40
FELJTON
Dubravko Lovrenovi} Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka (1)
Svijet ste}aka
Prezentiraju}i najva`nija dostignu}a izu~avanja ste}aka sabrana tijekom vi{e od jednoga stolje}a,
ova monografija nastoji oti}i korak dalje uklapaju}i fenomen ste}aka u kontekst europske
sepulkralne umjetnosti, bolje re~eno u kontekst srednjovjekovnoga govora o smrti
d uspostave Muzejskog
O dru{tva Bosne i Hercego-
vine1884., prekoutemelje-
nja Zemaljskog muzeja Bosne i
Hercegovine 1888., {to zna~i od
prvih sustavnih nastojanja na
znanstvenoj valorizaciji ste}aka,
ovi su bosanski i humski srednjo-
vjekovni nadgrobni spomenici
postali predmetom multidiscipli-
narnih istra`ivanja doma}ih i ino-
zemnih stru~njaka, po~ev{i od
histori~ara i arheologa do histo-
ri~ara umjetnosti, etnologa, jezi-
koslovaca, folklorista i znanstve-
nika drugih usmjerenja.
Ni pjesni~ka ni slikarska imagi-
nacija nije ostala imuna na njiho-
vu tajnovitu monumentalnost,
koja je proizvodila i jo{ uvijek
proizvodi najfantasti~nije pre-
dod`be o njihovom podrijetlu te
umjetni~koj i vjerskoj funkciji.
Pionirska imena
Na samim po~ecima istra`iva-
nja svijeta ste}aka na izmaku XIX.
stolje}a stoje pionirska imena lju-
di koji su svojim entuzijazmom i
zalaganjem otvorili jedno veliko
poglavlje ju`noslavenske i bosan-
skohercegova~ke historiografije:
Vid Vuleti} Vukasovi}, Luko Zore,
Tamna strana informati~ke revolucije: Kompjutorski kriminal (19)
Pi{e: Vladica BABI]
povijest interneta, cyber
U
rat jugoslavenskih i rus-
kih internauta protiv zapa-
dnih snaga ostat }e vjerojatno
upam}en kao prvi pravi rat koji se
pro{irio na veliku mre`u. Ve} na
samom po~etku NATO-ovog
bombardiranja Jugoslavije dogo-
dio se prvi cyber napad.
Ruske su hackerske snage ha-
knule jednu od web stranica ame-
ri~ke mornarice a NATO-ovu stra-
nicu sru{ili su hackeri iz Jugosla-
vije. Kori{tena je ping metoda, u
kojoj hackeri {alju}i male prazne
pakete serveru, mogu sru{iti stra-
nicu koja se nalazi na serveru, jer
server dobije previ{e upita, a ne
mo`e na sve odgovoriti. Osim
ovoga haknut je http://vire-
less.jpl.nasa.gov/ nato.html na
kojem je ostavljena slika i poruka
protiv NATO-a.
Odgovor na NATO - napad
Sami su napadi koncipirani na
tri fronta, hacking, spam i napad
trojanskim programima te virusi-
Frane Radi}, Petar Kaer, Stjepo
Trifkovi}, ]iro Truhelka, Vaclav
Radimsky i Kosta Hörmann.
Nakon 1918. godine pojavila se
skupina istra`iva~a ste}aka oku-
pljena oko Glasnika Zemaljskog
muzeja BiH, me|u kojima je svo-
jim anga`manom i obujmom pri-
kupljene gra|e prednja~io kustos
Vejsil ^ur~i}.
Grade}i na njihovim spoznaja-
ma, istovremeno ih korigiraju}i i
dopunjavaju} i, jedna je generaci-
ja izuzetno plodnih znanstvenika,
me|u ostalima Alojz Benac, Dra-
go Vidovi}, Dimitrije Sergejevski,
Marko Vego, \uro Basler, Marian
Wenzel, [efik Be{lagi}, Pavao
An|eli} i Nada Mileti}, nakon
Drugog svjetskog rata, umjesto
pau{alnih ocjena i politi~ki moti-
viranih postavki, na svjetlo dana
iznijela pregr{t dokaza za jednu
novu sliku ovoga povijesnog feno-
mena, uglavnom odgonetnuv{i
njegovu pojavu, razvoj i osnovnu
umjetni~ku te vjersku poruku.
