Prirodne znanosti – kemija

1. Kemija proučava: 3. Vrste kemijske industrije:

• sastav • prehrambena
• građu • farmaceutska
• svojstva i • kozmetička
• promjene tvari • petrokemijska
• građevinska
2. Ostale su prirodne znanosti: • tekstilna
• fizika
• biologija 4. Hrvatski nobelovci za kemiju:
• astronomija • Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog
• geologija
"Za istraživanje stereokemije organskih molekula
• molekularna biologija i reakcija " profesor Prelog dobio je 1975.
Nobelovu nagradu. Po povratku u Zürich
prvi mu je čestitao njegov učitelj nobelovac
Lavoslav Ružička – rođen u Vukovaru.

1
 Pokus

Kemija je eksperimentalna znanost. Demonstracijski pokus – pokus koji

izvodi učitelj/učiteljica.
Pokus je znanstvena metoda
za rješavanje problema. Primjer radnog lista:
1) Naziv pokusa:
Pokus 2) Pribor i kemikalije:
• namjerno izazivanje promjena 3) Opis opažanja:
• u točno određenim uvjetima 4) Zaključak:
• radi praćenja i poučavanja
neke pojave

Pokus u nastavi kemije mora biti:

dobro pripremljen, pravilno izveden,
pažljivo popraćen.
Potrebno je sustavno pristupiti obradi
rezultata pokusa te izložiti valjano objaš-
njenje rezultata pokusa.

2
 Po su đ e i p ri b o r u
ij s k o m laboratoriju
kem
Osnovni kemijski pribor
STAKLENO POSUĐE
Stakleno posuđe služi za izvođenje pokusa i čuvanje kemikalija.

a) laboratorijska čaša d) boca za otopine

b) Erlenmeyerova tikvica e) boca za prah
g) tikvica za destilaciju
h) lijevak
j) lijevak za odjeljivanje
k) Liebigovo hladilo
Pri radu u kemijskom laboratoriju
c) okrugla tikvica s ravnim dnom f) Petrijeve zdjelice i) epruveta l) satno staklo moramo se pridržavati određenih pravila.
h)
k) PIKTOGRAMI ORMARIĆ ZA PRVU
g)
a) d)
j)
OPASNOSTI POMOĆ SADRŽI
b) c) e)

i) vatu
f) l)
eksplozivnost
gazu
PORCULANSKO POSUĐE ODMJERNO POSUĐE
Posuđe izrađeno od porculana ima različite namjene, Odmjerno posuđe rabi se za mjerenje volumena zapaljivost kapaljke za oči
npr. usitnjavanje, taljenje i sl. tekućina.
a) porculanska zdjelica
b) porculanski lončić
c) tarionik s tučkom
d) porculanske jažice a) menzura flastere
b) odmjerna tikvica oksidirajuće
c) pipete s propipetama* škare
c)
c)
a) plinovi pod tlakom mast za opekline
d) b)
a)
* Za pipetiranje otrovnih i

b)
nagrizajućih tekućina koristi
se propipeta koja se stavi
nagrizajuće za metal VAŽNI TELEFONSKI
na pipetu.
i kožu BROJEVI
PRIBOR ZA ZAGRIJAVANJE METALNI PRIBOR
akutna otrovnost
a) glineni trokut c) keramička mrežica e) plamenik
Prilikom slaganja aparatura služimo se metalnim priborom.
Centar za
a) mufa
b) tronožac d) špiritna grijalica
b) metalni prsten obavješćivanje 112
c) metalni stativ opasnost po zdravlje
d) metalni prsten s mufom
b) e) stezaljka c) Hitna pomoć 194
opasnost niže razine
e) opasnost za ozonski sloj Vatrogasci 193
c) b)
d)
e) opasnost za okoliš Policija 192
a) d)
a)

Crtanje kemijskih aparatura učenicima će olakšati pregledno prikazani dvodimenzionalni crteži kemijskoga posuđa i pribora na ovitku udžbenika
U svijetu kemije 7 i u radnoj bilježnici Kemija 7 Dodatak 1, Profil, Zagreb, 2014.
PLAKAT Kemijsko sude i pribor2.indd 1

3
7.3.2014. 16:20:05
 Tvari ili supstancije

imaju masu i gustoću

izgrađuju predmete i tijela i
te zauzimaju prostor

uzorak tvari:
TVARI
manja količina tvari za proučavanje
u kemijskome
laboratoriju
mogu biti...

umjetne (sintetičke):
prirodne: zrak, voda, bakar... i plastika, staklo, benzin...

