Zinaida Livnjak

PRIRODA I DRUŠTVO
4. razred
/dodatak udžbeniku/
-radni materijal-
 Stajalište i vidik

Ako želiš posmatrati prirodu odakle ćeš imati bolji i veći pogled; sa brda ili s nizine?
Objasni zašto.
Sve ono što nas okružuje je prostor. Čovjek je uvijek imao potrebu kretati se u prostoru. Za
bilo koje kretanje moramo znati na kojem se mjestu nalazimo – stajalište i na koje mjesto
trebamo stići – odredište.
Mjesto na kojem stojimo dok posmatramo zove se STAJALIŠTE (STOJIŠTE).
Prostor kojeg vidimo oko sebe je VIDIK (HORIZONT, OBZOR).
Linija gdje se prividno spaja zemlja i nebo je VIDIKOVA LINIJA (OBZORNICA).
Vidik nije uvijek jednak. Može biti širi i uži. Širina vidika zavisi od stajališta odnosna mjesta
na kojem se nalazimo. Što smo na visočijem mjesto vidik je širi. Vidikova linija je prividna
zato što nam se čini da se zemlja i nebo spajaju, dodoruju.

Z I
STAJALIŠTE

J
Kada na listu papira crtamo objekte, onda ono što je na sjeveru crtamo gore, na jugu dole,
desno ono što je na istoku, a lijevo na zapadu.
JESTE LI ZNALI.... UKRATKO
Šumari, planinari, Mjesto na kojem stojimo zove se
kapetani brodova se stajalište ili stojište.
kopriste dvogledom Vidik je sve ono što vidimo oko
da bi im vidik bio sebe.
bliži i jasniji. Vidikova linija prividno spaja
zemlju i nebo.
ODGOVORI, SAZNAJ,
URADI...
Šta je stajalište?
Šta je vidik i kada je širi?
Šta je vidikova linija?
Izađi i posmatraj prostor oko sebe
sa nekog uzvišenja.
Opiši šta sve vidiš.
 Glavne i sporedne strane svijeta (orijentacija prema Suncu i kompasu)

Ponovi pojmove gore – dolje, lijevo – desno, naprijed – nazad...

Uvježbaj postavljati predmete prema zadatim položajima.
Pokaži na sebi lijevu ruku, desnu nogu, digni glavu gore itd.

Za snalaženje u prostoru potrebno je poznavati strane svijeta.

Glavne strane svijeta su: istok (I), zapad (Z), sjever (S) i jug (J). Često za sigurno snalaženje
u prostoru nije dovoljno poznavati samo glavne strane svijeta. Zato su ljudi odredili i
sporedne strane svijeta. Između dviju glavnih strana svijeta nalazi se jedna sporedna.
Sporedne strane svijeta su: sjeveroistok (SI), sjeverozapad (SZ), jugoistok (JI) i jugozapad
(JZ).
Sjeverozapad je sporedna strana svijeta i nalazi se između sjevera i zapada, sjveroistok
između sjevera i istoka, jugozapada između juga i zapada i jugoistok između juga i istoka.
Suprotna strana sjeveroistoku je jugozapad, a sjeverozapadu jugoistok.

JI S SI

JZ J JI
Uvježbajmo crtanje i upisivanje strana svijeta na papiru, tabli, u učionici.
JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,
URADI...
Osim podjele na četiri glavne i Glavne strane svijeta Koje su glavne strane
sporedne strane svijeta, postoji i su: istok, zapad, sjever i svijeta?
podjela na još više sporednih strana jug. Nabroj sporedne strane
svijeta. Između sjevera i sjeveristoka Sporedne strane svijeta svijeta.
nalazi se sjever-sjeveroistok SSI. su:sjeveriostok, Nacrtaj glavne i sporedne
Pokušaj nabrojati i druge strane koje sjverozapad, jugoistok i strane svijeta i odredi
se nalaze između glavnih i jugozapad. položaje predmeta u
sporednih. učionici.
 Orijentacija i snalaženje u prostoru prema objektima u prirodi
(panj, godovi, mahovina, mravinjak)

Pokaži rukom gdje sunce izlazi, a gdje zalazi.

Prirodno kretanje sunca od izlaska do zalaska uvijek je služilo za orijentaciju u prostoru i

određivanje strana svijeta.
Sunce izlazi na istoku, a zalazi na zapadu. Po sunčanom vremenu u podne sunce je na jugu i
sjenka pokazuje pravac sjevera. Ako znamo jednu stranu svijeta, možemo odrediti i tri ostale
strane svijeta.
Možemo još pratiti neke oznake koje nam govore o tome koja strana je sjeverna tako što je
Sunce nikad ne obasjava. Kora drveća često je hrapavija i obrasla mahovinom na sjevernoj
strani. Na otplinamo drvetu – panju godovi su razlilčite gustoće. Na južnoj strani su
razmaknuti, a na sjevernoj strani godovi su gušći. Uz panj, na kamenju, zidovima i krovovima
sa sjeverne strane često rastu mahovina, gljive i lišajevi. Mravinjaci su obično sa južne strane,
snijeg se brže topi s južne strane, a duže zadržava sa sjeverne i slično.

Ipak, najpouzdanije se možemo orijentisati pomoću

uređaja koji se naziva kompas ili busola. Kompas je kutija
koja može biti veća ili manja. U njoj se nalazi
magnetna igla koja pokazuje pravac sjever – jug i prsten na
kojem su upisane strane svijeta engleskim slovima (N –
North-sjever; S –South-jug; E – East-istok i
W – West-zapad).
Za određivanje strana svijeta kompas trebamo postaviti
vodoravno. Kada se igla umiri pokazivat će sjever. Kada
znamo gdje je sjever, onda je jug suprotno, lijevo je zapad,
a desno istok.
Kompasom se služe izviđači, planinari, vojnici, mornari.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

Najčešće je u Glavne strane svijeta su: Na izletu pokušaj odrediti strane
katoličkim crkvama istok, zapad, sjever i jug. svijeta prema Suncu i nekim drugim
oltar sa zapadne strane, Sporedne strane svijeta su: znakovima u prirodi.
a ulaz s istočne, dok je sjeveroistok, sjeverozapad, Nabroj glavne i sporedne strane
kod pravoslavnih jugoistok i jugozapad. svijeta.
obrnuto. Također, Najpouzdanije određivanja Kako se zove uređaj za najtačnije
najčešće minaret kod strana svijeta je pomoću određivanje strana svijeta?
džamija je na jugu, a kompasa ili busole.
ulaz na sjeveru.
 Umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti

Posmatraj predmete u učionici.

Obrati pažnju na njihovu veličini.
Možeš li ove predmete nacrtati u stvarnoj veličini?
Znaš li šta je stvarna veličina?

