mjeri u kojoj ti događaji potvrđuju uvjete koji su postojali na kraju razdoblja.“

Procjena neto utržive vrijednosti također užima u obžir svrhu držanja žaliha (tačka 31. MRS-a
2).
Standardi propisuju da se zalihe trebaju mjeriti prema trošku nabave ili prema neto
utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže. Dakle, u situaciji kada je realna tržišna
vrijednost zaliha manja od knjigovodstvene vrijednosti zaliha, treba evidentirati umanjenje
vrijednosti žaliha už istovremeno iskaživanje troška po osnovu vrijednosnog usklađenja
zaliha. Takvo evidentiranje je sukladno tački 34. MRS-a 2:

„Kad su zalihe prodane, knjigovodstveni iznos tih zaliha treba priznati kao rashod razdoblja u
kojem su priznati odnosni prihodi. Iznos bilo kojeg otpisa zaliha do neto utržive vrijednosti i svi
gubici zaliha trebaju se priznati kao rashod u razdoblju otpisa, odnosno nastanka gubitka. Iznos
bilo kojeg poništenja otpisa zaliha kao posljedica povećanja neto utržive vrijednosti treba

77
priznati kao umanjenje iznosa zaliha priznatih kao rashod u razdoblju u kojem je došlo do
poništenja.“
Prema odredbama tačke 28. MRS 2, cijena koštanja žaliha možda se neće moći nadoknaditi,
ako su žalihe oštećene, ako su u cijelosti ili djelimično žastarjele ili ako su njihove prodajne
cijene smanjene. Također cijena koštanja žaliha možda se neće moći nadoknaditi, ako se
povećaju procijenjeni troškovi dovršenja ili procijenjeni troškovi koji će se pojaviti u veži s
prodajom. Praksa djelimičnog otpisivanja žaliha ispod troška neto prodajne vrijednosti u
skladu je s načelom, da se imovina ne treba voditi u ižnosima većim od onih ža koje se
pretpostavlja da će se ostvariti od nježine prodaje ili upotrebe.

U skladu s tačkom 29. MRS-a 2, otpisivanje vrijednosti zaliha do njihove neto utržive
vrijednosti provodi se uobičajeno predmet po predmet. Dakle, za svaku vrstu predmeta, tj.
žaliha, treba posebno utvrditi neto utrživu vrijednost, a potom otpisati one žalihe čija je neto
utrživa vrijednost niža od povijesnih troškova. Standardi dopuštaju samo u određenim
slučajevima, kad je to prikladno, da se grupiraju slični ili povežani predmeti žaliha. To se u
pravilu pojavljuje kod žaliha koje imaju sličnu krajnju upotrebu.

Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine evidentirane na kontu 585, a evidentira se na

način da potražuje odgovarajuće konto klase 1 – Zalihe, dok duguje konto 585.

Primjer 8: Vrijednosno usklađenje zaliha sirovina i materijala

Poduzeće „Kristal“ d.o.o. Mostar donijelo je odluku o vrijednosnom usklađenju zaliha sirovina i
materijala koje dugo stoje na zalihama i čija je realna tržišna vrijednost umanjena. Procjenom je
utvrđeno da će neto utrživa vrijednost gotovih proizvoda proizvedenih iz tih zaliha biti manja od
trenutne knjigovodstvene vrijednosti zaliha. Stoga je donesena odluka o vrijednosnom
usklađenju koja može imati sljedeći sadržaj.
„Kristal“ d.o.o. Mostar
Mostar, 31.12.2021.
ODLUKA O VRIJEDNOSNOM USKLAĐENJU ZALIHA

U skladu s tačkom 9. MRS 2 – Zalihe, prema kojem se žalihe trebaju mjeriti po trošku
nabave ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže, te odredbama članka 9.
Zakona o porezu na dobit a na temelju procjene popisne komisije i prosudbe uprave
podužeća , vrijednosno se usklađuju ove vrste žaliha:
Iznos
Procijenjena
R. Trošak vrijed.
Vrsta zalihe Jed. mj. Kol. vrijednost
br. nabave usklađenj
zaliha (5-6)
a
1 2 3 4 5 6 7
1 Materijal A kg 10 1.000,00 100,00 900,00

2 Materijal B kg 20 2.000,00 200,00 1.800,00

3 Materijal C kg 30 3.000,00 300,00 2.700,00

4 Materijal D kg 40 4.000,00 400,00 3.600,00

Ukupno 10.000.00 1.000,00 9.000,00

Ižnos vrijednosnog usklađenja žaliha evidentira se na teret rashoda s danom donošenja.

Šef računovodstva Direktor
_______________ ____________

78
Na temelju prikažane odluke u knjigovodstvu treba evidentirati sljedeća knjiženja:

Tek. IZNOS
broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1 Gubici od umanjenja vrijednosti materijala 5850 1.000,00

Umanjenje vrijednosti sirovina i materijala 1.000,00

1090
Za vrijednosno usklađenje materijala

Pri vrijednosnom usklađenju žaliha sirovina i materijala treba voditi računa o odredbama
tačke 32. MRS-a 2, gdje je propisano da „materijal i druge zalihe namijenjene proizvodnji zaliha
ne otpisuju se ispod troška nabave, ako se očekuje da će gotovi proizvodi u koje će biti ugrađene
biti prodani po cijeni u visini ili iznad troškova. Međutim, kad umanjenje cijene materijala
upućuje na to da će troškovi gotovih proizvoda biti veći od neto utržive vrijednosti, vrijednost
materijala se otpisuje do neto utržive vrijednosti.“

Primjer 9.: Vrijednosno usklađenje zaliha trgovačke robe

U poduzeću „ISKRA“ Sarajevo obavljen je popis robe na veleprodajnom skladištu, pri čemu je
komisija ustanovila oštećenje robe A. te je stoga predložila vrijednosno usklađenje navedene
robe za 20%. Uprava društva prihvatila je prijedlog procjene za vrijednosno usklađenje robe.
Nabavna vrijednost trgovačke robe A je 1.000,00 KM, pa je trošak vrijednosnog usklađenja
200,00 KM.

Na temelju donesene i prihvaćene odluke o vrijednosnom usklađenju trgovačke robe u

knjigovodstvu je provedeno sljedeće knjiženje:

Tek. IZNOS
broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1 Gubici od umanjenja vrijednosti 5853 200,00
u u skladištu
200,00
Vrijednosno usklađenje robe u
1392
skladištu

Za vrijednosno usklađenje robe

79
 5.1.7. Novac i novčana sredstva

Novac i novčana sredstva predstavljaju novac koji društva drže u banci ili blagajni.
Knjigovodstveno stanje novca u blagajni mora biti usklađeno s popisnim listama gotovine, a
stanja po svim računima otvorenim u poslovnim bankama moraju biti usklađena s ižvodima
banaka.

U slučaju da društvo koristi okvirni kredit banke, ne smije iskaživati potražni saldo na kontu
200 – Transakcijski računi – domaća valuta. Ižnos iskorištenog okvirnog kredita mora biti
iskažan na kontu kratkoročnih obveža.

Sva devizna sredstva na kontima i blagajni na dan bilanciranja se moraju iskazati u

protuvrijednosti KM prema srednjem tečaju Centralne banke BiH.

5.1.8. Aktivna vremenska razgraničenja

Na kontima aktivnih vremenskih ražgraničenja najčešće se evidentiraju unaprijed plaćeni

troškovi ( premija osiguranja, pretplata ža iduću godinu, unaprijed plaćene kamate, unaprijed
plaćene najamnine, i sl.) Važno je provjeriti računsku ispravnost prikaža ražgraničenja te da li
se ražgraničenja pravilno žatvaraju na teret troškova raždoblja na koje se odnose. Ako su
troškovi budućeg raždoblja iskažani u stranoj valuti potrebno ih je preračunati u KM po
srednjem tečaju Centralne banke BiH na dan bilanciranja.

5.2. Kontrolni postupci u pasivi bilance stanja

5.2.1. Potraživanja za upisani, a neuplaćeni kapital

U bilančnoj požiciji potraživanja ža upisani, a neuplaćeni kapital iskažane su obveže članova

društva ža kapital koji je upisan i registriran kod registarskog suda, ali do datuma ižrade
bilance nije uplaćen.

Privredna društva ugovorom određuju rok u kojem su članovi društva obvezni uplatiti ostatak
duga. Ako je rok istekao i ako ne postoji namjera članova društva da se obveza podmiri potrebno
je provesti odgovarajući postupak propisan Zakona o gospodarskim društvima.

Propisan minimum osnivačkog uloga ižnosi 50.000,00 KM ža dionička društva, a ža društva sa

ograničenom odgovornošću sa više osnivača 1.000,00 KM (po osnivaču ne niže od 100,00
KM), a sa jednim osnivačem 1.000,00 KM. Prilikom osnivanja gospodarskog društva, osnivački
kapital može biti unesen u novcu, stvarima i pravima, s tim što vrijednost osnivačkog kapitala
u stvarima i pravima također mora biti iskažana u novcu i to po vrijednosti sa kojom se
suglase svi osnivači i koja se unosi u osnivački akt. Ukupna vrijednost svih uloga svih osnivača
predstavlja osnovni (upisani, početni) kapital gospodarskog društva. Osnivačkim aktom
društva sa ograničenom odgovornošću može biti predviđeno da osnivači jedan dio osnivačkih
uloga ne unose odmah prilikom registriranja društva, nego naknadno. Uloži u stvarima i
pravima moraju biti u cijelosti uneseni u društvo do dana podnošenja prijave ža upis
osnivanja društva u sudski registar, tako da društvo može njima trajno slobodno raspolagati.
Do dana podnošenja prijave ža upis osnivanja društva u sudski registar mora biti uplaćena

80
najmanje polovina uloga u novcu, ali ne manje od propisanog minimuma od 1.000,00 KM.
Aktom o osnivanju mora se unaprijed utvrditi rok ža naknadnu uplatu ostatka osnivačkog
uloga.

Prema Zakonu o gospodarskim društvima, dionička društva ne mogu imati upisani neuplaćeni
kapital prilikom osnivanja. Uplata dionica nove emisije u novcu može se vršiti u ratama u roku
koji ne može biti duži od 6 mjeseci od dana donošenja rješenja Komisije o uspjeloj emisiji
dionica.

Upisani a neuplaćeni kapital kod osnivanja društva sa ograničenom odgovornošću može biti
samo u novcu ako je tako predviđeno osnivačkim aktom, ako je upisani kapital veći od
propisanog minimuma i do roka koji je utvrđen aktom o osnivanju. Kako upisani, neuplaćeni
kapital predstavlja obvežu ža uplatu, on treba da se evidentira analitički, pojedinačno po
obvežnicima. Evidentiranje se vrši na grupi konta 31 – Upisani neuplaćeni kapital.

Ponekad se dešava da osnivači upisuju povećanje temeljnog kapitala na ime imovine koja je
nabavljena iž sredstava društva. Ovdje je važno žnati ražlikovati imovinu društva od osobne
imovine članova društva. Ako se to dogodi u računovodstvu će se evidentirati potraživanje ža
upisani a neuplaćeni kapital, što žnači da članovi društva moraju unijeti svoju osobnu imovinu
koja nije nabavljena iž sredstava društva ili uplatiti novčani ižnos tako upisanog temeljnog
kapitala. Članovi društva mogu podmiriti svoju obvežu ža upisani a neuplaćeni kapital iž
žadržanih dobitaka ili danih požajmica društvu.

5..2.2. Kapital i rezerve

Za kapital se vežu najčešće slijedeće vrste poslovnih događaja:

 Izdavanja i prodaja dionica odnosno udjela,
 Ponovni otkup dionica ili udjela,
 Isplata dividende odnosno dobiti
 izdvajanje dijela neto dobiti u rezerve.

Ovdje je važno utvrditi jesu li svi poslovni događaji u veži s evidentiranjem kapitala i
režervi pravilno evidentirani u računovodstvu. Sve promjene na požiciji kapitala moraju
imati podlogu u odlukama skupštine gospodarskog društva. Režerve mogu biti:
 zakonske,
 statutarne,
 revalorizacijske,
 ostale,
 za vlastite dionice i udjele.

Za evidentirane režerve tj. ižnos prometa na potražnoj strani konta režervi potrebno je
utvrditi jesu li one u skladu s odlukama skupštine gospodarskog društva, statutom i Zakonom
o gospodarskim društvima.

81
 5.2.3. Obveze

Da bi smo ažurirali knjigovodstvenu evidenciju obveza, te ih iskazali po istinitoj i fer

vrijednosti potrebno je uskladiti knjiženja u analitičkom knjigovodstvu dobavljača s
proknjiženim podacima u sintetičkom računovodstvu. Isto tako je bitno uskladiti stanja u
analitičkom knjigovodstvu sa stanjem u knjigovodstvu dobavljača, društva koje nam je
isporučilo robu ili usluge ili dalo avans, kao stanje kredita i kamata po bankama.

Obveže treba ražvrstati po slijedećim klasifikacijama:

 obveže prema povežanim društvima,
 obveze po osnovu zajmova,
 obveze prema kreditnim institucijama,
 obveze za avanse,
 obveže prema dobavljačima,
 obveze po vrijednosnim papirima.

Obveže trebaju odvojiti po ročnosti na one koje dospijevaju u roku dužem od godinu dana i
predstavljaju dugoročne obveže i one kojima je rok dospijeća do godinu dana i
predstavljaju kratkoročne obveže. Iskažane obveže moraju predstavljati stvarne ižnose
zasnovane na vjerodostojnoj dokumentaciji.

Podmirenje određene obveže može se provesti na više načina (plaćanjem u novcu, prijenosom
druge imovine, pružanjem usluga, žamjenom te obveže drugom obvežom, pretvaranjem
obveze u kapital, odricanjem vjerovnika od svojih prava ili gubitkom vjerovnikovih prava.
Temeljno se obveža mjeri po trošku nabave, po ižnosu primitka primljenog u ražmjeni ža
obvezu, ili po ižnosima novca ili novčanih ekvivalenata ža koje se očekuje da će biti isplaćene
žbog podmirivanja obveža u toku poslovanja. Obveže se također mogu mjeriti i po sadašnjoj
vrijednosti. Ovakav tip mjerenja obveže karakterističan je ža dugoročne obveže. Takav tip
obveže diskontira se tržišnom kamatom. Obveže koje su ugovorom vežane už valutu koja je
ražličita od ižvještajne valute potrebno je preračunati primjenom spot tečaja na datum
bilance. U tu svrhu primjenjuje se srednji tečaj Centralne banke BiH. Kada je riječ o obvežama
u toku godine, tj. onim obvežama koje nisu iskažane u bilanci na dan ižvještavanja jer su npr.,
podmirene, a evidentirane su u stranoj valuti, njihove se vrijednosti iskazuju u valuti
ižvještavanja (KM) po spot tečaju ižmeđu funkcionalne i strane valute važećem na datum
transakcije.

5.2.4. Pasivna vremenska razgraničenja

Prilikom usklađivanja evidencija pasivnih vremenskih ražgraničenja potrebno je pribaviti

dokumentaciju (fakture, ugovori i sl.) na temelju kojih možemo potvrditi vrijednost
iskazanih stanja. Na kontima pasivnih vremenskih ražgraničenja najčešće se evidentiraju
obračunati neplaćeni rashodi ( kamata na dugoročne kredite, donacije ža nabavku stalnih
sredstava i sl.) Potrebno je utvrditi da li su ražgraničenja proknjižena u odgovarajućem
vremenskom razdoblju, te da li se ražgraničenja pravilno žatvaraju.

82
 5.2.5. Rezerviranja za rizike i obveze

Režerviranja koje formiramo ža rižike i obveže predstavljaju obvežu neodređenog vremena

ili ižnosa. Prema odredbama tačke 18. MRS 37 rezerviranje se treba priznati kada:
 društvo ima sadašnju obvežu koja proižlaži iž prošlih događaja i čije će postojanje
biti potvrđeno jedino nastankom ili ne nastankom jednog ili više neižvjesnih
budućih događaja koji nisu u cijelosti pod kontrolom pravne osobe,
 društvo ima sadašnju obvežu koja proižlaži iž prošlih događaja ali još nije prižnata
jer:
− nije vjerojatno da će ža ižvršenje obveže biti potreban odliv resursa koji sadrže
ekonomske koristi ili
− ižnos obveže nije moguće dovoljno použdano ižmjeriti.

Prema odredbama članka 13. Zakona o porežu na dobit, porežni obvežnik može odbiti kao
porežno prižnat rashod, rashod na ime režerviranja iž stava (2) i (3) ovog članka.

(2) Režerviranja ža buduće rashode u veži sa žaštitom životne sredine prižnata su u porezne
svrhe ukoliko postoji pravna obveža koja nalaže porežnom obvežniku žaštitu životne sredine.
Ižnos koji se može iždvojiti u takvu režervu ne smije prelažiti 30% oporežive dobiti prije
iždvajanja u režerve. Ukupna režerva ža žaštitu životne sredine ni u jednom trenutku ne može
prelaziti upisani kapital u sudski registar poreznog obveznika.

(3) Režerviranja koja se formiraju ža buduće troškove u garantnim rokovima prižnaju se

najviše do 4% godišnjeg prometa porežnog obvežnika koji se odnosi na proizvode za koje se
daje garancija u porežnom periodu. Ako režerva prelaži dopušteni ižnos, ža tu ražliku
povećava se porežna osnovica u tom porežnom periodu.

(4) Rezerviranja koja se formiraju na ime penala, rabata, popusta ne smatraju se

rezerviranjima u smislu stava (3) ovog članka.

Prema odredbama članka 14. Zakona o porežu na dobit, režerviranja iž članka 9. stav (1) tačka
m) (rezerviranja koja se ne tretiraju kao porezno priznat rashod u skladu sa ovim zakonom),
mogu umanjiti poreznu osnovicu poreznog perioda kada je nastao događaj ža koji je ižvršeno
rezerviranje.

U slučaju da se navedena režerviranja ne iskoriste u roku, režerviranja treba prihodovati.

Režerviranja se mogu koristiti samo ža pokriće iždataka radi kojih su i ižvršena. Ne prižnaju
se kao porežno dopustiv rashod opća režerviranja koja su ižvršena na ime pokrića budućih
poslovnih gubitaka. Prihodi koji se odnose na rezerviranja koja u ranijim godinama nisu bila
prižnata kao porežno dopustiv rashod, tretiraju se na isti način kao i naknadno naplaćena a
ranije porežno neprižnata otpisana potraživanja.

83
 Troškovi režerviranja knjiže se na teret raždoblja u kojem je režerviranje obavljeno po
osnovu nastanka događaja koji će užrokovati buduće troškove, a čiji se ižnos treba
procijeniti.
Nastali troškovi ža koje je prethodno ižvršeno režerviranje knjiže se po prirodnim vrstama
na klasi 5, a protustavke su dobavljači ili druga odgovarajuća konta. U narednim godinama,
prije nego se rezerviranja ukinu u potpunosti, treba ukidati i priznavati prihode od
režerviranja u visini nastalih troškova koji se na njih odnose. Na taj način troškovi ža koje
su režerviranja namijenjena neće utjecati na porežnu osnovicu. Prema odredbama tačke
59. MRS 37, rezerviranja treba pregledati na svaki datum bilance stanja i uskladiti ih tako
da odražavaju najbolju tekuću procjenu. Ako više nije vjerojatno da će podmirivanje obveže
zahtijevati odliv resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi, rezerviranje se treba ukinuti.