Razne tvari (modra galica, magnezij,

kuhinjska sol, sumpor, jod, bakar)

4
Fizikalna svojstva tvari

tvrdoća, boja, kovnost topljivost

magnetičnost
FIZIKALNA SVOJSTVA TVARI
(željezo, nikal, kobalt)

• gustoća, ρ (kg/m3)
električna i toplinska vodljivost
• talište, tt i ledište, tv (°C)

vodiči: izolatori:
• električni • električni
• toplinski • toplinski

5
 Agregacijska stanja tvari

Prijelazi agregacijskih stanja

PLINOVITO

kondenzacija
kristalizacija
isparavanje

TEKUĆE
čvrsto (s) tekuće (l) plinovito (g)
stalan oblik nestalan oblik nestalan oblik
stalan volumen stalan volumen nestalan volumen skrućivanje
sublimacija
taljenje

ČVRSTO

6
Promjene tvari

PROMJENE TVARI

FIZIKALNE – mijenjaju se samo

oblik, veličina, položaj ili agrega- KEMIJSKE – mijenjaju se svojstva
cijsko stanje, ali tvar ne prelazi u tvari, tvar prelazi u novu tvar
novu tvar
PRIMJERI: PRIMJERI:
• taljenje leda • gorenje papira
• rezanje papira • fotosinteza
• otapanje šećera u vodi • karameliziranje šećera

7
Biološko djelovanje tvari

DJELOVANJE
KORISNO – voda, ŠTETNO – alkohol,
zrak, vitamini, hrana
TVARI NA droga, otrovi, nikotin
ŽIVA BIĆA

8
Vrste tvari

METALI
primjerice, željezo, bakar, magnezij

ELEMENTARNE TVARI
ne možemo kemijskim POLUMETALI
postupcima rastaviti primjerice, silicij, bor
na jednostavnije tvari
ČISTE TVARI NEMETALI
KEMIJSKI SPOJEVI primjerice, kisisk, dušik, klor
građeni su od dviju ili više
elementarnih tvari
Elektroliza
TVARI postupak razdvajanja složenijih
tvari na jednostavnije djelovanjem
istosmjerne električne struje.
HOMOGENE SMJESE Primjer elektrolize vode:
voda vodik + kisik
SMJESE TVARI kemijski spoj elementarne tvari

HETEROGENE SMJESE

9
 Što su kiseline, a što lužine

Indikatori
• tvari koje u dodiru s kiselinama i lužinama mijenjaju boju
• plavi i crveni lakmusov papir, univerzalni indikatorski papir, otopine: fenolftalein i metiloranž

Promjene boje indikatora

plavi otopina crveni otopina

lakmusov papir metiloranža lakmusov papir fenolftaleina

kiselo područje crven crvena / crven / prozirna i bezbojna

lužnato područje / plav /žut plav crvenoljubičasta / purpurna

Prirodni indikatori
• obojeni prirodni sokovi u nekom voću ili povrću
• primjerice, sok pripremljen od crvenoga kupusa, cikle, plodova/listova/ cvjetova sljeza

Soli
• kemijski spojevi, primjerice natrijev klorid, modra galica
• vodena otopina natrijeva klorida ne mijenja boju plavoga i crvenoga lakmusova papira, kao ni univerzalnoga indikatora jer je neutralna

10
Smjese

SMJESE TVARI
• nastaju miješanjem dviju
ili više tvari
• sastojci smjese zadržava-
ju svoja fizikalna svojstva

HETEROGENA SMJESA HOMOGENA SMJESA

• sastojke možemo uočiti okom • sastojke ne možemo uočiti okom
ili optičkim pomagalom ili optičkim pomagalom
• primjer: žbuka, ptičja hrana, • primjer: morska voda, zrak,
smjesa ulja i vode… smjesa kuhinjske soli i vode...

POSTUPCI ZA RAZDVAJANJE: POSTUPCI ZA RAZDVAJANJE:

• filtriranje • hlapljenje, isparavanje
• taloženje, dekantiranje • destilacija
• sublimacija • kristalizacija
• odvajanje magnetom

11
 Iskazivanje sastava smjese

KVANTITATIVNO KVALITATIVNO
• koliko ima pojedinih sastojaka u smjesi • od kojih se sastojaka smjesa sastoji

1. Maseni udio sastojaka u smjesi

m(sastojak A) m(A)
w(sastojak A) = =
m(smjesa) m(A + B)

2. Volumni udio sastojaka u smjesi

V(sastojak A) V(A)
ϕ(sastojak A) = =
V(sastojak A) + V(sastojak B) V(A) + V(B)

Zbroj masenih ili volumnih udjela u smjesi uvijek je 1 ili 100 %.