To ne zna~i da su sva pitanja ve-
zana za svijet ste}aka na{la i svo-
je kona~ne odgovore, ali svakako
zna~i da se prastari bogumilizira-
ju}i stereotipi i romanti~ne fabu-
le danas definitivno mogu smatra-
NATO na udaru hackera
Ameri~ka zrakoplovna baza i medicinski centar bili su ciljevi neuspjelih ra~unarskih upada
beogradskih i ruskih hackera 1999. godine tokom NATO-bombardovanja SRJ
ma. NATO-ov je glasnogovornik
rekao kako na njihove e-mail
adrese dnevno sti`e i po 2.000 e-
mailova, s uglavnom istom poru-
kom “F***k You!”. Osim ovakvih
poruka, mnogi od e-mailova ima-
ju zaka~en virus koji se poku{ava
utrpati NATO-u. Pravi napad s
nekom ozbiljnijom {tetom za NA-
TO nije se dogodio. Svi su povjer-
ljivi podaci dobro za{ti}eni i ne-
dostupni bilo kome izvan NATO-
a rekao je on. Ipak u NATO-u pri-
znaju kako su imali problema jer
su im mailovi zagu{ili vezu, {to je
usporilo rad cijelog sustava. Iako
su u ovakvimakcijamajugoslaven-
ske snage bile agilnije ni Ameri-
kanci nisu besposli~arili.
Tako je jedan civil iz Californie,
na e-mail adresu jugoslovneske
vlade u nekoliko dana poslao
500.000 e-mailova nakon ~ega mu
je ISP zatvorio account, a hacker-
ska je skupina Team SplOit, navo-
dno provalila nekolicinu srpskih
web stranica. Koalicija europskih
i albanskih hackera koja se naziva
KosovoHackersGroup, uspjela na
pet web stranicapostaviti“FreeKo-
OSLOBO\ENJE
utorak, 23. juni 2009. godine
go duguju i koja }e jo{ dugo ima-
Monografija istori~ara Dubravka Lovrenovi}a “Ste}ci - bo-
sansko i humsko mramorje srednjeg vijeka“ privla~i pa`nju
brojnih ~itatelja. Izme|u ostalog, u monografiji je nagla{ena
ti orijentacijski karakter, na drugoj
strani nastojanjem da svoj izri~aj
formira u znanstveno-popular-
nom obliku razumljivom naj{irem
rasprostranjenost ste}aka ne samo na podru~ju BiH nego i na
krugu ~itatelja. Tekst prvotno ni-
podru~ju Hrvatske, Crne Gore i Srbije.
je planiran u ovom opsegu i obli-
Tako|e je upozoreno da su mnogi poku{ali svojatati ste}ke
ku, nego je namjera autora bila
govore}i kako su oni pravoslavni, katoli~ki ili bogumilski, dok
ograni~ena na istra`ivanje na-
je Lovrenovi} svojom knjigom pokazao da ste}ci pripadaju svi- tpisâ sa ste}aka i problema njiho-
ma. Izdava~ ovog djela je sarajevski Rabic, u ~ijim knji`ara- ve interkonfesionalnosti. Kako je
ma se mo`e kupiti knjiga ili naru~iti na tel. 033 659 946. istra`ivanje napredovalo, od te se
namjere ipak odustalo i umjesto
ti otpisanima. Pri tome arheolo{ko XII., zatim sredinom XIII. st., ka- toga pristupilo izradi teksta koji
istra`ivanjegrobova ni izdalekani- da se s afirmacijom gradova i ste}ke nastoji obuhvatiti u cjelini.
