'|&' M i l a « Vaste

ETNIČKA K R E T A N J A U B O S A N S K O J K R A J I N I
IJ X V I V I J E K U * )

Poznato j e da su mnoge naše oblasti koje su se nalazilo u okvi-

'PÌina osmanske države doživjele znatne promjene u pogledu etničke
4 vjerske strukture svojih naselja i da te promjene, pored d r u g i h
faktora, prouzrokovale izvjesna pregrupisavanja stanovništva u ne­
kim krajevima koje T u r c i nisu uspjeli da zauzmu. Odvijajući se u
jpazmni vremenima, pod različitim okolnostima, s nejednakim i n t e n ­
zitetom, one su u različitoj m j e r i zahvatale pojedine naše krajeve i ,
u skladu s t i m , davale odgovarajuću, potpuno i l i djelimično n o v u

s l i k u rasprostranjenosti pojedinih naSih naroda i n j i h o v i h religija.

Proces koji je remetio r a n i j u etničku i vjersku f i z i o n o m i j u u našim
zemljama, i stvarao novu, zahvatio je snažno i područje današnje
Bosanske krajine. On se u ovoj oblasti odvijao kroz c i j e l i period
turske vladavine, a l i j e u X V I vijeku, u vezi s uspostavljanjem
osmansko vlasti, b i o izrazito j a k . U tome vijeku j e Bosanska k r a j i n a
izgubila dio starosjedilačkog i dobila mase novog stanovništva, s r a ­
sporedom k o j i je, s neznatnim izmjenama, i danas za n j u k a r a k t e r i ­
stičan. Tada j e vršen i uglavnom završen i proces islamizacije, pa j e
i raspored stanovništva u vjerskom pogledu s kraja X V I i početka
X V I I vijeka bio veoma blizak današnjem.
Pitanje etničkih kretanja na području zapadne Bosne, kao- dio
šire istorodne problematike, još nije dovoljno rasvijetljeno u nauci,
littnpgrafska istraživanja ove oblasti u cjelini i l i pojedinih n j e n i h d i ­
jelova dala su izvjesne rezultate, a l i j e problem isu više k o m p l i k o v a n
ds b i mogao b i t i riješen na osnovu etnografskog materijala i istraži-

•* R e f e r a t pročitan n a r e d o v n o j G o d i š n j o j skupštini D r u š t v a i s t o r i f i a r a
Be.i.Ufi : H e r c e g o v i n e , k o j a Je o d r ž a n a u B a n j a L u c i 1 7 — 1 8 . n o v e m b r a 1962.
^Sodine.
234

vačkih metoda svojstvenih za t u naučnu disciplinu ). Korištenje a r ­ 1

hivske građe t u j e svedeno na m a l i broj ptiblikovanih drugorazred­

nih izvora a ponegdje se susreću i podaci sumnjive vrijednosti, k o j i
u izvjesnim slučajevima dovode u pitanje i ispravnost' zaključaka
izvedenih na osnovu takvog materijala. Turska građa uopšte n i j e
korištena. Tek u novije vrijeme postali su pristupačni turski popisni
defteri koji predstavljaju pravu r i z n i c u p r o k l a s r i h podataka za v

izučavanje demografskih p r i l i k a u r a z n i m našim oblastima, pn i na

p r o s t o m današnje Bosanske krajine. Odnose se većinom na X V I
vijek, kada su' kretanja stanovništva u našim zemljama bila n a j ­
življa. U ovoj r a d n j i m i ćemo saopštiti samo neke podarkc i zapa­
žanja o k r e t a n j u naseljenosti, i etničkim p r i l i k a m a u Bosanskoj k r a ­
j i n i u t o k u X V I vijeka.

Sirenje turske v l a s t i u Bosanskoj k r a j i n i , koja se kao geografski

pojam spominje p r v i p u t u jednom zapisu iz 1593. gođinđ ), trajalo 2

je više od jednoga vijeka. Počelo j e u isto vrijeme kad j e l i k v i d i r a n a

bosanska srednjovjekovna feudalna država., a završeno osvajanjem
Bihaća 1592. godine. Do k r a j a X V vijeka T u r c i sv, zaobilazeći Jajce
*) B a a a n c i a s C K a p M h , n o p K j e s n o r i p a & o e j f a Terora n a p o j a y cjeBe-
p o s a n a n H o j B O C H H . G l a s n i k Z e m a l j s k o g m u z e j a u B o s n i i Hetcwgo.'snTu ( d a l j e :
G Z M ) X X X — 1918, S a r a j e v o 1919, s. 2 1 9 — 2 6 5 ; i s t i , 3 K y n a 3eMj&aiHMK JS
CTapa H a x a j a 3umame. T3M X L 1 X — 1937, s . 3 7 — 5 3 ; M n j i u u Kapano-
B ;<t fe, JIa-;.:'-.KTiHa KHeaKescKa nopoAmja y 3MiijaH>y, r 3 M X L J I I — 1931,
s. 73~--90; i s t i , McTopiđjcKO-eTHorpad^cKe y p - r u n f t O j K y n a n i a P a s i n H CKOiui»y.
T 3 M L .— .1938, s. 7 3 — 9 3 ; • i s t i , n o y i f e e y E o c a H C K o j s p a j r a w , Haceofea w
n o p e K J i o CTaHOBHMiiiTBa, C A H , K a . 20, s. 2 8 1 — 6 5 5 ; i s t i , B o c a n c K a K,pajiina<
r . - t a c i n i K j y r o c j i a s . nrpod?. ApyujTDa, KH>. X I V , Bcor-pa/? 1933—34. s. 8 6 8 — 8 7 7 ;
i s t i , C a r a i s a myna y B o c a H C K o j KpajMHM, H a c e j & a , C A H , k a . X L V I , B e o r p a ; ;
1930, s. 2 4 5 — 3 0 4 ; B o p H B O j e 2K. M u g o j e n u K, K y i r j r e u n c o , E V K O B C R J O ,
P a n n o M r r i K M C i K o I l o j & e , H a c e j & a , C A H , K B . 13, B e o r p a ^ 1923, s. 5 — 1 5 3 ;
H e - r a p P a ìj c n o rs n h . Vinti*, H a e e j t a , C A H , KH>. 30, B r # . 1948, s. 4 4 5 — 6 0 9 ;
isti, BjejiajCKo H a r n e M B p a s c K O , Hacej&a-, C A H , W b . 20, B e o r p a a . 1925,
s, 1 2 3 — 2 7 6 ; i s t i , C e n a r t a p o x M j e K p H . e y n i a y B O C H I I (fcođ P e t r o v c a ) , H a c e j & a ,
C A H , ra. 13, B e o i p a f l 1923, s. 1 5 7 — 1 8 9 ; E t n o l o š k a i f o l k l o r i s t i č k a i s p i t i v a n j a
u L i v a n j s k o m p o l j u ( a u t o r s k i k o l e k t i v ) . G Z M — E t n o l o g i j a , n . s e r i j a , sv.
X V — X V I , S a r a j e v o 1 9 6 1 , s. 5 — 5 1 9 ; S t j e p a n
:
P a v i e i ć , Seobe i naselja
u L i c i . Z b o r n i k zsa n a r o d n i život i običaje J A Z U , krnj. 4 1 , Z a g r e b 1962; I z v j e s n a
obavještenja © k r e t a n j u stanovništva n a području B o s a n s k e k r a j i n e sadrži
k n j i g a R . L o p a š i ć a » B i h a ć i B i h a ć k a k r a j i n a « , Z a g r e b 1890.
2
) T a j zapto g l a s i : »

amo, 8 %pMt X<jfdHk-fi^uif s hiitf norHKf HA KOMHIKOH K.p*;nKM, O^AI^S uru.*-«!« i&mim-
H ASyOKHHSk. 3n|Hrt, M /USTO „ Š . TiiftS j l j l K O . j! . -Ì/
Jh. y i") 3 C r e i a H o B vi h , CraipM c p i i C K K s a n w c M w na-rrracn, KH>. I , B e o r p a ^
1002, s. 249.
Bosansku, k r a j i n u s p o m i n j e i p o z n a t i t u r s k i p u t o p i s a c E. Čelebija. Pišući
o C e r n i c i u H e r c e g o v i n i d o d a o j e : » U B o s a n s k o j k r a j i n i i m a j o š j e d n a Cennica«.-
P o s v e m u s u d e ć i r i j e č jè' o s e l u C e r n i c i k o d B i h a ć a , a n e o C e r n i c i u S l a v o n i j i ,
Sto j e ' m i s l i o M i l a n K a r a n o v i ć . — Z a p o d r u č j e V a r c a r - V a k u f a ( d a n a š n j i
Mrtoanjić-Građ) E v l i j a v e l i : » O v o j e p r a v a K r a j i n a « . (E. Č e l e b i j a , P u t o p i s
I I , S a r a j e v o , 1957, s. 224, I , S a r a j e v o 1954, s. 232).
 235

i druge utvrđene gradove u dolini P l i v e i Vrbasa, zagospodarili ve­

ćim dijelom slabo naseljenog planinskog spleta na j u g u ove oblasti
i i z b i l i na l i n i j u Kamengrad—Ključ—Glamoč. Državnim ugovorima
iz 1503. i 1519. godine t i m pravcem sii -razgraničeni • t u r s k i i mađarski
posjedi u zapadnoj Bosni ). A l i , i pored preuzetih obaveza u sanislu
8

spomenutih ugovora, s turskog teritorija su vrSeni česti pljačkaški

upadi u hrvatske i slovenaČke zemlje 1 t i m e p r i p r e m a n teren za p o -
mjeranje granice dalje na zapad. Ovo j e pomoglo Turcima da bez
većih napora zauzmu nove zemlje u K r a j i n i , sjevernoj Dalmaciji,
Lika i K r b a v i . U vezi s postignutim uspjesima u Mađarskoj, zauzeli
fax oni, k r a j e m 1527. i početkom 1528; godine, Jajce, B a n j u L u k u ' i
neka manja utvrđenja i definitivno zagospodarili d o l i n o m r i j e k e
Vrbasa ). Naseljeniji k r a j e v i s utvrđenim gradovima na U n i i. do­
4

njoj Sani, gdje j e hrvatsko plemstvo imalo svoja feudalna dobro i

jača uporišta, održali su se još nekoliko decenija. U t o k u druge polo­
vine X V I vijeka T u r c i -su i. n j i h osvojili zajedno s B i h a t e m i tiime za­
vršili borbu za uspostavljanje svoje v l a s t i . u zapadnoj B o r n i ) . 5