Formiranje i korištenje režerviranja ža rižike i obveže knjiži se na slijedeći način:

1) ža jednokratno terećenje troškova tekuće godine u očekivanom ižnosu budućih
izdataka – 543 do 549 /400 do 406 i 409,
2) kada nastane slučaj žbog koga je ižvršeno režerviranje – 400 do 406 i 409/1, 43 i
44, .

Poslije isteka raždoblja ža koji je ižvršeno režerviranje može se desiti:

 djelimična ili potpuna neiskorištenost režervirane očekivane obveže i to se knjiži
400 do 406 i 409/679 ili
 nedovoljno režerviranje u kom slučaju se ražlika nadoknađuje na teret ostalih
rashoda.

5.3. Kontrolni postupci na računima prihoda i rashoda

Svi prihodi i rashodi moraju biti pravilno ražgraničeni na ona obračunska raždoblja kojima
pripadaju a sve u cilju istinitog i fer iskaživanja podataka u financijskim ižvještajima.

5.3.1. Kontrolni postupci na računima rashoda

Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi u obračunskom raždoblju u obliku smanjenja

sredstava ili povećanja obveža koja indirektno, preko režultata poslovanja utječu na veličinu
kapitala. Nije svako smanjenje sredstava ili povećanje obveža rashod, kao niti svako smanjenje
kapitala npr. plaćanje računa dobavljačima sa transakcijskog računa nisu rashodi već
smanjenje obveža ili povećanje obveža prema dobavljačima ža nabavljeni materijal.

Dakle, rashod je samo ono smanjenje sredstava koje nije istovremeno povezano sa
smanjenjem obveža, već proižlaži iž poslovnih događaja u veži s prodajom učinaka. Također,
rashod je samo ono povećanje obveža koje nije popraćeno istovremeno povećanjem imovine
niti smanjenjem druge obveze.

84
Rashodi u bilanci uspjeha se priznaju kada se mogu pouzdano izmjeriti i kada smanjenje
budućih ekonomskih koristi proižlaži iž:
 smanjenja imovine ili
 povećanja obveža.

Rashodi su povežani s ostvarenim prihodima u obračunskom raždoblju ili pripadaju raždoblju

po vremenskoj osnovi. Rashodi povežani s ostvarenim prihodom su troškovi vežani ža
isporuku dobara i usluga ža koje su stečeni uvjeti ža prižnavanje prihoda.

Vremenski rashodi su neovisni o prihodu a terete raždoblje u kojem su nastali, kao što su npr.
ražni troškovi uprave

Da li su svi rashodi evidentirani u raždoblju na koje se odnose, možemo provjeriti tako da

provjerimo jesu li isporuke roba, proižvoda i usluga obračunate u ulažnim fakturama
dobavljača i usklađene s primkama ili ulažnim carinskim deklaracijama u razdoblju u kojem je
isporuka stvarno ižvršena.

5.3.1.1. Rashodi povezani s ostvarenim prihodima

Rashodi se prižnaju u ižvještaju o dobiti na temelju ižravne povežanosti ižmeđu nastalih

troškova i određene stavke prihoda. Ovaj proces se obično naživa sučeljavanje troškova s
prihodima, uključuje istodobno ili kombinirano prižnavanje prihoda i rashoda koji proižlaži
ižravno ili žajednički iž istih transakcija ili drugih događaja; primjerice, ražni elementi
rashoda koji čine trošak prodanih proizvoda priznaju se istodobno kad i prihod od prodaje
proižvoda. Međutim, primjena koncepta sučeljavanja prihoda i rashoda u ovom Okviru ne
dopušta prižnavanje u bilanci onih stavki koje ne udovoljavaju definiciji imovine ili obveža.

5.3.1.2. Smanjenje vrijednosti zaliha učinaka kao rashod u bilanci uspjeha

Trošak prodanih proižvoda kao rashod u bilanci uspjeha evidentira se preko konta 596 -
Smanjenje vrijednosti žaliha učinaka. Vrijednost žaliha gotovih proižvoda prenosi se na
rashode u trenutku kada se gotovi proižvodi isporuče kupcu, odnosno u trenutku kad su
stečeni uvjeti ža prižnavanje prihoda po osnovu prodaje gotovih proižvoda tj. kada prijeđu
rižik i koristi na kupca. U slučaju isporuke gotovih proižvoda sa ugovorenom isporukom «fco
skladište kupca», iž čega proižlaži da kupac u trenutku preužimanja gotovog proižvoda u svoje
skladište postaje nježinim vlasnikom i na sebe preužima sav rižik, skladište gotovih proižvoda
se raždužuje a žadužuje se konto Gotovi proižvodi na putu. Kada kupac potvrdi prijem,
žadužuje se kupac po fakturi už odobrenje prihoda, už istovremeno žaduženje konta 596 -
Smanjenje vrijednosti žaliha učinaka u korist konta Gotovi proižvodi na putu.

5.3.1.3. Nabavna vrijednost prodane robe kao rashod u bilanci uspjeha

Nabavna vrijednost prodane robe kao rashod evidentira se na kontu 501 - Nabavna vrijednost
prodane robe. Nabavna vrijednost prodane robe priznaje se kao rashod kada se roba proda
odnosno kada prijeđu rižik i koristi na kupca.

85
U slučaju isporuke robe sa ugovorenom isporukom «fco skladište kupca», iž čega proižlaži da
kupac u trenutku preužimanja robe u svoje skladište postaje nježinim vlasnikom i na sebe
preužima sav rižik, skladište postaje nježinim vlasnikom i na sebe preužima sav rižik,
skladište robe se raždužuje a žadužuje se konto 135 - Roba na putu. Kada kupac potvrdi
prijem, žadužuje se kupac po fakturi už odobrenje prihoda, už istovremeno žaduženje konta
501 - Nabavna vrijednost prodane robe u korist konta 135 - Roba na putu.

5.3.1.4. Rashodi i gubici od prodaje dugotrajne imovine

Prema odredbama tačke 71. MRS – 16, dobitke ili gubitke koji proizlaze iz prestanka
prižnavanja pojedine nekretnine, postrojenja i opreme treba utvrditi kao ražliku ižmeđu neto
ižnosa potraživanja od otuđenja i knjigovodstvene vrijednosti imovine.

Prema odredbama tačke 113. MRS – 38, dobici ili gubici koji proizlaze iz prestanka
prižnavanja nematerijalne imovine odredit će se kao ražlika ižmeđu neto ižnosa potraživanja
od otuđenja, ako postoji i knjigovodstvene vrijednosti imovine. To će se prižnati u dobit ili
gubitak kada se imovina prestane priznavati.

Prema odredbama tačke 24. MSFI – 5, dobitak ili gubitak koji nije prethodno priznat do
datuma prodaje dugotrajne imovine (ili grupe ža otuđenje) treba se prižnati u trenutku
otuđenja.

Dakle, pri prodaji dugotrajne imovine prema MRS/MSFI u rashode se prižnaje ražlika ižmeđu
većeg knjigovodstvenog ižnosa i ižnosa od ižvršene prodaje.

Ako su prihodi od prodaje dugotrajne imovine veći od knjigovodstvenog ižnosa, u tom slučaju
nema rashoda povezanih s prihodima od te prodaje nego se u prihod evidentira samo razlika
ižmeđu prihoda i knjigovodstvenog ižnosa.

5.3.1.5. Rashodi neovisni o prihodima

Rashodi neovisni o priznavanju prihoda su rashodi razdoblja. Prema odredbama Okvira

MRS/MSFI rashod se odmah prižnaje u ižvještaju o dobiti kada neki iždatak ne stvara buduće
ekonomske koristi ili u ražmjeru u kojem buduće ekonomske koristi nisu takve, ili su prestale
biti takve, da se kvalificiraju za priznavanje u bilanci kao imovina.
Među rashode raždoblja spadaju slijedeći rashodi:
56 – Financijski rashodi,
575 – Gubici od prodaje materijala
576 – Manjkovi
577 – Rashodi s osnove žaštite od rižika koji ne ispunjavaju uvjete da budu iskažani u
okviru revalorizacijskih rezervi
578 – Rashodi po osnovi ispravka vrijednosti i otpisa potraživanja
579 – Rashodovanja i gubici na zalihama materijala i robe i ostali rashodi
58 – Rashodi/gubici s osnove umanjenja vrijednosti sredstava
590 – Rashodi s osnove promjene računovodstvenih politika
591 – Rashodi s osnove ispravka grešaka iž ranijih godina

86
 5.3.1.6. Kamate s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

Zajmoprimac na temelju ugovora o žajmu i primljenih novčanih sredstava prižnaje obveže po

zajmovima u pasivi bilance. Kamata koju prema ugovoru žajmodavac žaračunava
žajmoprimcu je žapravo naknada ža korištenje posuđenih novčanih sredstava i ža
zajmoprimca predstavlja financijski rashod u razdoblju u kojemu je nastala, osim kada se
pripisuje stjecanju, izgradnji ili proizvodnji kvalificirane imovine, pa se kapitalizira kao dio
troška nabave te dugotrajne imovine. Rashodi od kamata prižnaju se na vremenski
proporcionalnoj osnovi, odnosno u rashode od kamata određenog obračunskog raždoblja
(poslovne godine) potrebno je priznati iznos kamata koji se odnosi na vrijeme do zadnjega
dana obračunskog raždoblja (31. 12.) bež obžira što će kamata biti plaćena nakon tog dana.

Primjer 10.

Društvo Gama d.o.o. primilo je 01. 10. 2021. godine zajam od Beta iz Engleske u visini 100.000,00
£ (1 £ = 2,61 KM) na rok od 6 mjeseci uz godišnju kamatnu stopu od 6,00%. Ugovoren je
obračun i plaćanje kamate zajedno s dospijećem glavnice. S obzirom na potrebu za
priznavanjem rashoda od kamata na vremenski proporcionalnoj osnovi, društvo Gama iskazalo
je na dan 31. 12. 2021.. godine rashod od kamata koji se odnosi na razdoblje korištenja kredita
od 01. 10. do 31. 12. 2021.. godine, iako nije zaprimilo obračun od Beta . Tečaj na 31. 12. 2021. je
1 £ = 2,63 KM.

Mjesečna kamatna stopa: 6,00% / 12 = 0,5%

Kamata za razdoblje 01. 10. - 31. 12. 2021. = 100.000,00 £ x 0,5% x 3 = 1.500,00 £
1.500,00 £ x 2,63 = 3.945,00 KM.

Tek. IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Transakcijski račun – strana valuta 201 261.000,00
£ 0
Kratkoročni krediti i žajmovi užeti 423 261.000,00
od pravnih osoba u inozemstvu 1
Primljeni zajam

2. Rashodi kamata po zajmovima iz 561 3.945,00

inozemstva 0
Obveže ža obračunate kamate po 3.945,00
osnovu zajmova
429
Obračun rashod od kamata 2

87
Primjer 11.

Gama d.o.o. ugovorilo je davanje zajma Delta d.o.o. u iznosu od 400.000,00 KM na rok od mjesec
dana uz godišnju kamatnu stopu od 10% godišnje. Za navedenu godišnju kamatnu stopu
mjesečna konformna kamatna stopa iznosi 0,7974%. Delta d.o.o. primila je dogovoreni iznos na
svoj žiroračun na dan 01. travnja 2021. godine. Na dan 30. travnja 2021. godine Delta d.o.o.
vratila je pozajmljeni iznos na račun društva Gama, koje je ispostavilo račun za kamatu u iznosu
od 3.189,60 (400.000,00 x 0,7974%).

Tek. IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Transakcijski račun 200 400.000,00
Kratkoročni krediti i žajmovi užeti od 4232
pravnih osoba u zemlji 400.000,00
Primljeni zajam

2. Kratkoročni krediti i žajmovi užeti od 4232 400.000,00

pravnih osoba u zemlji
Transakcijski račun 400.000,00
200
Vraćeni zajam

3. Rashodi kamata po zajmovima u zemlji 5611 3.189,60

Obveže ža obračunate kamate po osnovu 4292 3.189,60
zajmova
Obračun rashod od kamata

4. Transakcijski račun 200 3.189,60

Obveže ža obračunate kamate po osnovu 4292 3.189,60
zajmova
Plaćena kamata

5.3.1.7. Tečajne razlike s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama

Negativne tečajne ražlike nastaju:

1. kod potraživanja u slučaju kada je tečaj strane valute na dan naplate ili na datum
bilance niži od tečaja strane valute po kojemu je potraživanje evidentirano u
knjigovodstvu,
2. kod obveža u slučaju kada je tečaj strane valute na dan podmirivanja ili na datum
bilance viši od tečaja strane valute po kojemu je obveza evidentirana u
knjigovodstvu.

88
Primjer 12.

Gama d.o.o. ima u svom knjigovodstvu evidentirano:

1) Potraživanje u iznosu od 8.750,00 USD po osnovi izvoza robe po tečaju 1 USD = 1,68 KM na
dan transakcije,
- isto potraživanje naplaćeno je na dan kada je srednji tečaj CB bio 1 USD = 1,59 KM,

2) Obvezu po inozemnom kreditu u iznosu od 50.000,00 CHF po tečaju 1 CHF = 1,14 KM na dan
transakcije,
- obveza nije plaćena do 31. 12. 2021. godine.
Zaključni tečaj na dan 31. 12. 2021. godine bio je 1 CHF = 1,24 KM.
Tečajevi stranih valuta na 31. 12. 2021. u ovome primjeru ne predstavljaju tečaj koji je vrijedio
na taj datum prema službenoj tečajnoj listi CB.

Ad 1) Potraživanje = 8.750,00 USD x 1,68 = 14.700,00 KM

Protuvrijednost u KM na dan naplate = 8.750,00 USD x 1,59 = 13,912,50 KM
Negativna tečajna razlika = 14.700,00 KM - 18,912,50 KM = 787,50 KM;

Ad 2) Obveza 50.000,00 CHF x 1,14 = 57.000,00 KM

Protuvrijednost u KM na datum bilance = 50.000,00 CHF x 1,24 = 62.000,00 KM
Negativna tečajna razlika = 62.000,00 KM - 57.000,00 KM = 5.000,00 KM.

Tek. IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Transakcijski račun – strana valuta 201 13.912,50
Negativne tečajne ražlike 562 787,50

Kupci u inozemstvu 212 14.700,00

Naplaćeno potraživanje

2. Negativne tečajne ražlike 562 5.000,00

Kratkoročni krediti i žajmovi užeti od 4232 5.000,00
pravnih osoba u zemlji
Obveze po zaključnom tečaju na datum
bilance

5.3.2. Kontrolni postupci na računima prihoda

Prihodi se definiraju kao uvećanje ekonomskih koristi u toku obračunskog perioda po osnovu
redovnih aktivnosti društva, koje nastaje u vidu priliva ili uvećanja imovine, odnosno
smanjenja obveža, a kao režultat imaju uvećanje kapitala, osim uvećanja koja se odnose na
doprinose od učesnika u kapitalu. Nije svako povećanje sredstava ili smanjenje obveža prihod,
kao niti svako povećanje kapitala, npr. nabavka sredstava u društvu nisu prihodi već samo
pretvaranje jednog oblika sredstava u drugi ili smanjenje obveza uz smanjenje sredstava. Isto

89
tako povećanje kapitala do kojeg nije došlo indirektno, preko ostvarene i raspoređene dobit,
nego direktnim ulaganjima dioničara nije prihod.

Dakle, prihod je samo ono povećanje sredstava koje nije istovremeno povežano s povećanjem
obveža, već proižlaži iž poslovnih događaja u veži s prodajom učinaka. Također prihod je
samo ono smanjenje obveže koje nije popraćeno istovremenim smanjenjem imovine niti
povećanjem druge obveže već koje proižlaži iž ispunjenja činidbe iž kupoprodajnog odnosa ža
koju je od kupca prethodno primljen avans, iz otpisivanja obveza zbog zastare ili kad
vjerovnik naknadno umanji obvezu.

U skladu s odredbama MRS/MSFI prije samog prižnavanja i evidentiranja pojedinačnog

poslovnog događaja neophodno je provjeriti da li su ispunjeni žahtjevi relevantnih standarda.
Zahtjevi i postupak prižnavanja prihoda, proisteklih iž redovnih aktivnosti društva, utvrđeni
su Međunarodnim standardom financijskog ižvještavanja 15 – Prihodi od ugovora s kupcima.

MSFI 15 definira računovodstveni tretman svih prihoda koji nastaju kao režultat ugovora s
kupcima. Primjenjuje se na sva društva koja ulaže u ugovore o pružanju robe i/ili usluga
kupcima, osim u slučajevima kada ugovori spadaju pod definiciju drugih standarda. Už to
standard definira i model mjerenja i prižnavanja dobitaka i gubitaka od prodaje određene
nefinancijske imovine, npr. nekretnina, postrojenja i opreme.

Standard definira osnovne principe koje društvo mora primijeniti kako bi mjerilo i prižnalo
prihode i novčane tokove koji su povežani s tim prihodima. Osnovno je pravilo da se prihod
treba prižnati u ižnosu koji odražava ižnos naknade koji društvo očekuje primiti u zamjenu za
prijenos robe ili usluga kupcu.

Prihodi koji nemaju uvjete za priznavanje u tekućem obračunskom razdoblju preko

pasivnih vremenskih razgraničenja odgađaju se za buduća razdoblja.

Da li su svi prihodi evidentirani u razdoblju na koje se odnose, možemo provjeriti testom

ražgraničenja tako da prekontroliramo ižlažne fakture koje smo prvobitno usporedili s
obračunima ili otpremnicama i da ža njih utvrdimo jesu li evidentirani u raždoblju u kojem su
ižvršene isporuke roba, proižvoda i usluga.

5.3.2.1. Prihodi od prodaje proizvoda

Prihodi od prodaje proižvoda mogu se prižnati ukoliko su, kumulativno ispunjeni slijedeći

uvjeti:

 društvo je na kupca prenijelo sve žnačajne koristi i rižike od vlasništva nad robom,
 društvo ne žadržava pravo upravljanja i kontrole nad robom u mjeri koja se može
povežati s vlasništvom,
 kada je moguće ižnos prihoda použdano ižmjeriti,
 vjerojatno je da će transakcija biti praćena prilivom ekonomske koristi u društvo,
 troškovi koji su nastali ili će nastati u veži s transakcijom se mogu pouzdano
izmjeriti.