je pratilo kompleksno izu~ava- gra|anstva mijenja odnosno mo- U takozami{ljenojstrukturimo-
nje samih ste}aka. Oslanjaju}i se dernizira cjelokupna struktura nografije osnovno polazi{te pred-
na dosada{nje rezultate, zapravo europskoga dru{tva – dolazi do te- stavljalo je pitanje historiografske
prezentiraju}i najva`nija dosti- ktonskog poreme}aja u crkveno- dekonstrukcije, tj. dugogputa{to ga
gnu}a izu~avanja ste}aka sabrana politi~koj povijesti Bosne: do pre- je historiografija o ste}cimapro{la
tijekom vi{e od jednoga stolje}a, mje{tanja sjedi{ta bosanske bisku- od bogumilske interpretacije Ar-
ova monografija nastoji oti}i ko- pije u \akovo i nastanka {izma- thura Evansa koncem XIX. sto-
rak dalje uklapaju}i fenomen ti~ke Crkve bosanske s kojom su lje}a do suvremenih znanstvenih
ste}aka u konteksteuropskesepul- ste}ci dugo bili pogre{no poisto- elaboracija koje su najprije dove-
kralne umjetnosti, bolje re~eno u vje}ivani i u nekim se krugovima le u pitanje a zatimodbaciletezu o
kontekst srednjovjekovnoga govo- jo{ uvijek poistovje}uju. bogumilskojnaraviste}aka, prepo-
ra o smrti. znav{i u njima kr{}anske grobne
Tijekom prvih trinaest stolje}a Pitanje dekonstrukcije spomenike. Na ovu istra`iva~ku
kr{}anstva doktrinarni i dogmat- Profil ove monografije odre|en platformu oslanja se analiza este-
ski okvir smrti temeljno je bio je dvojakim razlozima: na jednoj tike i simbolizma ste}aka, analiza
dvojan ili dualisti~ki. U vrijeme ka- strani potrebom da u punoj mje- vi{ezna~nestruktureepitafa kao ci-
da taj govor mijenja svoja izra`aj- ri slijedi znanstvene rezultate je- vilizacijske tekovine, po~ev{i od
na sredstva – najprije sredinom dne historiografije kojoj svi mno- njihove arhajske kratko}e do bio-
sovo“ banere, haknuta je i strani-
ca sveu~ili{ta u Novom Sadu, a
osoba koja ju je haknula potpisa-
la se kao hack99. Iako nije na-
pravljena velika {teta u napadima
na Zapadnu alijansu, kako NATO
tvrdi, svaki sljede}i rat vodit }e se
i na cyber frontu.
Napad na HTnet
Osim {irenja dezinformacija
preko interneta mogu}e uz malo
znanjaonesposobiti i pozadinune-
prijatelja. Ipak iza ovog cyber rata
jo{ uvijek vi{e stoje mediji nego
prave akcije, {to naravno ne zna~i
da se stvar uskoro ne}e pretvoriti
u ne{to mnogo opasnije s ve}im
posljedicama.
U Pentagonu ozbiljno razmi{ljaju da razviju sistem odbrane koji }e biti
Ameri~ka zrakoplovna baza i
u~inkovit protiv cyber terorista
medicinski centar bili su ciljevi
neuspjelihra~unarskihupadabeo-
gradskih i ruskih “hackera“.
Knjiga Kompjutorski kriminal autora Vladice Babi}a je
Ra~unalnamre`abaze(NAWCAD)
svojevrsni poku{aj da se gra|anstvu pribli`e stvarne opasnos-
u Patuxentu“napadnuta“ je iz Beo-
ti koje krije internet. Naravno, ne zanemaruju}i pozitivne stra-
grada, izjavila je glasnogovornica
ne interneta, autor je dosta smjelo u{ao u ovu problematiku
Karen Redditt. Nepoznati srbijan-
za {to smo mu zahvalni. Izdava~ je sarajevski Rabic u ~ijim
ski “hackeri“ uspjeli su se prikaza-
knji`arama se mo`e kupiti ili naru~iti na tel. 033 659 946.
ti kao ra~unalomornari~kogazra-
koplovstva i na adresu ra~unal-
OSLOBO\ENJE
utorak, 23. juni 2009. godine
Ste}ci su do sada najvi{e istra`ivani kroz prizmu ukrasnih motiva
grafskeretorike, tematskaklasi-
fikacija epitafa s njihovom po-
grebnom i memorijalnom fun-
kcijom, analizaepitafa s vjerskim
formulama povezanim s moti-
vom juna~ke (vite{ke) smrti i
vjernomslu`bom, `ivotopis kao
komponenta epitafa izravno
povezan s plemenitom ba{ti-
nom, epitafa koji daju samo
ime pokojnika i ime kova~a-
dijaka, pitanje personalizacije
ste}ka kao grobnogspomenika,
epitafa kao zdenca zaboravlje-
nih pojmova i rije~i, neke para-
lele s natpisimasrednjovjekovne
Europe, uloga}irilskihepitafa na
ni{anima – muslimanskim gro-
bnim spomenicima te napo-
sljetku veza izme|u srednjo-
nogposlu`itelja u NAVVCAD-u
poslatidvjestotinjakporukaelek-
tronske po{te prije no {to su ot-
kriveni. No, nisu uspjeli prodri-
jeti u sustav tako da ve}ina lju-
di u bazinije ni osjetila da se ne-
{to doga|a, kazala je Redditt.