Turska 'Osvajačka politička na području Bosanske krajine rea-

Zizovana je kroz p r i m j e n u dvaju -oprobanih metoda: p i v o , p r i d o b i ­
vani em susjednog stanovništva različitim m i r n i m sredstvima i anek
tira oj em njegovog t e r i t o r i j a i , drugo, upotrebom, sile lamo gdje bez
nje nije mogao b i t i postignut određeni c i l j . Od primjene ovog i l i
onog metoda zavisila j e često, u većoj i l i manjoj m j e r i , i sudbina
naroda u k r a j u gdje se radilo o uspostavljanju turske vlasti. U p r v o m
slučaju naselja nisu t r p i l a većih promjena. U d r u g o m — bila su i z l o ­
žena čestim pljačkaškim upadima t u r s k i h odreda, što je, pored g u ­
bitaka u ljudstvu, stoci i m a t e r i j a l u , stvaralo psihozu straha i nesi­
gurnosti i dovodilo do masovnog iseljavanja. Depopulacija naselja
• koja s" iskusila silu p r i zavođenju turske uprave b i l a j e normalna i
logična posljedica.
Znatan dio Bosanske krajine T u r c i su dobili m i r n i m , laganim.
Mrenjem svoje vlasti. Ovo se odnosi, u p r v o m redu, na planinsko
područje zapadno od gornjeg Vrbasa, oko Kupresa, Glamoča i L i v n a ,
te na gornjoj i srednjoj Sani, oko gradova. Ključa i Kamengrada ). 6

Većinom su to b i l i r i j e t k o naseljeni k r a j e v i , u k o j i m a j e d o m i n i r a l a
stočarska privreda, i gdje T u r c i m a n i j e b i l o teško da. p u t e m k o m p r o ­
misa sa stanovništvom postignu određeni c i l j . Zavođenje t u r s k e
uprave m i r n i m sredstvima nije na t o m prostoru moglo da dovede do
većih neposrednih etničkih promjena. Starosjedioci su se, uglavnom,
sadržali na svojim zemljištima s i s t i m i l i sličnim obavezama prema
novoj vlasti kakve su b i l i dužni da ispunjavaju p r i p a d n i c i odgova­
rajućih kategorija stanovništva u d r u g i m t u r s k i m graničnim obla­
stima. K o m p a k t n i j a naselja sa starosjedilačkim stanovništvom ođr~
*) G o d . I > u b . 2 8 1 ( k o d 8 . P a v i č i ć a , c i t . dj., s. 9 9 — 1 0 0 ) .
*l N . I s t V a n f 1 yy R e g n i H u n g a r i e i h i s t o r i a , C o l o n i ae A g r i p i n a e 1685*
s SS
li. L o p a š i ć , B i h a ć i B i h a ć k a k r a j i n a , s. 6 0 — 9 5 .
*) S. P a v i č i ć, S e o b e i n a s e l j a u L i c i , S 99 - 106.
•230

žala su se u p l o d n i j i m krajevima oko gornjeg Vrbasa i Sane, na Bje-

lajskom p o l j u i đjelimično oko Glamoča i L i v n a . Znatan dio tog
.stanovništva je prešao na islam još: u p r v i m decenij ama turske vla­
davine. V r i j e m e i intenzitet procesa islamizacije lijepo ilustruju
b r o j n i podaci popisnih def t e m iz X V I vijeka. O starini tog stanov­
ništva govore stabilnost naselja i baštinski karakter zemljišta koja
se susreću u njegovom posjedu već p r v i h godina turske vlasti. Sta¬
r i j e stanovništvo, koje islamizacija nije prodrla, održalo se ma-
u

sovnije i u granicama starog Zmijanja.

Interesantna obavještenja o m i r n o m sirenja turske vlasti u jed­
n o m d i j e l u Bosanske krajine i njenom jugozapadziom susjedstvu,
odnosu Turaka prema stanovništvu i procesu islamizacije dao j e sve­
ćenik Stefan Posedarski. O n j e 1520. godine pisao papi da su Turci
u t o k u posljednjih pedesetak godina uspjeli da narod na t o m pro­
storu p r i d o b i j u zsa sebe i đa mnogi ostavljaj« starti vjeru i primaju
islam. U zazuzete tvrđave T u r c i postavljaju vojvode- k o j i obećanjima
i dijeljenjem posjeda privlače hrišćan&ko stanovništvo, stvarajući
taka atmosferu u kojoj n i mješoviti brakovi između hrišćana i m u ­
slimana ne predstavljaju rijetkost ). Takva p o l i t i k a morala se pozi­
7

t i v n o odraditi na održavanje zatečenog stanja naseljenosti i starije

etničke s t r u k t u r e u krajevima gdje j e uspješno sprovedena.
Veći. dio Bosanske krajine T u r c i su zaposjeli poslije dugogo­
dišnjeg temeljitog pustošenja, koje j e naročito teško pogodilo po­
dručje oko Une, donjeg toka Sane i Posavinu. Stanovništvo' j e t u
izginulo i l i je odvedeno u ropstvo, a ostatak se masovno iselio u
sigurnije krajeve. Ovo iseljavanje s u forsirale hrvatske vlasti, naro­
čito plemstvo koje nije moglo dozvoliti da, gubeći svoje posjede,
izgubi potčinjeno stanovništvo, u n j e m u r a d n u snagu i vojnike. Tako
su n e k i dijelovi K r a j i n e ostali sasvim pusti. Hrvatsko stanovništvo
iz Unca i Pounja j e potpuno iseljeno. Sela dubičke nahije izgubila

7
) » N o n p o s s u m . t i b l , o m n e s T u r c a r u m a s t u s e t i n s i d i a i , tace© cruđelitates
quas c e n t r a nos f a c i u n t e n a r r a r e . A m b i g u u m est a a m a j u s nos p o t e a t i a a n
dalia et fraudibus urgeant W a i w o d a s captis arcibus et Castelli^ praeficiunt
q u i sponsionibus et possessionibus Christianos subditos alliciunt, u t sibi obnoxii
sint. P r o l i dolor, Beatissime Pater, j a m j a m c u m T u r c i s v i c i n i C h r i s t i a n !
m a t r i m o n i u m coutrahunt, atque i t a c o n v e n i u n t , u t D o m i n o m e o i n t e r C h r i ­
stianos et subditos agenti debito dubitandum s i t . A f f i r m a r e tibì possum,
clementissìmè P a t e r , i l l u m hostium fraudes m u l t o m a j u s q u a m a r m a tixnere.
' H o s t i u m t r i b u t a r i u s e f f e c t u s e s t , u t q u o q u o m o d o p o s s i t e f f u g i a t e t saluterà
s i b i et m i s e r r i m a e 'Crovatiae t a m d i u producat, quoad d i v i n a miseratio
i a v e r i t . . . « , B u T l e t t i n o X X I I , S p l i t 1899, s. 1 9 1 .
 2 3 T

su sve svoje stanovništvo, tako da n i trideset godina podlije uspo­

stavljanja t " r s k e vlasti tamo nije bilo ni. jedne kuće*). Izvori poka­
zuju da j e i u d r u g i m nahijama stanje naseljenosti b i l o veoma slabo,
Putopisac Kuiipešić je zapisao 1530. godine da solo Zabiaće k o d
Ključa, umjesto r a n i j i h 80 kuca, i m a svega ? i l i 8 domaćinstava*),
po n j e m u je donja Bosna, u k o j u su spadali o v i k r a j e v i , izuzev malog,
broja mjesta, slabo obrađena, naročito u graničnom pojasu "}. U t o m 1

smislu se govori "o stanju obrađenosti zemljišnih površina i u spo­

menutom pismu Stefana Posedarskog"). Zapuštcnost zemljišta j e
Očigledno posljedica depopulacije. Saopštenja Kuripešića i Poseđar-
slrog potvrđuju i nadopunjuju defteri za bosanski i k l i s k i sandžak,
iz ra.-mih godina X V I v i j e k a ) . Pored čestih podataka o p u s t i m zem­
12

ljištima, lako j e zapaziti da su naselja r i j e t k a , a broj domaćinstava

u n j i m a upadljivo malen.
Takvo stanje naseljenosti Bosanske k r a j i n e nije pogodovalo
T u r c i m a n i u ekonomskom n i u vojnom pogledu. B i l o j e nužno da se-
ono dovede u sklad s interesima države « ovoj važnoj graničnoj
oblasti. T i interesi su mogli b i t i zadovoljeni jedino dovođenjem n o ­
vog stanovništva i naseljavanjem na napuštenom i r i j e t k o nasta­
njenom zemljištu. Najpogodniji elemenat za kolonizaciju b i l i su sto­
čari, poznati pod imenom vlaha, čija j e pokretljivost ležala u s t r u k ­
t u r i njihove organizacije i načinu privređivanja. T i m elementom
T u r c i su i ranije naseljavali opustošene i slabo naseljene oblasti,
naročito granične. U t o k u X V vijeka su o v i stočari, čiji su se matični
krajevi nalazili u Hercegovini, Crnoj G o r i i jugozapadnoj S r b i j i , p r e ­
p l a v i l i znatan dio Bosne, naročito njene planinske površi. K r a j e m
tog i početkom X V I vijeka o n i se masama j a v l j a j u duž cijele istoč­
u

