Dubravka

You might also like

Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 5

Djelo "Dubravka" spada u pastoralno idiličnu igru.

Za vrijeme renesanse i baroka bila je vrlo


popularna i često korištena književna vrsta. Pastoralno idilična igra nastala je još u 16. stoljeću u
Italiji kao suprotnost mondenom dvorskom životu. Stih joj je pisan dužinom različitog metra. Radnja
se odvija u arkadijskom ambijentu, a likovi oko kojih se vrti cijela radnja su pastirice i pastiri. Oni su
se smatrali nositeljima jedinih pravih vrijednosti i života po pravilima. Tema radnje je istinska ljubav
koja može promijeniti i preokrenuti svijet. "Dubravka" je alegorijski tekst sastavljen od tri čina. Činovi
su slične dužine pa se tako prvi čin sastoji od 654, drugi od 466 i treći od 576 stihova. Što se tiče
prizora, prvi se sastoji njih deset, a zadnja dva čina od devet prizora. Monolog i dijalog se pravilno
izmjenjuju, isto kao i smiješni prizor. Svaki od likova ima svoga para. Cijelo djelo sastavljeno je u
polimetriji, što znači da se sastoji od stihova različita metra. "Dubravka" je napisana u osmercima i
dvanaestercima. Što se tiče izmjene stihova, oni su funkcionalni. Autor nam osmercem želi predočiti
emocije i pomalo nestvarnost, odnosno odmaknutost od svakodnevnog govora. Njime nam
naglašava nešto što je drukčije od uobičajenog i izrazite važnosti. Iz tog razloga, autor ga najviše
koristi kod statičkih prizora. Dvanaestercem autor upotpunjuje svakodnevni razgovor, odnosno
većinu dijaloga u djelu. On označava važnost i ozbiljnost. Himna slobodi također je iz istog razloga
pisana u dvanaestercu. Ako ćemo promotriti alegorijski djelo, možemo zaključiti da je pastirska igra
smještena u Dubrovnik koji je njezino središte i glavno mjesto radnje. Djelo je prvi puta prikazano za
vrijeme ženidbe Gundulića 1628. godine, a prikazivalo se dalje svake godine prilikom svetkovine sv.
Vlaha koji je označavao zaštitnika Dubrovačke slobode.

Pitanja za ponavljanje

Kojoj književnoj vrsti pripada "Dubravka"?


"Dubravka" je po književnoj vrsti pastoralna idilična igra.

Kojem književnom razdoblju pripada "Dubravka"?


"Dubravka" pripada književnom razdoblju baroku, kada je pastoralna igra kao književna vrsta bila
vrlo popularna.

Kada je napisana "Dubravka"?


"Dubravka" je napisana dvadesetih godina 17. stoljeća, a prvi put izvedena 1628. godine, na dan
Gundulićeve ženidbe.

Od koliko se dijelova sastoji "Dubravka"?


"Dubravka" se sastoji od tri čina, koji zajedno imaju 28 prizora. Ovo djelo također ima 1696 stiha.

Kojim stihom je pisana "Dubravka"?


"Dubravka" je pisana dvostruko rimovanim dvanaestercem i osmercem.

Objasnite koji su dramski, koji epski, a koji lirski elementi u "Dubravki"?


Dramski elementi su primarni budući da je djelo podijeljeno na činove, lica, dijaloge i scenu, stoga je
jasno da ima dramsku strukturu. Djelo je, uz to, napisano stihovima, što je tipično za dramu
renesanse i baroka. Epski elementi djela su radnja koja se u ovdje uglavnom prepričava (kao u epici),
ne iskazuje se akcijom među likovima, kao što je to učestalo u drami. Pripovijedanje i opisi glavni su
kazivatelji radnje, što je epski element. Ovime Gundulić pojačava dramatičnost djela, ali umanjuje
njenu slikovitost. Lirski elementi u djelu vide se u dijelovima gdje se pjeva o ljubavi, blagostanju i
sreći, jer su ti dijelovi jako poetični, gotovo petrarkistički opisani.

Zašto se "Dubravka" smatra utopijskim djelom?


"Dubravka" je utopijsko djelo jer govori o idealnom društvenom uređenju. Država o kojoj se govori u
djelu je savršena, u njoj vladaju pravednost, dobrota, istina i ljepota; politika funkcionira u korist
svakog čovjeka, pa u zemlji vlada sreća. Ovakva politika odgovara viziji savršenog vođenja države,
što, naravno, ne postoji, pa ga smatramo utopijskim. I upravo zato što je priča smještena u takvo
uređenje, smatramo je utopijom.