12
Otopine

TOPLJIVA TVAR + OTAPALO OTOPINA

kuhinjska sol voda vodena otopina kuhinjske soli

OTOPINA
(s obzirom na to koliko je tvari otopljeno
u nekoj količini otapala pri određenoj temperaturi)

NEZASIĆENA ZASIĆENA PREZASIĆENA

TOPLJIVOST TVARI
• iskazuje se masenim udjelom zasićene otopine: 100 ∙ wsat pri određenoj temperaturi
m2 m1 – masa otapala
wsat =
(m1 + m2) m2 – masa otopljene tvari

• Topljivost se može iskazati i masom topljive tvari otopljene u 100 g otapala pri određenoj temperaturi.
• Topljivost plinova u vodi smanjuje se porastom temperature otopine.

13
 Sastav i svojstva zraka

Zrak je smjesa plinova.

1) sastav čistog i suhoga zraka 2) Svojstva zraka

Pokus: Zrak ima volumen. Maramica koju utiskujemo u čašu s vodom
Sastojak ϕ(sastojak) neće se namočiti jer zrak u toj čaši ne dopušta ulazak vode.

dušik 78,10 %
m m(zrak)
kisik 20,90 % Gustoća zraka ϕ= ϕ(zrak) =
V V(zrak)
argon 0,90 % m(zraka) = ϕ · V = 1 g/L · 1 L = 1 g

CO2 0,04 %
Tlak zraka smanjuje se porastom nadmorske visine.
Atmosfera je Zemljin plinski omotač.
U zraku uvijek ima vodene pare, ovisno o vremenskim uvje-
tima i raznim onečišćenjima. Dijelovi atmosfere:
• troposfera
Ravnoteža između zraka i biosfere održava se kružnim • stratosfera
tokovima: kisika, ugljika, dušika i vode. • mezosfera
• termosfera
Ozonski sloj nalazi se u stratosferi.

14
 Kisik

Svojstva kisika: oksidacija – reakcija spajanja kisika s drugim tvarima

• plin bez boje, mirisa i okusa oksidi – spojevi koji nastaju pri procesu oksidacije
• sastavni dio zraka
• nastaje fotosintezom Uporaba kisika:
• teži od zraka • za postizanje visokih temperatura
• podržava gorenje
• pri gorenju
• ne gori
• za disanje u otežanim uvjetima
• reaktivan

OZON I OZONSKI OMOTAČ

Dobivanje kisika
Stratosferski ozon štiti život na Zemlji (ozonski omotač).
U troposferi je djelovanje ozona štetno.

Industrijski
Laboratorijski
elektrolizom vode
zagrijavanjem spojeva
s kisikom frakcijskom destilacijom
tekućeg zraka

15
 Voda, H2O

Voda za piće: bistra, ugodna okusa, bez boje, bez mirisa, bez bioloških ostataka
Slana voda –
– 95,96% Slatka voda – 2,45 %
Pročišćivanje voda:
od toga: • mehanički
• u atmosferi – 0,04 % • kemijski
• biološki
• kopnene vode (potoci,
mora i oceani rijeke, jezera) – 0,56 %
Kemijski čista voda dobiva se destilacijom vodovodne vode.
• podzemne vode – 25 %
Destilacijom destilirane vode dobiva se još čišća redestilirana voda.
• vode u obliku snijega i
leda – 74,40 %
Pokus 5.1.
meka voda kišnica nema otopljene soli
tvrda voda podzemne i površinske vode sadržavaju
otopljene soli

22. ožujka – Svjetski dan voda

16
 Kruženje vode u prirodi

Kojim procesima kruži voda u prirodi? SVOJSTVA ČISTE VODE

• prozirna, bezbojna tekućina pri sobnoj temperaturi
• vrelište 100 °C (ovisno o tlaku)
• ledište 0 °C (ovisno o tlaku)
• najgušća pri 4 °C
(led ima manju gustoću i pluta na vodi – ANOMALIJA VODE)
IZVORI ONEČIŠĆIVANJA PRIRODNIH VODA
• kanalizacijske vode
• otpadne vode iz industrije
• prevelika uporaba umjetnih gnojiva
• prevelika uporaba sredstava za zaštitu bilja
• kisele kiše

*za PowerPoint prezentaciju može se besplatno preuzeti slika

na stranicama http://www.husi.hr/detaljii.asp?news_id=1157.