ne granice današnje Bosanske k r a j i n e i počinju već tada da se na—

*> U p i s a n i s u j e d i n o n e k o l i k o e i f t l u k a i m e z r i , k o j i s t i p r i p a d a l i č l a n o v i m a
t u r s k o p o s a d e u D u b i e i . B o s a n s k i t a p u d e f t e r M - 4 1 5 { i z a 1563. g o d , ) , f o t o k o p i j e
u G n j e n t . i n s t i t u t u u S a r a j e v u , b r . 247—-248.
s
) B e n e d i c i C u r i p e s e h i t e , I t i n e r a r i u m d e r B o t s e h a f t s r e i s e đes J o s e f v a n .
L a m b e r g u n d N i c l a s J u r i s c h i t z d u r c h B o s n i e n , S e r b i e n , B u l g a r i e » n a eh K o z s -
s t a n t i n o p e l 1530, I n n s b r u c k 1910, s. 29.
") Isto, s. M.
'*) » . . . q u a s p u l c h e r r i m a s ' e t f e c u n d i s s i m a s t e r r a s i p s a n a t u r a c o n s t i t u i t , ,
s a e v i + i a h o s t i u m ét c u l t o r u m d e s o l a t i o t u r p i s s i m à s e t i n f e c u r i d i s s i m a s r e d d i d i t « .
B u l l e + t i n o X X I I , s. 191.
* ) P r e g l e d a l i s m o o v e . d e f t e r e z a b o s a n s k i s a n d ž a k : T a p u d e f t e r i z 1485,
s

M - 1 8 ; t a p u đ e f t e r , jfc-Ì57, iz'1528—-30; t a p u đ e f t e r , M - 2 1 1 ( i z 1541); t a p u đefter,,

J&-415' ( i z a 1563); T a p u đefter z a K H Š k i sandžak, *fe-533 (la 1574. g o d i n e ) .
'238

seljavaju na njezino tle. Podaci t u r s k i h popisnih deftera iiz ovog vre­

mena ukazuju na teritorijalni k o n t i n u i t e t n j i h o v i h n o v i h naselja
& onima u starim stočarskim oblastima *). Taj kontinuitfc.-*., opet. go­
1

v o r i o p r i m a r n o s i i prirodno~razvojnog faktora u procesu eksipa-vje

stočara. Povoljne političke p r i l i k e , s odgovarajućim mjerama turs!<o
vlasti, pozitivno su se održavale na taj proces.
Kretanje vlaha u pravcu pomjeranja granice, pa i Bosanske kra­
j i n e kao granične oblasti, uslovljavale su različite okolnosti. Nare*
Scemo neke od n j i h . U matičnim oblastima vlaha—stočara rai j , e

pojavila prenaseljenost. Pogranični k r a j e v i , čije je stanovništvo stra­

dalo u ratovima, pružali su dosta slobodnog zemljišta, pogodno^ za
razvoj stočarske privrede. Vlahe j e prema granici upućivao i vojni
karakter njihove organizacije s odgovarajućim obavezama prema-
državi. Rat j e za n j i h b i o jedno od sredstava sticanja m a t e r i j i A-ih
dobara potrebnih za život. Povlastice vlaha u unutrašnjosti došlo su
p r i j e pod udar vlasti nego u pograničnim oblastima. Poresfca opre-
recesija vlaha bliže granici bila su manja. Fiiuriia za vlahe u Bosan­
skoj k r a j i n i sredinom' X V I vijeka kretala se -ovako: u nahijama dal; e
od granice iznosila j e 150, bliže po 120, a uz samu g r a n i c u po 10$
akči. Dodjeljivanje t i m a r a vlaškim starješinama u graničnim kra­
jevima nastavljeno j e i u periodu smanjivanja njihovog broja xt
unutrašnjosti. U uslovima t r a j n i j i h i većih povlastica unutrašnja
autonomija vlaške organizacije je bila veća, a opasnost'od razarana
njene društvene s t r u k t u r e manja. Granično stanovništvo j e b-Jc u
povoljnijim okolnostima da u slučaju ugrožavanja od t u r s k e vUeti
njegovih m a t e r i j a l n i h i d r u g i h interesa potraži utočište, službu i
z-aštitu na susjednom austrijskom i l i mletačkom zemljištu. U v r i ­
j e m e k a d su interesi vlaha u t u r s k i m graničnim k r a j e v i m a b i l i ug:o
ženi, o v i su se obilno k o r i s t i l i t o m mogućnošću *). 13

P r v e veće grupe stočara iz jugoistočnih krajeva k o j e se kx vču

zajedno s T u r c i m a prelaze u Bosansku k r a j i n u preko gornjeg Vrbasa,
i Rame i naseljavaju planinska zemljišta oko -Kupresa, Glamoča.

P r e m a . p o p i s i m a $ k r a j a X V i i z X V I v i j e k a susreću se v l a s i - s t o ž a r i
S i r o m c i j e l e B o s n e , o d S r b i j e i H e r c e g o v i n e do. z a p a d n e t u r s k e g r a n i c e W«ia
se p o m j e r a l a p r e k o B o s a n s k e k r a j i n e . K r a j e v i sa s t a r o s j e d i l a č k i m s t a n o v *
M i t r o m k o j e j e u g l a v n o m p r e š l o n a M a n i n e z n a j u za s t r u k t u r u stanovništva
karakterističnu, za stočare.
" s ) A i e E c a H B H S , O u p e c j cpneKoj " C © O 6 H y 2KyBat6epaK (1530—-1S35).
V j e s n i k Z e m a l j s k o g a r k l v a , Z a g r e b 1918, s. 2 4 5 — 2 7 » ; isti:
C p S a 3iCyMčep-:aKa, CnoMeiwK C A H L V I I I , 49, s. " 1—99.
 239

Unca, izvorišta Piive i Sane i dijelove stare hrvatske župe Fset ). 14

Još 1524. godine izvještaji sa granice su saopštavali da se u Glamoču

i U n c u nalazi veoma opasno naselje od 6000 kuća, iz koga se vrše pljač­
kaški upadi u H r v a t s k u i K r a n j s k u " ) . Podaci savremenih t u r s k i h
1

detterà pokazuju da je taj broj jako pretjera«., a l i isto tako da »u se

na prostoru Glamoča i Unca nalazile nestabilizovane mast! skoro
doseljenih nomada—stočara (haymaneler) ). T i stočari su se iz o v i h 50

p l a n i n s k i h krajeva radijalno širili prema jugozapadu, zapadu i sje­

veru, spuštajući se lagano i u plodnije krajeve, izuzev onih u k o j i m a
su se sačuvale starosjedilačke, d o b r i m dijelom islamizirane mase,
koje su očuvale cjelovitost r a n i j i h naselja. Pad jajačke banovine
omogućio j e stočarima iz istočnog susjedstva đa preko srednjeg i
donjeg Vrbasa nasele sjeverne dijelove Bosanske, k r a j i n e . Umjesto
ranijeg useljavanja kroz jedan uski koridor, sada se ono odvijalo
preko cijele njene istočne granice. Sredinom X V I vijeka b i l o j e na­
ročito •intenzivno. Prema izvještaju generala Lenkovića, tada su
T u r c i doveli iz unutrašnjosti više hiljada M o r l a k a i vlaha i jtiaselili
i h oko Srba i K n i n a ) . K r a j e m toga vijeka j e osvajač Bihaća, r a t o ­
17

b o r n i Hasan-paša Predojevid, naselio pravoslavni živalj na puste

hrvatske zemlje oko rijeke Une. Postoji mišljenje da j e ovo. sta­
novništvo dovedeno direktno iz Hercegovine ). 1 18

K o n k r e t n i je podatke o k r e t a n j u stanovništva u Bosanskoj k r a ­

j i n i kroz X V I v i j e k sadrže t u r s k i popisni def teci za bosanski i kliški
sandžak. I m a i h više, a l i su naročito važni o n i iz 1528—30, 1541,
1563. i 1574. godine. T i defteri.,pojedinačno odražavaju svaki za svoje
vrijeme tačnu i l i približno tačnu s l i k u stanja naseljenosti i geograf­
ske rasprostranjenosti etničkih grupa, socijalnih kategorija i v j e r ­
skih zajednica, A l i su o n i znatno više nego obični pokazatelj jednog,
vremenski usko ograničenog, određenog etničkog, socijalnog i vjer­
skog stanja. Poredani po mjestu i vremenu, podaci t i h deftera u k a ­
z u j u na promjene koje su se u toni smislu vršile na ovom području.
Ovdje ćemo saopštiti nekoliko k o n k r e t n i h podataka k o j i se odnose
na .stanje naselja u nekim, d i j e l o v i m a Bosanske, k r a j i n e i njenog
susjedstva kao i izvjesna zapažanja opštijeg karaktera.

) V é g h e l y e k , 3 4 0 — 3 4 8 ( k o d P a v i f i i ć a , c i t đ., &. 1.07).

1S

*«) T a p u đ e f t e r { d a l j e : T X » , JMs-157, f o t o k o p i j e ( d a l j e : f. k . ) for. 1.9.5—196, 4 8 1 .

) R. L o p a š i č ,
1 J :
S p o m e n i c i H r v a t s k e k r a j i n e , k u j i . I I I , Z a g r e b 1889,
s. 4 M . . . ' •:
) B J I . C K a p M h , Hopirf&eno n p a B o c j i a B H o r Htaposa y eJeBeposanaflHoj
M

B<«jftH, T3M. X X X , 1918, .s. 238.