Napadi hackera na hrvatski
internet prostor u svibnju 2001.
je bio `estok.
S prevelikom koli~inom „pa-
keta“ koje su tih dana slali hac-
keri, mu~io se i vode}i hrvatski
provider „HTnet“ i njegovi inos-
trani poslovni partneri. Jo{ ne-
identificirani hacked, koji se
skrivaju iza imena grupe „Dos-
ta“, napadajutako{to dovode do
zagu{enja linkove koji Hrvatsku
povezuju sa svijetom. U potra-
gu za njima uklju~en je bio i In-
terpol. Prema informacijama
iz policije, u napadima su u~es-
tvovala ra~unala iz 23 zemlje i
s ~etiri kontinenta. Istraga je
upu}ivala da ih je najvi{e bilo iz
SAD-s. Hrvatski tisak prenio je
izjavu jednog anonimnog hac-
kera, koji je, poslije du`eg nago-
varanja na internetu, rekao da
su napadi na hrvatski internet
prostor osveta hackera, ali nije
htio objasniti zbog ~ega. [ta je
stvarna pozadina ovog napada
zasigurno ne}emo ubrzo sa-
znati kako je iznenada po~eo,
tako je iznenada i zavr{io.“
U novogodi{njem je raspo-
lo`enju napadnuto nekoliko
vjekovnih i kasnijih grobnih
kr{}anskih natpisa.
Kao dio ove slo`ene proble-
matikeobra|eno je pitanjeindi-
vidualizacije i humanizacije
smrti, odnosno utjecaj samos-
tanskog senzibiliteta, Biblije i
ideje Sudnjega dana na kon-
ceptgrobnogspomenika i jezi~ni
izri~aj epitafa, pitanje monu-
mentalizacije smrti kao europ-
skifenomenostvarenkrozste}ak
te interkonfesionalnost ste}aka
kao odraz“klerikalizacije” smrti.
Ukrasni motivi
Uspostava patronatskog pra-
va nad crkvama u Bosni nakon
premje{tanja sjedi{ta bosanske
biskupije u \akovo sredinom
ve}ihhrvatskihservera. Hacke-
di iz Bosne i Hercegovineprova-
lili su na serverGolbalNet-a s ob-
zirom da je rije~ o ISP-u, preko
kojeg se i drugiljudispajaju na in-
ternet, a radi se o ugro`avanjusi-
gurnosti svih korisnika ovog in-
ternetprovidera. Napad se dogo-
dio17. listopada2000. oko 22 sa-
ta, kad su bh. hackedi promije-
nili GlobalNetove internet stra-
nice, upozoravaju}i na lo{ si-
gurnosni sustav i na postojanje
hackera u na{oj dr`avi. Na gla-
vnoj stranici se tako moglo
pro~itati: Ova je stranicahaknu-
ta. Zahvaljuju}iznanju i umije}u
bh. hackera. Nismo ni{ta brisali
i uni{tavali, jer nam to nije bio cilj.
Na{ je cilj bio samo dokazati da
i u BiH ima pravih hackera.
Osveta hrvatskih hackera
Nakonnapadahackedi iz BiH
najavili su jo{ vi{e napada na
hrvatske ISP-ove `ele}i opo-
vrgnuti tvrdnju hrvatskih inter-
net providera o njihovim sigur-
nim serverima. O cijeloj je stva-
ri progovorio i jedan od najti-
ra`nijih dnevnih listova Hrvat-
ske, uspore|uju}ibh.hackere sa
srbijanskom Crnom rukom.