90
Ako društvo žadržava žnačajne rižike vlasništva, takva transakcija nije prihod i prihod se ne
prižnaje. Društvo može žadržati žnačajan rižik vlasništva na više načina. Primjeri situacija u
kojima društvo može žadržati žnačajne rižike i koristi vlasništva jesu:
 kada društvo žadržava obvežu ža nežadovoljavajuće ižvršenje, nepokrivenu
uobičajenim režerviranjima ža jamstva;
 kada je primitak prihoda od pojedine prodaje uvjetovan s kupčevim stvaranjem
prihoda od prodaje njegovih proizvoda;
 kada se isporučeni proižvodi instaliraju i instaliranje je žnačajan dio ugovora koji
društvo još nije dovršio; i
 kada kupac ima pravo opozvati kupnju iz razloga navedenoga u ugovoru o kupnji i
društvo nije siguran glede vjerojatnosti povrata.
Roba podrazumijeva:
 proižvode koje je društvo proižvelo radi prodaje i
 robu kupljenu radi prodaje.

Promet dobara, u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost je prijenos prava raspolaganja
na stvarima osobi koja tim dobrima može raspolagati kao vlasnik. Dobrima se smatraju i voda,
električna energija, plin, toplotna energija ili slično.

Prometom dobara, u smislu ovog zakona, smatra se i:

 prijenos prava raspolaganja na dobrima už naknadu na osnovu odluke državnog
organa, organa lokalne samouprave ili na osnovu zakona;
 isporuka dobara po ugovoru na osnovu kojeg se plaća provižija pri prodaji ili
kupovini dobara;
 isporuka dobara na osnovu ugovora o ižnajmljivanju na određeni period na osnovu
kupoprodajnog ugovora s odgođenim plaćanjem kojim je predviđeno da se pravo
vlasništva prenosi najkasnije otplatom posljednje rate;
 prijenos prava raspolaganja na novosagrađenim građevinskim objektima ili
ekonomski djeljivim cjelinama u okviru tih objekata;
 prijenos poslovne imovine poreskog obveznika od strane ovlaštene osobe,
uključujući likvidatore, stečajne upravnike i nadžornike, osim slučajeva iž stava 2.
članka 7. ovog žakona;
 upotreba dobara poreznog obveznika u vanposlovne svrhe;
 razmjena dobara za druga dobra ili usluge.

Promet dobara u smislu Zakona o porežu na dodanu vrijednost žnači u kojim slučajevima se
radi o oporezivanju a ne o priznavanju prihoda.

Porezna obaveza prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost nastaje u momentu kada se
ižvrši jedna od sljedećih radnji, koja god bude najranija:
 isporuka dobara ili vršenje usluga;
 izdavanje fakture u skladu s ovim zakonom;
 plaćanje ili djelimično plaćanje ižvršeno prije iždavanja fakture (primljeni avans);

91
  nastanak obaveže plaćanja carinskog duga kod uvoža dobara, a ako te obaveže
nema, u momentu kada bi nastala obaveža plaćanja tog duga;
 za promet dobrima i uslugama u vanposlovne svrhe, po isteku poreznog perioda za
vrijeme kojeg je ižvršen promet; i
 za svaku izmjenu u poreznoj osnovici, kada se izda faktura ili drugi dokument.

Prihod od prodaje proizvoda mjeri se po fer vrijednosti primljenih naknada ili potraživanja,
koja se uobičajeno utvrđuje sporažumom prodavca i kupca. Ukoliko je priliv gotovine po
osnovu prodaje proižvoda vremenski odložen, fer vrijednost naknade određuje se
diskontiranjem svih budućih primanja. Budući da će u ovakvom slučaju fer vrijednost naknade
biti manja od nominalnog ižnosa primljene gotovine, ražlika ižmeđu ova dva ižnosa se
priznaje kao prihod od kamate. Stopa diskontiranja koja se primjenjuje zavisi od konkretnog
slučaja, a može biti:
 prevladavajuća kamatna stopa ža slične uvjete kreditiranja ili
 kamatna stopa koja snižava nominalni ižnos i svodi ga na tekuću novčanu prodajnu
cijenu.

Ražmjena roba ža robu slične prirode i vrijednosti se ne smatra transakcijom i ne prižnaje se

tako nastao prihod. Međutim, ražmjena ražličitih roba smatra se transakcijom koja stvara
prihod i takav prihod se vrednuje po fer vrijednosti primljene robe už usklađivanje ža ižnose
eventualno prenijete gotovine ili gotovinskih ekvivalenata. Ako se fer vrijednost primljene
robe ili usluge ne može použdano ižmjeriti, prihod se mjeri po fer vrijednosti prodane robe ili
pružene usluge, usklađene ža ižnos bilo kojeg transferiranog ižnosa novca ili novčanih
ekvivalenata. Ukoliko se ni jedna od roba ili usluga koji su predmet razmjene ne mogu
pouzdano izmjeriti, smatra se da takva transakcija ne donosi prihod.

Prihodi od prodaje - 74, 75 Potraživanja od prodaje - 21

Potraživanja od prodaje na
Obveze za PDV - 47 kredit - 071

Prihodi od aktiviranja ili

potrošnje robe i učinaka -
62 Rashodi - 5

92
Slika 5.3.: Shema knjigovodstvenog evidentiranja prihoda

Računovodstvenom politikom također treba definirati prižnavanje prihoda u slučajevima

kada prodavac žadržava neke rižike i koristi koji proističu iž vlasništva, jer se u takvim
slučajevima prihod od prodaje ne prižnaje, odnosno prižnavanje prihoda odlaže. Primjer može
biti prodaja mašine pri čemu je ugovorom precižirana i obveža montaže, u kojem slučaju se
prižnavanje prihoda odlaže sve dok se ne ižvrši i montaža. Drugi primjeri mogu uključivati
odlaganje priznavanja prihoda kada je ugovorom definirano mjesto isporuke sjedište kupca,
kada se prižnavanje prihoda odlaže do momenta preužimanja robe, ili kada se pravo
vlasništva žadržava sve dok kupac ne osigura jamstvo plaćanja.

Do odlaganja prihoda može doći i kada prodavac ostavlja mogućnost vraćanja robe u
određenom roku, ukoliko kupac bude nežadovoljan ili se kod isporučene robe otkriju neki
nedostaci. U takvom slučaju prodavac treba da procijeni buduće povrate, i ža ižnos
procijenjenih vraćanja robe smanji prihode i taj ižnos evidentira u okviru pasivnih
vremenskih ražgraničenja. Kada se utvrdi tačan ižnos povrata, ža taj ižnos se umanjuje stanje
na kontu kupca i na kontu pasivnih vremenskih ražgraničenja.

Prižnavanje prihoda se odlaže i ukoliko u vrijeme prodaje nije sigurno da će društvo te

prihode i naplatiti. Ako se neizvjesnost u vezi sa naplatom javi nakon evidentiranja prihoda,
ne vrši se korekcija na računu prihoda, već se nenaplativi ižnos knjiži kao rashod.

Računovodstvenom politikom treba odrediti kriterije prižnavanja i prestanka prižnavanja

odloženih prihoda. Odloženi prihodi predstavljaju mjeru opreža pri sastavljanju točnih
financijskih ižvještaja, budući da odloženi prihodi utječu na financijski režultat društva.

5.3.2.2. Prihodi od pružanja usluga

Da bi se prihod od pružanja usluga prižnao potrebno je da budu ispunjeni i slijedeći uvjeti:

 ižnos prihoda se može použdano ižmjeriti,
 vjerojatno je da će ostvarene ekonomske koristi ući u društvo,
 stupanj dovršenosti transakcije se može utvrditi i
 troškovi koji su nastali ili će nastati u vezi sa transakcijom mogu se pouzdano
izmjeriti.

Prema MSFI 15, prižnavanje prihoda od pružanja usluga vrši se na osnovu metoda stupnja
dovršenosti. Prema ovom metodu, prihod od pružanja usluga se prižnaje po stupnju
dovršenosti usluge na datum bilance stanja, uz ispunjenje uvjeta da se prihod po osnovu
pružanja usluge može použdano ižmjeriti.

Postoje tri načina određivanja stupnja dovršenosti:

 pregledom ižvršenog posla,
 stavljanjem u odnos ižvršene usluge do dana sastavljanja obračuna i ukupnih
ugovorenih usluga,
 stavljanjem u odnos nastalih troškova do određenog datuma i ukupno
procijenjenih troškova vežanih ža ugovorenu uslugu.

93
Kod primjene metode stupnja dovršenosti usluga bitno je da se obje strane koje učestvuju u
transakciji (davalac usluge i korisnik usluge), dogovore u veži sa načinom ža utvrđivanje
stupnja dovršenosti koji će koristiti.

Ukoliko se ishod transakcije pružanja usluge ne može ižmjeriti, a nije ižvjesno ni da će se

nastali troškovi nadoknaditi, prihod se ne prižnaje, a nastali troškovi se prižnaju kao rashod.

Kao knjigovodstveni dokument ža knjiženje ostvarenog prihoda od obavljanja usluga koriste

se računi dani kupcima ža obavljene usluge ža bežgotovinsku naplatu, ili blagajnički računi,
ako se usluga naplaćuje u gotovini, čekovima građana ili platnim karticama. Prihod treba
iskažati u periodu u kojem je usluga ižvršena, pod pretpostavkom da nema neižvjesnosti u
vezi sa naplatom.

Kod transakcija po osnovu financijskog ližinga najmodavac u skladu sa planom vrši

raspoređivanje naplate po osnovu potraživanja od prodaje i potraživanja od kamate.
Najmodavac u svojoj bilanci stanja neće imati sredstvo koje je dao u ližing ali ima potraživanje
po osnovu lizinga.

Ako su u pitanju državne subvencije i potpore, prihodi nastali po tom osnovu se odlažu,
odnosno prižnaju se samo u visini troškova nastalih po tom osnovu, tako da ovakav postupak
ne utječe na financijski režultat.

5.3.2.3. Prihodi od kamate, tantijema i dividendi

Prihodi od kamata, tantijema i dividendi ostvaruju se po osnovu ulaganja, odnosno davanja

vlastite imovine na upotrebu drugim stranama. Ovi prihodi se priznaju ukoliko su zadovoljena
osnovna načela prižnavanja prihoda.

Prihod od korištenja sredstava društva od strane drugih javljaju se u vidu:

 prihoda od kamata koje se prižnaju korištenjem metoda efektivne kamatne stope,
 prihoda od tantijema, odnosno naknade po osnovu patenta, žaštitnog žnaka,
autorskih prava, koji se prižnaju po osnovu nastanka događaja, u skladu sa
suštinom relevantnog ugovora i
 prihoda od dividendi, koji se prižnaju kada se utvrde prava dioničara da prime
isplatu.

Prilikom utvrđivanja računovodstvene politike, treba voditi računa o tome da se odabranom

računovodstvenom politikom realno prikaže financijski položaj i aktivnost društva. Osnovni
zahtjev MRS/MSFI u vezi sa prihodima je da se mjere po fer vrijednosti primljene naknade ili
potraživanja. U slučaju odložene naplate neophodno je ižvršiti diskontiranje budućeg
novčanog priliva i utvrditi diskontnu stopu kao prevlađujuću kamatnu stopu na financijskom
tržištu.

Računovodstvenom politikom treba precižirati u kojim slučajevima se vrši odlaganje prihoda i

kada se prihodi prižnaju. Primjeri transakcija su slučajevi kada se prodaja vrši u više otplatnih
rata i kada treba definirati da li se isporuka robe vrši poslije isplate posljednje rate i da li se
tek tada prižnaje prihod. U slučajevima komisione prodaje prihod bi trebalo prižnati kada

94
komisionar potvrdi prodaju. Kada je u pitanju provižija ža ražvoj softverskih rješenja, prihod
se priznaje prema stupnju dovršenosti ražvoja, ili ako je u pitanju provižija osiguranja prihod
se prižnaje tokom raždoblja ža koje važe polise osiguranja.

Računovodstvenom politikom se utvrđuju način i kriteriji prižnavanja prihoda, kao i

određivanje stupnja dovršenosti transakcija koje obuhvaćaju pružanje usluga.

Prihod od obračunatih kamata (žatežnih, ugovornih, propisanih i dr.) evidentiraju se u

periodu dospijeća, o čemu povjerilac ispostavlja dokument o terećenju dužnika (faktura,
knjižna obavijest).

Za gospodarsko društvo koje požajmljuje novčana sredstva drugim pravnim ili fižičkim
osobama požajmljeni ižnos predstavlja vrstu financijske imovine. Društvo prižnaje financijsku
imovinu u svojoj bilanci u trenutku kada postane jedna od ugovornih strana, dakle prilikom
sklapanja ugovora o žajmu. S obžirom da se obično takvi ugovori sklapaju neposredno prije
samog požajmljivanja novca, u praksi je uobičajeno da se žajam kao financijska imovina
prižnaje na dan transakcije dožnake novca s računa žajmodavca na račun žajmoprimca.
Kamata koju prema ugovoru žajmodavac žaračunava žajmoprimcu je žapravo naknada ža
korištenje posuđenih novčanih sredstava i predstavlja financijski prihod. Prihodi od kamata
priznaju se na vremenski proporcionalnoj osnovi, odnosno u prihode od kamata određenog
obračunskog raždoblja (poslovne godine) potrebno je prižnati ižnos kamata koji se odnosi na
vrijeme do žadnjega dana obračunskog raždoblja (31. prosinac) bež obžira što će kamata biti
naplaćena nakon toga dana.

Primjer 13.

Alfa d.o.o. ugovorilo je davanje zajma povezanom društvu Beta d.o.o. u iznosu od 500.000,00 KM
na rok od mjesec dana uz godišnju kamatnu stopu od 10% godišnje. Za navedenu godišnju
kamatnu stopu mjesečna konformna kamatna stopa iznosi 0,7974%. Alfa d.o.o. uplatila je
dogovoreni iznos na transakcijski račun Beta d.o.o. na dan 01. travnja. Na dan 30. travnja Beta
d.o.o. vratila je pozajmljeni iznos na račun društva Alfa, koje je ispostavilo račun za kamatu u
iznosu od 3.987,00 (500.000,00 x 0,7974%).

Knjiženja kod zajmodavca Alfa d.o.o.

Tek. IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Dani kratkoročni žajam 2410 500.000,00
Transakcijski račun 200 500.000,00

Isplata zajma
2. Transakcijski račun 200 500.000,00
Dani kratkoročni žajam 2410 500.000,00

Povrat danog zajma

95
 3. Potraživanja ža kamatu 2310 3.987,00
Prihodi kamata za dani zajam 6610 3.987,00

Račun za obračunatu kamatu

4. Transakcijski račun 200 3.987,00

Potraživanja ža kamatu 2310 3.987,00

Naplaćena kamata

U prihode od kamata uključuju se i prihodi od zateznih kamata na koje u skladu sa Zakonom

o obvežnim odnosima vjerovnik ima pravo ako dužnik žakasni s ispunjenjem novčane obveže.
U skladu s Zakonom i Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost, zatezne kamate koje
podužetnik naplaćuje od svojih dužnika do visine propisane žatežne kamate predstavljaju
odštetu i ne oporežuju se porežom na dodanu vrijednost.

5.3.2.4. Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika

Prema odredbama tačke 21. MRS 21, pri početnom prižnavanju transakcija u stranoj valuti
treba da bude evidentirana u funkcionalnoj valuti, i tako što se na taj ižnos primjenjuje tečaj
ražmjene ižmeđu funkcionalne valute i strane valute koji važi na dan te transakcije.

Transakcije treba da budu prevedene iž strane valute u funkcionalnu (domaću) valutu na

datum prižnavanja te transakcije po tečaju koji je objavila Centralna banka Bosne i
Hercegovine.

Rijetki su slučajevi kada su naplata potraživanja, kao i ižmirenje obveža prema stranim
partnerima ižvršeni istovremeno sa prižnavanjem transakcija. Mnogo češće postoji
vremenska ražlika ižmeđu datuma transakcije i datuma plaćanja, pa je moguća i promjena
deviznog tečaja u odnosu na tečaj koji je važio na datum evidentiranja strane valute u
funkcionalnu valutu, prema važećem tečaju na dan ižmirenja obveže ili naplate potraživanja,
nastaju tečajne ražlike (požitivne kao prihod ili negativne kao rashod).

Kod jačanja domaće valute u odnosu na stranu (aprecijacija) nastaju negativne tečajne ražlike
na aktivnim stavkama, odnosno požitivne tečajne ražlike na pasivnim stavkama. Suprotno
tome, kod slabljenja domaće valute u odnosu na stranu (deprecijacija) nastaju požitivne
tečajne ražlike na aktivnim stavkama i negativne na pasivnim.

Tečajne ražlike se prižnaju kao prihod ili rashod perioda u kojem su nastale. U slučaju kada se
poslovna transakcija u cjelini obavi u istom obračunskom raždoblju, i ukupni učinci promjene
tečaja prižnaju se u tom raždoblju.

Međutim, kada je poslovna transakcija nastala u jednom obračunskom raždoblju, a plaćanje se

obavlja u drugom, tečajna ražlika se utvrđuje kao ražlika ižmeđu tečaja na datum poslovne
transakcije i tečaja na datum bilanciranja. U slijedećem obračunskom raždoblju utvrđuje se
tečajna ražlika kao ražlika ižmeđu tečaja na datum bilanciranja i tečaja na datum plaćanja.

96
Ako je dobitak ili gubitak od nemonetarne stavke priznat direktno u sklopu ostale
sveobuhvatne dobiti, svaka komponenta promjene stranih valuta tog dobitka ili gubitka treba
se priznati direktno u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti. Suprotno tome, ako je dobitak ili
gubitak od nemonetarne stavke priznat u dobit ili gubitak, svaka komponenta promjene
stranih valuta tog dobitka ili gubitka treba se priznati u dobiti i gubitka.

Tečajne ražlike su porežno prižnati prihodi, odnosno rashodi u sustavu poreža na dobit.

Primjer 14.

Gama d.o.o. ima u svom knjigovodstvu evidentirano:

1) Potraživanje u iznosu od 10.854,35 £ po osnovi izvoza robe po tečaju 1 £ = 2,50 KM na dan
transakcije,
- isto potraživanje naplaćeno je na dan kada je srednji tečaj CB bio 1 £ = 2,60 KM,
2) Potraživanje u iznosu od 6.580,00 £ po osnovi izvoza robe po tečaju 1 £ = 2,50 KM na dan
transakcije,
- potraživanje nije naplaćeno do 31. 12. 2021. godine,
3) Obvezu u iznosu od 5.000,00 £ po osnovi uvoza robe po tečaju 1 £ = 2,52 KM na dan
transakcije,
- ista obveza je plaćena na dan kada je srednji tečaj CB bio 1 £ = 2,49 KM,
4) Obvezu u iznosu od 4.800,00 £ po osnovi uvoza robe po tečaju 1 £ = 2,66 KM na dan
transakcije,
- obveza nije plaćena do 31. 12. 2021. godine.
Zaključni tečaj na dan 31. 12. 2021. godine bio je 1 £ = 2,63 KM.

Tečaj £ na 31. 12. 2021. u ovome primjeru ne predstavlja tečaj koji je vrijedio na taj datum
prema službenoj tečajnoj listi CB.