Neke predmete gumicu, oštrilo i druge možemo nacrati u stvarnoj/ prirodnoj veličini. Neki
predmeti su tako mali da kad ih crtamo trebamo ih uvećati.

SVESKE

Gumice su nacrtane u stvarnoj veličini Sveske su nacrtane umanjeno

Predmete koje ne možemo nacrtati u stvarnoj veličini, crtamo UMANJENO. Da bi predmet

bio što vjernije nacrtan trebamo sve strane jednako umanjiti.
Koliko ćemo umanjiti predmet zavisi od njegove veličine. Na isti način se na crtežu
predstavlja udaljenost ili rastojanje između predmeta ili objekata.
Sprava za mjerenje dužine predmeta i udaljenosti naziva se metar. Ponovimo jedinice za
mjerenje dužine: 1m = 10dm = 100cm = 1000mm
Posmatrajmo dužinu i širinu školske table. Ne možemo je nacrtati u stvarnoj veličini.
Umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti na crtežu nazivamo RAZMJER.

RAZMJER (OMJER) nam pokazuje koliko

su puta umanjeni predmeti, objekti ili njihovo
rastojanje u prirodi.
Razmjer se izražava odnosom brojeva: 1: 1
(čitamo: jedan naprama jedan); 1:10; 1:100;
1:1000...
Naprimjer razmjer 1:1 je stvarna prirodna
veličina, razmjer 1:10 znači da 1cm na crtežu
iznosi 10 cm=1dm u prirodi.
1 : 100 znači da 1cm na crtežu iznosi 100cm
ili 1m u prirodi.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

Postoje i mnogo veći Predmete koje ne možemo Zašto neke predmete i objekte
razmjeri. nacrtati u stvarnoj veličini, crtamo umanjeno?
Na geografskoj karti crtamo umanjeno. Šta je razmjer?
možemo vidjeti razmjer Umanjeno predstavljanje U razmjeru 1:10 nacrtaj svoju
1 : 25 000; 1: 50 000 itd. predmeta i udaljenosti na pernicu.
Šta misliš zašto? crtežu nazivamo razmjer.
 Tlocrt jednostavnih predmeta i plan – skup tlocrta

Postavi manji predmet na papir i opcrtaj mu rubove.

Ako uzmemo gumicu postavimo je na papir i opcrtamo je olovkom dobit ćemo TLOCRT
gumice.

TLOCRT je jednostavan crtež jedne strane

predmeta gledan odozgo. Na tlocrtu
prepoznajemo oblik, veličinu i položaj
predmeta.

PLAN je skup tlocrta raspoređenih u prostoru. Raspoređeni u prostoru znači nacrtani na

odgovarajućoj strani svijeta.

Sjever
S
Zapad Istok
Z I

Jug
J

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

Pored tlocrta predmeti i
objekti se mogu gledati i
crtati sa bočne strane pa je
to onda bokocrt.
Crtež predmeta ili objekta
gledan sa prednje strane
naziva se nacrt.
Crtež predmeta ili Šta je tlocrt?
objekta gledan odozgo Nacrtaj tlocrt čaše, metalnog novčića
nazivamo tlocrt. i flaše.
Na tlocrtu prepoznajemo Koje ćeš oblike dobiti?
oblik, veličinu i položaj
predmeta.
 Plan uĉionice

Prisjetimo se šta je tlocrt, a šta je plan.

Kakvog oblika je vaša učionica?

Da bismo uraditi tlocrt učionice na papiru prvo trebamo odrediti strane svijeta.
Nakon toga izmjerit ćemo dužinu i širinu učionice.
Odredit ćemo razmjer (1 : 100 tj. 1m = 1cm) kojim ćemo crtati tlocrte.
Ucrtamo prozore, vrata, tablu, panoe i sve što imamo na zidu. Na određenim mjestima
dodajemo prema tačnom rasporedu tlocrte klupa, stolica, ormara, polica...
Nacrtali smo tlocrte predmete u učionici tačno s obzirom na starne svijeta. Tačno smo odredili
položaje predmeta u odnosu jedan na drugi. Nacrtani tlocrti s tačnom orijentacijom u prostoru
naziva se plan.

PLAN UČIONICE

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

Za tlocrt kažemo da je Razmjer 1:1 je stvarana Šta je razmjer?

„ptičija perspektiva“. veličina predmeta. Razmjer
Šta mislite zašto? 1:10 su umanjeni predmeti,
objekti i razdaljine 10 puta.
PLAN je skup tlocrta
orijentiranih u prostoru.
Šta je tlocrt, a šta je plan?
Nacrtaj tlocrt svoje sobe.
Znaš li iz kojeg prevoznog sredstva
nožemo vidjeti sve tlocrte na
Zemlji?
Kod kuće izradi plan svoje sobe.

Prikaz uže okoline (posjeta i izrada skice uže okoline)

Popenjite se na neko uzvišenje i posmatrajte školu i njenu okolinu.

Kakav je reljef u okolini tvoje škole?
Odredite strane svijeta.
Odredite položaj važnih objekata u odnosu na strane svijeta. Veličinu i udaljenost procjenite otprilike.
Nacrtajte skicu prostora kojeg posmatrate.
Kako ćete najlakše nacrtati skicu škole i okoline?

 Za skicu prvo ćete uzeti veći papir i na njemu upisati strane svijeta.
 Nacrtajte tlocrt školske zgrade na sredini papira.
 Ucrtajte tlocrte većih objekata vodeći računa o njihovoj veličini i udaljenosti.
 Ucrtajte veće puteve koji vode do škole.
 Nakon toga ucrtajte školsko igralište, brežuljke, brda onako kako su raspoređeni.
 Napišite nazive ulica i objekata koje ste skicirali (pozorište, bolnica, prodavnice,
muzej, kino, hoteli, fabrike...)
Skica se crta slobodnom rukom, ali se vodi računa o umanjivanju odoka.
 JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

Na osnovu skice mogu Skica je umanjeno Šta je skica?

se napraviti makete predstavljanje predmeta i
nekog prostora. objekata.
Makete mogu biti Pri izradi skice moramo
izrađene tačno u voditi računa o veličini
odgovarajućem mjerilu predmeta i strana svijeta.
(razmjeru). Pri izradi skice koristimo
prepoznatljive znakove.
O čemu se treba voditi računa pri
izradi skice?
Kako se crta skica?
Saznajte koja zanimanja ljudi se
bave izradom skica.

Plan mjesta i snalaženje na planu mjesta

Ponovi šta je plan, a šta skica.

Naučili smo kako se radi plan učionice i skica škole sa okolinom.

Često je potrebno na papiru prikazati cijelo naselje ili njegov dio u kojem je više ulica, škola,
objekata. Na papiru se ucrtavaju važniji objekti dogovorenim znakovima ili simbolima. Tako
nacrtani prikaz nekog prostora naziva se planom mjesta.
Plan mjesta ili dijela nekog mjesta radimo u većem razmjeru. Prilikom izrade moramo voditi
računa o stranama svijeta, međusobnom položaju objekata, puteva, pruga i slično.