M
) . P a v i č i ć , c i t . d j e l o , s 100.
240

G o d i ri e
1528—30. i 541. 1 o k o 1583. : Iznos
N a h ij a
:
plaćanja
na- na­ na-
kuća kuća kuća
sei j a selja • sei j a

Uskoplje .— — 21 392 — 150 fikt-.'-i

Kapres — 10 112 — 150 a k c i " " )
Janj — — 13 180 150 a k « " ) 1

Sokol — — 16 124 — ™ 150 a k ò r n

Trije-bovo — — — 10 102 150 a k č r ' ' }
Zrni janje — — 29 350 21 313 150 a k č i " )
Vrhovina 8 180 38 641 — 188 . 150 a k č i ' " )
Kobaš — — — — — 806 :
150 a k c i " ) 2

Banja Luka — 235 150 a k č r ) 7

Lijevče — 175 29 830 . 150 a k č i * ) 5

Ključ — — 11 93 — ;..:160 a k c i * ) 2

Kamengrađ .... — — .... grad 65 :

150 a k c i " " )
Unac 3 158 • 33 366 „ .
150 a k č r ) : :

Grahovo 2 39 14 246 120 a k č i " )

Srb — 13 125 — 120 a k t u ' )
Saromuša
— — 7 103 — 120 a k č f ' i
Kosovo —• —- 17 211 — — 120 a k č i ) 85

—
_
Ostrovica — 28 204 — 120 a k č i " ) 8

Vrbaška — — — 14 179 100 a k č i ' ) 8

Bubica — — — — 100 a k c i " * )

Novi —- — — — 13 235 100 akči . ) 3 9

Kostajnica 2 35 100 a k č i " ) 4

Sana 18 142 100 a k č i " )

-
"> T D M ' - m ,
T D M - 2 1 1 , f. k . 1 4 2 — 1 4 3 . S e l o S u j i c a , k o j e se n a l a z i n a p u t u o đ
K u p r e s a prema L i v n u , upisano j e kao derbcnd.
M
) T D M - 2 1 1 , f. k . 139, 1 4 0 , 1 4 1 .
" ) N a h i j a t v r đ a v e S o k o l z a h v a t a l a j e p r o s t o r između izvorišta r i j e k a
P l i v e i S a n e . S a č i n j a v a l a s u j e o v a s e l a : V r a ž i ć — 10 k u ć a , V r h P i l j a k ?
11 kuća, Popovići — 2 3 k u ć e , T r n o v o — 1 1 kuća, V r h o v i n a — 5 k u ć a , S o k o č a
( d a n a s S o k M a c ) — ' 4 ' k u ć e , Vrbljatìi' ™ 11 k u ć a , R i b n i k — 5 kuća,- G e r m V o ? —
:

4 k u ć e , K o z a r ( d r u g o i r n e Pećska —- d a n a š n j e s e l o P e c k a ) — 10 k u ć a , N o v o s e l
— 4 k u ć e , i j o š j e d n o s e l o s a 8 kuća. T D J * - 2 1 1 , f. k . 153, 154.
**). U p i s a n a s u sei® T r i j e b o v o , P o d r a š a i c a , K l o k e i -druga. B r o j k u ć a u
p o j e d i n i m s e l i m a k r e ć e se o b i č n o d o 10, i z u z e v G o r a j e T r i j t b o v © , k o j e . j e
i m a l o 33 k u ć e . S t a n o v n i c i p o s l e đ n j e g u p i s a n i s u k a o d e r b e n đ ž i j e , s a - s l « ž b o m
n a d i j e l u p u t a i z m e đ u J a j c a i B a n j e T.-u.kc. T D M - 1 4 5 , f. k. 284, 285.
 241

y l
) U p o p i s u i z 1 5 4 1 . g o d i n e u n a h i j ; Z r n i j a n j e u p i j a n a s-u s l j o d e t ' a « ^ P a ;
iselo ( d a l j e : s.) B a o j i c a — k u ć a 28, s. Vuftaj s a G o r r j t n v c o m - - k u d 1?, s.
S l j i v n a — k u ć a 22, s. O m a š k a sa m e z r e o n s Krnić -- kuća 29, R o v a r i ! S i - I i S t e
k o d O m a š k e — k u ć a 15. s. D o b r n j a — kuća 38, P o n o r kuća :«\ =. M a l o
g r n i j a n j e — kuća 13, O m a č k o . S e l i s i » — kućd t i , J L j i l j a n o v a c — Jaie& 10,
:ta@2rea O b r o v a c — kuća 6, vaifoš "tvrđave K r e n n a d r u g o i m e V r b K M i r n a
{ d a n a s K r u p a n a V r b a s u ) —- k u ć a 14. s. I l n r - e J m a { d a n a s Z e l i n a ) - - k u ć a ' 1 3 ,
ta/sxrca ZaJužani — k u ć a 2, m e z r e a F a b r a c •- - k u ć j 3. t G o r n j e ' J M i r b o v c * - •
M ' ć a 21 s. P a p r a t n i - c a . V r h K l o k a -— kuća 4, s, M o e i o c i —-fcuća 3, J f t 7 e r a e a — :

kum 2, Pomor G o r n j i , z v a n i . P o n i k v a — ki;ćc 6, s. > m j n i (iorrr?

:
yl^nìto --
fcaća s. D o n j e T r i j e b o v o , čiftluk U - t i c m m i s e - k u « ' o 12. n v "te* S'an»
g e l o "— k u ć a 5, s. S r e d n j e T r i j e b o v o . čKtTnk IXUT-PVTI pa?e - ki:c> varoš
t v r đ a v e Bočae -—. kuća 29, s. G o r n j a Šljivarica •— kuća 9, s. D o n j a K l o k a —•
kuća 3; z a t i m s. G o r n j e i D o n j e R n t k o \ o (•> d r u g i m i m e n o m R'ražico^ - kuća 5,
& G O T O M K l o k a — kuća 17 i j e d n a m e / r , i k o j u n i s a m u s c i o o r b i t a t i sa 8
Vuća. TL» M>-211, t k . 182. 183, 184, 185. 186 — D v a d e s e t a k /?•:;<•*• >:;•• k a s n i j e
ti n a h i u Z m i j a i i j e r e g i s r t x o v a n a još n ò - c l , a . .-5. "^vbros,-^ i o S P . I . Ì U -
kuća I L fi.. S o k o l o v o — k u ć a 39, m e z r n K o z i c a - k t . ' a 4, .« B i s t r i c a k n . ' j 10,
- . O r a h o v i n a (danas: O r a h o v i j a n i ) -— kuća p, z a t i m * varo"; Z t ' ^ è i i . n v z r e a
( ! f u d . i v : , m e z r e a Z e p n a , m e z r e a V u s o č i ć , mczie<i l . i e š a k i m r m JUjubačevo
— k i i . M " 7 , s'; R j e k a v i c a — kuća 1 2 , s. Č r l j e n i k o d S o k o l o v a G n e z d n - l*uća 2.
U l u i e'.L s t o j i d a j e p o s l e d n j e s e l o u s t a r o m dssfteru '.viga*»» u i c t h ' i i P ' - r . j i c a .
T s bilješka g o v o r i d a j e i p r i j e 1 5 4 1 . god" o D o p i s i v a n i ' c » a o b ' i
T- -
. da j e
•«tara ž u p a B a n j i c a u p i s a n a k a o -nabija, k o j a j e - p r i p o j e n a n a h i j i Z m i j a n j e . —•
•Za s t a n o v n i k e R a t k o v a u p o t r e b i j e n j e n a z i v v l a s i ( e f l a f c l a r ) . TD:JSÈ-145, £. k .
'237. 258, 259, 260.
'') T D M - 1 5 7 , f. k . 178, 179, 180, 1 8 1 ; T j ì .Na-211 f k . I!-.«. 15'. 160,
181, U2 163 i 164; T D M>-415, f. k . 205, 20«, 207, 208, 209 i 210. K r e t a n j e
•Stanovništva « n a h i j i V r h o v i n a j e u p a d l j i v o , p a s u s t o g a p o d a c i i z a n j u
- a a v e d ^ r u i a k o n e s p a d a u B o s a n s k u k r a j i n u . I s t i j e slučaj s n a r e d n o m m a n i j o m
Kohaž.
" t T D J*-41.5, f. k . 2 1 1 223.
f

'* i " * D >-••—il;,, f. k . 1 9 6 — 2 0 4 .

Illf, s s
) T D M - 2 1 1 , f. k . 176, 1 7 7 ; T D JNfe-415, f. k. 2 2 4 — 2 3 7 .
1| "
: : 2fl
) T D JSTs-211, f. k . 144, 145,
lili sr
>) T D .Vs-4.15, f. k . 23-8—242.
SL
) T D .Ni-157, f. k. 195, 1 9 6 ; T D JMš-211, f. k . 148, 149, 150, 1 5 1 , 152. U
p . : n i - r - T ! r e g i s t r u ( i z 1541.) u - n a h i j i TJnac u p i s a n a s u o v a s e l a : M o k r o c t t o g e
— 18, V i d o v o S e l o — k u ć a 1.2, O č i j e v o — k u ć a 3, V i s o k a — k u ć a 8,
•OfaSje — kuća 3, S t r b c i - - k u ć a 10, P o d p e ć i — k u ć a 5, S e n č i ć i i Slavčići •—
k u ć a 35, P e ć i c e . — k u ć a 12, D r a g u n i i l e i R a d o j e — kuća 5, O d i n c i ? — -kuća 18,
T i - u b a r " — :kuća 17, Janičići? — . kuća 6, K r m o t i n — k u ć a 24, Z a g o r i c a — •
k u ć a 2t5, K a k i t e — k u ć a 16, Dritiić, D r v a r i -neka d r u g a .
"»> T D M i - 1 5 7 , f. k . 191, 1 9 2 ; T D K s - 2 1 1 , f. k . 280, 281, 282, 283.
v
- T D . JVš-211, f. k . 155, 156.
I!!!" ) TD8t
Ni-211.
T D X«-211, f. k . 2 8 5 — 2 8 7 .
M
) T D K ? - 2 1 1 , f. k .
T D Ks-415, f. k . 244, 245, 246. S v e stanovništvo- o v e n a b i j e j e s r p s k o .
P o r w i đr-jigih sela, u n j o j j e u p i s a n o s. K n e ž p o l j e sa 13 kuća.
*) T D M - 4 1 5 , f. k. 247, 248. ,
"*) T D lvfe-415, f. k . 293, 294, 295. U v a r o š i t v r đ a v e N o v i u p i s a n e s u 33
ka&tt, k o j e p l a ć a j u p o .100 - akči f i l u r i j e . S u s r e ć u s e o v a i m e n a : k n e z I v a n
SreCosžić. I v a n M i š e l i ć , M a t i ] a V u k o v i ć , P e t a r M a r i ć , S t j e p a n Šorić, M a r k o
T o d i r , Sarkotić, M a r t i n , Ba-rtul M i n a i , M a t i j a K o m i l o v i ć . Očigledno j e d a
S R r a d i u g l a v n o m o h r v a t s k o m stanovništvu. - Napominjemo da filarijs
» i j c u v i j e k isključivo ©orez stočara.