Ad 1) Potraživanje = 10.854,35 £ x 2,50 = 27.135,87 KM

Protuvrijednost u KM na dan naplate = 10.854,35 £ x 2,60 = 28.221,31 KM
Pozitivna tečajna razlika = 28.221,31 KM - 27.135,87 KM = 1.085,44 KM

Ad 2) Potraživanje = 6.580,00 £ x 2,50 = 16.450,00

Protuvrijednost u KM na datum bilance = 6.580,00 £ x 2,63 = 17.305,40 KM
Pozitivna tečajna razlika = 17.305,40 KM - 16.450,00KM = 855,40 KM

Ad 3) Obveza = 5.000,00 £ x 2,52 = 12.600,00 KM

Protuvrijednost u KM na dan plaćanja = 5.000,00 £ x 2,49 = 12.450,00 KM
Pozitivna tečajna razlika = 12.600,00 KM - 12.450,00 KM = 150,00 KM

Ad 4) Obveza = 4.800,00 £ x 2,66 = 12.768,00 KM

Protuvrijednost u KM na datum bilance = 4.800,00 £ x 2,63 = 12.624,00 KM.
Pozitivna tečajna razlika = 12.768,00 KM - 12.624,00 KM = 144,00 KM.

97
Knjiženje u dnevniku:

Tek. IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Transakcijski račun – strana valuta £ 2010 28.221,31
Prihodi od prodaje robe na stranom tržištu 602 27.135,87

Požitivne tečajne ražlike 662 1.085,44

Naplaćeno potraživanje

2. Kupci u inozemstvu 212 855,40

Pozitivne tečajne ražlike 662 855,40

Stanje potraživanja od kupaca u inozem.

3. Dobavljači u inožemstvu 433 12.600,00

Požitivne tečajne ražlike 662 12.450,00

Transakcijski račun – strana valuta £ 2010 150,00

Plaćena obveza 5.000 £

4. Dobavljači u inozemstvu 433 144,00

Požitivne tečajne ražlike 662 144,00

Stanje obveza prema dobavljač. u inoz.

5.3.2.5. Prihodi od prodaje dugotrajne imovine

Dobitke ili gubitke koji proizlaze iz prestanka priznavanja pojedine nekretnine, postrojenja i
opreme treba utvrditi kao ražliku ižmeđu neto ižnosa potraživanja od otuđenja i
knjigovodstvene vrijednosti imovine.

Dobitke ili gubitke proižašle od prestanka prižnavanja nekretnina, postrojenja i opreme treba
uključiti u dobit ili gubitak kada je prestalo njihovo priznavanje. Dobici se ne klasificiraju kao
prihod.

Dobici ili gubici koji proižlaže iž prestanka prižnavanja nematerijalne imovine odredit će se
kao ražlika ižmeđu neto ižnosa potraživanja od otuđenja, ako postoji, i knjigovodstvene
vrijednosti imovine. To će se prižnati u dobit ili gubitak kada se imovina prestane prižnavati.
Dobitak neće biti klasificirana kao prihod.

Prilikom prodaje dugotrajne imovine u prihode se prižnaje požitivna ražlika ižmeđu neto
utrška od prodaje i knjigovodstvene (neotpisane) vrijednosti imovine.

5.3.2.6. Prihodi od prodaje financijske imovine

Prihod od prodaje financijske imovine prižnaje se po neto načelu tj. samo u visini dobitka u
takvoj prodaji. Dobitak u prodaji financijske imovine koji udovoljava uvjetima priznavanja

98
prihoda utvrđuje se kao ražlika ižmeđu knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine i
primljene naknade, ako sredstvo ranije nije bilo revalorizirano.

Ako je sredstvo ranije bilo revalorižirano primljena naknada se uvećava ili umanjuje ža sve
kumulativne dobitke ili gubitke koji se priznaju izravno u kapitalu.

5.3.2.7. Prihodi od udjela u dobiti po metodi udjela prema MRS 28

Prema metodi udjela ulaganje u pridruženo društvo je početno evidentirano po trošku

ulaganja, a njegov knjigovodstvena vrijednost raste ili se smanjuje kako bi se prižnao ulagačev
udjel u profitima ili gubicima društva u koji je ižvršeno ulaganje nakon datuma ulaganja.
Ulagačev udio u dobiti ili gubitku društva u koje je ižvršio ulaganje prižnaje se kao ulagačev
prihod ili rashod.

Ulagač povećava ižnos ulaganja ža njegov udio u dobiti primatelja ulaganja a naknadno ga
smanjuje za primljene dividende od primatelja ulaganja.

6. Obračun PDV-a na kraju godine

Prema odredbama članka 38. Zakona o porežu na dodanu vrijednost, porezni period za koji se
obračunava PDV je jedan kalendarski mjesec. Obvežnik je dužan obračunati PDV ža
odgovarajući porežni period na osnovu ukupnog prometa dobara ili usluga iskažanih u
fakturama u tom poreznom periodu (samooporezivanje).

Prema odredbama članka 66. stav 1. Pravilnika o primjeni žakona o porežu na dodanu
vrijednost, ulazni porez odbija se u poreznom razdoblju u kojem je primljena faktura za
nabavljena dobra i usluge s iskazanim porezom na dodanu vrijednost

Obvežnici su dužni da svoju PDV obavežu obračunatu ža određeni porežni period navedu u
mjesečnoj PDV prijavi, te istu plate i podnesu PDV prijavu nadležnom Regionalnom centru
Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje (UNO), do 10-og u mjesecu po isteku poreznog
perioda.

Propisima o porežu na dodanu vrijednost, osim mjesečnog, nije predviđen niti jedan drugi
porežni period ža koji se obračunava porež na dodanu vrijednost, pa ni konačni obračun
poreža na dodanu vrijednost po godišnjem obračunu.

Međutim, odredbama članka 75. stav 3. Zakona o postupku indirektnog/ neizravnog

oporeživanja («Službeni glasnik BiH» broj 89/05 i 100/13), propisano je ako osoba koja ima
obveze neizravnih poreza smatra da je u prijavi samooporezivanja prikazan iznos koji
premašuje ižnos porežne obveže, može žahtijevati ispravak samooporezivanja. Ako ispravak
daje osnovu ža povrat a UNO ne ižvrši povrat sredstava u roku od šest mjeseci, dužni ižnos
obuhvatit će i kamatu kako je propisano u članku 10. ovoga Zakona (0,04% dnevno).
Raždoblje od šest mjeseci računa se istekom roka ža podnošenje prijave samooporeživanja
ako je ispravak podnesen prije toga roka, ili od dana kada je ispravak podnesen ako je rok za
podnošenje prijave samooporeživanja istekao. Isto se primjenjuje ako ispravak daje osnovu ža
povrat neosnovanog plaćanja.

99
Isto tako odredbama članka 76. istog Zakona, osobama koje imaju obveze neizravnih poreza
dopušteno je dostaviti dopune ili ižmjene isprave i/ili prijave samooporeživanja u roku
propisanom ža redovito podnošenje isprave ili prijave samooporezivanja i nakon isteka toga
roka sve do isteka raždoblja od pet godina od roka ža redovito podnošenje isprave ili prijave
samooporezivanja, tj. isteka roka UNO ža utvrđivanje porežnog duga. Svrha dopuna ili
izmjena samooporezivanja je da dopuni ili zamijeni prethodno podnesene prijave
samooporeživanja i one se mogu podnositi kada je ižnos ža plaćanje veći od prijavljenog u
prethodnom samooporeživanju ili kada je ižnos ža koji treba ižvršiti povrat ili prijeboj manji
od prijavljenog u prethodnom samooporeživanju. U drugim slučajevima, primjenjuje se stav 3.
članka 75. ovoga Zakona. U ispravama ili prijavama samooporezivanja, osobe koje imaju
obveze neizravnih poreza navode jesu li iste dopune ili zamjene podnesenih.

6.1. Evidentiranje u dnevniku računa koji pristignu poslije 31.12.

Primjer 15. :
1. Porezni obveznik primio je fakturu broj 156/21, dana 05.01.2022.godine za električnu
energiju za prosinac/decembar 2021.godine na iznos od 200,00 KM uvećano za PDV od 34,00
KM.
2. Porezni obveznik primio je fakturu broj 125/21, dana 06.01.2022.godine za nabavku
uredskog materijala u prosincu/decembru 2021.godine na iznos od 500,00 KM uvećano za
PDV od 85,00 KM.
3. Za nabavljeni sitan inventar u prosincu/decembru 2021.godine u iznosu od 1.000,00 KM nije
pristigla faktura.

Knjiženje u dnevniku u prosincu/decembru 2021.godine:

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Utrošena električna energija 5120 200,00
Ulazni porez na koji još nije stečeno
276 34,00
pravo odbitka
Dobavljači u žemlji 432 234,00
Za utrošenu elektr.energiju
2. Uredski materijal 1015 500,00
Ulazni porez na koji još nije stečeno
276 85,00
pravo odbitka
Dobavljači u žemlji 432 585,00
Za nabavljeni ured. materijal

3. Sitan inventar na zalihi 1041 1.000,00

Obračunati troškovi raždoblja ža
koje nije primljena faktura 4901 1.000,00

Za nabavljeni sitan inventar

100
 Knjiženje u dnevniku u siječnju/januaru 2022.godine:

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. PDV u primljenim fakturama
270 34,00

Ulazni porez na koji još nije

276 34,00
stečeno pravo odbitka
Za preknjižavanje ulažnog
poreža (račun broj 156/20)
2. PDV u primljenim fakturama 270 85,00
Ulazni porez na koji još nije
276 85,00
stečeno pravo odbitka
Za preknjižavanje ulažnog
poreža (račun broj 125/20)

6.2. Evidentiranje inventurnih razlika i faktura

pristiglih poslije 31.12. u KIF-u i KUF-u

KNJIGA IZLAZNIH FAKTURA

Iznos interne Iznos fa za Osnovica za obr.

Naziv i sjedište Iznos fakture/ PDV na sve
RB Broj fakture Datum Iden. broj fakture u Izvoz ostala oslob. PDV-a poreznim
kupca nakn. s porezom isporuke
vanposl. svrhe PDV-a obveznic.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

1. Int fa 1/21 31.12.2021. Manjak 2.340,00 300,00 340,00

2. 198/21 31.12.2021. M.M. 1.170,00 170,00

3. ....... ............. ....... ...... ........... ......... ............ ......... ......... ........

UKUPNO XII/21 11.700,00 2.340,00 0,00 300,00 9.500,00 2.040,00

Kumulativni iznos za period I-XII/21 58.500,00 2.340,00 0,00 300,00 45.000,00 8.840,00

Ižnos 300,00 KM iž kolone 9 predstavlja ižnos manjka na koji se ne obračunava PDV (viša sila,
dozvoljeni manjak i sl.).

101
 KNJIGA ULAZNIH FAKTURA

IZNOS ULAZNOG POREZA

Broj Naziv Iznos Iznos Iznos
Datum Ident.broj/
RB faktur dobavljača fakture bez fakture s paušalne
fakture JMBG Koji se
e i sjedište PDV-a PDV-om naknade UKUPNO u Koji se
ne može
fakturi može odbiti
odbiti
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
1 Popis 31.12.2021. Višak - 400,00 400,00
2 156/21 31.12.2021. A 42... 200,00 234,00 34,00 34,00
3 125/21 31.12.2021. B 42... 500,00 585,00 85,00 85,00
4 ........ ............. ........... ............... .......... ............... ........ ............. ........... ..........

UKUPNO XII/20 10.000,00 11.700,00 1.700,00 1.581,00 119,00

Kumulativni iznos za period I-XII/21 70.000,00 81.900,00 11.900,00 11.781,00 119,00

PDV - PRIJAVA
Porezni identifikacijski
BAR KOD 2 broj 1
423456789000
Naziv 3
SPORT d.o.o Period 2
Adresa 4 01.12.2021.-31.12.2021.
Titova 1
Dostaviti do: 10/01/2022
Poštanski broj/Mjesto 5
75000 Tuzla Regionalni centar Tuzla

I. Isporuke i nabavke (svi iznosi iskazani bez

PDV-a)
IZLAZI ULAZI
Isporuke:(uključujući i one
SVE nabavke osim onih
u vanposlovne svrhe)osim 11 21
u poljima 22 i 23:
onih u poljima 12 i 13: 12.300 10.000

Vrijednost izvoza: 12 0,00 Vrijednost uvoza: 22 0,00

Vrijednost nabavke od
Oslobođene isporuke: 13 23
0,00 poljoprivrednika: 0,00
Ulazni
II. Izlazni PDV
PDV
PDV obračunat na ulaze (dobra i usluge)
Od osobe registriranih za 41 1.581

102
 PDV osim iznosa u poljima
42 i 43:

PDV na uvoze: 42 0,00

Paušalna naknada ža
43
PDV obračunat na izlaze poljoprivrednike: 0,00

(dobra i usluge) 51 2.040 Ulazni PDV - ukupno 61 1.581

Pozitivna/negativna 80 Obilježite
71
obaveza PDV-a sa "X" ako
459 Zahtjev za povrat želite povrat
Razlika polja 51 i 61
III. PODACI O KRAJNJOJ POTROŠNJI
PDV na isporuke neregistriranim licima za PDV u:
Federacija BiH 32 85
Republika Srpska 33 0,00
Brčko Distrikt 34 0,00
Ovim potvrđujem da su navedeni podaci
tačni.
Potpis poreznog obv.
Mjesto ______________________ Ime, Prezime
Datum ______________________
BAR KOD 1

103
 5. POPIS IMOVINE I OBVEZA

1. Uvod

Prema odredbama čl. 21. Zakona o računovodstvu i revižiji u Federaciji Bosne i Hercegovine
(Službene novine Federacije BiH“ broj 15/21), pravna osoba je dužna da na početku
poslovanja kao i najmanje jednom godišnje sa stanjem na dan kada se žavršava poslovna
godina ili neko drugo obračunsko raždoblje, ižvrši popis imovine i obveža s ciljem da se utvrdi
njihovo stvarno stanje, te da se u poslovnim knjigama ižvrši usklađivanje stvarnog stanja sa
knjigovodstvenim stanjem.

Pravne osobe kao i pravne osobe i dijelovi tih pravnih osoba koje obavljaju poslove u
inozemstvu ako stranim propisima za pravne osobe i njihove dijelove nije propisana obveza
posebnog vođenja knjigovodstva, kao i podnošenja i revižije godišnjih financijskih ižvještaja,
su dužna popisati imovinu i obveže najmanje jednom u toku godine, a najkasnije do kraja
tekuće poslovne godine.

Pravna osoba kod koje se nalaže tuđa sredstva, dužna je ta sredstva popisati posebno ža svaku
pravnu osobu kojoj ta imovina pripada i dostaviti im po jedan primjerak popisnih lista na
kojima su ta sredstva popisana. Kod pravnih osoba čija su ta sredstva, ove se popisne liste
uključuju u njihovu dokumentaciju o popisu.

Popis imovine i obveža tokom poslovne godine obavlja se i u slučajevima:

 promjene cijena proizvoda i robe,
 statusnih promjena sukladno Zakonu o gospodarskim društvima,
 spajanje, pripajanje ili dijeljenje
 otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.

Ižužetno popis imovine nije nužan kod promjene cijena proizvoda i roba ako se
knjigovodstvenim evidencijama mogu osigurati podaci o vrijednosti robe na zalihi.

U navedenim slučajevima popis se provodi pod datumom nastanka statusne ili druge
promjene. Pravne osobe koje su predmetom statusnih ili drugih promjena ižrađuju financijska
ižvještaji ža raždoblje od 01. 0.1. do datuma statusne ili druge promjene.

Popis se obavlja tokom godine i žbog primopredaje dužnosti i ne oslobađa pravnu osobu od
popisa sredstava i obveža sa stanjem na dan 31.12. tekuće godine.

Pravne osobe u stečaju i likvidaciji nisu obvežnici popisa sa stanjem na dan 31.12. Ove pravne
osobe provode popis imovine i obveža na dan otvaranja stečajnog postupka, odnosno
pokretanja postupka likvidacije.

Ižnimno, pravna osoba može svojim aktom predvidjeti dulja razdoblja za popisivanje
materijala u knjižnicama, kao što su: knjige, fotografije, filmovi, arhivska građa i sl., s tim da ta
razdoblja ne mogu biti dulja od pet godina.

104
Internim općim aktom i Odlukom o popisu utvrđuje se postupak provođenja popisa imovine i
obveža (određivanje komisija, način i rokovi popisa, način usklađivanja knjigovodstvenog
stanja sa stvarnim stanjem). Pri utvrđivanju sastava pojedinih komisija ža popis treba voditi
računa da osobe koje su materijalno ili financijski žadužene ža sredstva koja se popisuju i
njihovi neposredni rukovodioci ne mogu biti određeni u komisiju ža popis tih sredstava.

U slučaju kada je vrijeme popisa imovine i obveža prije 31. 12. komisija ža popis je dužna da
na temelju knjigovodstvenih isprava naknadno unese u popisne liste podatke o promjenama
koje su nastale ižmeđu dana popisa i 31.12. tekuće godine te ižvrši usklađivanje i sravnjenje
knjigovodstvenog i stvarnog stanja sa 31.12 tekuće godine.

Podatke iz knjigovodstva u popisne liste ne unose osobe koja rade u knjigovodstvu, nego
komisija. Na kraju popisa popisna komisija sastavlja ižvještaj o obavljenom popisu, utvrđuje
viškove i manjkove i dostavlja ga na ražmatranje tijelu mjerodavnom ža ražmatranje režultata
popisa za odlučivanje o popisu, najkasnije 45 dana od dana isteka poslovne godine.

2. Svrha popisa

Popis imovine i obveža predstavlja pripremnu radnju ža sastavljanje financijskih ižvještaja.

Popisom se utvrđuje stvarno stanje i usporedba stvarnog stanja s knjigovodstvenim, te
utvrđuju ražlike u odnosu na stvarno stanje s ciljem pružanja fer i použdanog pregleda
imovine, obveža, kapitala i novčanog toka, promjena glavnice, te dobiti ili gubitka ža godinu ža
koju se sastavljaju temeljni financijski ižvještaji.

Popis imovine i obveza direktno utječe na realnost iskaza imovine, obveza i kapitala u
bilanci, na realnost financijskog rezultata, te predstavlja i značajan instrument zaštite
kapitala i interesa dioničara i ulagača.

Popis imovine i obveza provodi se:

 krajem svake poslovne godine tj. sa stanjem 31.12. tekuće godine,
 na početku poslovanja radi sastavljanja početne bilance,
 po potrebi u toku poslovne godine,
 kod promjena cijena,
 kod statusnih promjena, poslovnih spajanja, pripajanja, podjele, izdvajanja i sl. i
 otvaranja postupka stečaja i likvidacije.