Proučite plan grada Mostara i saznajte kako se obilježavaju ceste, rijeke, pruge, važni objekti.
Simboli koji se koriste su kao na skici ali se dodaju još neki za objekte.

željeznička stanica grupa zgrada fabrika hidrocentrala

rudnik jezero pilana

Dogovoreni znakovi za plan nazivaju se tumačem znakova ili legendom.

 JESTE LI ZNALI.... UKRATKO
Planovima se koriste Umanjeni prikaz prostora sa
brojni stručnjaci: dogovorenim znakovima
arhitekte, građevinari, tačno orijentisan u prostoru
geografi, ali i turisti. naziva se plan mjesta.
Dogovoreni znakovi su
legenda ili tumač znakova.
ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...
Šta je plan mjesta?
Zašto se plan mora raditi umanjeno?
Kako se zovu dogovoreni znakovi ili
simboli?
Izradi plan naselja u kojem živiš
dogovorenim znakovima.
 Reljef uže okoline

Razgledaj mjesto u kojem živiš.

Je li tvoje mjesto okruženo planinama?
Protiče li neka rijeka kroz tvoje mjesto?

Prostor koji nas okružuje ima različiti izgled. Sva uzvišenja, ravnice i udubljenja nazivamo
RELJEF. Naše okruženje ima veoma raznolik reljef. U našem zavičaju reljef može biti
ravničarski, brdski, planinski, bržuljkasti i primorski.

Ravnica je prostrani ravni dio zemljište. Brežuljak je najmanje uzvišenje.

Reljef sa ravnicom je ravničarski. Više brežuljaka čini brežuljkasti reljef
Brdo je uzvišenje više od brežuljka (do 500 m). Visoravan je ravno zemljište na visini
Kraj sa više brda čini brdoviti kraj (brdu, planini).

Planina je uzvišenje čija visina prelazi 500 m. Klisura je uska riječna dolina
Više planina čin i planinski reljef. između uzvišenja.

Ravnice na visini do 200m su nizije. Kotlina je manja ravna površina

okružena brdima

Svaka planina, brdo i brijeg imaju podnožje, strane (padine) i vrh (tjeme).
 IZRADA MODELA RELJEFA UŽE OKOLINE:

Reljef možemo predstaviti u vidu modela.

 Za podlogu izrade modela možete koristiti deblji karton, drvo ili šperploču.
 Da biste predstavili uzvišenja i nizije koristite pijesak, glinu, glinamol, plastelin,
karton, kredu, spužvu.
 Za vode možete koristiti plavi papir, vunicu ili platno, a za ceste crvene trake i vunicu.
 Pruge predstavite crnom trakom od platna, papira ili vunice.
 Ravnice i uzvišenja možete bojiti temperama ili vodenim bojama.

Uočite u zavičaju ravnice, uzvišenja, riječne tokove, puteve, pruge, važnije objekte.
Odredite smjer toka vode, pravac važnijih puteva i pruga.
 Na podlozi označite strane svijeta.
 Oblikujte uzvišenja, obojite ih smeđom bojom i postavite na podlogu.
 Šume i parkove napravite od plastelina, glinamola ili spužve.
 Napravite kuće, mostove, važnije objekte u zavičaju.
 Označite puteve, rijeke i pruge postavljajući trake ili vunicu odgovarajuće boje.
 Ravnice obojite zelenom bojom.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

URADI...

Uzvišenja postoje i pod Razne oblike zemljine površine Šta je reljef?

morem. More nije ravnice, uzvišenja , udubljenja Nabroj uzvišenja.
svugdje jednako zovemo reljef. Naša zemlja ima Koje zemljište je ravno?
duboko. raznolik reljef. Šta ima svako uzvišenje?
Ljudska naselja su se Uzvišenja od 200 do 500m Saznaj čime se bave ljudi u
najčešće pravila uz nadmorske visine su brežuljci i brda. planinskom kraju!
obale rijeka, u Planine su uzvišenja preko 500m.
kotlinama, na rubovima Ravnica je prostrani ravni dio
polja. zemljišta.
Šta misliš zašto? Nizije su zaravnjene površine na
Istraživanja su visini do 200m, a na visini preko
pokazala da je u 200m su visoravni. Kotline su manje
dalekoj prošlosti na ravne površine između brda i
mjestu naše najveće planina. Svako uzvišenje ima
ravnice Panonske nizije podnožje, strane i vrh.
bilo Panonsko more.
 Karta užeg zavičaja

GEGRAFSKA KARTA je umanjeni prikaz dijela Zemljinog prostora ili cijele Zemlje.
Najvažniji objekti na tom prostoru obilježavaju se KARTOGRAFSKIM ZNACIMA. Na
geografskoj karti uočavamo i različite boje koje imaju svoje značenje.
ZELENA – NIZIJE
PLAVA – VODE
ŽUTA – BLAGE UZVISINE
SMEĐA – UZVIŠENJA Što su uzvišenja viša, to je smeđa boja tamnija.
Za razliku od plana, kojim predstavljamo manje površine, geografskom se kartom
predstavljaju veći dijelovi ili cjelokupna Zemljina površina. Da bi se na nekoj karti predstavio
dio zemljine površine, veličina prirode se mora smanjiti sto, hiljadu i više puta.

Gegrafske karte izrađuju stručnjaci. To je težak posao i zahtijeva mnogo znanja i truda.
Da bi vam bilo jasnije opisat ćemo na najjednostavni način izradu geografskih karata.
Prvo se na jednom papiru ucrtavaju plavom bojom vode.
Na drugom papiru se ucrtava reljef (uzvišenja – nijansama smeđe boje i nizije - nijansama
zelene boje).
Na trećem papiru ucrtavaju se putevi (crvenom bojom), pruge (crnom bojom), upisuju naselja,
rijeke, planine, mora itd.
Posebnim postupkom se ovi sadržaji preslikavaju jedan preko drugog i tako nastaje
geografska karta.
Na geografskoj karti sjever je gore, jug dolje, istok desno, a zapad lijevo. Ispod svake
geografske karte piše razmjer kojim je umanjen prostor. Uz razmjer piše i tumač kartografskih
znakova.Geografske karte se danas prave pomoću računara (kompjuter) a potom se štampaju
u štamparijama.
 JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI,
SAZNAJ, URADI...
Ljudi su u veoma dalekoj GEGRAFSKA KARTA je Šta je geografska
prošlosti pravili geografske karte umanjeni prikaz dijela karta?
na raznim materijalima pa čak i Zemljinog prostora ili cijele Ko izrađuje karte?
na glinenim pločama. Zemlje. Kako su predstavljene
Izrada pouzdanijih geografskih Geografske karte izrađuju ravnice, vode i
karata započela je tek u 19. stručnjaci. uzvišenja?
stoljeću. Na geografskoj karti uzvišenja Šta su kartografski
U najnovije vrijeme geografske su predstavljena smeđom bojom, zanci?
karte nastaju snimanjem iz ravnice zelenom, a vode plavom Pokaži starne svijeta
satelita s velike visine. bojom. Za obilježavanje na geografskoj karti.
Atlas je skup različitih karata u najvažnijh objekta koriste se
jednoj knjizi. kartografski znaci.

