Fizika

Dinamika
Tromost i masa
masa (m) je mjera tromosti

tromost – svojstvo tijela

(tijelo se opire promjeni brzine)

Masa – fizikalna veličina kojom mjerimo tromost

[m] = kg
Sila
sila (F) – međudjelovanje, interakcija

sile u prirodi:
m1m2
– gravitacija FG  G
r2
Q1Q2
– elektromagnetska FEM k 2
r
– slaba
– jaka
(pseudosile)
Newtonovi zakoni mehanike
 
1. F  0  v  konst
 
2. F  ma F   2  N
kg m
s
 
3. F12  F21

težina – sila koja djeluje na tijelo u polju zemljine

gravitacije (sile teže)
  m
G  mg , g  9,81 2
s
Količina gibanja
 
količina gibanja: p  mv ,  p  Ns
 
 dv d 
F  ma  m  (mv ), (m  konst)
dt dt
 dp
 F  p - drugi Newtonov zakon
dt
 t2

impuls sile: Ft ako sila nije konstantna:  F (t )dt
 dp
t1
  
t2 t2
    
F
dt
 dp  Fdt   Fdt   dp  p2  p1  mv2  mv1
t1 t1

Impuls sile jednak je promjeni količine gibanja.

Zakon sačuvanja količine gibanja
Ukupna količina gibanja u zatvorenom sistemu je konstantna.
n
 n

 mi vi   mi vi '
i 1 i 1

Primjer: sudar

m1v1  m2 v2 
m1v1 ' m2 v2 '
Relativnost gibanja
• Opis gibanja ovisi o izboru referentnog sustava –
gibanje je relativno!
• Ne postoji apsolutni sustav niti apsolutno mirovanje
• Inercijski sustav je svaki sustav koji miruje ili se
jednoliko giba u odnosu na neki drugi inercijski sustav
• Svi inercijski sustavi su ravnopravni
Relativnost gibanja
• Neinercijski sustav je onaj koji se ubrzano giba u
odnosu na neki inercijski sustav
• Takvi sustavi nisu međusobno ravnopravni – u njima
se javljaju inercijske sile (pseudosile)
• Ako se nalazimo u vozilu koje ubrzava (usporava)
osjetit demo silu koja nas gura prema natrag
(naprijed) – inercijska sila
• Ako se nalazimo u vozilu koje se kružno giba osjetit
demo silu koja nas gura od središta – centrifugalna
sila
Galilejeve transformacije

S’ se giba brzinom v0 u
odnosu na S, pa je:
 
r0  v0t

Sa slike vidimo da je:

     
r  r0  r '  r '  r  r0
  
 r '  r  v0t

Ako se gibanje S’ u odnosu na S odvija duž x-osi (kao na

slici), tada je:
x'  x  v0t , y'  y, z '  z
Galilejeve transformacije
Vrijeme je jedinstveno za oba sustava, tj. t  t'
  
   dr ' dr d (v0t )   
r '  r  v0t     v '  v  v0
dt dt dt
  
   dv ' dv dv0  
v '  v  v0     a'  a
dt dt dt

(jer su sustavi inercijalni pa je v0  konst. )

Newtonovi zakoni imaju isti oblik u svim inercijalnim sustavima!

Svi zakoni mehanike imaju isti oblik u svim inercijalnim
sustavima!
Galilejeve transformacije
Nalazimo se u radarskoj stanici na kopnu i pratimo kretanje dvaju
brodova. “Donat” je udaljen od nas 3,1 km, azimut mu je 28º zapadno i
kreće se brzinom 6,2 m/s u smjeru 32º istočno. “Sali” udaljen od nas
8,3 km, azimut mu je 42º istočno i kreće se brzinom 4,8 m/s prema
sjeveru. Koju brzinu ima “Sali” ako je mjeri kapetan “Donata”?

  
r '  r  rD
  
v '  v  vD
Obrnuto od toga (tj. transformacija iz
sustava broda u sustav koji miruje
na kopnu) – ARPA.
Inercijske sile
• Javljaju se u neinercijskim sustavima, tj. onima koji se
ubrzano gibaju

• To znači da se brzina sustava mijenja, a ona se može

mijenjati po iznosu i po smjeru

• Promatrat demo dva slučaja:

– Pravocrtno gibanje kod kojeg se brzina mijenja samo po
iznosu
– Kružno gibanje kod kojeg se brzina mijenja samo po smjeru
Pravocrtno gibanje
S je inercijski sustav, a S’ je neinercijski sustav koji se u
   
odnosu na S giba brzinom v0 (t ) i ubrzanjem a0 (t ) (tj. a0  v0 ).
     
Galilejeva transformacija: v  v0  v ' a  a0  a '

   
U sustavu S je F  ma pa bi u S’ trebalo biti F '  ma '
       
a '  a  a0  F '  m(a  a0 )  F '  F
To ne može biti točno jer sila koja djeluje na neko tijelo ne
ovisi o sustavu u kojem mi to promatramo!
 