iS — Godišnjak Društva istortčara B i H

242

Navedeni podaci potiču iz p r v i h godina i l i p r v i h decenija turske-

vlasti u o v i m krajevima. O n i pokazuju da j e Bosanska krajina u X V I
v i j e k u bila v r l o slabo naseljena. Gustina naseljenosti je upadljiva
neravnomjerna. Veća j e u krajevima koje su Turci ranije zauzeli.
Od unutrašnjosti prema granici osjeća se konstantno opadanje. P r i ­
mjera radi navodimo podatke za nekoliko nabija čiji j e smješt-jj
išao t i m redom. IJ sjevernom d i j e l u K r a j i n e , između àonhh tokova
Vrbasa i Une, nalazile su se nahije Lijevče, Vrbaška i D"b!ca. Pre­
ma popisu iz Šezdesetih- godina X V I vijeka, prva j-e imala 29 naselja
sa 830 kuća, druga — 14 naselja sa 179 kuća, treća je bila sasvi.u
pusta, da b i uskoro iza toga dobila 3 sela sa 43 kuće. Južnije su sc
nalazile nahije Z m i j a n j e i Sana. Prema podacima iz istog izvor
Zmijanje j e imalo 21 naselje sa 313 kuća, a Sana l o naselja sa 142
kuće. Sličan j e omjer i u nahijama na jugu. Prema popisu iz 1541.
godine, Unac j e imao 33 naselja sa 366 kuća, Grahovo — 14 naseKi
sa 246 kuća, Srb — 13 naselja sa 125 kuća. —- Citirani podaci o ne­
ravnomjernosti gustine naseljenosti pokazuju istovremeno na koji;-.-:,
pravcima i k a k v i m intenzitetom se odvijao proces ponijeranja sta­
novništva. P r i tome se zapaža stalno kretanje od istoka prema z-i -
padu, s tendencijama porasta koji je o b r n u t o srazmjerari stanju
registrovanom po p o j e d i n i m nahijama. S t i m u vezi došle ,ie do o d l i ­
va stanovništva iz n e k i h oblasti u istočnom susjedstvu Bosanske kra­
jine. Karakterističan p r i m j e r predstavlja pomjeranje na područja
susjednih nahija Vrhovina-—Lijevče. Prema popisu iz 1541. godin- 1

Vrhovina j e imala 641, a Lijevče — 175 kuća; dvadesetak godina

kasnije stanje j e potpuno izmijenjeno. Po novom popisu u V r h o v i » i
j e b i l o 188, a u Lijevču 830 kuća. Uzrok o v i m promjenama leži, prije
svega, u stočarskoj prenaseljenosti jednoj i p u s t i m zemljištirr s,
u

pogodnim za ekspanziju u drugoj susjednoj oblasti. Povoljne poe­

tičke p r i l i k e su omogućile da se ta seoba izvrši.
Jačim etničkim k r e t a n j i m a b i l i su izloženi planinski krajevi.
j u g u . Za n j i h su karasteristična velika kolebanja u stanju naselje­
nosti. Izrazit p r i m j e r u t o m pogledu predstavlja nahija Unac. Ovaj
kraj je, u vezi s ekspanzijom Turaka, izgubio .sve svoje starosjedi­
lačko stanovništvo. Prvih godina turske vladavine naseljen j e sto­
čarima--nomadima (hajmaneler) k o j i se u t u r s k i m dokutaentirr.a
spominju pod imenom vlaha. T u su i h , organizovane po skupinama
(džemaat), doveli i naselili njihove starješine, kneziovi i primiču
Prema popisu iz 1528—30. godine bilo i h j e 159 kuća ). Privremeno 42

su smješteni u t r i sela. Odatle j e uslijedila populacija napuštenih

*°) U v a r o š i K o s t a j n i c a u p i s a n o j e s v o g a 8 kuća. P o i m e n i m a se v i d i
d a se r a d i © h r v a t s k o m s t a n o v n i š t v u . U p i s a n i s u k n e z V u k s i n J u r a j a , J u r a i
D u r i č i ć , I v a n Đ u r i č i ć , J u r a j Krelić, J u r a j Milančić i t d . O d m u s l i m a n a
u p i s a n j e d i n o M e h m e đ T i m u r h a n . U selu. S m r d e l j u p i s a n e s u 23 k u ć e v l a h s .
T D tfs-415,...f...k. 299.
**) ti n a h i j i S a n a u p i s a n i ' s u v l a s i . N j i h o v e s t a r j e š i n e b i l i s u v o j v o d a
F i l i p , v o j v o d a Mustafa s i n H u s e i n a i j o s t r i n a e s t o r i c a k n e z o v a i primićura
k o j i s u hrišćani. T D . M-41.5, f. k . 196, 197.'
*») T D M - 1 5 7 , f. k. 195, 196.
 243

sela i pogodnih pustih zemljišta u okolini. U vezi s t i m nastao j e

niz n o v i h naselja. Unac j e deset godina kasnije -davao sasvim d r o g u
Sliku Pored t r i ranija j a v l j a se još ravno 30 novih naselja sa 366
kuća umjesto 159 radnijih ). Ne isključujemo mogućnost da je b i l o
43

novih doseljavanja. A l i činjenica da je" broj stanovnika u ranije

«r-isairm selima j a k o staanjen .nepobitno dokazuje da su ona odigrala
ulogu neke vrste matičnih naselja. K r e t a n j e broja domaćinstava u
selimo koja se susreću u oba popisa izgledalo j e ovako:
G o d i n e 1528—30. G o d i n e 1541.
Mokronoge 41 kuća 18 k u ć a
VMovo Selo 78 kuća 12 kuća
O č ij e v o 35 kuća 3 kuće
159 kuća 33 k u ć e .

L o k a l n i karakter ovog raseljavanja potvrđuje penava identič­

n i h ličnih imena iz r a n i j i h u novonastalim mjestima. Razlozi za ove
sitne seobe nalaze se u stočarskom' k a r a k t e r u p r i v r e d e doseli cinika i
osiećanju potrebe da se u jednoj dužoj perspektivi obez-hijedi do­
voljna zemljišna osnova za egzistenciju pripadnika određene zajed­
nice Interesantno j e da i poslije ovog razmještanj a svi ostaju čla­
novi grupe kojoj su r a n i j e p r i p a d a l i sa i s t i m starješinom na čelu.
Jedan od dvojice knezova, Strahinja Bratić, pored t i t u l e kneza imao
je i t i t u l u vojvode, pa je tako u sebi ujedinjavao funkcije civilnog
i vojnog starješine. Upisan j e kao knez vlaha sela Mokronoge, poslije
raseljavanja još n e k i h sela i kao v o j n i starješina svih vlaha u Uncu.
Uživao j e t i m a r s godišnjim p r i h o d o m od 1135 akči. Z a n i m l j i v o je
da m u taj t i m a r n i j e dat u naselju koje j e zasnovao sa svojim l j u d i ­
m a nego u nahiji Zrmanja, uz samu granicu. Ovo n i j e n i malo slu­
čajno Time j e trebalo kneza, a preko njega i potčinjene, čvršće
vozati za granicu i njihovo eventualno dalje kretanje usmjeriti u
tom pravcu. T a k v i h slučajeva da starješine vlaha u graničnim obla­
stima dobivaju t i m a r e u uskom graničnom pojasu i m a n e k o l i k o ) . 44

Susreću se i k o l e k t i v n i t i m a r i u r u k a m a vlaških starješina. Jedan

takav t i m a r upisan je na starješine glamočkih vlaha: kneza V l a d i -
s l a v i , njegova bratića Radmana, vojvodu Perla sina Rado šavova i
još jedno lice, čije i m e nisam uspio da pročitam. U bilješci stoji da
su oni naselili haj man e (nomade) na pusta zemljišta "). Imena t r o ­ 4

jice spomenutih susreću se i u izvještajima austrijskih c i v i l n i h , v o j ­

n i h funkcioinera s granice u H r v a t s k o j ) . 48

Tridesetak godina poslije drugog popisa, u Glamoča i Uncu j e

zabilježeno ponovno smanjivanje stanovništva. Ono j e rezultat ise-

") TD JSTP-157, f. k. 148—152.