IZRADA GEOGRAFSKE KARTE

Znaš li da postoji mnogo vrsta karata?

Mi ćemo spomenuti samo neke.
NEKE VRSTE KARATA

Slijepa karta prikazuje samo granice.

Tematska karta prikazuje granice i dio geografskih obilježja, objekata koje odaberemo.
Geografska karta prikazuje najbitnija obilježja dijela Zemljine površine.
Na geografskoj karti se snalazimo pomoću boja i znakova.
Da bismo uradili geografsku kartu uže okoline mora da se upiše legenda (tumač znakova) i
razmjer kojim ćemo crtati kartu. Omjer će biti mnogo manji nego kada crtamo geografsku
kartu Bosne i Hercegovine, a još manji od karte nekog većeg dijela Zemljine površine.
Već smo naučili da crtamo skicu uže okoline. Sada ćemo napraviti maketu uže okoline.
Sljedeći korak je da odredimo visinu uzvišenja u odnosu na nadmorsku visinu.

Izgled uzvišenja na crtežu

Izgled uzvišenja na geografskoj karti
Posljednji korak je crtanje geografske karte pomoću boje i kartografskih oznaka.

skica uže okoline izrada makete geografska karta uže okoline

Na karti uže okoline možeš dodati i neki svoj znak za objekat kojeg nema u drugim kartama.
Obavezno znak upiši u legendu ispod geografske karte.
Još jedanput ponovimo tumač znakova ili legendu.

Fabrika hidroelektrana termoelektrana rudnik

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI,

SAZNAJ, URADI...
Pored geografskog atlasa postoje i drugi Za izradu geografske Šta nam je potrebno
atlasi naprimjer historijski atlas. karte uže okoline za izradu geografske
Pitaj nekog kakav je to atlas! moramo znati karte uže okoline?
Ovo je globus. udaljenosti objekata. Šta se obavezno
Razmjer zavisi od upisuje ispod
veličine prostora geografske karte?
kojeg crtamo. Saznaj još neke
Ispod svake kartografske znakove.
geografske karte piše
razmjer i legenda.
Globus je trodimenzionalni umanjeni model
Zemlje.
Postoji više različitih vrsta geografskih
karata.
Postoje autokarte, planinarske karte,
meteorološke...
 Izgled šireg zaviĉaja i geografska karta (kanton – širi zavičaj)

U trećem razredu ste naučili šta je općina, šta je uži zavičaj.

Razgovarajte i ponovite sve što znate o svojoj općini i užem zavičaju.

Zavičaj je prirodna regija u kojoj si rođen/a i u kojoj živiš.

Više općina se, radi lakšeg organizovanja života i rada, udružilo u KANTON (ŽUPANIJU).
Naš kanton se zove HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI ILI KANTON BROJ 7.
Često ga pišemo skraćeno HNK.
Šta misliš po čemu je dobio naziv?
Geografska karta ili zemljovid je prikaz jednog dijela ili cijele zemljine površine na ravnoj
površini – papiru.
Hercegovačko-neretvanski kanton se nalazi na jugu Bosne i Hercegovine. Zauzima područje
od Makljena i Ivan-sedla na sjeveru do Ivanjice iznad Dubrovnika i Neuma na jugu, gdje ima
izlaz na Jadransko more, na zapadu do Širokog Brijega i na istoku do Nevesinja.
U središnjem dijelu kantona nalazi se grad Mostar koji je ujedno i političko, privredno,
financijsko i kulturno središte Hercegovine. Središnjim dijelom našeg Kantona teče rijeka
Neretva, u pravcu sjever-jug.
Uz rijeku Neretvu prolaze glavne saobraćajnice (magistralni put M17 i željeznička pruga).
Kanton je protkan sa nekoliko jezera.
Hercegovačko-neretvanski kanton sastoji se od 8 općina i Grad Mostar: Čapljina, Čitluk,
Jablanica, Konjic, Neum, Prozor, Ravno, Stolac.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

Postoji više vrsta
zemljopisnih karata. Ako
tvoji roditelji imaju
automobil, zamoli ih da ti
pokažu autokartu.
Na televiziji možeš vidjeti
meteorološku kartu. Šta je
na njoj predstavljeno?
Naš širi zavičaj je Kako se zove naš širi zavičaj?
Hercegovačko- Gdje se nalazi?
neretvanski kanton – Od čega se sastoji?
Kanton broj 7 Nacrtaj slijepu kartu kantona i unesi
Sastoji se od 8 općina i glavno sjedište kantona.
Grad Mostar.
Geografska karta ili
zemljovid je prikaz
zemlje ili jednog njenog
dijela na papiru.
 Reljefna obilježja

Posmatraj kartu Kantona i uoči kakav mu ju reljef.

Jedinstvena ljepota Hercegovačko-neretvanskog kantona sadržana je u tome što je istodobno i

planinska, i nizinska, i primorska, i kontinentalna.
Znači Hercegovačko-neretvanski kanton ima raznolik reljef.
Na sjeveru je prostor visoke Hercegovine. To je brdsko-planinski prostor sa manjim kraškim
poljima između uzvišenja.
Na jugu našeg Kantona je niska Hercegovina. Izražena su brda, visoravni, riječne doline i
kraška polja. Na krajnjem jugu je primorski pojas.

Sve reljefne oblike možemo uočiti na geografskoj karti.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

Jedinstvena ljepota
Našem kantonu Hercegovačko-
pripada oko 22 km neretvanskog kantona
jadranske obale sa oko sadržana je u tome što
270 sunčanih dana. je istodobno i
planinska, i nizinska, i
primorska, i
kontinentalna.
Kakav je reljef Hercegovačko-neretvanskog
kantona?
Gdje ima visokih planina?
Gdje izlazi na Jadransko more?
Pronađi na karti uži zavičaj i odredi gdje se
nalazi.
U slijepu kartu kantona ucrtaj reljef (oboji) i
obilježi svoj uži zavičaj.
 Njiva

NEPLODNO ZEMLJIŠTE

Krš (kamenjar), močvara, pijesak i šikara su neplodno zemljište. U kršu, pijesku i močvari
biljke slabije uspijevaju, jer ne sadrži dovoljno hranljivih materija. Ljudi svojim radom
pretvaraju neplodno i neobradivo zemljište u plodno zemljište.
Močvaru isušuju i đubre. Na krš i pijesak nanose plodnu zemlju i navodnjavaju ga. Šikaru
krče, nanose plodnu zemlju i đubre.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

 URADI...

