Ljudska komedija/ Otac Goriot

LJUDSKA KOMEDIJA  Analitičke studije

 Filozofske studije
 Studije društvenog života
STUDIJE DRUŠTVENOG ŽIVOTA  studije običaja 19. st.  79
romana i pripovijedaka:
1. Prizori iz privatnog života (Otac Goriot, Beatrix)
2. Prizori iz malograđanskog (pokrajinskog) života (Eugenie
Grandet)
3. Prizori iz pariškog života (Sjaj i bijeda kurtizana, Rođaka Betta)
4. Prizori iz političkog života (Mračna afera)
5. Prizori iz vojničkog života (Šuani)
6. Prizori iz seoskog života (Seoski liječnik, Seljaci)
DRŽAVA  Francuska književnost realizma/djelo napisano 1834. u 40
dana

FORMA  REALISTIČKI ROMANA: prati se sudbina jednog

junaka u dužem (to je novost i nije realistički postupak)
vremenskom periodu, sudbina lika je opisana
kontinuirano, koristi se najviše tehnika pripovijedanja,
pripovijedanje potpomaže pripovjedač, koji je najčešće u
3. licu i sveznajući, teme se biraju iz svakodnevnog života,
ističe, ali ne oponaša svakidašnji život, mašta i san
pripadaju samo pojedincu i svijesti pojedinca, prikazuje
se objektivno zbivanje, govori se o unutarnjem svijetu
koji je u sukobu s vanjskim zahtjevima, sklon je
tragičnosti koja se ne događa u jakom sukobu velikih
ličnosti, ni u suprotnosti htijenja, vlada kronotop/tiho
protjecanje vremena i tiho propadanje (Solar/Teorija
književnosti)
 ROMAN LIKA: u središtu je jedan junak/antijunak,
njegov misaoni svijet
 SOCIJALNO/DRUŠTVENI ROMAN: ovo je roman o
socijalnoj nejednakosti, bijedi, poniženju i uvredama,
ovdje ljepota zamire i na njeno mjesto dolazi samo briga
kako preživjeti, ovdje se ljubav prodaje. Ipak može li se
reći da je ovaj roman NEGACIJSKI ili AFIRMATIVAN?
PITANJE FABULE  prva fabula: otac Goriot i njegov odnos s dvjema kćerima

1
  druga fabula: student prava Rastignac dolazi iz
provincije u Pariz i prati se njegov uspon u pariškom
društvu
 treća fabula: Vautrin i njegova kriminalna djelatnost
 fabula je nazočna premda je težište na likovima, još je
uvijek riječ o romantičarskom tipu romana s vrlo
značajnim realističkim postupcima
KOMPOZICIJA  česta shema (koju je naslijedio od Waltera Scotta):
a) duga ekspozicija
b) zaplet započinje naglo
c) razmjerno kratak rasplet
 fabula Balzacovih romana čvrsta – pričanje teče pravocrtno,
a roman se često sastoji od dva kontrastna, ali simetrična
dijela
 vraćanje u prošlost (retrospekcija) presijeca linearno
(pravocrtno) pripovijedanje, a granicu između prošlosti i
sadašnjosti teško je povući
 sveprisutni i sveznajući pripovjedač
 pisac utjelovljuje i neke vlastite crte i to u posve različitim
likovima

VAŽNOST DEKORA  detaljnost

 opis dekora uvijek je podređen karakterizaciji likova
 uvjetovanost lika sredinom
 ulice i kuće imaju svoju fiziognomiju koja je tajanstveno
povezana s pričom što se u njima zbiva
 predmeti su znakovi neke dublje stvarnosti
TEME I POKRETAČKI  borba za život (opstanak) i odnos prema novcu
MOTIVI  uspjeh - jedino mjerilo sposobnosti, a novac - jedino
mjerilo uspjeha
 novac  pokretač izrabljivačkih odnosa među ljudima
 sukob slobode i neslobode (pokretač dramske radnje)
 Balzac je prvi veliki pisac velegradskih prostora, ali i prvi
veliku pisac detektivskih romana (preteča Georgesa
Simeona)
POSTUPAK PRI  tri faze
KARAKTERIZACIJI  socijalno podrijetlo lika

2
LIKOVA  klasna pripadnost
 imovinsko stanje
slijede temeljne crte karaktera te vanjski opis lika  opis likova,
dakle, sadrži:
 vizualnu
 psihološku i
 sociološku dimenziji
likovi:
 TITANA (Vautrin) i romantičarski titanizam: „Ne znati
za kajanje, željeti biti samo onaj koji jesi i nitko drugi,
osjećati prezir prema običnom čovjeku, biti snažne rase i
ratovati s čitavim ljudskim rodom, Romantičarski
titanizam izrasta iz kulta Napoleona i iz pobune protiv
discipline razuma racionalističke „diktature“ 18. stoljeća
u Francuskoj. On predstavlja tendenciju doba:
individualizam u smislu neprekidne borbe pojedinca s
društvom“cit. iz Čitanke skupine autora
 MONOMANA (Goriot).
Balzakovi likovi utjelovljuju do pretjeranosti neke karakteristike
ili ideje te izrastaju do SIMBOLA  svi njegovi važniji likovi su
MONOMANI, tj. žrtve opsjednutosti jednom strašću ili fiksnom
idejom.