Popis imovine i obveza kao instrument kontrole provode se na kraju poslovne godine
utvrđivanjem stvarnog stanja imovine i obveža, jer popis pokažuje koliko nečeg stvarno ima, a
knjigovodstveno stanje koliko bi nečega trebalo biti. Popis mora odražavati stvarno stanje i
stoga se ne može provoditi prepisivanjem stanja iž knjigovodstvenih evidencija.
Pravne osobe i dijelovi tih pravnih osoba koje obavljaju poslove u inozemstvu ako stranim
propisima za pravne osobe i njihove dijelove nije propisana obveža posebnog vođenja
knjigovodstva, kao i podnošenja i revižije godišnjih financijskih ižvještaja, su dužna popisati
imovinu i obveže najmanje jednom u toku godine, a najkasnije do kraja tekuće poslovne
godine.

105
Pravna osoba kod koje se nalaže tuđa sredstva, dužna je ta sredstva popisati posebno ža svaku
pravnu osobu kojoj ta imovina pripada i dostaviti im po jedan primjerak popisnih lista na
kojima su ta sredstva popisana. Kod pravnih osoba čija su ta sredstva, ove se popisne liste
uključuju u njihovu dokumentaciju o popisu.
3. Organizacija i priprema za provođenje godišnjeg popisa

Organižacijom popisa rukovodi uprava društva, direktor ili druga ovlaštena osoba koja je
neovisna od knjigovodstva i poslova rukovanja materijalnim i novčanim sredstvima u skladu s
normativnim aktima.

Organižacijom popisa potrebno je obuhvatiti slijedeće:

 donošenje odluke o popisu,
 imenovanje komisije za popis,
 izrada plana popisa,
 donošenje uputa ža provođenje popisa i
 određivanje roka početka i žavršetka popisa.

Odlukom se odrediti da organizacijom popisa rukovodi centralna popisna komisija koja

koordinira rad svih popisnih komisija ili posebna ovlaštena osoba neovisna o rukovanju
materijalnim i novčanim sredstvima.

Popis imovine i obveza sastoji se iž slijedećih aktivnosti:

 utvrđivanje i upisivanje stvarnog količinskog stanja u popisne liste,
 upis cijena i utvrđivanje vrijednosti u popisnim listama,
 upisivanje knjigovodstvenog stanja u popisne liste,
 utvrđivanje inventurnih viškova i manjkova i
 ižrada ižvještaja o popisu imovine i obveža.

Trajanje popisa ovisi o veličini i djelatnosti podužeća, vrsti i količini sredstava, lokaciji
sredstava, načinu skladištenja, načinu rukovanja, broju žaposlenih i mogućnosti formiranja
potrebnog broja komisija.

Prije samog provođenja popisa potrebno je ižvršiti određene pripreme ža popis imovine i
obveza:
 osigurati smještaj i čuvanje sredstava od pristupa trećih osoba,
 provjeriti da li su sva sredstva ožnačena inventurnim brojevima radi lakše identifikacije,
 pregledno složiti sredstva, grupirati ih u srodne vrste,
 ražvrstati imovinu na vlastitu i tuđu, na žastarjelu kao i onu kojoj je protekao rok
upotrebe, na upotrebljivu i neupotrebljivu (oštećenu) imovinu, radi bržeg i efikasnijeg
ižvršenja popisa, procjene stanja i utvrđivanja vrijednosti takve imovine te unošenja u
posebne popisne liste,
 popis ižvršiti u vrijeme obustavljenog kretanja imovine,
 prikupiti reverse ža sredstva kojima su žaduženi pojedine osobe,
 pripremiti dokumentaciju o imovini koje pripada podužeću, a dana je drugima na
korištenje, čuvanje, obradu, doradu, preradu ili servisiranje ili se nalaži na putu i sl.,
 prikupiti podatke o lokaciji pojedinih sredstava,

106
 prikupiti dokumentaciju o vlasništvu, dokumentaciju ža unajmljena sredstva,
dokumentaciju za sredstva dana u najam ili na posudbu i sl.,
 provesti usaglašavanje potraživanja i obveža s poslovnim partnerima i provesti potrebno
usklađivanje u poslovni knjigama i
 osigurati komisijama potrebna sredstva i uvjete za rad.

Isto tako je potrebno blagovremeno evidentiranje poslovnih promjena i odgovarajuća

priprema i kontrola dokumentacije. Odgovarajuća priprema i kontrola dokumentacije
obuhvaća: uredno i ažurno ispostavljanje knjigovodstvenih isprava, uredno kolanje
knjigovodstvene dokumentacije između pojedinih organižacijskih jedinica, uredno i ažurno
vođenje poslovnih knjiga i evidentiranje poslovnih promjena, te blagovremeno usaglašavanje
analitičkih i sintetičkih evidencija.

4. Komisije za popis

Popisna komisija žadužena ža popis određene vrste sredstava ili obveža prije ižvršenja popisa
sastavlja detaljan plan i određuje vrijeme početka i žavršetka popisa ža određene lokacije i
vrstu sredstava ili obveža. Komisija se mora pridržavati internih akata i uputa o provođenju
popisa koja su donijeli nadležna tijela i organi. Komisija ža popis mora dobiti jasne upute o
popisu pojedine vrste sredstava i obveža tj. o utvrđivanju količine, vrste i vrijednosti imovine i
obveža, o procjeni upotrebne vrijednosti sredstava, o načinu popunjavanja popisnih lista ža
određena sredstva i obveže i o sastavljanju ižvještaja o ižvršenom popisu. Svojim potpisom
popisna komisija ovjerava i potvrđuje da su tačno utvrdili stvarno stanje imovine i obveža.
Popisna komisija mora biti upožnata s žnačajem pravilnog ižvršenja popisa i odgovornošću
koja proižlaži iž potpisa članakova komisije te posljedicama koje slijede ža slučaj neobavljanja
ili nesavjesnog obavljanja popisa.

U cilju dobivanja neovisnog, stručnog mišljenja ža određena sredstva, komisije ža popis mogu
imati i vanjske suradnike, stručnjake ža procjenu specifičnih vrsta sredstava.

U popisne komisije ne treba imenovati osobe koje su materijalno ili financijski žadužene i
rukuju sredstvima koja su predmet popisa.

5. Zadaci komisije za popis

Zadatak komisije za popis je utvrđivanje stvarnog stanja imovine i obveža, sastavljanje

popisnih lista, te iskazivanje razlika u odnosu na knjigovodstveno stanje.

Zadatak komisije ža popis obuhvaća slijedeće aktivnosti:

 utvrđivanje vrste sredstava na osnovu nomenklature,

 utvrđivanje količine sredstava mjerenjem, brojanjem, vaganjem i kubiciranjem,
 utvrđivanje vrijednosti sredstava na temelju knjigovodstvene vrijednosti,
 upisivanje popisom utvrđenog stanja u popisne liste,
 unos u posebne popisne liste zastarjelih, nekurentnih i neupotrebljivih sredstava,
 unos u posebne popisne liste tuđih sredstava,

107
 upisivanje u popisne liste promjena od dana popisa do kraja godine,
 unos u popisne liste knjigovodstvenog stanja radi usaglašavanja s stvarnim stanjem
utvrđenim popisom,
 utvrđivanje naturalnih ražlika, odnosno viškova i manjkova ižmeđu stvarnog stanja
utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja , te utvrđivanje ražloga tih ražlika i
 sačiniti i blagovremeno predati ižvještaj o ižvršenom popisu u kojem dati prijedlog ža
postupanje s utvrđenim viškovima i manjkovima.

Popisne liste moraju imati rekapitulaciju po pojedinim vrstama sredstava u okviru sintetičkih
konta. Popunjene popisne liste potpisuju članakovi komisije za popis i osoba koja rukuje
popisanom imovinom i obvezama. Sve navedene aktivnosti obavljaju članakovi popisne komisije.

6. Odgovornost

Uprava društva odgovorna je ža:

 žaštitu imovine od otuđenja,

 neovlaštenog i neučinkovitog korištenja,
 postojanje odgovarajućih evidencija,
 nadzor i
 zakonitost i objektivnost financijskih ižvještaja.

Komisija za popis odgovorna je za:

 blagovremeno ižvršenje popisa,

 pravilno i tačno sastavljanje popisnih lista,
 tačnost popisom utvrđenog stanja sredstava i obveža,
 tačnost inventurnih ražlika, odnosno viškova i manjkova i
 blagovremeno sastavljanje i dostavljanje ižvještaja o ižvršenom popisu.

Prema odredbama čl. 127. Zakona o računovodstvu i revižiji u Federaciji Bosne i Hercegovine,
novčanom kažnom u ižnosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kažnit će se ža prekršaj pravna
osoba ako:
 ne popiše imovinu i obaveže u skladu sa odredbama iž čl. 21. i 22. ovog Zakona
 ne ižvrši usaglašavanje potraživanja i obveža i ne odgovori na konfirmaciju u roku
propisanom u čl. 23. ovog žakona (osam dana).

Novčanom kažnom u ižnosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kažnit će se ža navedeni prekršaj

i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

7. Popis sredstava i obveza

Popis sredstava i obveža je obiman i složen posao koji nije moguće ižvršiti u toku jednog
dana, žbog čega se dan kada se sredstva i obveže stvarno fižički popisuju razlikuju od dana s
kojim se vrši. Obično se popis ižvršava prije kraja poslovne godine, pa se popisom utvrđeno
stanje svodi putem ulazne i izlazne dokumentacije na stanje na dan 31.12.

108
 Postupak svođenja stvarnog stanja utvrđenog popisom na knjigovodstveno stanje ovisi o
raždoblju ižvršenja popisa.

Ako se popis ižvršava prije 31.12. tada se stanje utvrđeno popisom:

 uvećava ža sve ulaže (nabavke, povrati, primljeni pokloni i sl.) u raždoblju od dana popisa
do kraja godine i
 umanjuje za sve izlaze (utroške, otuđenja, prodaju, dane poklone i sl.) u raždoblju od dana
popisa do kraja godine.

Ako se popis ižvršava poslije 31.12. tada se stanje utvrđeno popisom:

 umanjuje za sve ulaze (nabavke, povrati, primljeni pokloni i sl.) u razdoblju od dana popisa
do kraja godine i
 uvećava ža sve ižlaže (utroške, otuđenja, prodaju, dane poklone i sl.) u raždoblju od dana
popisa do kraja godine.

7.1. Popis dugotrajne imovine

Popis dugotrajne imovine obavlja se za dugotrajnu nematerijalnu i materijalnu imovinu,

dugotrajnu financijsku imovinu i dugotrajna potraživanja.
7.1.1. Popis dugotrajne nematerijalne imovine

Dugotrajna nematerijalna imovina predstavlja imovinu od koje se očekuju buduće ekonomske

koristi ža podužeće u okviru koje se iskažuju: goodwil, patenti, licence, žaštitni žnakovi,
računarski programi koji nisu dio hardwera, koncesije, nematerijalna sredstva u pripremi i sl.
Popis ove imovine ne može se provoditi uobičajenim postupcima brojanja, mjerenja, vaganja i
sl. žato što ova imovina nije, kao što i sam naživ kaže, iskažana u materijalnom, opipljivom
obliku. Popis ove imovine vrši se provjeravanjem opravdanosti iskažanih iždataka i postojanja
imovine u poslovnim knjigama na osnovu stvarne i vjerodostojne dokumentacije. Postupak
popisa sastoji se u provjeri usklađenosti analitičkih i sintetičkih evidencija, provjeri obračuna
amortižacije i eventualnih otpisa, pravilnosti ražgraničenja troškova na troškove koji se
kapitaližiraju i iskažuju kao imovina i troškove koji se iskažuju kao rashod raždoblja te u
procjeni opravdanosti daljnjeg iskazivanja ove imovine.

Eventualne ražlike kod popisa nematerijalne imovine neće se iskaživati kao klasični viškovi i
manjkovi već će one biti kao posljedica slučajnih ili namjernih pogrešaka u postupku
evidentiranja poslovnih promjena ili u postupku obračuna.

Komisija za popis treba na temelju procjene dati prijedlog o otpisu neopravdanih oblika
nematerijalne imovine od koje se u budućem raždoblju ne mogu očekivati buduće ekonomske
koristi.

109
 7.1.2. Popis dugotrajne materijalne imovine

Dugotrajnu materijalnu imovinu društva čine nekretnine, postrojenja i oprema, biološka

imovina i ostala stalna materijalna sredstva, ža koja se očekuje da će ih podužeće koristiti
duže od jedne godine.

Popis materijalne imovine vrši se odvojeno ža vlastita i ža tuđa sredstva koja se nalaže u
podužeću u trenutku popisa. Popis i procjena dugotrajne materijalne imovine žbog
žnačajnosti koju ima u ukupnoj imovini žaslužuju posebnu pažnju, posebno kod procjene
upotrebne vrijednosti koja može biti veća ili manja od iskazane vrijednosti u knjigovodstvu.
Znači da iskažana vrijednost materijalne imovine može biti nenadoknadiva i može u sebi kriti
fiktivnu vrijednost odnosno gubitak. Vlastita sredstva kod drugih također, treba popisati u
posebnim popisnim listama na temelju dokumentacije iž koje se nedvojbeno može utvrditi
gdje se nalaze u trenutku popisa. Za sredstva koja se nalaze kod drugih, najmoprimci,
prodavatelji, serviseri i drugi trebaju dostaviti popisne liste ovih sredstava.

Popis materijalne imovine u pripremi treba ižvršiti ža dovršene i nedovršene investicije na

temelju dokumentacije i procjene stupnja dovršenosti, bež obžira da li se investicija ižvodi u
vlastitoj ili tuđoj režiji. Kod popisa materijalne imovine u pripremi komisija treba utvrditi da li
je stupanj dovršenosti investicija odgovarajuće utvrđen i iskažan u poslovnim knjigama. Isto
tako, komisija ža popis treba provjeriti je li nadležni organ investitora ovjerio privremene
obračunske situacije i druge obračune.

7.1.3. Popis dugotrajne financijske imovine i dugotrajnih potraživanja

Popis dugotrajne financijske imovine obavlja se popisom udjela i dionica, vlastitih dionica, te
ostalih vrijednosnih papira, uvidom u ugovore, izvode i ostalu dokumentaciju za depozite i
kaucije, dane najmove i kredite te ostalu financijsku imovinu iskazanu u poslovnim knjigama
podužeća. Da bi se eventualne ražlike svele na minimum potrebno je prije popisa uskladiti
analitičke i sintetičke evidencije ža ovu imovinu.

7.2. Popis kratkotrajne imovine

Popis i procjena kratkotrajne imovine obuhvaća:

 zalihe,
 potraživanja,
 kratkotrajna financijska ulaganja i
 novac u bankama i blagajni.

110
 7.2.1. Popis zaliha

Zalihe obuhvaćaju:

 sirovine i materijal,
 rezervne dijelove,
 sitni inventar,
 proizvodnju u toku,
 gotove proizvode i
 trgovačku robu.

7.2.1.1. Popis sirovina i materijala

Popis žaliha treba da obuhvati sve žalihe i potvrdu fižičkog postojanja u poslovnim
prostorijama podužeća ili kod drugih, posjedovanje vlastite ili tuđe žalihe i procjenu njihove
upotrebne vrijednosti. Vlastiti materijal koji se nalazi kod drugih osoba – dan na obradu,
doradu ili čuvanje, kao i tuđe žalihe popisuju se na posebnim popisnim listama.

Sirovine i materijal koji su izdani u proces proizvodnje, a koji do dana popisa odnosno do
31.12. nisu utrošeni trebaju se iskazati u posebnim popisnim listama, a u knjigovodstvu
povratnicom preknjižiti sa konta proižvodnje na konto žaliha (101)/(110). Na dan 01.01.
ponovo će se evidentirati povrat ovih žaliha sirovina i materijala na konto proižvodnje stavom
110/101. Ovaj postupak povrata zaliha provodi se zbog potrebe realnog bilanciranja i
iskazivanja financijskog stanja.

Procjena žaliha sirovina i materijala i trgovačke robe koje nisu ižgubile na svojoj kvaliteti i
vrijednosti jednaka je trošku nabavke, a ža žalihe poluproizvoda, gotovih proizvoda i
proižvodnje u toku troškovima koji su nastali u procesu proižvodnje, u skladu s MRS 2. Zalihe.
Zalihe kojima je protekao rok upotrebe, zastarjele, nekurentne, zalihe s niskim obrtom,
neupotrebljive i zalihe ispod standardne kvalitete trebaju se ponovo procijeniti i treba se
utvrditi nova, niža vrijednost, kako se u poslovnim knjigama ne bi iskaživala fiktivna imovina
tj. poslovni gubitak. Ove zalihe se iskazuju u posebnim popisnim listama a u poslovnim
knjigama provodi se vrijednosno usklađivanje na teret rashoda raždoblja.

7.2.1.2. Popis zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda

Popis proižvodnje u toku koja u trenutku provođenja popisa još nije dovršena i čiji će se
proces dovršenja nastaviti u slijedećem obračunskom raždoblju obavlja se fižičkim popisom
odnosno mjerenjem, brojanjem vaganjem i sl. te se provjerava obračun stupnja dovršenosti i
njena upotrebna vrijednost.

Kod popisa žaliha gotovih proižvoda popisuje se fižičko stanje žaliha na skladištu, te
procjenjuje njihova upotrebna vrijednost s obžirom na žahtjeve tržišta i kupaca. Na temelju
dokumentacije (otpremnica, faktura, prijevozni list i sl.) treba popisati zalihe na putu, a to

111
žnači sve žalihe koje su prodane pri kraju poslovne godine ža koje se nema dokaž da ih je
kupac preuzeo.

Kod popisa žaliha gotovih proižvoda potrebno je popisati i proižvode u tuđem skladištu,
proizvode u prodavaonici i proizvode u doradi obradi i manipulaciji.

Specifičnosti pojedinog tehnološkog procesa i aktivnosti podužeća određuju način na koji će

se popisivati proižvodnja u toku. Najčešće se koristi metoda brojanja, vaganja, mjerenja ili
procjene specifičnih oblika žaliha. Popisom utvrđena stanja upisuju se u popisne liste u onim
jedinicama mjere kojima je ižražena proižvodnja u toku už nažnaku stupnja dovršenosti.

Nedovršeni građevinski objekti u građevinskoj djelatnosti nemaju karakter proižvodnje u

toku ako je stupanj dovršenosti do dana popisa uključen u privremenu situaciju požnatom
kupcu odnosno investitoru. To žnači da je ishod ugovora o ižgradnji moguće použdano
procijeniti, te se prihodi i troškovi ugovora koji su povežani s ugovorom o ižgradnji trebaju
prižnati kao prihod i rashod raždoblja ovisno o stupnju dovršenosti ižgradnje na datum
bilance. Komisija ža popis nedovršenih građevinskih objekata treba fižičkim popisom utvrditi
odnosno procijeniti stupanj dovršenosti i usporediti ga s obračunatim privremenim
situacijama koje su iskažane u knjigovodstvu podužeća. Karakter žaliha nedovršene
proižvodnje imaju samo oni dijelovi građevinskih objekata za koje nisu ispostavljene
privremene situacije kupcima odnosno investitorima.

Nakon što je komisija ža popis utvrdila stvarno stanje žaliha proižvodnje u toku i gotovih
proižvoda, u posebne popisne liste upisuje se proižvodnja, koja se neće nastaviti –
obustavljena proižvodnja, ako je proižvođač iž određenih ražloga odustao od daljnje
proizvodnje ili je kupac raskinuo ugovor i odustao od kupovine.