Kaktusi najbolje rastu u Zemljište po plodnosti Šta spada u neplodno zemljište?

pustinji (pijesku). dijelimo na plodno i
Humus je plodno neplodno.
zemljište nastalo Plodno zemljište koje se
truhljenjem opalog lišća, obrađuje je: njiva, vrt,
drugih dijelova biljaka i voćnjak i vinograd.
ostataka izumrlih Plodno zemljište koje se ne
životinja. Humus je izvor obrađuje su: livada, šuma i
hranljivih materija za pašnjaci.
biljke. Neplodno zemljište su:
močvara, kamenjar i pijesak.
Šta spada u neobradivo zemljište?
Koja je razlika između plodnog i
neplodnog zemljišta?
Objasni kako se neplodno
zemljište može pretvoriti u
plodno?
Prikupite zemlje sa različitih
mjesta i uporedite je.

Ravnice i polja u širem zaviĉaju

Koje se polje ili ravnica nalazi u tvom zavičaju? Opiši ga.

POLJE je veća površina ravnog terena, između brda ili u dolinama rijeka.
RAVNICA je nepregledan ravni dio zemljišta. Polja i ravnice su najčešće plodna zemljišta.
Ravnice i polja do 200 metara nadmorske visine nazivamo NIZIJE.
Visoravni su zaravnjeni dijelovi zemljišta na nadmorskim visinama većim od 200 metara.

Popovo polje Hutovo blato Mostarsko blato

U sjevernom dijelu našeg Kantona, između Jablanice i Konjica nalazi se BUTUROVIĆ
POLJE, koje je poznato po uzgoju voća (jabuke, šljive, orasi).
Sjeverno i južno od Mostara prostire se MOSTARSKO POLJE. Južni dio zove se BIŠĆE
POLJE. Na ovom polju podignuti su plantažni vinogradi, voćnjaci i staklenici.
Sjeverni dio Mostarskog polja je BIJELO POLJE. Na njemu su podignuti plantažni vinogradi.

Bišće polje Bijelo polje Buturović polje Čapljinsko polje

Na desnoj obali rijeke Neretve, jugozapadno od Mostara, prostire se JASENIČKO POLJE,

poznato po uzgoju ranog voća i povrća.
Zapadno od Mostara, jednim dijelom našem Kantonu pripada MOSTARSKO BLATO. Jedan
dio godine je pod vodom. Voda se odvodi tunelom u rijeku Jasenicu.
Južno od Mostara su ČAPLJINSKO i GABELSKO POLJE. Poznati su po uzgoju ranog
povrća, voća kao i južnog voća.
U blizini ovih polja je HUTOVO BLATO, koje je preplavljeno vodom, pa se ne obrađuje.
Interesantno je za lov ptica močvarica i ribolov posebno ribe šaran.
Najveće kraško polje je POPOVO POLJE, čiji jedan dio pripada našem Kantonu. Najveći dio
ovog polja je plavila rijeka Trebišnjica.
Izgradnjom hidrocentrale na ovoj rijeci Popovo polje je postalo obradivo preko cijele godine.
Na njemu se gaji povrće, voće, duhan i kukuruz.
Polja su bogata prostranim pašnjacima pa se ljudi pored zemljoradnje bave i stočarstvom.
Uzgajaju veliki broj ovaca i goveda.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

U našoj zemlji najveći Ravnice su nepregledni ravni Šta su ravnice?

broj je kraških polja. dijelovi zemljišta. Šta su polja?
Kraška polja su nastala Polja su ravna zemljišta između brda Šta su visoravni?
rascjepom terena i i planina i u dolinama rijeka. Koje životinje žive na ravnicama i
riječnim erozijama. Visoravni su zaravnjeni dijelovi poljima?
zemljišta na nadmorskoj visini većoj Gdje ljudi grade naselja i zašto?
od 200 m. Polja i ravnice su plodna
zemljišta za uzgoj pšenice, povrća,
voća, industrijskog i krmnog bilja.
Polja i ravnice daju bogatu hranu za
sva živa bića.
Polja u našem zavičaju su Buturović
polje, Mostarsko polje (Bišće i Bijelo
polje), Gabelsko polje, Čapljinsko
polje, Jaseničko polje, Hutovo i
Mostarsko blato, Popovo polje.

Geografska obilježja ravnica i polja

Na geografskoj karti uoči polja i ravnice. Kako su predstavljeni?

Boje na geografskoj (zemljopisnoj) karti pokazuju ti gdje se u zavičaju nalaze ravnice i polja.
Zelena boja obilježava ravnice i polja.

Pronađi na karti svog šireg zavičaja polja koja smo naučili. Odredi gdje se nalaze, u blizini
kojih naselja.

U svojoj tematskoj karti ucrtaj polja šireg zavičaja.

 Životne zajednice ravnica i polja

Ponovi šta se uzgaja na poljima u tvom širem zavičaju.

Na poljima i ravnicama se uzgajaju voće, povrće, žitarice i druge biljke. Domaće životinje se
hrane ispašom na livadama. Polja i ravnice su životne zajednice biljaka i životinja.
Visoravni su bogate bujnom i sočnom travom i pogodne za uzgoj stoke, naročito ovaca.
Ljudi grade svoje kuće uz plodna polja koja mogu obrađivati.
Na poljima i ravnicama postoji stalna veza između čovjeka, životinja i biljaka. Biljkama se
hrane neke ptice, stoka i druge životinje koje žive na tlu i u tlu. Veće životinje u polju love
ptice i manje životinje.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

URADI...

Mostarsko blato je u Ravnice i polja su najneobičnije životne Nabroj biljne i životinjske

kišnom dijelu godine zajednice. vrste koje žive na
pod vodom. Ljudi, životinje i biljke su u ravnicama i poljima.
Voda sa Mostarskog neraskidivoj zajednici ravnica i polja. Pokušaj opisati jedan
blata se odvodi Na ravnicama i poljima se uzgajaju lanac ishrane na ravnici.
tunelom u rijeku razne biljke i stoka.
Jasenicu. Na tom Pored uzgojenih kultura i domaćih
mjestu je u toku životinja u ravnicama i poljima su našle
izgradnja pogodan život i samonikle biljke i neke
hidrocentrale. divlje životinje.
 Najpoznatije planine u širem zaviĉaju

Koje se planine nalaze u tvom širem zavičaju?

Planine su neravna uzvišenja na površini Zemlje. Brdo i brijeg su uzvišenja do 500 m

nadmorske visine. Planine su uzvišenja preko 500 m nadmorske visine. Nadmorska visina je
visinska razlika između nivoa mora i nekog drugog dijela reljefa.