Na ovaj hackerski rat os-
vr}emo se iz razloga {to je to bio
daleko najzanimljiviji doga|aj
kojeg su sa najve}im zanima-
njem pratili mediji, bar u po~et-
ku. Kasnije kad se svima sve po-
XIII. stolje}a, odnos crkvenih
gra|evina i nekropola sa ste}ci-
ma u kri`i{tu triju crkava, ideja
^istili{ta i monumentalnostgro-
bnog spomenika sa ste}kom
kao posrednikom kulturolo-
{ke kompaktnosti, ste}ak kao
dio srednjovjekovnog urbanog
krajolika i mauzolejno-memo-
rijalnog kompleksa na primje-
ru Jajca, kona~no Reformacija
i konceptualna izmjena strate-
gije smrti.
U prikazu ukrasnih motiva
na ste}cima i njihove regional-
ne distribucije nije se i{lo dalje
od postignutih rezultata, pred-
stavljenih u mjerikoju je diktirao
obim monografije.
(Sutra: Umjetni~ki izra`aj)
mije{alo postalo je dosadno.
Ubrzo su vjesnikove stranice
vra}ene u uobi~ajeno stanje
no u Hrvata su se probudili
`elja i ponos za osvetom.
Osveta je najprijebilanajavlje-
na a tek potomizvr{ena, no `rtva
protunapada je bilaNacionalna
biblioteka Srbije, a potpisnici
Croatianhackers. Interesjavnos-
ti bio je jo{ ve}i, ali su uzvra}eni
ponovninapadi na ra~unalo na
Institutu„Ru|erBo{kovi}“ gdje
su ukradene neke datoteke ko-
je nisu dostupne javnosti te
objavljene na web-u CrneRuke.
Skupina Croatia Mind Hackers,
napala je stranice Medicinskog
fakulteta u Beogradu, obrisala ih
te ostavila poruku koja izme|u
ostalog ka`e: “uzeli ste mali dio
na{eg cyber prostora a sada mi
uzimamo malo va{eg“.
Nakon {to su hrvatski hacke-
rinapali web stranice TVPinka,
ranoujutro13. prosincapo~eo je
internetski obra~un hrvatskih i
srpskih hackera. Na internet-
skimstranicamaJaniceKosteli}
na{la se fotografijasrpskogko{ar-
ka{aMilanaGurovi}a i ~etni~kog
vojvode Dra`e Mihajlovi}a.
Hrvatski suhackeriuzvratilina-
padom na internetsku stranicu
srbijanskeTVpostajePINK. Ta-
ko je zapo~eo pravi rat izme|u
hackera s jedne i druge strane.
(Sutra: Napad sa tu|eg
ra~unara)
41
FELJTON
NA DANA[NJI DAN
1501. Portugalski pomorac Pedro Kabral vratio se s
putovanja na kom je zaposjeo podru~je dana{-
njeg Brazila i nazvao ga Ilha da Vera Kruz. Prva naselja na tom
podru~ju Portugalci osnovali 1521.
1537. Na povratku u [paniju umro {panski istra`iva~
Pedro Mendosa. Bio vo|a ekspedicije za is-
tra`ivanje Ju`ne Amerike koja je stigla do podru~ja Rio de la
Plata. 1536. osnovao Buenos Aires.
1611. Engleski istra`iva~ Henri Hadson, poznat po po-
ku{ajima da otkrije morski put iz Evrope u Aziju
preko Arktika, nestao u Hadsonovom zalivu, gdje ga je ostavila
Gustav Krklec
1899. U mjestu
pobunjena posada broda Diskaveri. Tokom istra`ivanja Sjever- Udbina kraj
nog ledenog okeana otkrio more i moreuz, koji su kasnije po Karlovca ro|en
njemu dobili imena. Gustav Krklec,
1668. Ro|en italijanski filozof, istori~ar i teoreti~ar pra- jedan od najpo-
va \ovani Batista Viko, osniva~ filozofije istorije i znatijih i najpo-
za~etnik moderne estetike. pularnijih
hrvatskih pje-
1757. Britanci pobjedom nad francuskim saveznikom,
indijskim guvernerom Bengala, kod Plaseja
u~vrstili vlast u isto~noj Indiji.
snika novijeg
doba. Pisao ese-
je, kritike, puto-
1763. Na Martiniku ro|ena Mari @ozef Roz de la Page-
ri, @ozefina, k}erka mornari~kog poru~nika i
`ena Napoleona Bonaparte. Krunisana za caricu 1804.
afo
pise, feljtone,
rizme i bavio
se prevodi-
1848. Po~eo Junski ustanak pariskih radnika zbog
izbacivanja socijalista iz privremene vlade i zat-
varanja narodnih radionica. Ustanak za tri dana ugu{io general
la~kim radom.