'•*) tX n a h i j i O s t r o v i c a - u p i s a n o j e 8 t a k v i h t i m a r a . " V i s i n a g o d i š n j i h pri­
h o d a s n j i h k r e ć e se o d 1 2 0 0 d o 2 0 0 0 akči. T D M--157, f. k . 4 9 ! - 4 9 3 .
TD NP-157, f. k. 481.
*°1 V j e s n i k Z e m . a r h i v a X X , Z g b . 1 9 1 8 , s. 2 4 6 , 4 4 8 .
244

Ijavanja vlaha s turskog na austrijsko zemljište ), što j e opet po­ 47

sljedica pogoršavan]a njihovog društvenog i ekonomskog položaja

u Turskoj. U defterima i m a bilježaka da turska vlast, uz saglasno^t
vlaških knezova, pretvara viahe- u rajis i umjesto Mučne pokušava'
da i m nametne rajinske obaveze ). 48
*
Uzgred da kažemo nešto o startni imena naselja u Uncu. Etnograf
Rađeno«, ić i njegovi prethodnici pisali, su da su nazivi današnjih
naselja u U n c u novijeg datuma. Starost najstarijih cijenili su na oke
250 godina ). Imena sela koja smo ovdje spomenuli zapisana su u
49

turskim dokumentima ravno p r i j e 535 godina. Očigledno je da su iz

predturskog doba. Među ostalima, u popisu iz 1541. godine, spome­
nuti su D r v a r sa 9 i Drinić sa 3 kuće ). 50

Posebno ćemo se o s v r n u t i na etničke p r i l i k e u još jednoj oblasti

Bosanske krajine. Riječ j e o Zmijanju, koje j e orvih. godina turs *•»
vladavine zahvatalo sav prostor, između r i j e k a Vrbasa na istoku,
Sane n a zapadu'i planina Kozare na sjeveru, Dimitora i Lisine iznad
Mrkonjić-Grada na jugu ). • Turska vlast je ovdje d e f i n i t i v n o uspo­
51

stavljena t e k zauzimanjem gradova u dolini Vrbas« 5 527/28. go­

dine. U defteru 'iz 1541. godine Z m i j a n j e j e upieano kao nahija koju
su sačinjavale 2 varoši (Bočac i K r u p a na Vrbasu), 21. solo, 6 nase­
ljenih, m e z r i i 1 čiftluk. U cijeloj oblasti je bilo svega 350 kuća ). 32

Dvadesetak godina kasnije ova nahija j e imala SI ua&clje sa 313

kuća ). I I međuvremenu j e od njenog ranijeg jugoistočnog dijela
63

formirana nova nahija Trijebovo, k o j u j e sačinjavalo 10 sela sa 102

kuće. Nalazila se u području današnjeg Mrkoniić-Građa.
P r v o što upada u oči p r i l i k o m upoređivanja podataka ovih dvaju
popisa, koje d i j e l i i n t e r v a l od 2.2 i l i .23 godine, ..jeste, stabilnost n a ­
selja k a k v u nije imala n i jedna druga oblast Bosanske k r a j i n e u
X V I v i j e k u . Porast broja domaćinstava od 350 na 415 u t o k u više od
dvadeset godina rezultat j e prirodnog priraštaja, stanovništva, a ne
doseljavanja sa strane. Unutrašnja pomjeranja s u neznatna. U od-
47
) A . M B M fa, O n p n o j c p n c K o j ceoow y SKyMÒepaK. V j e s n i k Z e m . a r k i v a
X X , Z a g r e b 1918. s. 2 4 5 — 2 7 9 . I s t i , M.3 n p o n u i o c r r a C p f i a X y M D ' e p H a H a , C n o -
MesHCHK Ć A H L V I I I , 49, s. 1 ~ 9 9 ; i s t i , flojiasaic yexcoica y ^KyMoepaic, V j e s n i k
Zero, a r k i v a I X , Z a g r e b . 1907, s. 1 1 5 — 1 4 7 .
<s
) J e d n a o d t a k v i h b i l j e š k i o d n o s i se n a k n e z a M i h o v i l a , za k o g a j e
refieno d a je naselio hajmame n a m e z r u Dragnić i d a o da b u d u p o p i s a n i kao
r a j a u n o v i đ e f t e r i d a d a j u d e s e t i n e , T D M - 1 5 7 , f. k . 4 8 1 .
'») P e t a r R a đ e n o v i c , U n a c , N a s e l j a , S A N , k n j . 30, s. 478.
m
) T D Ns-157, f. k . 195, 196.
O g r a n i c a m a s t a r o g Z m i j a n j a p i s a l i s u M . K a r a n o v i ć ( G Z M za 1936.
« o d i m i ) i V . Sfcarić ( G Z M X L I X — 1937, s. 37-—53).. P o d a c i t u r s k i h p o p i s n i h
đ e f t e r a p d k a z u j u d a s u se . g r a n i c e n a h i j e Z m i j a n j a m i j e n j a l e i d a s u o n e
nekada nahvatale veći prostor o d onog o k o m e govore . dvojica spomenutih
a u t o r a . G r e š k e k o j e se k o d n j i h j a v l j a j u n i j e p o p r a v i o n i H . Sabanović
( H . S a b a n o v i ć , B o s a n s k i p a š a l u k , S a r a j e v o 1959. V i d i k a r t u : B o s a n s k i sandžak
o k o 1560). '
8S
> T D J&-211, t k . 1 8 2 — 1 8 6 .
«*) T D - J A - 4 1 5 , f. k . 2 5 7 — 2 6 0 .
 245

nosu na p r v i popis u drugome se j a v l j a j u svega dva manja nova

naselja ). U međuvremenu je podignut pravoslavni manastir Za~
54

lužani, k o j i j e imao dvojicu kaluđera ),: Imena sela nahije Zmijanje

05

'te X V I vijeka održale su se do danas u neizmijenjenom o b l i k u . S t a ­

novnici cijele oblasti su Srbi. Većina upisanih zove se imenom oca.
P r i m j e r a r a d i navodimo neke od n j i h : Radica sin Đurašina, Vukmara
sin Branka, Cvjetko sur• Vukašinaj. V o j i n Rađul, Vukđrag Vuktt&av,
Milan sin M i l i v o j a , Bratić sin Pervana (poslednje i m e podsjeća na
'naziv današnjeg sela Pervan, koje se ne j a v l j a u popisima 'iz X V I
vijeka), Milorad Radoja, Selak Radosav itd. A l i i m a dosta, više nego
xi d r u g i m krajevima, porodičnih imena u današnjem o b l i k u , od k o ­
j i h se mnoga i danas susreću u selima na području starog Zmijanja.
r|J - defteru iz 1541. i onom iz šezdesetih, godina X V I vijeka susreću
ge ova već formirana prezimena:
Dobrušić, Milić, .Rajičević (u selu Banjice);
Brković, Milosalić', Jerković, Vujieić,' Miločić, Nikovič, ' Đukić,
Hađoctić i Dragić (u selima Vučaj i Gomjeniea);
Mutić, Herak, Vučić, Vladić (u s. Sljivna);
Milković, Slačić, Kresić, Tomić, Vukosalić (naselja Omaška i
Koeić);
Brkić, Vuković, Radović, RadosaMć, Milić (u selu Dobrnja);
. Vukić i Malić (u selu Ponor);
Vranješ Dudale .i Radak Kovač (u s. Ljiljanovac);
Vučetić i Rađaković (u s. Malo Zmijanje);
Rajčić (u s. Obrovac);
Radonić (naselje K r u p a ) ;
: H :
Kovačić, Radučić, Račić, Vukić (u s. Melina);
Radonić (u Žalu?anima):
Dragić i Vukčić (u s. Dabrac);
Đurić (u s. Gornje Trijebovo);
Popović (u s. Jezerača);
Radojko Vukac (u s. Ponor G o r n j i , drugo ime Ponjkva);
. Pajić, Radonić, Radukić, Marić, Lončarić, Vukić (varoš Bočac);
Dragoj lo Šančić i Radivoj Vukčić (s. Gornja K l o k a , selo na
mjestu današnjeg Mrkonjić-Grada);
• * Vujić Dmitrašin (s. BlaiiceV);
K i k o Milić (s. Donje Trijebovo);
Brajić i Vukić (u Starom Selu);
Panić, Radukić, Vukić, Marić, Lončarić (u . Srednje T r i j e ­ s

bovo) i t d .
Navedena imena jasno dolermi nišu etničku i vjersku pripadnost
stanovnika Z m i j a n j a u X V I v i j e k u . Mnoga od n j i h se i danas tamo
•''*') T o s u s e l a S o k o l o v o s a 39 i B i s t r i c a s a 10 kuća, n a z a p a d n o j i v a r o š
t v r đ a v e B o č a c sa 17 i s e l o R j e k a v i c a sa 12 kuća, n a i a t e f i n o j s t r a n i . U p i s a n o
j e j o š I n e k o l i k o m e z r i . T D N ° - 4 1 5 , f. k . 260.
*'•'! N a m e z r e i m a n a s t i r a Z a l u ž a M u p i s a n i su k a l u đ e r i A n d r i j a R a d o j a
i G a v r i l R a d o j a . T D M>~415, f. k . 259.
246

susreću i svjedoče da j e ta oblast i kasnije bila pošteđena od v.» .j.

promjena. Islamizacija nije prodrla u sela nahije Zmijaojy S u p v . , ^
se svega nekoliko slučajeva. Godine 1541. upisan j e u selu ì:W . v

A l i j a sin V u k o v ) , a l i se u k a s n i j i m popisima u t o m selu ne po