17
 Vodik

DOBIVANJE VODIKA VODIK U PRIRODI

• laboratorijsko – djelovanjem nekih metala i kiseline (Kippov • slobodan – u vulkanskim plinovima i visokim slojevima atmosfere
aparat) • u spojevima – u vodi, zemnom plinu, živim bićima
• industrijsko – elektrolizom vode i iz tekućeg zraka

UPORABA VODIKA
Demonstracijski pokus – oprez! • za sinteze u kemijskoj industriji
Plin praskavac – smjesa vodika i kisika u volumnom omjeru 2 : 1 • kao raketno gorivo
• u plamenicima za postizanje visoke temperature
• skladišti se pod tlakom u čeličnim bocama
SVOJSTVA VODIKA
• plin bez boje i mirisa vodik – gorivo budućnosti
• lakši od zraka
• lako zapaljiv
• ne podržava gorenje
• slabo se otapa u vodi

18
 Građa atoma

• Demokrit (V st. prije Krista) – atomein = nedjeljiv Atom nema električni naboj: broj protona u
• Dalton (XIX st.) – teorija o atomu atomu jednak je broju elektrona.

N(p+) = N(e –)
elektroni: negativno nabijene čestice (e – ili e) elektronski
omotač
GRAĐA ATOMA
Protonski broj ili atomski broj jednak je broju

}
protoni: pozitivno nabijene čestice (p+ ili p)
jezgra protona u jezgri ili elektrona u elektronskom
neutroni: čestice bez naboja (n0 ili n) atoma omotaču.

Z = N(p+) = N(e –)
Elektrone, protone i neutrone nazivamo subatomskim česticama.
Z je jednak za sve atome iste vrste!
Tri značajna događaja:
1) Thomsonovo otkriće elektrona (1897. godine) Maseni broj ili nukleonski broj jednak je
ukupnom zbroju protona i neutrona u jezgri.
2) Rutherfordovo otkriće jezgre i postavka teorije o jezgrovnom
modelu atoma (1911. godine)
3) Chadwickovo otkriće neutrona (1932. godine) A = N(p+) + N(n0)

19
 Kemijski elementi

Kemijski element skup je svih atoma s istim protonskim brojem.

broj broj broj Značenje kemijskih simbola:
Ime protonski nukleonski
elektrona protona neutrona
elementa broj, Z broj, A
N(e) N(p) N(n)
vodik 1 1 1 0 1 Mg 5Mg
ugljik 6 6 6 6 12 magnezij magnezij
kisik 8 8 8 8 16 (kvalitativno značenje) (kvalitativno značenje)
sumpor 16 16 16 16 32 jedan atom magnezija pet atoma magnezija
(kvantitativno značenje) (kvantitativno značenje)
Znakove kojima označujemo kemijske elemente nazivamo kemijski simboli. broj 5 jest koeficijent

Hrvatska imena Kemijski simbol Hrvatska imena Kemijski simbol Koeficijent se upisuje ispred simbola atoma kada
aluminij Al vodik H ima više jednakih atoma.
ugljik C kisik O
kalcij Ca magnezij Mg
Primjeri:
klor Cl sumpor S
• Al – jedan atom aluminija
željezo Fe • 4O – četiri atoma kisika
• 2Ca – dva atoma kalcija
• 3Fe – tri atoma željeza

20
 Periodni sustav elemenata

Periodni sustav elemenata (PSE) postavio je Dmitrij Ivanovič Mendeljejev.

35 Z (atomski broj) = 35
• zakon periodičnosti

Sastoji se od:
Br
79,90 Ar (relativna atomska
• 18 skupina (okomiti stupci) brom masa) = 79,90
• 7 perioda (vodoravni redovi)

Suvremeni PSE sastoji se od 118 poznatih kemijskih elemenata, od čega su:

• 92 kemijska elementa pronađena u prirodi (osim Tc)
• ostali kemijski elementi umjetno proizvedeni METALI NEMETALI
METALI (kovine)
željezo kisik
KEMIJSKI ELEMENTI POLUMETALI (polukovine) zlato vodik
natrij dušik
NEMETALI (nekovine)

Kemijska svojstva metala smanjuju se u tablici periodnoga sustava elemenata

slijeva nadesno i s dna prema vrhu, a kod nemetala je obratno.

21
 Izotopi

A
X
Z = N(p+) = N(e –) (Z je jednak za sve atome koji su iste vrste!)
A = N(p+) + N(n0)
Z N(n0) = A – Z

U atomskoj jezgri izotopi vodika imaju : procij (1 p+), deuterij (1 p+ + 1 n), tricij (1 p+ + 2 n).
Jednako: broj protona i protonski broj.
Različito: broj neutrona i nukleonski broj.