Umro je 1977.
Luj Kavenjak.
1868.Kristofer Latam [ols patentirao pisa}u ma{inu.
1945.
Japanski general Micuru U{i|ima izvr{io samo-
ubistvo poslije poraza japanske vojske na ostrvu
Okinava, gde je vo|ena jedna od najkrvavijih bitaka u Drugom
svjetskom ratu. Prema zvani~nim podacima, tokom borbi za
Okinavu poginula 234.183 vojnika i civila.
1947.
Kongres SAD-a usvojio Taft-Hartlijev zakon, ko-
jim je ograni~eno pravo radnika na {trajk. [ef
dr`ave dobio pravo da na 80 dana suspenduje svaku {trajka~ku Vilma Rudolf
akciju koju ocijeni opasnom za nacionalnu bezbjednost. 1940. Ro|ena
1960. Patris Lumumba postao prvi predsjednik vlade slavna atleti~arka
nove nezavisne dr`ave Demokratske Republike Vilma Rudolf.
Kongo.
1970. Japanski studenti u Tokiju se sukobili s polici-
jom tokom velikih demonstracija protiv pro-
du`enja ameri~ko-japanskog pakta za bezbjednost.
1976.Ura.Torontu otvoren CCN Tower, visok 555 meta-
1985. Iznad Atlantskog okeana eksplodirao boing 747
kompanije Er Indija. Pogunulo svih 329 putnika
i ~lanova posade. Za podmetanje bombe u avion optu`eni Siiki
separatisti.
1992. Vi{i sud u Sarajevu, na osnovu podnesene pri-
jave Vi{eg javnog tu`ila{tva, pokrenuo postupak
i donio presudu kojom se zabranjuje dalji rad Srpske demo-
G. A. Naser
1956. Pukovnik
kratske stranke. Gamal Abdel
Naser izabran
1993. Ameri~ki ambasador u BiH Viktor Jakovi~ pre-
dao akreditive tada{njem predsjedniki Predsje-
dni{tva BiH Aliji Izetbegovi}u.
za predsjednika
Egipta. Kasnije
je bio i jedan od
1993. Nigerijski diktator, general Ibrahim Babangida,
poni{tio predsjedni~ke izbore od 12. juna i one-
mogu}io povratak demokratije.
lidera pokreta
nesvrstanih.
1994.
Ju`na Afrika poslije decenije me|unarodne izo-
lacije zbog politike aparthejda ponovo zauzela
mjesto u Generalnoj skup{tini Ujedinjenih nacija.
1995.
paralize.
Umro ameri~ki mikrobiolog D`onas Edvard
Salk. 1954. izumio vakcinu protiv dje~ije
1998. Umrla ameri~ka glumica irskog porijekla Morin
O'Saliven. Proslavila se kao partnerka D`onija
Vajsmilera ulogom D`ejn u filmovima o Tarzanu.
2003. Ameri~ki Vrhovni sud podr`ao akciju Univerzite-
ta u Mi~igenu o favorizovanju manjina koje se
prijavljuju na Pravni fakultet tog univerziteta. Prva zvani~na od-
A. Papandreu
luka u vezi s gra|anskim pravima u posljednjih 25 godina.
1996. Umro
2004. Me|unarodni krivi~ni sud pokrenuo prvu zva-
ni~nu istragu. Predmet istrage bili ratni zlo~ini u
Demokratskoj Republici Kongo, od jula 2002, u provinciji Ituri,
gr~ki dr`avnik i
ekonomista An-
dreas Papan-
gdje je u sukobima poginulo najmanje 5.000 ljudi. Procjenjuje dreu, prvi socija-
se da je tokom desetogodi{njeg gra|anskog rata u Kongu stra- listi~ki premijer
dalo vi{e miliona ljudi.
Gr~ke, osniva~ i
2005. U Srbiji uhap{en Marokanac Abdelmad`id Bu-
{ar i izru~en [paniji, u kojoj je osumnji~en za te-
roristi~ke napade u Madridu 11. marta 2004, kada je poginulo
lider Svegr~kog
socijalisti~kog
pokreta, PASOK.
vi{e od 190 osoba.