59

I j j e n i jedna muslimanska kuća: U Ratkovu (Stražice) upisan j -

u
e

Mahmuđ sin Ivanov, a u selu Crljeni Mehmed s i n Vučine i Sk?- i". e

i A l i j a sinovi Radosavovi ). U vjerefcam pogledu je selo C M j t r < l

57
x

tad do danas zadržalo muslimanski karakter. To su svi .siuč? „vi

islamizacije na Z m i j a n j u zabilježeni u t u r s k i m đoftorlma iz : ; v i
vijeka.
U društvenom pogledu Zmijanje j e imalo strukturu karakteri­
stičnu za stočarske oblasti. A l i je, u vezi sa stabilnošću naselja, ta
struktura u svom razvitku, otišla k o r a k napred u odnosu na u'ono
stanje u d r u g i m krajevima. Stanovnici su filuridžije. Na n j i h o v a
čelu se nalaze knezovi i primićuri. Jedan od n j i h j e V u k sin Rat&ov,
knez stanovnika u selu Banjici. i na mezri Obrovac ^). Čim n a m s@:| 5

da j e taj Ratko ličnost iz tradicije koja još živi na Zmiianju '«*v.u 1

j e zabilježio Petar Kočić ). 59

O daljoj starini stanovnika Z m i j a n j a k o j i su popisani u dent­

itela iz X V I vijeka teško j e reći nešto, određenije. Trna dov&i ,no
osnova za t v r d n j u da su i h T u r c i t u zatekli: 1) nisu sačuvani podaci
k o j i b i g o v o r i l i o iseljavanju, iz ove oblasti i l i useljavanju u n j ; , 2)
dvije godine poslije definitivnog uspostavljanja turske vlasti nađ
Z m i j a n j e m prošao j e njegovom periferijom putopisac Kuripovč i
zapisao da t u » s t a n u j e mnogo martolosa i ovčara« ); 3) na tom 60

prostoru se u v r i jesne Jajačke banovine spominju rnartolovt. po

svemu sudeći iz redova domaćeg stanovništva, u ugarskoj slu^h "M:
4) o stanovnicima Zmijanja u turskoj martološkoj službi, pored „d-
ripešića, govori i tradicija k o j u j e zabilježio.Petar Kočić ); 5) pc-irei 62

popisnih rieftora iz p r v i h godina turske vladavine pokazuju đ?. su

naselja na Z m i j a n j u već tada b i l a sasvim stabilna; n e zapaža se t u
n i k a k v o priticanje ni.ti o d l i v stanovništva'' ); takvo stanje ne poka­
3

zuje n i jedna druga oblast u Bosanskoj k r a j i n i , osim, dorx" e. :

* ) T D Kz~2.lL
a
f. k . 186.
E
n T D M - 4 1 5 , f. k . 260.
Bs
) T D Mb-211, f. k . 257.
5B
) TT o r a p K o i n h , fljejia, n i t - , I , C a p a j e s o 1 9 5 1 , s. 425.
flr
'} » . . . t i n d a u f d e r d e n k h e n s e i t e n e n h a i b d e s w a s s e r s S s a n a i si a i r ;
v a s i h o h e r l a n n g e r u n d s t a i n i g e r p e r g K h a m e n a t z g e n a r t t , u n d u n n d e i dr-.n
p e r g a i n o r t g e g e n a u f g a n g d e r s a n e n s i n d z w a y d d e s c h l o s s e r G r e b e n -:.\6
S s o f e h o l o v o Gneasđu d a b e i v i l i M a r t h o l o s m u n d s c h o f h i r t e n w o n e n « . B . K u -
w i -p e š i ć, c i t . d ì . , s. 28.
•*) L j . T h a l L o e z y , P o v i j e s t ( b a n o v i n e , g r a d a i v a r o š i ) J a j c a , 7.9 - h
A

1916, s. 156, 1 6 1 , 196.

H . K o i n h , . c i t . d j . , s. 4 3 1 .
* ) S t a n j e r e g i s t r o v a n o u p o p i s u i z 1541. i o n o m k o j i j e n a s t a o o k o 1563.
;!

g o d i n e n e d a j u n i k a k v a o s n o v a č a k n i z a p r e t p o s t a v k u d a se r a d i o s>\a .ov- T,

mištvu n o v i j e g d a t u m a .
 247

J a n j ) ; ovu stabilnost naselja uzimamo kao najjači dokaz za nasu

64

t v r d n j u ; 6) pored Starog Vlaha i Negotinske krajine, Zimi ani e- jc-,

k o l i k o j e poznato, jedina naša oblast čije je stanovništvo zadržalo
povlastice filuriđžija i poslije ukidanja fihirijc u drugim krajevima ;
takve povlastice nisu nigdje očuvane u oblastima sa mlađim stanov­
ništvom; 7) n i u ' j e d n o m k r a j u Bosansko k r a j i n e ne živi tradicija o
dalekoj prošlosti kao k o d stanovnika Z m i j a n j a ) ; 8) etnografskom 85 u

pogledu Zmijanje i danas predstavlja jedan rezervat s izvjesnim

specifičnostima, koje nisu svojstvene stanovnicima drugih dijelova
Krajine. — Zabilježena tradicija o prošlosti Z m i j a n j a sadrži mnogo
.elemenata istorijske istine. Njena izvjesna saopštenja potvrđuju
podaci t u r s k i h dokumenata. Pored 'podudarnosti'tradicije i poda­
taka istorijskih izvora o p i t a n j u pojedinih ličnosti, postoji i podu­
darnost o knežinskoj autonomiji i slobodama koje su uživali sta­
novnici Zmijanja.
Navedeni momenti govore da stanovnici Zmijanja. k o j i su po­
pisani u n a j s t a r i j i m t u r s k i m registrima i k o j i su se u vremenskom
k o n t i n u i t e t u t u održali do danas, nisu naseljeni tek poslije uspostav­
l j a n j a turske vlasti. Za nas i dalje ostaje otvoreno pitanje: r a d i l i se
tu o doseljenicima iz predturskog doba, i l i , možda, o starosjediocima.

U Bosanskoj krljini T u r c i nisu zatekli stanovništvo jedne et­

ničke i vjerske pripadnosti. Živjeli su t u , kao i u nekim d r u g i m k r a -
vima Bosne. H r v a t i i Srbi, katolici i pravoslavni i , po svemu sudeći,
pripadnici heretičke »crkve bosanske«. U vezi s uspostavljanjem
.turske vlasti i razvojem p r i l i k a kroz X V I vijeka znatno je izmije­
njena slika etničke i vjerske s t r u k t u r e ove oblasti. Hrvatsko, naro­
čito katoličko, stanovništvo se konstantno smanjivalo. U sjeveroza­
p a d n i m i zapadnim dijelovima K r a j i n e , k o j i su etnički, bili čisto h r ­
vatski, sasvim ga j e nestalo. Manje j e b i l o pogođeno u krajevima
gdje j e turska vlast uspostavljena m i r n i m sredstvima. Više katolič-
.kog. stanovništva očuvalo se oko gornjeg Vrbasa, Kupresa, kivna;
manje oko Jajca, Kamengrada i B. Novog. Prisustvo k a t o l i k a u t i m
krajevima potvrđuje pojava ličnih imena kao: Grgur, Mihovil, Mar«
tiin, Juraj, Matijaš, A n d r i j a i t d . , koja su registrovana u popisnim
đefterima iz X V I vijeka" ). TJ povoljnijim, okolnostima se' nalazio
6

srpski živaij u K r a j i n i . Od p r v i h godina turske vladavine pojačavan

j e doseljavanjem vlaha—stočara iz bližih i d a l j i h krajeva na j u g o ­
istoku i istoku. Proces doseljavanja nastavljen j e 'kroz. cijeli X V I
vijek. Odvijao se povremeno putem, kolonizacije većih i m a n j i h g r u ­
pa, na dužim i l i kraćim relacijama, i stalno p u t e m laganog pomje-
• r a nj a iz naseljenijih u manje nastanjene i za život pogodnije k r a ­
jeve. Turska vlast j e raznim sredstvima i na razne načine pospješavala

*»> T D M - - 2 1 1 , f. k . 139, 140, 1 4 1 ; T D M>-533, f. k . 339, 340, 3 4 1 .

*'•) T u t r a d i c i j u j e z a b i l j e ž i o P . K o č i ć u p r i p o v j e d i Z m i j a n j e . Konnfe,
j l i e . « a I , C a p a j e B O 1 9 5 1 , 5. 4 2 1 — 4 4 8 .
m
] T D JVfe-415, f. k . 293.
248

taj proces, usmjeravajući kretanje stočara na pravce širenja đržev- 5

nih granica. U t o m pogledu su pored ostalog stimulativno djelovala

i manja poreska opterećenja za stanovnike u pograničnim n^hija*r.a.
Doseljavanjem vlaha Bosanska k r a j i n a je u etničkom pogledu
sredinom X V I vijeka imala izrazito srpski karakter. Srpsko stanovni­
štvo se u k o m p a k t n i m masama već tada susreće u najvećem dijela « v » t

oblasti. Uzgred da napomenem© da pod nazivom vlaha u t^m vremenu

na t o m prostoru treba podrazumijevati Srbe. I m a došla dokumeruia
k o j i t o potvrđuju ). 67

Migracija stočara s jugoistoka i istoka u Bosansku kraj m u nije

se odvijala j e d n i m pravcem, kao što se ranije mislilo. Taj pravac je,
po istraživanjima zasnovanim na karakterističnim pojavama u jez .u
i toponomiji koje su zajedničke za razne krajeve, bio ograničen :\i
južne planinske oblasti. N o v i podaci pokazuju da j e već u prvim
vremenima turske vladavine postojao teritorijalni k o n t i n u i t e t sto­
čara i u,sjevernijim oblastima, od Starog Vlaha i zapadne Srbije p v.-
ko planinskih krajeva u slivu Spreče, K r i v a je, Ukrine, Ugra i Vrba-
nje i da j e naseljavanje sjevernih dijelova Bosanske krajine izvr­
šeno uglavnom preko o v i h oblasti.
Kretanja stanovništva na prostoru Bosanske k r a j i n e kroz X V I
v i j e k prouzrokovala su odgovarajuće promjene u društvenoj i p r i . -
rednoj s t r u k t u r i n j e n i h naselja. Stočari su se naselili-u n e k i m ranije
zemljoradničkim rejonima. Zemljoradnja j e opala a pojačano j e sto­
čarstvo, koje će zadugo ostati dominirajuća grana, privrede.
Značajne promjene doživjela j e Bosanska k r a j i n a u p o g k r i
vjerskog sastava svog stanovništva. Islamizacija je zahvatila ug'i JLV-
n o m starosjedilačko stanovništvo u Uskoplju, oko Jujca, Glamn'l.i.
L i v n a i u dolini Sane. Taj proces se odvijao kroz cijeli X V I vi;e\.
ali j e u p r v i m decenij ama turske vladavine b i o m u očito i n t e n z i v n i
U popisima se v r l o često susreću hrišćanska imena očeva i br- c
muslimana, kao npr. M a h m u d sin Jovanov, I l i j a s sin Juraja, H u s c ^
sin Radosava i slično. Pored islamiziranog domaćeg življa javlja se
u gradovima i strani muslimanski eiemcnat, uglavnom v o j n i c i i či­
novnici.