Izotopi su atomi s istim brojem protona, ali različitim brojem neutrona u jezgri.
• imaju jednak broj protona i elektrona – isti Z broj
• imaju različit broj neutrona – različit A broj
• imaju isti kemijski simbol

Oznaka izotopa vodika:

2 maseni broj, A

1 H redni broj, Z a)
1
1
H b)
2
1
H c)
3
1
H
Shematski prikaz izotopa vodika: a) procija, b) deuterija, c) tricija.
Izotopi ugljika: ugljik-12, ugljik-13 i ugljik-14

22
 Relativna atomska masa

Mase subatomskih čestica koje grade atom vodika: Oznaka za masu atoma jest ma(A).

ma(A)
čestica oznaka čestice masa Relativna atomska masa: Ar(A) =
u

proton p+ 1,6726 × 10–24 g Masa atoma: ma(A) = Ar(A) · u

elektron e– 0,00091094 × 10–24 g
Oznaka u PSE-u
neutron n 0
1,6749 × 10 –24
g
35 Z (atomski broj) = 35

ma(H) = 0,000 000 000 000 000 000 000 000 00166 kg
Br
79,90 Ar (relativna atomska
brom masa) = 79,90
Relativne veličine dobiju se usporedbom dviju istovrsnih veličina i zato
nemaju jedinicu.

unificirana atomska jedinica mase: u, mu, Da

Relativna atomska masa izračunana je za svaki
Vrijednost joj je: kemijski element i nalazi se u PSE-u ispod simbola
elementa.
1
u = ma(12C) = 1,66 × 10 –27 kg = 1,66 × 10 –24 g = Da
12

23
 Građa elementarnih tvari

MOLEKULE ELEMENTRANIH TVARI čestice su izgrađene od

dvaju ili više istovrsnih atoma.
• imaju točno određen i stalan kemijski sastav
• prikazujemo ih kemijskim formulama kemijski element elementarna tvar
O O2
Označivanje elementarnih tvari atom kisika molekula kisika
Vrsta čestica Označivanje kemijskim
Broj
Elementarna tvar kojima ih simbolom ili kemijskom
atoma
označujemo formulom
plemeniti plinovi kemijski simbol
atomi 1
helij, argon, neon ... He, Ar, Ne ...
većina nemetala
kemijska formula
dušik, kisik, vodik, 2
N2, O2, H2, Cl2, Br2, I2
klor, brom, jod, molekule 8
S8
sumpor, 4 tri molekule kisika
P4
fosfor
kovine i ugljik
kemijski simbol koeficijent 3O2 indeks
magnezij, željezo, vrlo
goleme strukture Mg, Fe, Al …
aluminij … mnogo
C
ugljik

24
 Građa kemijskih spojeva

Formula kemijskog spoja:

• kvalitativno značenje
KEMIJSKI SPOJEVI GRAĐENI OD MOLEKULA
• kvantitativno značenje

Kemijski spojevi – građeni od dvaju ili više raznovrsnih elemenata jedna molekula vode

naziv molekule vrsta i broj atoma

u molekuli
kemijska formula
simbol za vodik
H2O
simbol za
kisik
indeks

N(H) = 2 Molekula vode građena je od

voda H2O
N(O) = 1 dva atoma vodika i jednog
atoma kisika – ukupan
je broj atoma u molekuli
N(C) = 1 vode tri.
ugljikov dioksid CO2
N(O) = 2
Broj atoma u molekulama kemijskog spoja stalan je
i točno određen.
N(H) = 1
klorovodik HCl tri molekule vode
N(Cl) = 1
koeficijent
3H2O

25
(broj molekula)

KEMIJSKI SPOJEVI GRAĐENI OD IONA Kemijski spojevi koji se sastoje od metala i nemetala izgrađeni
su od iona.
Ioni su električki nabijene čestice.
Natrijev klorid, izgrađen je od natrijeva kationa i kloridnoga aniona,
u brojevnom omjeru 1 : 1 pa mu je formula NaCl.
Atom – e – pozitivno nabijeni ion
(kation)
Primjer: Na – e – Na+

Atom + e – negativno nabijeni ion

(anion)
Primjer: Cl + e – Cl– Najmanja jedinka ionskih spojeva jest formulska jedinka.