GOSPOĐA VAUQUER  stara žena koja 40 godina vodi građanski pansion u

(Voke), rođena de Parizu u ulici Neuve-Sainte-Genevieve (Nev Sen
Conflans (d Konflan) Ženevjev),
 glupa, lukava, pritajena životinjska snaga, snalažljiva, ne
preže ni pred čim
 «dama»/vuče na sliku svodnice, sklona svakom obliku
špekulacije
 prošlost joj je bila MUTNA
 nedorečena, nedefinirana, nešto je namjerno izostavljeno,
nešto što vuče na smrad i gađenje, nešto što tjera čitatelja
da sam između redaka zamisli
 prilično financijski teška jer je prilično gramziva
EUGENE DE RASATIGNAC  njega autor pred našim očima dovodi u razne krize,
(Ežen d Rastinjak) razočaranja, meditacije i odvratne situacije

3
  on će učiti nova pravila igre, imat će i «vrsne učitelje»
 on uči prljava pravila igre, koje donose novac i društveni
ugled. Pisac ga nije učinio ni mrskim ni zlim, jedina
negativna crta koja će se u njemu kasnije razviti jest
cinizam
 Rastignac povezuje najvišu aristokraciju u ovom romanu
inkarniranu u liku kontrse de Beauseant i najtamnije
društveno podzemlje gdje vlada Vautrin i njegovi
robijaši. Ta dva na prvi pogled oprečna svijeta ujedno su i
njegovi odgajatelji u mladim danima
kaže: „To onda znači da je vaš Pariz kaljuža“
GĐICA MICHONNEAU  ni taj portret nije dorečen i tu možemo do mile volje
nagađati da je možda zločinaka, varalica i tome slično
 teška 1 000 franaka godišnje doživotne rente
 znamo da je spremna na svaki oblik kojim bi povećala
svoj konto
 prodala je Vautrena policiji za 3000 franaka: «U grudima
na mjestu srca ona ima zlatnik», najljepši primjer
ljudskoga otuđenja koji prevladava u cijelom djelu.
GOSPODIN POIRET  ljubavnik Michonneau, prezime ima značenje kruška-
glup
 pripada onoj zoološkoj ljudskoj vrsti,
 poput automata je
 možda je činovnik ministarstva pravde, možda je bio
vratar kakve klaonice ili pomoćnik inspektora javne
čistoće
 on je definitivno bio jedan od magarca skupine
VICTORINE  Victorine je poput biljčice, tek zasađena u nepovoljno
TAILLEFER zemljište
 da je bila sretna bila bi čarobna
 otac ju je razbaštinio u korist svoga sina
 u mladosti joj je otac izvršio grabežno ubojstvo nad
trgovcem Walhenfreom i tako se obogatio a da nikad nije
bio pozvan na odgovornost
 zločin je platio glavom njegov prijatelj Prosper Magnan
 susret Viktorine i njezina oca protekao je u mučnoj
atmosferi u kojoj je otac pokazao krajnji oblik

4
 bešćutnosti. Čistio je nokte dok ga je kćer htjela dozvati
pameti. Brat ju je ignorirao.
VAUTRIN  »I'm gonna make him an offer he can't refuse.« iliti »A
sada ću vam iznijeti prijedlog koji nitko ne bi odbio«
Balzakovu rečenicu preuzeo je pisac klasika Kum Mario
Puzo, a to je onda redatelj filma klasika Kum ugradio u
svoj film. Prema izboru članova Američkog filmskog
instituta, radi se o drugom najznačajnijem filmskom
citatu svih vremena u povijesti sedme umjetnosti.
 Vautrin, četrdesetogodišnjak s obojenim zaliscima
 Vautrin je «kičma»/kralježnica Ljudske komedije.
 VAUTRINOV PROTOTIP-(Francois Eugene Vidocq).
Ovaj je junak stvarna osoba, a profil mu je sljedeći:
zlikovac nad zlikovcima, kralj lopova, dezerter, robijaš i
policijski inspektor, uživa simpatije cijeloga Pariza.
Njegovi memoari pobuđuju cijelu senzaciju. Njegovo se
ime i dan danas nalaze u francuskim i engleskim
enciklopedijama. Najprije je bio stručnjak za zločine, a
kasnije je postao Napoleon policije. Balzac je poznavao
Francois Vidocqa tj. Vautrena kako ga je nazvao u
romanu. Oni su čak i surađivali. Sam autor kaže da je
Vautren «kičma njegova romana» Victor Hugo je rekao
da je cijela Ljudska komedija predstavlja romanesknu
civilizaciju s nečim što izbezumljuje i zastrašuje.
ČIČA GORIOT  nekadašnji proizvođač rezanaca, počeo je kao nosač na
tržnici, nastavio kao trgovac brašnom, da bi postao
tvorničar tjesteninom
 starac otprilike od šezdeset i devet godina
 počeli su ga smatrati budalom koja se nimalo ne razumije
u poslove
 djelovao malčice neotesano
 autor zove «Vječni otac ili Krist očinstva»
 star, neugledan, izgubljen
 oženio se iz ljubavi i dobio dvije kćeri
Anastasiju je oženio za  uzdržava ljubavnika
grofa de Restanda (Resto)  kćerke će oca potpuno napustiti i duboko prezirati
 izjava da grofica Restaud boravi u prostoru dvorca u