PLANINA NADMORSKA VISINA (vertikalna udaljenost od

nivoa mora)

MORE

Planine se prema visini dijele na niske, srednje i visoke planine.

U sjevernom i središnjem dijelu našeg Kantona zemljište je pretežno planinsko. Istočno se

nalaze planine VELEŽ i VISOČICA, a u središnjem dijelu je PRENJ. Vrhovi planine Velež
su goli i krševiti. Sjeveroistočna strana je obrasla šumama i bogata je sa divljači (srne,
divokoze, jarebice).
Strana okrenuta prema Mostaru je gola i bezvodna.

Velež Prenj Visočica Bitovnja

PRENJ je lijepa i šumovita planina. u podnožju su pašnjaci. Najviši vrh je Zelena glavica.
Prenj je bogat sa divljačima (divokoze, srne, medvjedi, vepri), a od ptica jarebicama i
tetrijebima (tetrijeb je endemična – rijetka vrsta).

Na sjeveru Kantona su poznate planine BITOVNJA, RADUŠA i jednim dijelom LJUBUŠA.

Ove planine su djelomično obrasle šumom. Bogate su prostranim pašnjacima. Zapadno su
planine ČVRSNICA, ČABULJA i jednim dijelom VRAN planina. Bogate su šumom i
pašnjacima, pa ih stočari preko ljeta koriste za ispašu stoke. Na ovim planinama ima mnogo
divljači, posebno divokoza.

Čvrsnica Čabulja Raduša Ljubuša Vran

Čvrsnica i kanjon Grabovke su proglašeni nacionalnim parkom. Na Čvrsnici je jezero

Crvenjac i Hajdučka vrata (prolaz u stijeni) čuveni prirodni fenomen.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

URADI...

Visine planina su Brijegovi, brda i planine su Šta su uzvišenja?

izmjerene i na kartama neravna uzvišenja.
zabilježene brojem. Planine se dijele na niske,
Pronađi neke visine srednje i visoke.
planina na karti Kantona. Nadmorska visina je visinska
razlika između nivoa mora i
nekog drugog dijela reljefa.
Poznate planine u našem
Kantonu su: Velež, Visočica,
Prenj, Bitovnja, Raduša,
Ljubuša, Čvrsnica, Čabulja i
Vran.
Kako dijelimo planine?
Šta je nadmorska visina?
Nabroj planine u Kantonu.
Saznaj:Na kojoj planini se
nalazi čuveno izletište Ruišta
Šta je prisojna, a šta osojna
strana uzvišenja?

Geografska obilježja planina

Na geografskoj (zemljopisnoj) karti planine su prikazana smeđom bojom. Niže planine su

obojene svijetlo smeđom bojom. Što je planina viša smeđa boja je tamnija. Neki vrhovi
visokih planina su vječito pod snijegom. Takvi vrhovi planina su označeni bijelom bojom.
Na geografskoj karti brda i brijegovi su označeni svijetlosmeđom bojom, a planine tamnijom
smeđom bojom.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

URADI...

Na cijelom prostoru našeg Na geografskoj karti Kako prepoznajemo uzvišenja na

zavičaja mogu se pronaći planine su prikzane geografskoj karti?
unutrašnji oblici krša (jame, smeđom bojom. Imenuj i ucrtaj planine šireg
špilje i ponore). Što je planina viša to je zavičaja u slijepu kartu. Vodite
smeđa boja tamnija. računa o kartografskim bojama.
 Životne zajednice planina

Planine su velika prirodna bogatstva. Neke planine su bogate šumom i rudama, neke
pašnjacima, izvorima, jezerima, šumskim voćem, ljekovitim biljem i divljačima.
U podnožju planina ljudi uzgajaju voće.
Iznad obradivih površina su pašnjaci i šume.
Planine su bogate prirodnim ljepotama (planinski bistri izvori, potoci, rijeke i jezera). Mnogi
ljudi idu redovno u šetnju u planine, jer je u višim predjelima zrak čist. Pored zimskih
sportova, planine nude i druge mogućnosti odmora.
Na vrhove planina se penju planinari.
Planine su zajednice biljaka i životinja. U njima zajedno žive biljke, ptice, divlje životinje...
Veza između ljudi, životinja i biljaka je stalna. Životinje se hrane biljkama ili manjim
životinjama. Ljudi dijelove planinskog zemljišta obrađuju, beru šumske plodove, ljekovito
bilje i love divljač.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

URADI...

Planinarenje je penjanje uz Planine su bogate šumom, Opiši živi svijet na planini.

planine iz hobija.
Alpinizam je penjanje na
najviše vrhove. To je
najveći stepen dostignuća u
planinarenju.
pašnjacima, raznim biljkama, Zašto je planinarenje opasno?
planinskim jezerima i drugim Zašto je boravak na planini
prirodnim ljepotama. zdrav?
Pogodne su za zimske Koja su bogatstva planina?
sportove, planinarenje, Saznaj koji su zimski sportovi?
turizam, ispašu stoke...
Na planinama je čist zrak.
Uzvišenja su životne
zajednice.
 Šume u širem zavičaju – značaj šuma

Možda je neko išao na izlet u šumu.

Ispričaj svima u učionici šta si vidio/vidjela.

Šuma ima najčešće tri sprata (sloja).

U prizemlju su niske zeljaste biljke koje žive jednu godinu. Prvi sprat su grmlja koja žive više
godina i zadnji sprat su drveća listopadna ili zimzelena.
U listopadno drveće spadaju: hrast, bukva, breza, javor, jasen... U zimzeleno drveće spadaju:
jela, bor, smreka, omorika, čempres,...
Listopadno drveće dolaskom jeseni gubi lišće, a zimzeleno drveće na sebi uvijek ima zelenog
lišća, jer ga ne gubi odjedanput.

U sjevernim, sjeverozapadnim i istočnim predjelima našeg šireg zavičaja rastu visoke šume.
Niži i srednji dijelovi planinskih strana su obrasli listopadnom (bjelogoričnom) šumom, a viši
predjeli zimzelenom (crnogoričnom) šumom.
Planine obrasle šumom su Velež (sjeveroistočna strana), Prenj (zapadni dio), Čabulja,
Čvrsnica i Bitovnja. Šume imaju veliki značaj. Stara i oštećena stabla se koriste za ogrijev. Od
zdravih stabala se dobije građa, daske, namještaj, papir...
U šumi se beru plodovi i sakupljaju ljekovita bilja. Šuma utiče na klimu kraja. Pružaju nam
lijepe terene za sport i rekreaciju, lov i ribolov.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

URADI...