NaCl natrijev klorid (jedna formulska jedinka natrijeva klorida)

4 NaCl četiri formulske jedinke natrijeva klorida

oznaka kationa K+ Ca2+ Mg2+ Zn2+ Al3+

magnezijev
naziv kationa kalijev ion kalcijev ion cinkov ion aluminijev ion
ion
oznaka aniona F– Br– O2– S2– N3–
ime aniona fluoridni ion bromidni ion oksidni ion sulfidni ion nitridni ion

26
 Valencije elemenata

Valencija je sposobnost atoma nekog elementa da se veže s odre-

đenim brojem atoma nekog drugog elementa. Iz formule spoja možemo saznati valenciju jednog
Valencije elemenata označujemo rimskim brojkama. elementa ako znamo valenciju drugog.

vodik – jednovalentan – oznaka (I) SO2

kisik – dvovalentan – oznaka (II) Valencija kisika jest II.
dušik – trovalentan – oznaka (III) Dva su atoma kisika – zbroj je valencija (2 × 2).
ugljik – četverovalentan – oznaka (IV) Valencija jednog atoma sumpora mora biti IV.
H
HCl CO
Vodik je jednovalentan.
HCl Cl Valencija kisika jest II.
Klor je jednovalentan. Jedan je atom kisika – zbroj je valencija (1 × 2).
H2O Valencija jednog atoma ugljika mora biti II.
O
H2O Kisik je dvovalentan.

NH3
N
NH3 Dušik je trovalentan.

CH4
C
CH4 Ugljik je četverovalentan.

27
 Kemijske formule spojeva

Korak 1. H O (kemijski simboli elemenata) Određivanje naziva spojeva

Primjeri:
Na2O OKSIDI – spojevi s kisikom
Korak 2. H OII
I
(valencija elemenata) MgS SULFIDI – spojevi s dvovalentnim sumporom
KBr BROMIDI – spojevi s jednovalentnim bromom
Korak 3. H OII (2) (zajednički višekratnik valencija)
I NaCl KLORIDI – spojevi s jednovalentnim klorom

Elementi koji tvore spojeve s različitim valencijama imaju u nazivu

Korak 4. H O (najmanji zajednički višekratnik dijelimo s obje oznaku valencije rimskom brojkom.
2 1
valencije)
Primjeri:
2: I = 2 vodika Ime spoja Formula spoja
2: II = 1 kisika natrijev oksid Na2O
magnezijev sulfid MgS
Korak 5. H O (jedan atom kisika nije potrebno naglašavati) kalijev bromid KBr
2
cinkov jodid ZnI2

Primjer s NaCl i SO2 Formula spoja Valencija ugljika Ime spoja

CO II ugljikov(II) oksid
CO2 IV ugljikov(IV) oksid

28
 Relativna molekulska masa

Ponovimo Relativna molekulska masa

masa atoma: ma(X) = Ar(X) · Da Oznaka je za relativnu molekulsku masu molekule Mr.

ma(X) mf(molekula)
relativna atomska masa: Ar(X) = Da
Mr (molekula) =
Da
Primjer:
Masa molekule
mf(O2) 2 · ma(O2) 2 · Ar (O) · Da
Mr (O2) = = =
Da Da Da
Oznaka za masu molekule: mf
= 2 · Ar (O) = 2 · 16,00= 32,00
Masa molekule ili formulske jedinke jednaka je zbroju masa
atoma od kojih se sastoji. Relativna molekulska masa jest broj koji pokazuje koliko je puta
masa neke molekule ili formulske jedinke veća od daltona (atom-
Primjer: ske jedinice mase).

mf(O2) = ma(O) + ma(O) = 2ma(O); ma(O) = Ar(O) · Da

Relativna molekulska masa dobije se zbrajanjem relativnih
atomskih masa svih atoma u molekuli.
mf (O2) = 2Ar(O) · Da = 2 · 16,00 · Da = 32,00 Da

29
 Kemijske reakcije

1. Kvaščeve gljivice sa šećerom uzrokuju Kemijska sinteza:

ALKOHOLNO VRENJE.
2. Uz Sunčevu svjetlost u zelenom lišću dolazi magnezij + kisik magnezijev oksid
do FOTOSINTEZE.
3. GORENJEM UGLJENA uz dovoljan pristup zraka • reakcija u kojoj iz dviju ili više tvari nastaje nova tvar
nastaju ugljikov(IV) oksid i vodena para.
• grč. synthesis = sastavljanje
To je reakcija OKSIDACIJE.
• primjer: oksidacija bakar + sumpor bakrov(II) sulfid
Kemijskim promjenama, reakcijama ili pretvorbama na-
staju nove tvari od jedne ili više polaznih tvari. Kemijska analiza:

reaktanti produkti voda vodik + kisik

Primjeri iz uvodnih demonstracijskih pokusa: • reakcija pri kojoj iz jedne tvari nastaju dvije ili
više novih tvari

• grč. analysis = raščlanjujem
REAKTANTI PRODUKTI
• primjeri: elektroliza, piroliza, fotoliza
• modra galica bakrov(II) sulfat + voda