Što u ovom djelu, kao i u svim pastirskim igrama, simboliziraju likovi pastira i pastirica?
U pastirskim igrama, što je i "Dubravka", pastiri i pastirice simbol su dobrote i nevinosti ljudi. Pastiri
su utjelovljene svih ljudskoj odlika i moralnih vrijednosti. Oni nikada ne krše pravila i sve čine iz srca.
Upravo zato su i sretni, pravedni puni, ljubavi i zato su i bogovi na njihovoj strani. Pastiri i pastirice su
prikazani kao uzori kakvi bi ljudi trebali biti, ako žele biti sretni.

Koji dijelovi radnje su pisani pretežito stihom osmercem, a koji dvanaestercem i zašto?
Osmercem su pisani uglavnom statički prizori, jer ovaj stih nije uobičajen u dramama, pa se njime
ističu dijelovi radnje od velike važnosti. Osmercima Gundulić naglašava osjećajnost i tvori radnju koja
graniči s fantazijom. Dvanaestercima su pisani dijalozi, kako bi se naglasila njihova ozbiljnost. Iz istog
razloga dvanaestercem je napisana i "Himna slobodi".

Što je "Himna slobodi"?


"Himna slobodi" dio je "Dubravke", nalazi se pri kraju i označava ideju djela. U njoj se opjevava
sloboda i njena važnost, koja se posebno isticala kroz povijest u Dubrovniku. Dubrovnik je uvijek bio
neovisan grad, s vlastitim vladarima. Čak i kad su bili pod stranim osvajačima, Dubrovčani su uspjeli
zadržati veliki dio vlastite autonomije. Ali Dubrovnik je svoju slobodu itekako morao platiti, o čemu
govori i ova pjesma. "Himna slobodi" stekla je popularnost i van "Dubravke". Jakov Gotovac je 1926.
godine njenim stihovima dodao i skladbu, a pjesma je poznata i po tome što se do današnjeg dana
izvodi na otvaranju Dubrovačkih ljetnih igara. Pjesma ima šest stihova, sastavljenih od 42 riječi, a
najpoznatiji stih je onaj kojim pjesma počinje: "O lijepa, o draga, o slatka slobodo..."

Objasnite koga u djelu simboliziraju likovi Dubravka, Miljenko i Grdan.


Dubravka simbolizira sam grad Dubrovnik i njegovu vlast, koja bespogovorno nastoji zadržati svoju
cijenjenu slobodu. Miljenko je simbol dubrovačkog plemstva, on se ženi Dubravkom, baš kao što je
plemstvo važan dio Dubrovnika. Grdan simbolizira običan puk, građanstvo koje se spletkama
pokušava domoći vlasti, najčešće ženidbom za plemkinje.

Koja je tema ovog djela?


Tema ovog djela je opis događaja pred odabir i ženidbu najboljeg pastira i pastirice, koji su, u ovom
slučaju, Dubravka i Miljenko.

Koja je ideja djela?


Ideja djela je prikazati važnost slobode koju Dubrovačka republika ima, a koja se održava upravo
zbog plemstva tj. plemenite vlasti koja njome vlada.

U kojem vremenu se odvija radnja "Dubravke"?


Radnja "Dubravke" odvija se za vrijeme Gundulićeva života i postojanja Dubrovačke republike, što je
početak 17. stoljeća. Drama je u vrijeme nastanka bila suvremena. Iako, Gundulić ne navodi vrijeme
zbivanja radnje, a ona je po svojem sadržaju u mnogočemu svevremena, stoga vrijeme radnje
uzimamo uvjetno.

Gdje je smještena radnja "Dubravke"?


Radnja ovog djela smještena je u gradu Dubravi, ali vrlo se brzo da naslutiti da taj fiktivni grad
zapravo predstavlja grad Dubrovnik tj. Dubrovačku republiku.

Kakav pastirski običaj susrećemo na početku drame?


Na početku drame govori se o starom pastirskom običaju po kojem se jedan dan u godini, na dan
svetog Vlaha (Dubrovački svetac), tradicionalno vjenčaju najbolji i najljepši pastir i pastirica.