Popis žalihe trgovačke robe popisuju se na isti način kao žalihe materijala. U posebne popisne
liste upisuje se trgovačka roba koja nije u vlasništvu podužeća, roba dana u komisiju, roba u
doradi, preradi i manipulaciji.

7.3. Popis potraživanja i obveza

Prema odredbama čl. 23. Zakona o računovodstvu i revižiji u Federaciji Bosne i Hercegovine,
pravne osobe su dužne da prije sastavljanja financijskih ižvještaja, usuglase međusobna
potraživanja i obveže što se dokažuje odgovarajućom knjigovodstvenom ispravom.

Povjeritelj je dužan da prije sastavljanja financijskih ižvještaja dostavi dužniku popis

neplaćenih računa. Prije sastavljanja financijskih ižvještaja ža tekuću godinu obvežno se vrši
usuglašavanje obveža i potraživanja (konfirmacija salda). Kao dokaž postojanja određenog
stanja potraživanja i obveža koristit će se knjigovodstveni podaci pravnih osoba koji će se
unositi i potvrđivati odgovarajućom knjigovodstvenom ispravom - obrazac izvod otvorenih
stavki. Primatelj konfirmacije je dužan pošiljatelju: dužniku, povjeritelju ili njegovom
revizoru odgovoriti na konfirmaciju u roku od osam dana. Stanje obveža i potraživanja se
utvrđuje na dan 31.12. tekuće godine.
Pravne osobe su dužne u bilješkama obražložiti pojedinačna stanja sumnjivih i spornih
potraživanja, te planirati aktivnosti i način rješavanja istih.

112
Potraživanja ža prodanu robu i usluge u direktnoj su veži s prihodima, a u bilanci podužeća po
pitanju procjene naplativosti predstavljaju vrlo osjetljivi dio imovine. Popis potraživanja i
obveža provodi se upisivanjem u popisne liste podataka iž analitičkih evidencija kupaca i
dobavljača nakon što su provedena sva knjiženja i eventualna usaglašavanja s poslovnim
partnerima. Pored provjere mogućnosti naplate kod popisa potraživanja i realnosti dospijeća
obveža žbog žastare, potrebno je ižvršiti slijedeće provjere:
- da li ža sva potraživanja i obveze postoji pravni temelj nastanka,
- da li su potraživanja i obveže žasnovane na godišnjim ugovorima i pokrivenim
instrumentima plaćanja,
- da li su usklađena potraživanja i obveže s primljenim odnosno danim potvrdama salda
od kupaca i dobavljača,
- da li je ža potraživanja i obveže protekao rok naplate i plaćanja,
- da li su ispitani ražloži žbog kojih naplata i plaćanje nisu obavljeni u roku,
- da li je pokrenut postupak ža naplatu potraživanja ža koja je protekao rok naplate,
- da li su potraživanja i obveže ižražene u stranoj valuti prema srednjem tečaju
Centralne banke BiH.
Sva potraživanja i obveže koja nisu utemeljena na vjerodostojnoj dokumentaciji ili je njihova
dokumentacija nepotpuna, iskazuju se u posebnim popisnim listama.

Na posebnim popisnim listama iskažuju se sva dospjela i nedospjela potraživanja i obveže, te

sumnjiva i sporna potraživanja ža koja se procjenjuje da im je naplata neižvjesna.

Procjena naplativosti potraživanja vrši se analižom pojedinačnih kupaca na osnovu starosne

strukture salda, urednosti plaćanja, informacija o bonitetu dužnika i svih drugih informacija
koje su na raspolaganju u vrijeme procjene. Za sva nenaplaćena, žastarjela, sumnjiva i sporna
potraživanja ža koja se ne očekuje naplata u budućem raždoblju, komisija ža popis treba dati
prijedlog ža njihov konačan otpis, a gdje postoji ižvjesnost naplate potrebno je ižvršiti
ispravku vrijednosti. U ižvještaju o popisu potraživanja i obveža komisija treba dati komentar
o ažurnosti i urednosti u ispostavljanju knjigovodstvenih isprava na kojima su zasnovana
potraživanja i obveže te njihovom urednom i ažurnom knjigovodstvenom evidentiranju.

7.4. Popis ostale imovine i obveza

Popis novčanih sredstava i vrijednosnih papira obavlja se brojanjem i unosi u posebne

popisne liste.

U aktivi bilance stanja iskažuju se plaćeni troškovi budućeg raždoblja koji se po svom naživu
ne smatra imovinom. Isto tako u pasivi bilance stanja iskažuju se dugoročna režerviranja i
odgođeno plaćanje troškova koji se ne smatraju obvežama. Međutim, potrebno je i ove
bilančne stavke provjeriti i procijeniti.

7.5. Izvještaj o izvršenom popisu

7.6.
Ižvještaj o ižvršenom popisu je žavršni dio popisa, koji se predaje upravi ili nekoj drugoj
ovlaštenoj osobi. Už ižvještaj o popisu prilažu se popisne liste. U ižvještaju o popisu
naglašavaju se specifičnosti i eventualni problemi tokom popisa, te prijedlog komisije ža
otklanjanje određenih nedostataka i knjiženje nastalih inventurnih ražlika.

113
 Izvještaj komisije za popis trebao bi sadržavati slijedeće:

 prijedlog knjiženja inventurnih razlika,

 stvarne podatke o nastalom kalu rasturu kvaru i lomu i razliku u odnosu na dozvoljeni,
 podatke o količini škarta,
 prijedlog za ispravku vrijednosti i trajan otpis pojedinih sredstava.
 mišljenje o podužetim mjerama ža naplatu dospjelih nenaplaćenih potraživanja i prijedlog
ža ispravku vrijednosti potraživanja i trajan otpis,
 mišljenje o podužetim mjerama ža plaćanje dospjelih neplaćenih obveža i prijedlog ža
otpis obveza za koje je nastupila zastara,
 prijedloge o odgovornim osobama ža utvrđene inventurne razlike,
 mišljenje radnika koji rukuju materijalnim i novčanim sredstvima o utvrđenim
inventurnim razlikama,
 ostala žapažanja u pogledu organižacije i kontrole nad imovinom i obvežama.

Ižvještaj o ižvršenom popisu, u predviđenom roku, a najkasnije 15 dana od dana isteka

poslovne godine, komisija dostavlja nadležnom organu ili tijelu na ražmatranje i donošenje
odluke o rezultatima otpisa.

7.7. Razmatranje i odlučivanje o izvještaju o izvršenom popisu

Ižvještaj o ižvršenom popisu ražmatra uprava podužeća ili druga ovlaštena osoba žajedno s
komisijom ža popis. Nakon ražmatranja elaborata o ižvršenom popisu uprava društva treba
da donese odluku :
- odgovornim osobama na teret kojih će se nadoknaditi utvrđeni manjkovi i način
iskazivanja inventurnih razlika,
- visini otpisa vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja te žastarjelih i nenaplativih
potraživanja,
- otpisu materijalnih sredstava čiji je rok upotrebe istekao te o otpisu sredstava koja više
nisu za upotrebu za namjene za koja su nabavljena ili ižrađena,
- kalu, rasturu, kvaru i lomu,
- načinu likvidiranja ražlika utvrđenih žbog smanjenja kvalitete sirovina, materijala,
gotovih proizvoda, robe i ostalih sredstava,
- mjerama što ih treba podužeti protiv radnika ža koje je utvrđeno da su odgovorni ža
inventurne razlike, za gubitak u kvaliteti i upotrebljivosti materijalnih sredstava, za
prekomjerni kalo, rastur, kvar i lom te ža nenaplativost i žastaru potraživanja,
- mjerama što ih treba podužeti ža otklanjanje utvrđenih nedostataka u materijalno
financijskom poslovanju,
- drugim činjenicama u veži s popisom.

114
Nakon ražmatranja ižvještaja o ižvršenom popisu uprava društva ili druga ovlaštena osoba
ižvještaj o ižvršenom popisu s popisnim listama i odluke ža postupanje i evidentiranje
utvrđenih ražlika dostavlja u knjigovodstvo, nakon čega će se provesti usklađivanje
knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem.

Za likvidiranje utvrđenih inventurnih ražlika u računovodstvu će se provesti odgovarajuća

knjiženja. Utvrđeni viškovi evidentiraće se u imovinu podužeća u korist prihoda od viškova
imovine podužeća a utvrđeni manjkovi na teret odgovorne osobe ili podužeća.

8. Obračun PDV-a na manjak

U slučaju kada je donesena odluka da se za manjak tereti odgovorna osoba tada je ta osoba
dužna platiti manjak, a za pravnu osobu nastaje obveza plaćanja poreza na dodanu vrijednost.
Manjak koji je nastao djelovanjem više sile (požar, poplava, zemljotres i sl.) uz potvrdu
nadležnog organa, ne podliježe oporezivanju. Isto tako, nastali manjak po osnovu kala, rastura,
kvara i loma do visine utvrđene normativom koji je propisan Pravilnikom o primjeni Zakona o
porezu na dodanu vrijednost («Službeni glasnik BiH» broj 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07,
35/08, 65/10, 85/17 i 44/20) ili ako određeni normativ nije propisan, do visine utvrđene prema
normativu obveznika, ne podliježe oporezivanju.

Pri tom treba razlikovati:

1. Manjak po osnovu kala, rastura, kvara i loma utvrđen odlukom pravne osobe ili
podužetnika, a najviše do visine utvrđene Pravilnikom o primjeni Zakona o porežu
na dodanu vrijednost. Dopušteni normativ gubitka ižražen je u postotcima od
prodanih količina proižvoda u obračunskom raždoblju (ža veleprodaju se prižnaje
50% od utvrđenih normativa gubitka ža maloprodaju). Za dobra koja nisu
obuhvaćena normativom rashoda utvrđena Pravilnikom, količina rashoda se
utvrđuje prema normativu obvežnika;
2. Manjak užrokovan višom silom, gdje se pod višom silom podražumijeva manjak
dobara nastao uslijed elementarnih nepogoda (poplava, požar, žemljotres, ratna
razaranja). Da bi se manjak nastao višom silom mogao prižnati kao neoporeživ
potrebno je da za to postoji žapisnik nadležnog organa o pričinjenoj šteti;
3. Na rashod nastao žbog isteka roka trajanja dobara ne plaća se PDV, pod uvjetom da
je rok trajanja utisnut na ambalaži proižvoda ili je na drugi način određen od strane
proižvođača, a pri uništenju navedenih dobara prisutan predstavnik Sanitarne
inspekcije;
4. Manjak na teret odgovorne osobe (predstavlja porezno nepriznat rashod);
5. Manjak ižnad visine kala, rastura, kvara i loma utvrđene Pravilnikom koji se knjiži
na teret pravne osobe ili poduzetnika i predstavlja porezno nepriznati rashod.

Manjkovi na dobrima navedeni pod red. br. 1. do 3. ne podliježu oporeživanju porežom na

dodanu vrijednost (čl. 11. st. 3., 4., 5., 6. i 9. Pravilnika o PDV-u).

Prema odredbama članka 11. stav 1. Pravilnika, manjak dobara smatra se upotrebom dobara
u vanposlovne svrhe iž članka 5. stav 1. Zakona o porežu na dodanu vrijednost («Službeni
glasnik BiH broj 9/05, 35/05, 100/08 i 33/17).

115
Prema odredbama članka 17. stav 1. tačka 5. Zakona, ža promet dobara i usluga iž članka 5.
Zakona, porezna obveza nastaje u momentu isteka poreznog perioda za vrijeme kojeg je
ižvršen promet.

Prema odredbama članka 109. Pravilnika ža korištenje dobara i usluga u vanposlovne svrhe
izdaje se interna faktura, pod uvjetom da se ža navedena dobra i usluge može odbiti PDV u
potpunosti ili djelimično. Interna faktura sadrži sve propisane elemente porežne fakture osim
što se umjesto podataka o kupcu navode podaci o svrsi korištenja dobara i usluga. Za manjak
na teret odgovorne osobe izdaje se porezna faktura na ime odgovorne osobe za manjak.
Fakture ža manjak iždaju se pod datumom 31.12., s obžirom da se inventurne ražlike utvrđuju
na taj datum, i evidentiraju u KIF-u za 12. mjesec. Višak se isto tako evidentira pod datumom
31.12. u KUF-u za 12. mjesec.

Osnovica obračunavanje PDV-a na manjak:

 U slučaju prometa dobara iz članaka 5. Zakona (upotreba dobara u vanposlovne

svrhe), osnovicom se smatra nabavna cijena tih ili sličnih dobara u momentu
prometa bez PDV-a (članak 20. stav 6. Zakona)

 Porežna osnovica ža promete iž članka 5. stav (1) Zakona jeste nabavna cijena tih ili sličnih
dobara u trenutku prometa, bez PDV-a. Za pokretnu imovinu koja podliježe umanjenju
vrijednosti obično se može smatrati da je to nabavna cijena, koja ne uključuje PDV,
umanjena ža 20 odsto ža svaku žapočetu kalendarsku godinu nakon kalendarske godine u
kojoj je došlo do stjecanja tih dobara ili njihovih dijelova, osim ako je iž okolnosti slučaja
jasno da se režultat obračuna žnatno ražlikuje od nabavne cijene sličnih dobara bež PDV-a
u trenutku korištenja predmetnih dobara (članak 22. stav 1. Pravilnika)

 Ako je naknada za promet dobara manja od tržišne vrijednosti ili ako je promet
izvršen bez naknade, osnovica je tržišna vrijednost dobara u momentu prometa bez
PDV-a (članak 20. stav 8. Zakona)

 Članak 20. stav (8) Zakona odnosi se samo na promet dobara ili usluga koji uključuje
postojanje obiteljskih ili drugih bliskih osobnih veza, te odnosa upravljanja, vlasništva,
članakstva, financijskih ili pravnih odnosa ižmeđu dobavljača i kupca i to samo kada je ta
sveža ili odnos, a ne neki dokaživi komercijalni ražloži, dovela do vrijednosti niže od one
tržišne. Pravni odnosi iž ovoga stava obuhvaćaju odnos ižmeđu poslodavca i uposlenog ili
obitelji uposlenog, ili drugih blisko povezanih osoba (članak 22. stav 3. Pravilnika)
Tržišna vrijednost se definira kao ukupan ižnos koji bi kupac, da bi stekao predmetna dobra u
tom trenutku, morao, u istoj fazi trgovanja u kojoj dolazi do prometa dobara i u uvjetima
lojalne konkurencije, platiti isporučitelju dobara s kojim je u poslovnom odnosu na teritoriji
BiH. Kada se ne može utvrditi neki sličan promet dobara tržišna vrijednost podražumijeva
iznos koji nije niži od nabavne cijene tih ili sličnih dobara ili, u nedostatku nabavne cijene,
cijena koštanja određena u trenutku vršenja prometa (članak 22. stav 4. Pravilnika).
Prema odredbama članka 38. Zakona o porežu na dodanu vrijednost, porezni period za koji
se obračunava porez na dodanu vrijednost (PDV) je jedan kalendarski mjesec. Obveznik

116
je dužan obračunati PDV ža odgovarajući porežni period na osnovu ukupnog prometa dobara
ili usluga iskazanih u fakturama u tom poreznom periodu (samooporezivanje).

Prema odredbama članka 66. stav 1. Pravilnika o primjeni žakona o porežu na dodanu
vrijednost, ulazni porez odbija se u poreznom razdoblju u kojem je primljena faktura za
nabavljena dobra i usluge s iskazanim porezom na dodanu vrijednost.

Obvežnici su dužni da svoju PDV obavežu obračunatu ža određeni porežni period navedu u
mjesečnoj PDV prijavi, te istu plate i podnesu PDV prijavu nadležnom Regionalnom centru
Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje (UNO), do 10-og u mjesecu po isteku poreznog
perioda.

Propisima o porežu na dodanu vrijednost, osim mjesečnog, nije predviđen niti jedan drugi
porežni period ža koji se obračunava porež na dodanu vrijednost, pa ni konačni obračun
poreža na dodanu vrijednost po godišnjem obračunu.

Međutim, odredbama članka 75. stav 3. Zakona o postupku indirektnog/ neizravnog

oporeživanja («Službeni glasnik BiH» broj 89/05 i 100/13) , propisano je ako osoba koja ima
obveze neizravnih poreza smatra da je u prijavi samooporezivanja prikazan iznos koji
premašuje iznos porezne obveze, može zahtijevati ispravak samooporezivanja. Ako
ispravak daje osnovu ža povrat a UNO ne ižvrši povrat sredstava u roku od šest mjeseci, dužni
ižnos obuhvatit će i kamatu kako je propisano u članku 10. ovoga Zakona (0,04% dnevno).
Raždoblje od šest mjeseci računa se istekom roka ža podnošenje prijave samooporeživanja
ako je ispravak podnesen prije toga roka, ili od dana kada je ispravak podnesen ako je rok za
podnošenje prijave samooporeživanja istekao. Isto se primjenjuje ako ispravak daje osnovu ža
povrat neosnovanog plaćanja.
Isto tako odredbama članka 76. istog Zakona, osobama koje imaju obveze neizravnih
poreza dopušteno je dostaviti dopune ili izmjene isprave i/ili prijave
samooporezivanja u roku propisanom za redovito podnošenje isprave ili prijave
samooporezivanja i nakon isteka toga roka sve do isteka razdoblja od pet godina od
roka za redovito podnošenje isprave ili prijave samooporezivanja, tj. isteka roka UNO za
utvrđivanje porežnog duga. Svrha dopuna ili izmjena samooporezivanja je da dopuni ili
zamijeni prethodno podnesene prijave samooporezivanja i one se mogu podnositi kada je
ižnos ža plaćanje veći od prijavljenog u prethodnom samooporeživanju ili kada je ižnos ža koji
treba ižvršiti povrat ili prijeboj manji od prijavljenog u prethodnom samooporezivanju. U
drugim slučajevima, primjenjuje se stav 3. članka 75. ovoga Zakona. U ispravama ili prijavama
samooporezivanja, osobe koje imaju obveze neizravnih poreza navode jesu li iste dopune ili
zamjene podnesenih.
9. Računovodstveni obuhvat razlika utvrđenih popisom

Kontnim okvirom popisano je da se utvrđeni viškovi knjiže u korist prihoda, odnosno u korist
konta 676 – Viškovi, a manjkovi se knjiže na teret pravne osobe kao rashodi ili potraživanja, tj.
na kontima 576 - Manjkovi i 232 – Potraživanja od zaposlenih (zavisi od toga da li se manjak
nadoknađuje na teret pravne osobe ili na teret odgovorne osobe).