30
 Jednadžba kemijske reakcije

2HgO 2Hg + O2 (reakcija analize) Važno! Molekule nemetala u jednadžbi kemijske reakcije zapi-
S + O2 SO2 (reakcija sinteze) sujemo: H2, O2, F2, Cl2, Br2, I2, N2, P4.
2H2O 2H2 + O2 (reakcija analize)
2Mg + O2 2MgO (reakcija sinteze) Postupak pisanja kemijskih jednadžbi:
1. Produkte i reaktante prikažemo simbolima i formulama.
1) vodik + kisik voda 2. Izjednačimo brojeve istovrsnih atoma s lijeve i desne strane
jednadžbe dodavanjem koeficijenata ispred simbola ili for-
KEMIJSKA JEDNADŽBA IZJEDNAČENA KEMIJSKA JEDNAŽBA
mula molekula ili formulskih jedinki.
H2 + O2 H2O 2H2 + O2 2H2O
broj atoma vodika broj atoma vodika 3. Provjeravamo ukupan broja atoma s obiju strana jednadžbe.
s lijeve strane: 2 × 2 s desne strane: 2 × 2
broj atoma kisika broj atoma kisika Značenje kemijske jednadžbe:
s lijeve strane: 1 × 2 s desne strane: 2 × 1
2Mg + O2 2MgO

2) magnezij + kisik magnezijev oksid

a) kvalitativno: reakcijom magnezija i kisika nastaje magnezi-
KEMIJSKA JEDNADŽBA IZJEDNAČENA KEMIJSKA JEDNAŽBA jev oksid.
Mg + O2 Mg 2Mg + O2 2MgO
b) kvantitativno: reakcijom dvaju atoma magnezija s jednom
broj atoma magnezija broj atoma magnezija
molekulom kisika nastaju dvije formulske
s lijeve strane: 2 × 1 s desne strane: 2 × 1
jedinke magnezijeva oksida.
broj atoma kisika broj atoma kisika
s lijeve strane: 1 × 2 s desne strane: 2 × 1

31
3) klor + vodik klorovodik Primjer fotosinteze:
KEMIJSKA JEDNADŽBA
Sunčeva svjetlost
Cl2 + H2 HCl Cl2 + H2 2HCl ugljikov(IV) oksid + voda klorofil
glukoza + kisik
broj atoma klora broj atoma klora
s lijeve strane: 1 × 2 s desne strane: 2 × 1 Sunčeva svjetlost
6CO2(g) + 6H2O(l) klorofil
C6H12O6(s) +6O2(g)
broj atoma vodika broj atoma vodika
s lijeve strane: 1 × 2 s desne strane: 2 × 1

ZNAČENJE: reaktanti produkti

ugljikov(IV) oksid
kvalitativno glukoza i kisik
i voda
ZAKON O OČUVANJU MASE: šest molekula
jedna molekula
• UKUPNA MASA REAKTANATA JEDNAKA JE UKUPNOJ MASI ugljikova(IV)
kvantitativno glukoze i šest
PRODUKATA. oksida i šest mo-
molekula vode
(A. L. LAVOISIER, 1774. god. i LOMONOSOV, 1748. god.) lekula vode
• Broj i vrsta atoma na početku i kraju kemijske reakcije ostaju nepro-
mijenjeni.

32
 Što se događa s energijom u kemijskim reakcijama

Tijekom kemijskih reakcija dolazi do izmjene energije EGZOTERMNE PROMJENE: Energija

između sustava i okoline. kemijske promjene pri kojima reaktanata

• Sustav u kemiji podrazumijeva reakcijsku posudu se toplina oslobađa u okolinu.

s reaktantima (epruveta, čaša, tikvica).
Energija se
• Okolina je sve ono što okružuje sustav (zrak ili oslobodila
neki drugi medij).

Energija
Pokus 7.4. Reakcija kiseline i lužine produkata

Energija
ENDOTERMNE PROMJENE: produkata
kemijske promjene pri kojima
sustav prima toplinu iz okoline
Pokus 7.5. Prima li sustav energiju Energija
se veže