Tko se te godine trebao vjenčati na dan sv. Vlaha?


Te godine najljepši pastirski par bili su Dubravka i Miljenko, pa su se upravo oni, po izboru skupštine
Grada, trebali vjenčati.

Zašto je ribar kojeg je Radmio sreo na početku priče, došao u Dubravu?


Ribar je rekao Radmiu da je došao u Dubravu kako bi tamo u miru proveo ostatak svog života.

Koja tri satira se pojavljuju u priči među važnijim likovima?


Dva satira koja se pojavljuju u priči su Vuk Satir, Divjak Satir i Gorštak Satir. Oni su jedni od likova u
priči koji potječu iz mitologije (jer su satiri), a predstavljaju ono animalno u čovjeku, prikazani su kao
ružni i vođeni primarnim, divljim nagonima, ali ipak dobroćudni.

Koja se još mitološka bića, osim satira, pojavljuju u priči?


U priči se, osim satira, pojavljuju i vile.

Koji instrument su satiri svirali?


Satiri su u ovoj priči svirali diple, što je vrsta frule, najčešće napravljena s dvostrukom sviralom.

Kako je satir Divjak odlučio privući vile?


Satir Divjak odlučio je privući vile tako što će im ukrasti robu dok se budu kupale u jezeru, pa kad je
budu tražile, doći će k njemu.

Kako je Gorštak uspio nagovoriti Vuka da odu na pastirsku svadbu?


Gorštak je uspio nagovoriti Vuka tako što mu je rekao da će se na svadbi moći dobro nahraniti. Vuk je
stalno bio gladan i nikako mu nije uspijevalo nahraniti se. Gorštak mu je predložio da odu na svadbu i
da će se obući u glumca, a Vuk može ići kao bubnjar.

U što se Divjak preobukao?


Divjak se preobukao u vilu, pa se hvalio da je najljepša vila tamo.

Tko se zaljubio u Divjaka?


U Divjaka se zaljubila satirica Jeljenka, nije moga shvatiti zašto su vile satire smatrale zvijerima, jer
njoj se Divjak jako dopao.

Kako je Grdan pokušao pridobiti Dubravku za sebe?


Budući da je skupština bila ta koja odlučivala koji pastiri su najljepši i najbolji i po tome, koji će se par
od njih vjenčati, Grdan je pokušao zlatom potplatiti skupštinu kako bi odabrali njega za ženidbu s
Dubravkom.

Koji je događaj bio znak da bi se Dubravka trebala udati za Miljenka?


Glasnik je rekao da se na vjenčanju počeo tresti Lerov kip i nije prestao sve dok do njega nije došao
Miljenko. Tada ga je obasjala zraka svjetla i to je bio znak od bogova da je Miljenko taj koji bi trebao
oženiti Dubravku, jer bogovi ipak paze na ljude i daju im znak što je najbolje učiniti.

Što simboliziraju ptice koje se na dan vjenčanja puštaju iz kaveza?


Ptice koje polete iz kaveza simboliziraju slobodu. Sloboda je najvažnija Dubrovčanima i čak je važnija
od vjenčanja, pa se na dan Miljenkove i Dubravkine ženidbe slavi jednako kao i ljubav među njima.
Okarakterizirajte Miljenka.
Miljenko je u ovom djelu prikazan kao idealan čovjek. On je pastir, što u kontekstu pastoralne igre
znači da je sam po sebi utjelovljene morala i dobrote. Već je pretpostavljen kao najbolji i najljepši,
dakle idealan par Dubravki, ali on kroz cijelo djelo sumnja u svoju dostojnost da bude Dubravkin par.
Smatra se nedovoljnim za nju - nedovoljno lijepim i dobrim - ali svejedno je jako želi za suprugu.
Miljenko je jako pošten i osjećajan i ne želi dobiti Dubravku ako je nije vrijedan. Ipak, na kraju zbog
svih svojih vrlina pokaže se kao Dubravkin najbolji odabranik, pa on, sretan, počinje je još više hvaliti.

Koja je uloga starca Ljubdraga u djelu?