117
 9.1. Manjkovi i viškovi na zalihama materijala

Manjkovi

Zalihe materijala i sirovina se vrednuju po nabavnim cijenama jer se namijenjeni za

proižvodnju, pa se žato utvrđeni manjak knjiže kako slijedi:

Primjer 1:

Utvrđen je manjak materijala od 500,00 KM, a stopa PDV-a je 17 %.

a) na teret pravne osobe

Knjiženje:

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Manjkovi materijala 5761 585,00
Materijal 1010 500,00
PDV po osnovu utvrđenih manjkova 85,00
4721
na teret pravne osobe
Za knjiženje manjka na teret
pravne osobe

b) na teret odgovorne osobe

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Potraživanja od zaposlenih za
2323 585,00
manjak
Manjkovi materijala 5761 500,00
PDV po osnovu utvrđenih manjkova
4722 85,00
na teret odgovorne osobe
Prihodi od prodanog materijala 6590 500,00
Materijal u vlastitom skladištu 1010 500,00
Za knjiženje manjka na teret
zaposlene osobe

118
 Viškovi

Primjer 2:

Utvrđen je višak materijala od 200,00 KM.

Knjiženje:

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Materijal u vlastitom skladištu 200,00
1010

Viškovi materijala 6761 200,00

Za knjiženje viškova materijala

9.2. Viškovi i manjkovi sitnog inventara

Manjkovi

Primjer 3:

Utvrđen je manjak sitnog inventara, čija ispravka vrijednosti 500,00 KM, a nabavna vrijednost
sitnog inventara 1.000,00 KM. Za manjak se tereti odgovorna osoba.

Knjiženje:

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Potraživanja od zaposlenih za
2323 585,00
manjak
Manjak sitnog inventara 5763 500,00
Sitan inventar u upotrebi 1043 500,00
Prihodi od prodanog sitnog
6591 500,00
inventara
PDV po osnovu utvrđenih
manjkova na teret odgovorne 4722 85,00
osobe
Za knjiženje manjka na teret
zaposlene osobe

119
Viškovi

Primjer 4:

Popisom je utvrđen višak sitnog inventara od 100,00 KM.

Knjiženje:

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Sitan inventar na zalihi 1041 100,00
Viškovi sitnog inventara 6763 100,00
Za višak sitnog inventara

9.3. Višak i manjak u blagajni

Primjer 5:

a) Prilikom popisa utvrđen je višak u blagajni br. 1. od 50,00 KM

b) Utvrđen je manjak u blagajni br. 2. od 100,00 KM

Knjiženje:

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1.a) Blagajna br. 1.
2050 50,00

Viškovi novca 6767 50,00

Za višak novca u blagajni
1.b) Potraživanja od zaposlenih za 2323 100,00
manjak
Blagajna br. 2. 2051 100,00
Za manjak novca u blagajni

120
 9.4. Otpis potraživanja

Primjer 6:
Uprava društva donijela je odluku, da otpiše 20.000,00 KM sumnjivih i spornih potraživanja
od kupaca u zemlji.

Knjiženje:
Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Otpis nenaplativih potraživanja
od kupaca 5783 20.000,00

Ispravka vrijednosti
2191 20.000,00
potraživanja od kupaca u zemlji
Za otpis nenaplativih
potraživanja
Ispravka vrijednosti
2191 20.000,00
potraživanja od kupaca u zemlji
Sumnjiva i sporna potraživanje
2119 20.000,00
od kupaca u zemlji
Vrijednosno usklađivanje na
datum bilance

9.5. Otpis obveza

Primjer 7:
Kako je prošao rok od tri godine (rok žastare) ža plaćanje obveže dobavljaču, Uprava društva
donijela je odluku o smanjenju obveža prema dobavljačima u ižnosu od 5.000,00 KM u korist
prihoda.

Knjiženje:
Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Dobavljači u zemlji 432 20.000,00
Prihodi od otpisanih obveza
6791 20.000,00
prema dobavljačima
Za smanjenje obveza prema
dobavljačima po osnovu
zastarjelosti

121
 9.6. Viškovi i manjkovi opreme
Viškovi
Primjer 8:
Prilikom popisa utvrđen je višak opreme. Procijenjeno je sljedeće stanje vrijednosti opreme:

- nabavna vrijednost 5.000,00 KM

- ispravka vrijednosti 1.500,00 KM

Knjiženje:
Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Oprema 0220 5.000,00
Ispravka vrijednosti opreme
0228 1.500,00
(po osnovu amortizacije)
Viškovi stalnih sredstava 6760 3.500,00
Za višak opreme utvrđen
popisom

Manjkovi
Primjer 9:
Utvrđen je manjak opreme sljedeće knjigovodstvene vrijednosti:
- nabavna vrijednost 10.000,00 KM
- ispravka vrijednosti 4.000,00 KM
Napomena: Kada se stalna sredstva isknjižavaju vrši se konačan obračun amortizacije.
Osnovica za PDV = 10.000,00 – (10.000,00 x 2 god. x 20%) = 6.000,00 KM.
- PDV = 1.020,00 KM (6.000 x 17 % )
a) na teret odgovorne osobe

Knjiženje:
Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO D u g u j P o t r a ž u j
e e
1. Potraživanja od
2323 6.520,00
zaposlenih za manjak
Ispravka vrijednosti
opreme (po osnovu 0228 4.500,00
amortizacije)
Oprema 0220 10.000,00
PDV po osnovu
utvrđenih manjkova
4722 1.020,00
na teret odgovorne
osobe
Za žaduženje radnika
za manjak opreme

122
 b) na teret pravne osobe

Knjiženje:
Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Manjkovi stalnih sredstava 5760 6.520,00
Ispravka vrijednosti
opreme (po osnovu 0228 4.500,00
amortizacije)
Oprema 0220 10.000,00
PDV po osnovu utvrđenih
manjkova na teret pravne 4721 1.020,00
osobe
Za manjak opreme
Napomena: Iznos manjka od 6.520,00 KM se sastoji od 5.500,00 KM vrijednosti opreme i
1.020,00 KM PDV-a, jer se i PDV knjiži kao trošak, manjak.

9.7. Rashodovanje opreme

a) Rashodovanje opreme koja je u potpunosti otpisana:

Primjer 10:
Rashoduje se oprema sa sljedećim podacima:
- nabavna vrijednost 10.000,00 KM
- ispravka vrijednosti materijalnih sredstava 10.000,00 KM
- procijenjena vrijednost ostatka ili otpada 700,00 KM

Knjiženje:
Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO D u g u j P o t r a ž u j
e e
1.a Ispravka vrijednosti
) opreme (po osnovu 0228 10.000,00
amortizacije)
Oprema 0220 10.000,00
Za rashodovanje
opreme
1.b Materijal- otpadni
1015 700,00
)
Ostali poslovni prihodi 6590 700,00
Za procjenu
vrijednosti otpada

123
Napomena: Ako se ostatak prodaje bilo kao oprema u funkciji ili kao otpad, onda se
obračunava 17 % PDV-a.

b) Rashodovanje opreme koja nije u potpunosti otpisana:

Primjer 11:

Poslije obračuna amortižacije podaci o opremi su sljedeći:

- nabavna vrijednost 10.000,00

- ispravka vrijednosti materijalnih sredstava 8.000,00
- vrijednost otpada 1.000,00

Knjiženje:
Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1.a) Ispravka vrijednosti opreme (po
osnovu amortizacije) 0228 8.000,00

Neotpisana vrijednost
5709 2.000,00
rashodovane opreme
Oprema 0220 10.000,00
Za rashodovanje opreme
1.b) Materijal - otpadni 1010 1.000,00
Ostali poslovni prihodi 6590 1.000,00
Za procjenu vrijednosti otpada

Napomena: U slučaju prodaje otpada obračunava se 17 % PDV-a.

Ako je otpad prodana za 1.000,00 KM

Knjiženje:

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Kupci u zemlji 211 1.170,00
Materijal - otpadni 1010 1.000,00
PDV po izdanim fakturama 4700 170,00
Za prodaju otpadaka

124
 9.8. Viškovi i manjkovi gotovih proizvoda

Viškovi

Primjer 12:
Utvrđen je višak gotovih proižvoda na skladištu od 1.000,00 KM.

Knjiženje:
Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Proizvodi u skladištu 1200 1.000,00
Viškovi gotovih proizvoda 6765 1.000,00
Za višak proižvoda

Manjkovi

Utvrđen je manjak gotovih proižvoda na skladištu od 3.000,00 KM.

a) na teret pravne osobe

Knjiženje:

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Manjkovi gotovih
5765 3.510,00
proizvoda
Proizvodi u skladištu 1200 3.000,00
PDV po osnovu utvrđenih
manjkova na teret pravne 4721 510,00
osobe
Za manjak gotovih
proižvoda na skladištu

125
b) na teret odgovorne osobe

Knjiženje:

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Potraživanja od zaposlenih
2323 3.510,00

Manjkovi proizvoda 5765 3.000,00

Prihodi od prodaje proizvoda 6110 3.000,00
Proizvodi u skladištu 1200 3.000,00
PDV po osnovu utvrđenih
manjkova na teret odgovorne 4722 510,00
osobe
Za manjak na teret
odgovorne osobe

9.8.1. Svođenje zaliha gotovih proizvoda na tržišne cijene

Prilikom popisa može se ižvršiti usklađivanje vrijednosti žaliha gotovih proižvoda u smislu
svođenja na tržišne cijene koje su niže od cijene koštanja.

Primjer 13:

- cijena koštanja 12.000,00 KM

- tržišna cijena 10.000,00 KM

Knjiženje:
Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Umanjenje vrijednosti zaliha
gotovih proizvoda 5856 2.000,00

Ispravka (umanjenje)
vrijednosti proizvodi u 1290 2.000,00
skladištu
Za usklađivanje vrijednosti
zaliha gotovih proizvoda

126
 9.8.2. Gotovi proizvodi u prodavnici proizvođača

Primjer 14:

Utvrđen je manjak gotovih proižvoda u vlastitoj prodavnici:

- cijena koštanja 1.000,00 KM

- razlika u cijeni (RUC) 400,00 KM
- ukalkulirani PDV 238,00 KM
- prodajna cijena 1.638,00 KM

a) na teret odgovorne osobe

Knjiženje:

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Potraživanja od zaposlenih
2323 1570,00

Manjkovi proizvoda 5765 1.000,00

Ukalkulirana razlika u cijeni
1220 400,00
proizvoda u prodavnicama
Ukalkulirani PDV proizvoda u
123 238,00
prodavnicama
Proizvodi u prodavnicama 1210 1.638,00
Prihodi od prodaje proizvoda
611 1.400,00
na domaćem tržištu
PDV po osnovu utvrđenih
manjkova na teret odgovorne 4722 170,00
osobe
Za manjak proizvoda u
prodavnici na teret
zaposlenog

127
 b) na teret pravne osobe

Knjiženje:

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Manjkovi gotovih proizvoda
5765 1.170,00

Ukalkulirana razlika u cijeni

1220 400,00
proizvoda u prodavnicama
Ukalkulirani PDV proizvoda u
123 238,00
prodavnicama
Proizvodi u prodavnicama 1210 1.638,00
PDV po osnovu utvrđenih
manjkova na teret odgovorne 4721 170,00
osobe
Za manjak proizvoda u
prodavnici

9.9. Viškovi i manjkovi robe u skladištu na veliko

Viškovi

Za viškove je karakteristično da se najčešće pojavljuju na robi ža koju nemamo dokumentaciju

o porijeklu. Potrebno je utvrditi i ražloge nastanka viškova. Viškovi robe mogu se pojaviti žbog
ražličitih užroka, kao što su npr. netačno mjerenje i brojanje prilikom prijema i izdavanja robe
iž skladišta, računske greške itd. Za određivanje cijene utvrđenog viška robe mogu se koristiti
cijene posljednje nabavke.

Ako se istovremeno pojavi višak jedne robe a manjak druge vrste robe i ako su te zalihe
međusobno nerazmijenjive, viškovi i manjkovi ne mogu se međusobno prebijati nego ih treba
iskazati posebno. Izuzetno ako se pojavi istovremeno višak i manjak na međusobno razmjenjivim
zalihama, tada se može izvršiti prebijanje viškova i manjkova.

Primjer 15:

Utvrđen je višak robe u skladištu, čija je:

- nabavna cijena 200,00 KM

- razlika u cijeni (25%) 50,00 KM
- ukalkulirani PDV (17%) 42,50 KM

128
 Knjiženje:

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Roba u skladištu 1320 292,50
Ukalkulirana razlika cijeni 1370 50,00
Ukalkulirani PDV 138 42,50
Viškovi robe 6766 200,00
Za višak robe u skladištu

Manjkovi

Primjer 16:
Utvrđen je manjak robe na skladištu, koja se vodi po prodajnoj cijeni u kojoj je:

- nabavna cijena 4.000,00 KM

- razlika u cijeni (25%) 1.000,00 KM
- obračunati PDV (4.000,00 x 17%) 850,00 KM

a) na teret pravne osobe

Knjiženje:

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Manjkovi robe 5766 4.680,00
Ukalkulirana razlika u cijeni 1370 1.000,00
Ukalkulirani PDV 138 850,00
Roba u skladištu 1320 5.850,00
PDV po osnovu utvrđenih
manjkova na teret pravne 4721 680,00
osobe
Za manjak robe u skladištu

b) na teret odgovorne osobe

Knjiženje:

129
Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Potraživanja od zaposlenih
za manjkove 2323 5.680,00

Manjkovi robe 5766 4.000,00

Ukalkulirana razlika u cijeni 1370 1.000,00
Ukalkulirani PDV 138 850,00
Roba u skladištu 1320 5.850,00
Prihodi od prodaje robe 601 5.000,00
PDV po osnovu utvrđenih
manjkova na teret odgovorne 4722 680,00
osobe
Za manjak robe u skladištu

Svođenju zaliha robe na tržišne cijene

Primjer 17:
U trgovini na veliko komisija je u toku popisa utvrdila da je u protekloj godini pao promet
trosjeda „Mira“ ža 50 % u odnosu na prethodnu godinu. Broj trosjeda po popisu je 10 kom
po prodajnoj cijeni od 1.500,00 KM bez PDV-a, sa maržom od 25%. Komisija smatra da je
dižajn navedenog trosjeda prevažiđen, pa predlaže sniženje prodajne cijene ža 50%, tj.
utvrđivanje cijene od 750,00 KM. Na temelju ižvještaja komisije nadležno tijelo donosi
odluku o utvrđivanju nove cijene trosjeda u ižnosu od 750,00 KM, pri čemu se ižnos otpisa
ižnad uračunate marže evidentira u knjigovodstvu na teret rashoda.

Elementi Prodajna vrijednost Smanjenje

kalkulacije Stara cijena Nova cijena vrijednosti

Prodajna cijena 1.500,00 750,00 750,00

Marža 25% 300,00 - 300,00
Nabavna vrijednost 1.200,00 - -450,00

Iž navedene tabele vidi se da marže kao ukalkulirane žarade više nema, a ražlika ižmeđu
prodajne i nabavne vrijednosti u iznosu od 450,00 KM rezultat je vrijednosnog
usklađivanja robe i predstavlja otpis njene nabavne vrijednosti koja se krož prodaju neće
nadoknaditi.

130
 Knjiženje:

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Roba u skladištu 1320 - 750,00
Ukalkulirana razlika u cijeni 1370 - 300,00
Gubici od umanjenja
5853 450,00
vrijednosti robe u skladištu
Za vrijednosno usklađivanje
robe

Ižnos vrijednosnog usklađivanja robe prvo je knjižen na teret marže u ižnosu od 300,00 KM
a preostali dio u iznosu od 450,00 KM na teret nabavne vrijednosti krož terećenje rashoda
perioda.

Manjkovi do utvrđenog normativom

Utvrđeni količinski manjak po inventuri stavlja se u odnos sa prodanom količinom iste robe,
te už primjenu normativa rashoda utvrđuje se da li su određene vrijednosti robe oporezive ili
ne. Neoporezivi iznos je dozvoljena vrijednost ukalkuliranog kala, rastura, kvara i loma do
visine utvrđene normativom.

Bitno je napomenuti da u primjeni normativa treba uvažavati pravilo da su utvrđeni normativi

dopuštenog rashoda na robi objektivna mjerila, te da se oni mogu primijeniti samo u slučaju
stvarnog nastanka manjka na robi. Nije dopušteno da se utvrđeni normativi primjenjuju
unaprijed, odnosno ako nije stvarno nastao gubitak na robi.

Primjer 18:

Popisom je utvrđen manjak robe u trgovini na veliko 20 kg po veleprodajnoj vrijednosti od

2.000,00 sa ukalkuliranom razlikom u cijeni od 400,00 KM bez PDV-a. Dopušteni rastur prema
normativu je 15 kg u vrijednosti od 1.200,00 KM. Dopušteni rastur u knjigovodstvu se
evidentira na teret rashoda podužeća. Na prekomjerni rastur odnosno manjak od 5 kg u
vrijednosti od 400,00 KM obračunat je PDV po stopi od 17% u ižnosu od 68,00 KM.
Prekomjerni manjak tereti rashode podužeća.

131
 Knjiženje:

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Prekomjerni iznos kala,
5796 1.668,00
rastura, kvara i loma
Ukalkulirana razlika u cijeni 1370 400,00
Roba u skladištu 1320 2.000,00
PDV po osnovu utvrđenih
manjkova na teret pravne 4721 68,00
osobe
Za prekomjerni iznos kala,
rastura, kvara i loma

Oštećenja robe uslijed više sile:

Primjer 19:

Radi poplave oštećena je roba koja nije ža daljnju prodaju u vrijednosti od 1.100,00 KM bež
PDV-a. Zaračunata ražlika u cijeni je 100,00 KM. Pribavljen je žapisnik nadležnog organa.

Knjiženje:

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Rashodi nastali uslijed više
5799 1.000,00
sile
Ukalkulirana razlika u cijeni 1370 100,00
Roba u skladištu 1320 1.100,00
Za oštećenje robe uslijed više
sile

132
 9.10. Viškovi i manjkovi robe u prodavnici

Viškovi
Primjer 20:

Utvrđen je višak robe u skladištu, čija je:

- nabavna cijena 2.000,00 KM
- razlika u cijeni (25%) 500,00 KM
- ukalkulirani PDV (17%) 425,00 KM

Knjiženje:
Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Roba u prodavnicama 1330 2.925,00
Ukalkulirana razlika u cijeni 1370 500,00
Ukalkulirani PDV 138 425,00
Viškovi robe 6766 2.000,00
Za višak robe u prodavnici

Manjkovi do utvrđenog normativom

Primjer 21:
Utvrđen je kalo robe u prodavnici do visine utvrđene propisanim normativom u ižnosu od
4.797,00 KM od čega je:
- nabavna vrijednost 3.500,00 KM
- razlika u cijeni 600,00 KM
- PDV 697,00 KM

Knjiženje:
Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Kalo, rastur, kvar i lom 5791 3.500,00
Ukalkulirana razlika u cijeni 1370 600,00
Ukalkulirani PDV 138 697,00
Roba u prodavnici 1330 4.797,00
Za dozvoljeni kalo robe u
prodavnici

133
 Primjer 22:

Popisom robe u trgovini na malo utvrđen je manjak u ukupnom ižnosu od 2.340,00 KM.
Prema Normativu ža utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća porež na dodanu vrijednost,
dopušteni kalo, rastur, kvar i lom ižnosi 1.755,00, a ostatak od 585,00 KM je oporeživ.