Zaključak: PRI KEMIJSKIM REAKCIJAMA Energija

DOLAZI DO PROMJENE ENERGIJE. reaktanata

33
 Brzina kemijske reakcije

1. pokus: Brzina reakcije različitih metala s kiselinom

Fe(s) + 2HCl(aq) FeCl2(aq) + H2(g)
Zn(s) + 2HCl(aq) ZnCl2(aq) + H2(g)
Mg(s) + 2HCl(aq) MgCl2(aq) + H2(g) 4. pokus: Razlaganje vodikova peroksida, H2O2
Zaključak: BRZINA KEMIJSKE REAKCIJE OVISI O VRSTI TVARI. a) bez dodatka katalizatora
b) s dodatkom kvasca kao katalizatora
2. pokus: Reakcija otapanja šumećih tableta pri različitim Zaključak: BRZINA KEMIJSKE REAKCIJE RASTE
temperaturama DODATKOM KATALIZATORA.
a) pri sobnoj temperaturi
b) nakon zagrijavanja vode 2 H2O2(l) 2H2O(aq) + O2(g)
Zaključak: BRZINA KEMIJSKE REAKCIJE RASTE POVIŠENJEM
TEMPERATURE. KATALIZATORI su tvari koje ubrzavaju kemijsku
reakciju, a pritom se sami ne
3. pokus: Reakcija izgaranja ugljena mijenjaju.
a) veći komad ugljena
b) ista količina usitnjenoga ugljena INHIBITORI su tvari koje usporavaju kemijsku
reakciju.
Zaključak: BRZINA KEMIJSKE REAKCIJE OVISI O BROJU ČESTICA
I VELIČINI POVRŠINE REAKTANATA.

34
 Kemijski elementi u prirodi i periodnom sustavu elemenata

ZASTUPLJENOST
KEMIJSKIH ELEMENATA

živa bića: O, C, H, N, Ca Zemljina kora: O, Si, Al, Fe, Ca

Periodni sustav elemenata

• 7 perioda (redaka)
• 18 skupina (stupaca)
• Elementi iste skupine periodnog sustava imaju slična kemijska svojstva.

SKUPINE
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
1 H
2 C N O
3 Al Si
PERIODE

4 Ca Fe
5
6
7

METALI POLUMETALI NEMETALI

35
 Metali – kovine

Najzastupljeniji metali u Zemljinoj kori jesu aluminij i željezo.

SVOJSTVA METALA: SLITINE ILI LEGURE:

• sjajne, srebrnosiva površina (iznimka su žuto zlato i crveni bakar) • nastaju miješanjem više metala (ili ugljika)
• visoko talište i vrelište u rastaljenom stanju
• dobra vodljivost topline i elektriciteta • poboljšana svojstva: čvrstoća, kovnost,
• mogu se kovati, izvlačiti u žice, valjati u limove otpornost na koroziju

ALKALIJSKI METAL ZEMNOALKALIJSKI METAL

Na Ca

• u prirodi ga nalazimo samo u spojevima • manje reaktivni od alkalijskih elemenata

• čuva se u petroleju • u reakciji s vodom daje kalcijev hidroksid
• u reakciji s vodom daje lužinu (slabo topljiv u vodi)
• imaju veću gustoću, viša tališta i vrelišta od
alkalijskih metala Kalij Stroncij Natrij
2Na(s) + 2H2O(l) 2NaOH(aq) + H2(g) Ca(s) + 2H2O(l) Ca(OH)2 (aq) + H2(g) Soli alkalijskih i zemnoalkalijskih metala
boje plamen karakterističnim bojama

36
 Nemetali – nekovine

NEMETALI – NEKOVINE
pri normalnim okolnostima

plinoviti – vodik, kisik, dušik, čvrste tvari – ugljik, fosfor,

tekućina – brom
klor, fluor, plemeniti plinovi sumpor, jod

Svojstva nemetala: Reakcije iz pokusa 8.2.

• pri standardnim uvjetima u plinovitom su, krutom i tekućem agregacijskom
stanju AgNO3(aq) + KCl(aq) AgCl(s) + KNO3(aq)
• nemaju metalni sjaj AgNO3(aq) + KBr(aq) AgBr(s) + KNO3(aq)
• ne provode električnu struju (osim grafita) AgNO3(aq) + KI(aq) AgI(s) + KNO3(aq)
• gustoća im je manja od metala
• pretežito su mekani i lomljivi
Element 14. skupine – ugljik
Plemeniti plinovi – elementi 18. skupine (He, Ne, Ar, Kr, Xe, Rn) • u prirodi ga nalazimo u elementarnom stanju kao grafit i
• inertni – stvaraju malen broj spojeva dijamant
• dobivaju se frakcijskom destilacijom • grafit: provodi električnu struju, mekan
• dijamant: električni izolator, najveća toplinska vodljivost,
Halogeni elementi – elementi 17. skupine (F, Cl, Br, I) najtvrđi mineral
• najreaktivniji nemetali – nalazimo ih isključivo u spojevima
• u elementarnom stanju dvoatomne su molekule su: F2, Cl2, Br2, I2
• s metalima tvore halogenide
• vrlo su otrovni
37