Starost stabla se može Šuma je velika životna Nabroj spratove u šumi.

odrediti po godovima.
Prsten koji se vidi na
poprečnom presjeku stabla
je god. Jedan god je jedna
godina.
U sloj grmlja spadaju glog,
kupina, malina, borovnica,
lijeska, a u sloj zeljastih
biljaka spadaju razne trave i
cvijeće.
zajednica. Kakav može biti šuma?
Drveće može biti listopadno Koje planine su bogate šumom?
i zimzeleno.
Šuma je veliko bogatstvo pa
se treba čuvati.
Naše planine su bogate
šumom.
 Šuma – životna zajednica

Šta raste u šumi?

Koje životinje žive u šumi?
Znaš li čim se pojedine životinje hrane?

Biljke i životinje u šumi žive u zajednici. Šuma je stanište i u njoj hranu nalaze divlje
životinje, ptice, insekti i druge. Biljke i životinje zavise jedni od drugih. Život u šumi ima red
i sklad. Ptice se hrane raznim insektima i tako čiste stabla od štetočina. Šuma nam je korisna.
Tamo možemo pronaći ukusne šumske plodove (jagode, drijenci, lješnjaci, kesteni, gljive) i
razno ljekovito bilje. Posebno oprezni trebamo biti sa gljivama, jer ima i otrovnog. Kroz
šumu se ne trebamo kretati bez odraslih, jer tamo vrebaju neke opasnosti. Ako naiđemo na
znak minskog polja nikako ne trebamo krenuti u šumu.
Šuma je veliko bogatsto. Pruža nam čist zrak, odmor i rekreaciju.
Stara stabla se koriste za ogrijev. Zdrava stabla se planski sijeku (samo koja označi šumar) i
koriste za gradnju kuća, mostova i za proizvodnju namještaja, papira i drugog.
Na mjestima gdje se izvrši sječa, sadi se mlada šuma. Pošumljavanje može biti prirodno i
vještačko. Prirodno pošumljavanje obavlja vjetar, ptice i druge životinje raznoseči sjemenke.
Vještačko pošumljavanje obavljaju ljudi. Rasadnici su mjesta na kojima čovjek uzgaja mlade
sadnice koje se prenose i sade na terenu. Poznati rasadnici su u Mostaru i Stocu.

Šume uništavaju ljudi neplanskom sječom. Ponekad nepažljivi izletnici ostave vatru te
izazovu požar. Veliki neprijatelj šuma je i gusjenica leptira gubara.
Šume često stradaju od požara i neplanske sječe. Požar u šumi najčešće prouzrokuju ljudi
svojom nepažnjom.
Sječa šume se vrši po određenom planu. Na mjestima gdje je sječa izvršena i gdje su goleti,
treba saditi mladu šumu.
Pošumljavanje se vrši prirodnim i vještačkim putem. Ptice, vjetar i druge životinje raznose
sjemenke i plodove šumskog drveća i na taj način vrše prirodno pošumljavanje.
U toku posljednjeg rata mnogo šume je stradalo. Neki predjeli šuma nisu još dobro istraženi,
pa prijeti opasnost od neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS).

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

URADI...

Ljudima i životinjama je za
disanje potreban kisik.
Biljke danju ispuštaju kisik.
Zašto onda kažemo da su
parkovi „Pluća grada“?
Šuma je životna zajednica
divljih životinja, ptica,
insekata te drveća i drugih
biljaka. Pruža nam odmor i
rekreaciju na čistom zraku.
Stabla se koriste za ogrijev
i drvnu industriju.
Neprijatelji šuma su
čovjek i gusjenica leptira
gubara.
Zbog čega je šuma puna divljih
životinja, ptica i insekata?
Šta rade šumari?
Kako ptice štite šumu?
Koja se stabla sijeku za drvnu
industriju?
Kako je čovjek neprijatelj šume?
Kakvo može biti pošumljavanje?
Prikupite razno lišće, osušite ga i
zalijepite. Tako ćete napraviti
svoju zbirku biljaka koja se zove
herbarij. Pokušajte imenovati
drveća od kojih su listovi.
 Vode u širem zavičaju (tekuće, stajaće)

Posjetite rijeku, ako vam je u blizini škole.

Neko se od vas kupao u rijeci. Kojoj?
Opiši rijeku u kojoj si se kupao/kupala.

Voda koja teče površinom zemljišta naziva se tekućica. Zavisno od količine vode tekućice se
dijele na potoke i rijeke. Potoci su manje, a rijeke veće tekućice. Potoci i manje rijeke se
ulijevaju u veće, a one u more ili jezero.
Svaka tekućica ima svoj izvor ili vrelo, tok, desnu i lijevu obalu, pritoke i ušće.
Izvor je mjesto gdje rijeka izvire iz zemlje, a ušće je mjesto gdje se rijeka ulijeva u drugu
rijeku, more ili jezero.
Izvori nastaju na različitim mjestima i razlikuju se po količini vode. Neki izviru iz zemlje,
neki iz jezera, neki iz stijena itd.
Posebna vrsta tekućica su rijeke ponornice. One jednim svojim dijelom teku površinom
zemlje, a dijelom pod zemljom.
SMJER

Najveća rijeka u našem zavičaju je NERETVA. Izvire na velikoj visini u blizini planina
Maglića i Zelengore ispod Gredelj-sedla. Od izvora teče prema sjeverozapadu do planine
Prenja, gdje naglo pravi okuku i teče prema jugu. U svom gornjem i srednjem toku je prava
planinska rijeka sa ogromnom snagom i brzinom vode.
Kotline i klisure se smjenjuju sve do Čapljine. U donjem toku je ravničarska rijeka (teče kroz
ravnice, duboka je i široka). Kroz Republiku Hrvatsku je plovna za manje brodove. Ulijeva se
u Jadransko more, a time otvara put i vrata u svijet ljudima ovog područja. Sa svojom
dužinom od oko 200 km i svojom količinom vode predstavlja najveću pritoku Jadrana.
Na svom putu od izvora do ušća Neretva prima pritoke sa obadvije strane.
Najpoznatije pritoke Neretve s lijeve strane su: BIJELA, BUNA, BREGAVA i KRUPA.
S desne strane su: LJUTA, RAKITNICA, TREŠANICA, NERETVICA, RAMA,
DOLJANKA, DREŽANKA, RADOBOLJA, JASENICA i TREBIŽAT.
Buna izvire u Blagaju. To je najveće vrelo u Evropi. Ona je vrlo hladna i bogata ribom. U
blizini izvorišta podignuto je ribogojilište. Na Buni ima mnogo vodenica.
Bregava teče kroz Stolac. Na njoj također ima mnogo vodenica. Njenom vodom se
navodnjava plodno Stolačko polje. U Neretvu se ulijeva kod Čapljine.
Drežanka izvire ispod planine Čvrsnice. Brza je i bistra, pa u njoj ima dosta ribe.
U našem zavičaju ima mnogo rijeka ponornica. Ponornica je LIŠTICA, koja teče kroz
Mostarsko blato i TREBIŠNJICA koja teče kroz Popovo polje.