5
 kojem se vidi «neinteligentna raskoš skorojevića» i živi
kao «raskošna metresa»
Gospođa de Nuncigen  15 godina kasnije ministar Rastignac oženit će se
Delphininom kćeri koja će biti jedna od najbogatijih kćeri
u Parizu
Grofica de l'  savršenu varalicu pod imenom grofice de Ambermesnil
Ambermesnil udove generala, koji je pao na ratištu
 odlazi iz pansiona, a da je zaboravila platiti boravak
 prevariti gazdaricu pravi je podvig zato je ona tako
interesantna/PARADOKS
TRI POSTUPKA  tipičan Balzakov postupak portretiranja, vlada motiv
harmoničnosti pansiona i gazdarice/portretiranje putem
ambijenta
 opis obraća podražavalačkoj mašti čitatelja/nazočnost
sinestezije/smrad pansiona/slika ofucanog
prostora/neugodni zvukovi
 cijeli niz sugestivnih slika koje aludiraju na tifus i bolnicu
 prikazana je kao demon, siromašna, sposobna je za svaku
prostačku niskost da bi svoju sudbinu mogla poboljšati.
 spojiti tri principa portretiranja: vizualno, psihološki,
sociološki.
 taj princip opisivanja već je davno uočio Dostojevski.
 može se zaključiti da je cijela Ljudska komedija napisana
po tom ekonomskom načelu
UTJECAJ/PRIRODNIH  uspoređivanje ljudi s životinjskim carstvom Balzac na
ZNANOSTI/BIOLOGIJE tome inzistira. G. Saint Hilaire-biolog zastupa ideju da u
prirodi tj. u organizaciji biljaka i životinja postoji jasni
opći plan
PITANJA KOJA DJELO  Balzac kaže: «Tvorac je stvorio sva organska bića po
PROPITUJE jednom istom uzoru. Životinja je osnova koja dobiva svoj
izvanjski oblik ili da se točnije izrazim, svoje razne oblike
u sredinama u kojima joj je određeno da se razvija.
BALZAC STVARA ČOVJEKA DIFERENCIRANOG
SREDINOM. UVODI POJAM MILEU (miljea). Taj se
pojam počinje pojavljivati u sociološkom kontekstu.
Balzac prebacuje povijesti da zanemaruje povijest
NARAVI I taj si je zadatak on postavio u ovom djelu.
Motivi su mu biološki-klasični-moralistički. Balzac daje

6
 organsku povezanost povijesti i čovjeka
 široka moralna kriza, svijet dokonosti i dekadencije u
kojem vlada frivolnost i bezličnost
 prikaz degeneriranog društva sa svim svojim bijednim
vrijednostima
 nažalost u ovakvom društvu trijumfiraju najbezobzirniji
rušitelji normi i dobrih običaja
 tiho propadanje i kronična bolest društva ta slika izmiče
ljudima iz vida koji bi i nešto napravili da osmisle svoj
svijet
 svijet korupcije, podvala, utjecaj novca koji određuje
živote ljudi
DANTEOV UTJECAJ  opisani prostor silno podsjeća na Danteov Pakao. Inače
Balzac je znao cijelu Božansku komediju napamet. Dantea
je smatrao najvećim pjesnikom svih vremena. Treba
samo napomenuti da je u filozofskoj raspravi Izgnanici
opisao Danteov boravak u Parizu.
 pansion je građen kao obrnuti Danteov lijevak. A u ovom
panoptikumu likova nađe se: varalica, preljubnika,
izdajica, himbenih savjetnika i mnogih drugih tipova
ROMANTIČARSKO I  ROMANTIČARSKO: nevjerojatne intrige, jednostavno
REALISTIČKO
ocrtani likovi, grublja psihologija, hiperbolizacija
osjećaja, nema tankoćutnih preljeva
 REALISTIČKO: minuciozna zapažanja, točnos i
preciznost opisa, ulazi za danjega svjetla u prostor,
razotkriva licemjerje i pokvarenost društva

NISU OBUHVAĆENI FORMALNI POSTUPCI I RAZLIKE

Sastavila: Višnja Jukić, prof.