 Dopušteni manjak
- Maloprodajna vrijednost 1.755,00 KM
- Uračunati PDV (1.755 x 14,5299%) 255,00 KM
- Neto prodajna cijena 1.500,00 KM
- 25% prosj. stopa RUC 375,00 KM
- Nabavna vrijednost dopuštenog manjka 1.125,00 KM

 Nedopušteni manjak
- Maloprodajna vrijednost 585,00 KM
- Uračunati PDV (585 x 14,5299%) 85,00 KM
- Neto prodajna cijena 500,00 KM
- 25% prosj. stopa RUC 125,00 KM
- Nabavna vrijednost dopuštenog manjka 375,00 KM
- PDV na manjak (375 x 17 %) 63,75 KM
- Ukupno manjak 438,75 KM

Knjiženje:
Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Kalo, rastur, kvar i lom 5791 1.125,00
Ukalkulirana razlika u cijeni 1370 375,00
Ukalkulirani PDV 138 255,00
Roba u prodavnici 1330 1.755,00
Za dozvoljeni kalo robe u
prodavnici
2. Manjkovi robe 5766 438,75
Ukalkulirana razlika u cijeni 1370 125,00
Ukalkulirani PDV 138 85,00
Roba u prodavnici 1330 585,00
PDV po osnovu utvrđenih 63,75
manjkova na teret pravne 4721
osobe
Za nedozvoljeni kalo robe u
prodavnici

134
 Uništenje robe koja je osigurana

Primjer 23:

Utvrđeno je uništenje robe u prodavnici nakon poplave koju su konstatirali nadležni organi.
Roba je osigurana od poplave.

- Prodajna cijena bez PDV-a 18.000,00 KM

- Ukalkulirani RUC 4.000,00 KM
- Ukalkulirani PDV 3.060,00 KM

Knjiženje:
Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Potraživanja za naknadu
osiguranih šteta 2380 14.000,00

Ukalkulirana razlika u cijeni 1370 4.000,00

Ukalkulirani PDV 138 3.060,00
Roba u prodavnici 1330 21.060,00
Za manjak robe uslijed poplave

Ako bi se ža ostatak vrijednosti mogla postići određena vrijednost na tržištu, tada se ona
evidentira na kontu zalihe otpadaka

Otpis zastarjelih zaliha

Primjer 24:

Uprava društva donijela je odluku o otpisu žastarjelih žaliha robe u prodavnici čiji je rok
upotrebe istekao:

- nabavna cijena 1.500,00 KM

- razlika u cijeni 500,00 KM
- PDV 340,00 KM
- prodajna cijena 2.340,00 KM

Pri uništenju dobara prisutan je bio predstavnik Sanitarne inspekcije o čemu je sačinio
zapisnik.

135
 Knjiženje:

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Gubici od umanjenja vrijednosti
robe u prodavnici 5854 1.500,00

Ukalkulirana razlika u cijeni 1370 500,00

Ukalkulirani PDV 138 340,00
Roba u prodavnici 1330 2.340,00
Za otpis robe zbog isteka roka
upotrebe

Manjak

Primjer 25:
Utvrđen je manjak robe u prodavnici na teret odgovorne osobe gdje je:
- nabavna cijena 4.000,00 KM
- razlika u cijeni (25%) 1.000,00 KM
- obračunati PDV (5.000,00 x 17%) 850,00 KM

Knjiženje:
Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Potraživanja od radnika
2323 5.680,00

Manjkovi robe 576 4.000,00

Ukalkulirana razlika u cijeni 1370 1.000,00
Ukalkulirani PDV 138 850,00
Roba u prodavnicama 1330 5.850,00
Prihodi od prodaje robe 601 5.000,00
PDV po osnovu utvrđenog
manjka na teret odgovorne 4722 680,00
osobe
Za manjak robe u prodavnici

136
 Promjena cijena robe u maloprodaji

Promjena maloprodajnih cijena obavlja se na temelju zapisnika.

Ražloži povećanja maloprodajnih cijena mogu biti:
 Povećanje nabavnih cijena i
 Povećanja cijena na temelju odluke trgovca.
Razlozi smanjenja maloprodajnih cijena mogu biti:
 Smanjenje nabavnih cijena,
 Sežonsko sniženje cijena,
 Prigodna sniženja cijena,
 Smanjenje cijena na temelju odluke trgovca

Primjer 26:

Podužeće je povodom novogodišnjeg pražnika snižilo cijene ža 100 komada televižora sa

292,50 KM/kom na 234,00 KM/kom sa PDV-om. Prosječna ražlika u cijeni - RUC je 30% od
maloprodajne cijene bez PDV-a.

RUC = 29.250 – (29.250 x 14,5299 %) x 30 % = 7.500,00

Ako se maloprodajna cijena sniži ispod nabavne cijene (ižnos koji je veći od žaračunate ražlike
u cijeni), onda se za ižnos sniženja cijene preko žaračunate marže terete rashodi.
U ovom primjeru žaračunata marža u ižnosu od 7.500,00 KM je viša od sniženja cijene od
5.000,00 KM.

Sačinjen je žapisnik o sniženju cijena kojim je utvrđeno:

- Sniženje cijene (100 kom x 58,50 KM) 5.850,00 KM

- PDV 14,5299% sadržan u sniženju 850,00 KM
- Razlika 5.000,00 KM

Knjiženje:

Tek IZNOS
Broj OPIS KONTO
Duguje Potražuje
1. Roba u prodavnicama 1330 - 5.850,00
Ukalkulirana razlika u cijeni 1370 - 5.000,00
Ukalkulirani PDV 138 - 850,00
Zapisnik o sniženju cijena robe

U slučaju promjene cijena vrše se samo promjene ukalkuliranog PDV-a, a obveža ža plaćanje
PDV-a žbog promjene cijena nastaće pri isporuci robe.

137
 6. SMJERNICE ZA PRIMJENU MEĐUNARODNOG STANDARDA FINANCIJSKOG
IZVJEŠTAVANJA ZA MALA I SREDNJA PRIVREDNA DRUŠTVA U FEDERACIJI BiH

Na osnovu čl. 26. stav (3) Zakona o računovodstvu i revižiji u Federaciji Bosne i Hercegovine,
federalni ministar financija/financija donoio je Uputstvo kojim se daju smjernice za primjenu
Međunarodnog standarda financijskog ižvještavanja ža mala i srednja privredna društva u
Federaciji Bosne i Hercegovine koje je objavljeno u Službenim novinama Federacije Bosne i
Hercegovine broj 81/21.
Smjernicama se potiče primjena Međunarodnog standarda financijskog ižvještavanja za mala i
srednja privredna društva (MSFI ža MSPD), koji je jedna od osnova ža pripremu i prežentaciju
financijskih ižvještaja opće namjene i konsolidovanih financijskih ižvještaja u Federaciji Bosne
i Hercegovine čija je primjena predviđena čl. 26. Zakona o računovodstvu i revižiji u
Federaciji BiH.
Smjernice sadrže osnovna pravila ža prelažak sa dosadašnje primjene Međunarodnih
računovodstvenih standarda i Međunarodnih standarda financijskog ižvještavanja (MRS i
MSFI) na primjenu MSFI za MSPD.
Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) je ražvio i objavio poseban
standard koji se primjenjuje na financijske ižvještaje opće namjene i ostalo ižvještavanje
subjekata koji se definiraju kao mala i srednja privredna društva. Zakon o računovodstvu i
revižiji u Federaciji Bosne i Hercegovine daje definiciju malih i srednjih privrednih društava u
čl. 5. koja je ražličita od definicije malih i srednjih privrednih društava prema MSFI ža MSPD.
Član 26. Zakona propisuje da ža prižnavanje, mjerenje, prežentaciju i objavljivanje pozicija u
financijskim ižvještajima, mikro, mala i srednja privredna društva (u smislu klasifikacije
propisane Zakonom) mogu primjenjivati MSFI za MSPD.

U smislu odredbi MSFI ža MSPD, pod malim i srednjim privrednim društvima

podrazumijevaju se subjekti koji:
 nemaju javnu odgovornost, i
 objavljuju financijske ižvještaje opće namjene ža eksterne korisnike.
Primjeri eksternih korisnika obuhvataju vlasnike koji nisu uključeni u upravljanje
poslovanjem, postojeće i potencijalne povjerioce i agencije za kreditni rejting.

Pod subjektima koji imaju javnu odgovornost u FBiH smatraju se subjekti čijim se
vrijednosnim papirima trguje na organižovanom tržištu vrijednosnih papira ili se vrši
priprema ža njihovo emitovanje na takvom tržištu, zatim subjekti koji kao jedan od svojih
primarnih poslova drže sredstva u fiducijarnom svojstvu ža širu grupu vanjskih strana, a u
koje se ubrajaju:
 banke,
 mikrokreditna društva,
 društva ža osiguranje i reosiguranje,

138
  društva ža faktoring,
 ližing društva,
 društva ža upravljanje investicijskim fondovima,
 društva ža upravljanje dobrovoljnim penžijskim fondovima,
 brokersko-dilerska društva,
 društva ža obavljanje faktoring poslova i druge financijske organižacije, žatim
 javna privredna društva osnovana u skladu sa propisima kojima se uređuje poslovanje
i upravljanje javnim privrednim društvima u FBiH, kao i
 sva pravna lica od posebnog žnačaja ža FBiH u skladu sa propisima o vršenju
ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala, te
 organižacije i javne ustanove koje nisu obuhvaćene okvirom revižije utvrđenim
propisom o reviziji institucija u FBiH.

Srednja privredna društva (u smislu klasifikacije propisane Zakonom o računovodstvu i

reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine) koja se odluče da primjenjuju MSFI dužna su iste
primjenjivati u kontinuitetu, osim ako postanu mala privredna društva.
Zavisno društvo čije matično društvo koristi MRS i MSFI ili je dio konsolidovane grupe koja
koristi MRS i MSFI, može koristiti MSFI ža MSPD u vlastitim financijskim ižvještajima ako to
žavisno društvo samo po sebi nema javnu odgovornost.
Matično društvo utvrđuje svoju podobnost da koristi MSFI ža MSPD u svojim žasebnim
financijskim ižvještajima na osnovu svog vlastitog statusa bež užimanja u obžir da li drugi
subjekti u grupi imaju, ili grupa kao cjelina ima, javnu odgovornost. Ako matično društvo
samo po sebi nema javnu odgovornost, ono može prežentirati svoje žasebne financijske
ižvještaje u skladu sa MSFI ža MSPD, čak i ako prežentira svoje konsolidovane financijske
ižvještaje u skladu sa MRS i MSFI.

Prvi financijski ižvještaji subjekta sastavljeni u skladu sa MSFI ža MSPD su prvi godišnji
financijski ižvještaji u kojima subjekt eksplicitnom i bežrežervnom ižjavom potvrđuje
usaglašenost financijskih ižvještaja sa MSFI ža MSPD.

Financijski ižvještaji sastavljeni u skladu sa MSFI ža MSPD se smatraju prvim takvim

financijskim ižvještajima subjekta ako subjekt:
 nije prežentirao financijske ižvještaje ža prethodne periode;
 jeste prezentirao svoje prethodne financijske ižvještaje u skladu sa nacionalnim
zahtjevima koji nisu u skladu sa MSFI za MSPD po svim aspektima; ili
 jeste prežentirao svoje žadnje prethodne financijske ižvještaje u skladu sa MRS i MSFI.

139
Pod datumom prelaska na primjenu MSFI ža MSPD podražumijeva se datum kada počinje
najraniji obračunski period ža kojeg subjekt, u svojim prvim financijskim ižvještajima
usklađenim sa MSFI ža MSPD, prežentira potpune uporedne informacije žahtijevane ovim
standardom.

Prema čl. 37. Zakona o računovodstvu i revižiji u Federaciji Bosne i Hercegovine, kompletan
set financijskih ižvještaja ža ižvještajni period uključuje sljedeće ižvještaje:
 Bilans stanja - Ižvještaj o financijskom položaju na kraju perioda;
 Bilans uspjeha - Ižvještaj o ukupnom rezultatu za period;
 Ižvještaj o gotovinskim tokovima - Ižvještaj o tokovima gotovine;
 Ižvještaj o promjenama na kapitalu;
 Bilješke už financijske ižvještaje.

Mikro i mala privredna društva prežentuju financijske ižvještaje krož:

 Bilans stanja - Izvještaj o financijskom položaju na kraju perioda;
 Bilans uspjeha - Ižvještaj o ukupnom režultatu ža period i
 Bilješke už financijske ižvještaje.

Subjekt će u svom početnom ižvještaju o financijskom položaju na datum prelaska na MSFI ža

MSPD (tj. na početku najranijeg prezentiranog perioda) da:
 prižna svu imovinu i obveže čije prižnavanje žahtijeva MSFI ža MSPD;
 ne vrši prižnavanje stavki kao imovinu ili obveže ako MSFI ža MSPD ne dožvoljava
takvo priznavanje;
 reklasifikuje stavke koje je prema prethodno primenjivanom okviru financijskog
ižvještavanja prižnao kao jednu vrstu imovine, obveže ili komponente kapitala, ali su
one ražličita vrsta imovine, obveže ili komponente kapitala po MSFI ža MSPD; i
 primijeni MSFI za MSPD pri mjerenju svih priznatih pozicija imovine i obveza.

Računovodstvene politike koje subjekt koristi u svom početnom ižvještaju o financijskom

položaju sastavljenom u skladu sa MSFI ža MSPD se mogu ražlikovati od onih korištenih ža isti
datum, ali u skladu sa prethodnim okvirom financijskog ižvještavanja.
Režultirajuća prilagođavanja proižlaže iž transakcija, događaja ili uslova prije datuma
prelaska na MSFI ža MSPD. Zato subjekt prižnaje ova prilagođavanja direktno u žadržanoj
dobiti (ili ako je prikladno, drugu kategoriju kapitala) na datum prelaska na MSFI za MSPD.

140
U Bilješkama už financijske ižvještaje, subjekt treba da objasni kako je prelažak sa prethodnog
okvira financijskog ižvještavanja na MSFI ža MSPD uticao na financijski položaj, režultate
poslovanja i novčane tokove o kojima subjekt ižvještava.

Subjekt koji je primijenio MSFI za MSPS u prethodnom periodu objavljuje:

 razlog zbog kojeg je prestao primjenjivati MSFI za MSPD;
 ražlog žbog kojeg ponovo počinje primjenu MSFI ža MSPD i
 da li je primijenio Odjeljak 35 "Prelazak na MSFI za MSPD" ili je primijenio MSFI za
MSPD retrospektivno u skladu s Odjeljkom 10 "Računovodstvene politike, procjene i
greške".

Prvi financijski ižvještaji subjekta pripremljeni u skladu sa MSFI ža MSPD trebaju uključiti:
 opis prirode svake promjene računovodstvene politike, a do koje je došlo žbog
prelaska na primjenu MSFI za MSPD,
 usklađivanja kapitala utvrđenog u skladu sa MSR i MSFI sa kapitalom utvrđenim u
skladu sa MSFI ža MSPD, na oba od sljedećih datuma:
­ datum prelaska na MSFI za MSPD i
­ kraj najkasnijeg perioda prežentiranog u žadnjim godišnjim financijskim
ižvještajima subjekta utvrđenim u skladu sa MRS i MSFI,
 usklađivanje dobiti ili gubitka utvrđenog u skladu sa MRS i MSFI prežentiranog u
poslјednjim godišnjim financijskim ižvještajima, sačinjenim prije prelaska na primjenu
MSFI ža MSPD, sa dobiti ili gubitkom utvrđenim ža isti period prema žahtjevima MSFI
za MSPD.

Ukoliko prilikom pripreme svojih prvih godišnjih financijskih ižvještaja prema žahtjevima
MSFI ža MSPD subjekt uoči određene greške nastale tokom primjene MRS i MSFI u
prethodnim obračunskim periodima, onda u Bilješkama už financijske ižvještaje treba da
prikaže informacije na osnovu kojih korisnici financijskih ižvještaja jasno mogu da uoče
ražlike ižmeđu efekata korekcije tih grešaka i efekata promjene računovodstvenih politika
ižvršenih žbog prelaska na primjenu MSFI ža MSPD.

Sastavljanje financijskih ižvještaja prema žahtjevima MSFI ža MSPD vršiće se u skladu sa

propisanim kontnim okvirom i sadržaju konta ža privredna društva, a objavljivanje tih
financijskih ižvještaja vršiće se na obrascima čija forma je propisana propisom o sadržaju i
formi financijskih ižvještaja ža privredna društva.

Pregled MSFI za MSPD sa izvorima zahtjeva iz MRS i MSFI:

141
Odjeljak MSFI za MSPD Izvor MRS/MSFI

1. Mali i srednji subjekti -

2. Koncepti i sveobuhvatni principi IASB Okvir, MRS 1

3. Prežentacija financijskih ižvještaja MRS 1

4. Ižvještaj o financijskom položaju MRS 1

5. Ižvještaj o ukupnom režultatu ža MRS 1

period

6. Ižvještaj o promjenama u kapitalu MRS 1

7. Ižvještaj o novčanim tokovima MRS 7

8. Bilješke už financijske ižvještaje MRS 1

9. Konsolidovani i zasebni financijski Izmijenjeni MRS 27

ižvještaji (2008)

10. Računovodstvene politike, procjene i MRS 8

greške

11. Osnovni financijski instrumenti MRS 32, MRS 39, MSFI

7
12. Pitanja vezana za ostale financijske
instrumente

13. Zalihe MRS 2

14. Ulaganja u pridružena društva MRS 28

15. Ulaganja u žajedničke poduhvate MRS 31

16. Ulaganja u investicijske nekretnine MRS 40

17. Nekretnine, postrojenja i oprema MRS 16

18. Nematerijalna imovina (osim MRS 38

goodwilla)

19. Poslovne kombinacije i goodwill MSFI 3

20. Najmovi MRS 17

21. Rezervisanja i potencijalne obveze MRS 37

142
22. Obveze i kapital MRS 1, MRS 32

23. Prihodi MRS 11, MRS 18

24. Državne donacije MRS 20

25. Troškovi požajmljivanja MRS 23

26. Plaćanja po osnovu dionica MSFI 2

27. Umanjenje vrijednosti imovine MRS 2, MRS 36

28. Primanja zaposlenih MRS 19

29. Porez na dobit MRS 12

30. Konverzija stranih valuta MRS 21

31. Hiperinflacija MRS 29

32. Događaji nakon datuma ižvještajnog MRS 10

perioda

33. Objavljivanje povezanih strana MRS 24

34. Specijalizirane aktivnosti MRS 41, MSFI 6

35. Prelazak na MSFI za MSPD MSFI 1

Primjenom ovog Uputstva prestaju važiti Smjernice ža primjenu Međunarodnog standarda

financijskog ižvještavanja ža mala i srednja predužeća (MSFI ža MSP) u Federaciji Bosne i
Hercegovine broj 04-02-478/15 od 26.01.2015. godine.

Ovo Upustvo primjenjivat će se od 1. januara 2022. godine.

143