Starac Ljubdrag također je bio pastir, stoga je pretpostavljeno da je i on dobar i pošten. On kroz
cijelo djelo spominje prošla vremena, hvali ih i idealizira s obzirom na sadašnjost. On upozorava
mlade da ne uništavaju tradiciju i ljepotu njihovog kraja, jer su se već ionako stvari promijenile, pa ne
želi da bude još gore. Ovaj lik je protuteža prikazu suvremenog stanja u Dubravi jer stalno govori o
tome kako je bilo prije. Njegova tradicionalnost je suprotna suvremenim vizijama Dubrave.

Analiza likova

Miljenko- dobrodušan, vjerovao je u Boga i bio je jako pobožan. Imao je stado o kojem se jako dobro
brinuo. Bio je zaljubljen u Dubravku. Osjećajan, pošten i plemenit, neizmjerno voli Dubravku. Nije
htio da ga Dubravka zapazi zbog poklona koji bi joj darivao već zbog njegovih vrlina, čistog srca i
ljubavi koju je osjećao prema njoj. Njegova skromnost je tolika da često misli kako ni ne zaslužuje
Dubravku, a toliko je voli da će je i prepustiti drugome ako bi s njim bila sretnija. Tek kada Miljenko
bude izabran od bogova kao Dubravkin suprug, on će s olakšanjem pristati da je oženi. Miljenko je tip
idealnog muškarca pastirnih igra, koji je jednako hrabar, koliko je i osjećajan. Spreman je zbog ljubavi
i patiti, ali joj se i prepustiti. Ljubav prema Dubravki čini ga zabrinutim i uznemirenim jer se boji da
mu Dubravka neće pripasti. Saznavši da je starac Grdan mitom pridobio njegovu vilu, Miljenko
odlučuje ispraviti nepravdu i poduzeti sve da ju preotme bogatome starcu."Miljenko je imô milisteć
Dubravku cić lipote,nu se ukloni zakon sili:grd ju pastir zlatom ote."

Dubravka- lijepa pastirica koja je vodila sve ostale vile. Najljepša vila u Dubravi. Njezina je ljepota
očarala sve pastire, a tako i Miljenka. Njezina ljepota i dobrota uzor su svim ostalim vilama. Prirodno
je bila lijepa, a zbog svoje dobrote bila je svima i veliki uzor. Njezin lik možemo gledati kao simbol
Dubrovačke Republike. Ujedno je ona i primjer savršene djevojke pastirskih igara. U mnogočemu je
slična Miljenku, samo što je žena, pa se pretpostavlja da je nježnija. Ali i ona je hrabra, moralna, bori
se za ono što vjeruje i vjeruje u pravu ljubav. Učinit će sve za voljene. Njezin karakter nije
kompleksan, vrlo je jasno da je opisana kao svetica. Njen vanjski izgled potpuno odgovara
unutarnjem stanju duha i njenom karakteru. Kao što je savršena iznutra, savršena je i izvana. "Ali
suncem iz istoči Dubrava ova ne svaniva, -o Dubravko lijepa, iz oči tvojijeh nami bio dan siva. Tvu
ljepotu od svijeh višu svi pastijeri da prije vide žude i žele i uzdišu,i svuda te slidom slide.Tim svi
danas doletjeće gdi tva sjaju suncem lica, jeda komu s blage sreće budeš draga vjerenica."

Grdan- negativan je lik u djelu. Bogat je i izrazito nepošten starac. Autor mu je dao i neugledno ime
pa po tome možemo vidjeti i njegov stav prema njemu. Njegova zloba i nepravednost najviše dolaze
u prvi plan kada želi podmititi Vijeće. On je simbol svih onih koji žele doći prevarom na vlast. Poput
Dubravke, i njegov karakter jednak je njegovom izgledu, samo što je on s obje strane pokupio samo
što je on s obje strane pokupio samo ono negativno. Ružan je i zločest, a jedino kako uspijeva
probijati se kroz život je uz pomoć laži, prevara i podmićivanja. Utjelovljuje ono najgore u čovjeku, pa
je takvim prikazan i fizički. Ipak, u svojim namjerama ne uspijeva, jer u pastirskim igrama pravda
uvijek pobjeđuje. Stoga je Grdan u ovom djelu najveći gubitnik. Miljenko je odlučio poraziti ga i uspio
je preoteti mu Dubravku."Ali se je ockvrnila svetkovina plemenita:najljepša je dana vila najgrđemu s
tamna mita."
Ljubdrag- stari pastir. On je likove podsjećao kako se nekad živjelo i smatrao je da se tada živjelo u
veselju i poštenju

You might also like