;!
') I a k o u t u r s k i m p o p i s n i m d e f t e r i m a i m e S r b i n i j e n i g d j e iz-rr.-. o
s p o m e n u t o , n a j p o t p u n i j i dokaz d a se r a d i ó n j i m a j e s u za n a s lična i m e r r
.17 p o p i s i m a se s p o m i n j u pod i m e n o m v l a h a , t j . s t a n o v n i š t v a k o j e u ž i v a v l a š k i
s t a t u s . Z a Kuripešića s u S r b i i v l a s i j e d n o t e i s t o . ( » D i e a n n d e r e n s e i n Surffen,
d i e none:» s i c W a M a c h e n u n d w i r n e m n e n s Z i s t t z n o d e r M a r t h a l o s e n . « ) K u r i -
•pešić, c i t d j . s. 34. U i z v j e š t a j i m a o n j i h o v o m i s e l j a v a n j u iž T u r s k e n a z i v a l i
s u i h r a z l i č i t i m i m e n i m a . A . I v i ć n a v o d i d a j e za žumfocračke doseljenike
najčešće u p o t r e b l j a v a n n a z i v u s k o c i ( U s k o k e n , U s c o g h e n , U s k h o k n , he»-.-
b e r g e s p r u n g e n e U s k o k e n ) . P o n e k a d s u za d o s e l j e n i k e i z T u r s k e u p o t r e b l j a v a j
nazivi: prebegli T u r c i (herubergefallne Turgkhon, entsprungene Turkh«* .
heruberentsprungene T u r k h e n , turkisehe Unterthannen), Vlasi (Valachi, W a l ­
lachen, per Valachos V z k o k y vocatos), S r b i (Sirfen, Seruiani) i najzad B a s e r a i
(per H a c i a n o s Vskofcy vocatos, p e r Éacianos W s k o k ì vokatos, n o n n u l l o s c a p i -
taneos et w a y u o d a s Seruìanos s e u Raseianos, R a s c i a n i s i v e Servi-ani atque
V a l a c h i , q w o s v u l g o z r b - s c h i v o c a n t ) . V j e s n i k X X , s. 248.
 K r e t a n j a stanovništva u Bosanskoj k r a j i n i nastavljena su i k a -
anije. Značajnije promjene doživjeće krajem. X V I I v i j e k a kraj ovi
zapadno od Une. Cazinska krajina ce tada dobiti mase m u s l i m a n s k a
stanovništva iz krajeva koje j e Turska izgubila. Zabilježena sv. i
izvjesna naseljavanja pripadnika •drugih vjerskih z-ajedmca, naročito
Ì7, sjeverne Dalmacije.

OTSAMMENFASSTOJG

ETHNISCHE VEK&NJSEKXJNGEN I M BEK. B O S A N S K A K R A J I N A I N -XVI.

JAMEHUNĐEET

Dio B o s a n s k a ' k r a j i n a -gehdrt z u j c n c n : j - u g o s l a w i s c h e n G c b i e t e n , io d e n e n

s i t i h v.'S.hrend d e r T S u k e r i z e i t d.: e e t h n l s c b o i m đ ki*nfessIoncl3.e S - , r u . k l u r , : t c r k
:

v e r a n d e r t h a i . D i e s e E n t a i r i d u n g z o g s i c h d u r c h I&ugere Z e i r hiru a i l e i » -im

X V F , Jahrhunđert wftv sie i n - Z u s a r j M n o n n a t i g m i t d e r E r r i c i i h . m g đcr o s m a -
n i s c h e n K e r r s c h a f t a n i s t a r k s f . c n aii.iQcpr&^r. D r n n a l s v e r i o J d i e E c ^ n n s k n k r n ­
jiti a e inerì Grx-ssteLI i h r r r alteingcses5<?ner! B e v ò l k e r u n g u a d b e k a m r---ue
M a s ^ e a , dc-ren OÌLederung m i t ULVibec.eu.ter-den A n đ e r u n g e n , b i s Z I U Ì I h e i i U g e n
Tagc- c h a r a k t e r i s t i s c h g e h l i e b e n i s t . I n i s e l b e n J a b i ' h u n d e r r i s t e.; e b ^ . - i f e r k
z u r I s i a m i s i e r u r . g g e k - ' j m m e i ; , u n r i d ì o s e r P r o z e . « \vur>ì^ h n gvt'Ki'si-gaiis'.e.n
d a m a l a auch, b e e u d e t , w o c i u r e h d i e konfo&sLonello C l i o d o r i m g d e r 3 e ? 3 ì k e ~
r u n g b e r e i t s um d i e J a h r h u n d e r t w e n d e fiìr d i e Z u k u n f t i h r b e s t i m m t e s M e r k -
m a l bekosmmen h a i .
A u f G r u t i d t i i r k i s e f a e r K a t a s t e r r e g i s t e r (defter) a u s d e r Z e i t d e r E r r t c h t u n g
u n d Festsetzung der Osmanenherrschaft i m Gebiet der heutigen Bosanska
K r a j i n a werist d e r V e r f a s s e r a u f d i e T a t s a c h e h i n , d a s s d i e T i i r k e n h i e r e i n e
stimiseli u n d konfessionell reeht verschiedenartige Bevòlkerung v o r g e f i m d e n .
h a h e u . E s g a b K r o a t e n u n d S e r b e n , K a t h o l i k e n u n d O r t h o d o x e , u n d - w i e es
s c h e i n t - a u c h A n h a n g e r d e r h a r e t i s c h e n »Bosnischen K i r c h e « ,
I m Zusammenhang m i t der turki-sehen Festsetzung v e r a n d e r t e sich i m
L a u f c d e s X V I . J a b r h u n d e r t s d i e e t h n i s c h e u n d koofesàonelle S t r u k t u r dieses
Gebietes. D a s k r o a t i s e h e , s p e m e l l das k a t h o l i s c h e E l e m e n t g i n g u n a u f h a l t s a m
jsuruek. I n desi n o r d w e s t l i c h e n u n d w e s t l i c h e m T e i l e n d e r K r a j i n a v e r s c h w a a d
as g a n z i t e l i , l e d i g l i e l i i m O b e r l a u f des V r b a s , u m K u p r e s u n d L i v n o , a l s o m
G e g e n d e n , i n w e l c h e n d i e tùrkische H e r r s c h a f t a u f f r i e d l i c h e m W e g e e i n g e r i c h -
t e t w o r d e n w a r , k o n n t e s i c h i n grò.Sserem M a s s e d i e s e r B e v ò l k e r u n g s t e i l
b a l t r n . Es v e r b l i e b e n n o eh R e s t e u r n Jajce, K a m e n g r a d u n d B o s a n s k i N o v i .
V w n a m a i w i e G r g u r , M i h o v i l , M a r t i n , J u r a j , A n d r i j a š u , s. w . d e n t e o i n d e n
R'jihtjrterregijsrtern dés X V I . J a h r h u n d e J r t s đarauf.
D e r s e r b i s e n e B e v ò l k e r u n g s t e i l i n d e r B o s a n s k a k r a j i n a , bela-nđ s i c h i n
g t i n s l i g e r e r L a g e đnsofeme, a l s e r v o m A n b e g i n n d e r t i i r k i s c h e n . H e r r s c h a f t
stànaigeh Zuflušs n e u e r serbischer, w a l a e h i s c h - n o m a d i s i e r e n d e r M a s s e n aus
n a h e r e n i u n d f e r n e r e n G e b i e t e n d e s Suđostens u n d O s t e n s e r h i e l t . D i e s e S i e d -
l u n g s w e l l e s e t e t e s i c h d u r c h d a s g a n z e X V I . J a h r h u m d e r t fort. E i n e r s e i t s g i n g
dies d u r c h Kolonsisierung grosserer u n d k l e i n e r e r G r a p p e n v o r sich, a n d e r e r -
se.il® d u r c h s t à n d i g e , l a n g s a m e V o r r ù c k u n g a u s foesiedeìlen i n s c h w a c h besie-»
delio, g ù n s t i g e r e G e h i e t e . D i e tùrkische M a c h i unterstùtzte a u f v e r s c M e d e n e
A r t diese U r n s i e d l u n g e n , i n d e m sie diese W a n d e r h i r t e n auf d i e Rfichtungen
k u n f U g e r T e r r i t o n i a l g e w i r i n e ajrtsefete. I n d i e s c m S i n n e w u r d e n g.ùnsiigere
Steuersàtz0 f i i r d i e B e v ò l k e r u n g i n d e n G r e n z t a e z i r k e n v o r g e s c h r i e b e n . D i e
Steuer der Wanderhirten, Filurija, b e t r u g dementsprechend i n den Grenzbe-
a i r k e n r r a r 100, n a h e d e r G r e n z e 120, u n d d m I n n e r e n 150 a q c e n . D i e Arme-
đhmg d i e s a r V d e h z u c h t e r g a b d e r B o s a n s k a k r a j i n a b i s z u r M i t t e des X V I .