 F '  ma ' tj. u neinercijskom sustavu ne vrijedi
II Newtonov zakon!
Pravocrtno gibanje
II Newtonov zakon vrijedi jedino ako uvedemo dodatnu silu,
inercijsku silu:
 
Krenimo od zakona koji sigurno vrijedi: F  ma

Primijenimo Galilejevu transformaciju:

      
F  ma  m(a0  a ' )  F  ma0  ma '
 
Inercijska sila: Fi  ma0
  
 F  Fi  ma ' - II Newtonow zakon u sustavu S’
Kružno gibanje
Tijelo miruje u sustavu (vozilu) koji
jednoliko kruži.

U sustavu koji miruje (tj. gledano

izvana) postoji samo centripetalna sila
koja vuče vozilo prema središtu:
  2
Fcp  macp  m r

Sustav koji kruži (vozilo)

 nije inercijski pa se u njemu javlja inercijska
(centrifugalna) sila Fi  ma0 , gdje je a0 akceleracija sustava, tj. acp .
  2

 Fcf  macp  m r   Fcp
Te dvije sile nisu u istom sustavu!!!
Kružno gibanje
Tijelo se radialno giba u sustavu
koji jednoliko kruži.

Sa slike vidimo:
   
v1r  v2 r i v1t  v2t

 postoji at

 postoji Ft
Coriolisova sila
  
Fcor  2mvr  
 
(vr  0  Fcor  0)
Rad

W  Fs
W   Nm  J
Ako sila nije paralelna s putem:

 
W  F s
 Fs cos 
Rad
Ako sila nije konstantna:
   
Wi  Fi  si si  0  W   F  ds

B 
W   F  ds
A
Energija
• Sistem koji ima energiju može vršiti rad
• Jedinica za mjerenje energije ista je kao i
jedinica za rad (J)
• Kad sistem vrši rad na okolini, energija mu se
smanjuje (negativan rad)
• Kad okolina vrši rad na sistemu, energija mu se
povedava (pozitivan rad)
• Energija može imati razne oblike
Energija
Kinetička energija – energija koju tijelo ima zbog svog gibanja
Tijelo koje usporava smanjuje svoju kinetičku energiju, tj.
vrši rad.
Ako je usporenje jednoliko onda je sila konstantna pa je:
1 2 1 22
W  Fs  ma at  ma t
2 2
v 1 2 v2 1 2 mv2
v  at  t   W  ma 2  mv  Ek 
a 2 a 2 2
Općenito:
dv ds v2
W   Fds   ma ds m ds  m dv  m vdv  m
dt dt 2
Energija
Potencijalna energija – energija koju tijelo ima zbog
položaja u polju neke sile

Primjer: potencijalna energije u polju sile teže

Ako podižemo tijelo u polju sile teže (G=mg), vršimo rad i

tome mu povećavamo potencijalnu energiju.

Kad ga podignemo do visine h, energija koju smo mu

predali je:
E p  W  mgh

Postoje i mnoge druge potencijalne energije (elastična,

elektrostatska, magnetska ...)
Zakon sačuvanja energije
Ukupna energija u zatvorenon sistemu je sačuvana.
Energija može prelaziti s jednog tijela na drugo ili iz jednog oblika u
drugi, ali ukupna energija neće se mijenjati ako je sistem zatvoren.

Primjer: slobodni pad Eu  E p  Ek  mgh  1 mv2

2

Jednoliko ubrzano gibanje s Ep Ek E
ubrzanjem g:
mgh 0 mgh
1 2 2s
s gt  t 2 
2 g
2s mg (h  s ) mgs mgh
v  gt  v  g t  g
2 2 2 2
 2 gs
g
mv2 m  2 gs
 Ek    mgs 0 mgh mgh
2 2
Snaga
Rad izvršen u jedinici vremena (brzina vršenja rada)

 P   W
W J
P
t s
W
Ako snaga nije konstantna: P
t
W dW
P  lim 
t 0 t dt

   ds  
W  F s  P  F  F v
dt
Gravitacija
Newtonov zakon gravitacije:
 
F12   F21 m1m2
  FG  G 2
F12  F21  FG r

G  6,672 1011 Nm2 kg 2 - Cavendish (1798)

Polje – sila po jedinici mase (tj. ima dimenziju ubrzanja)

Potencijalna energija – rad potreban da dva tijela

dovedemo na udaljenost r
m1m2
Ep  G Ep  W  F  r ?
Ne! Jer sila nije
r konstantna
Gravitacija
Recimo da tijelo 1 miruje a tijelo 2 dovodimo od referentne točke do
točke koja je na udaljenosti r od tijela 1
 m1m2 
Referentna točka je ona u kojoj je Ep = 0, a to je r = ∞  Ep  G 
 r 
r
 1
r r r
m1m2 dr
E p  W   FG dr   G 2 dr  Gm1m2  2  Gm1m2   
 
r 
r  r 
m1m2
E p (r )  G
r
Zašto je rezultat je negativan? Što to znači?
Kad se tijelo 2 približava, na njega djeluje sila, tj. ono ubzava, tj. raste
mu kinetička energija. Ukupna energija je na početku bila 0 pa mora i
ostati 0, tj. ako se kinetička energija povećava, potencijalna se mora
smanjivati, tj. postati negativna (jer je na početku bila 0).