Neretva Rama Neretvica Doljanka

Radobolja Rakitnica Bregava Krupa

JESTE LI UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

ZNALI.... URADI...

Rijeka Krupa je Potoci i rijeke su tekuće vode. Šta je izvor, a šta ušće?
veoma zanimljiva. Svaka rijeka ima svoj izvor, korito, Kako određujemo lijevu i
Može teći u dva lijevu i desnu obalu i ušće. Najveća desnu obalu rijeke?
smjera zavisno od rijeka u našem zavičaju je Neretva. Nabroj poznate rijeke u
količine vode. Njene pritoke su Ljuta, Rakitnica, zavičaju.
Nekada prema Trešanica, Neretvica, Rama, Doljanka, Ucrtajte rijeke u slijepu kartu
Neretvi, a nekada u Drežanka, Radobolja, Jasenica, šireg zavičaja. Koristite
Deransko jezero. Trebižat, Bijela, Buna, Bregava i Krupa. kartografske znakove.

Znaš li šta su legende? Ako ne znaš neka ti objasni nastavnik/nastavnica.

Evo jedne legende o rijeci Neretvi.

NAPOMENA
Ova bajka je dio usmenog nasljeđa Mostara. Tekst je zapisao Hamica Nametak poznati
glumac iz Mostara, a čuo ju je od svoje nene. Djeca – trvdi Hamica – prihvataju svijet bajki,
dok odrasli više vole prodavati i kupovati, jer su zaboravili ono dječije u njima. Ali to je već
neka druga bajka...
Legenda o rijeci Neretvi

Stara legenda kaže da jednom godišnje, u noći između prvog i drugog avgusta, rijeka Neretva
svojim čudnim šumom; neki se zaklinju da je to rika, doziva svoje žrtve. Iz dubokih virova i
brzaca tada dopire rika čudesnih podvodnih bića koja se okupljaju i odabiru svoju žrtvu.
Stanovnici njenih obala znali su da svakog 2. avgusta, posebno u vrijeme podnevne molitve
ne smiju se kupati i tražiti osvježenja u njenim dubinama. Roditelji su brižno pazili da im
djeca toga dana ne idu na Neretvu na kupanje. Vrijedno je napomenuti da je ta rika u toploj i
mirnoj ljetnoj noći dopirala do ušiju samo onih koji su rijeku voljeli i poštovali njena pravila.
Priča o čudnom strancu stiže iz davnih vremena kada je ovaj grad bio sasvim maleni gradić.
Jednog takvog 2. avgusta u grad je došao naočit mladić, žute kose i obrva. Niko nije znao od
kuda je i kako se zove, a i on o tome nije govorio. Hodao je Mostarom, obilazio dućane,
razgovarao je sa ljudima. Plijenio ih je svojom uglađenošću, dobrotom i obrazovanjem. Niko
nije primjetio kada se, umoran i pregrijan od nesnošljive augustovske vrućine (čelopeka), ne
znajući za legendu, spustio na obalu rijeke, pažljivo odložio svoju odjeću i skočio u
blagotvornu svježinu i plavetnilo rijeke.
Više se nije pojavio. Danima poslije vješti plivači sa Neretve tražili su njegovo tijelo u
virovima, pod pećinama uzduž i poprijeko modre rijeke. Uzaludno. Stranac je, kao što je i
došao, nestao. Jedini trag njegovog boravka bile su haljine pažljivo složene na stijeni. Niko ih
nije dirao. Zazirali su od njih osjećajući neku čudnu tajnovitost, kao da su u to upleteni prsti
neke nerazumljive više sile.
Nekoliko dana prepričavalo se po kafanama, po kućama, na ulicama kako se ''Žuti'',
tako su ga nazvali po boji njegove kose i obrva, utopio i kako je to neka čudna rabota. Neki
su se čak kleli da svake noći oko njegovih haljina neka čudna bića igraju kolo, vesele se, a sa
prvim zracima zore nestaju u rijeci. Oni učeniji su na to samo odmahivali glavama, no niko
se nije usuđivao da to protumači. Elem, dosadilo narodu prepričavanje, a i svakog čuda za tri
dana dosta, pa se već i zaboravio taj događaj.
A onda, i iznenada, jednog jesenjeg dana ''Žuti'' se pojavio na ulicama grada. Ljudi su
se u strahu sklanjali pred njim. On je samo tumarao bez određenog cilja i ništa nije govorio.
Najodvažniji mu priđoše pitajući ga šta mu se desilo, ali ne dobiše nikakav odgovor. Starnac
je samo ošutio i kao da ih nije vidio zurio u prazno. Bijaše obučen u onu istu odjeću koja ga
je čekala na obali rijeke. Danju je tumarao ulicama garda, a noću se skrivao po špiljama na
rijeci.
I tako prođoše nekolike godine, a onda se jednog dana zaputi prema sjeveru uz rijeku
i niko ga više nije nikada vidio. Ostao je samo prisutan u pričama na sijelima i to u onim
kasnim satima kada i započinju da se prepričavaju one najzagonetnije stavari.
Jedan od mudrijih i viđenijih građana jednom dade objašnjenje čitavog događaja.
''Žutog'' su podvodna bića, vilenjaci, povukli u svoje dubine i tamo ih je služio kao rob sve
dok se jedna od vila nije zaljubila u naočitog došljaka.
Saznavši od njega da je bio starnac u gradu, te da nije znao za pravila rijeke, inače bi
ih poštovao, sažali se nad njegovom sudbinom. I mada ga je voljela, znala je da on ne
pripada njenom svijetu. Zato izmoli svoga oca da ga vrati među ljude, kamo i pripada. Ovaj
na to pristade, ali pod uslovom da mladić ostane nijem da ne bi odao tajnu rijeke, i njenog
vilinskog svijeta. Kažu da je iz toga doba nastala i izreka: ''Nadrljao je ko Žuti''. No, možda je
to i iz neke druge priče, ne znam.

STAJAĆE VODE ŠIREG ZAVIČAJA

Jesi li nekada bio/bila na jezeru? Opiši ga.

_-__----
 JEZERO MORE BARA

Udubine na površini Zemlje ispunjene vodom nazivamo stajeće vode. Prema količini vode
stajaće vode mogu biti: LOKVE, BARE, MOČVARE, JEZERA, MORA I OKEANI.
Lokve su plitke udubine ispunjene vodom koja presušuje u sušnom periodu.
Bare su plitka vodena masa kojoj sunce dopire do dna pa ima bujno rastinje. Bare su nastale
na razne načine:od dijelova rijeke, udubljenja gdje se vadio šljunak ili zemljište za nasipe. I
bara može u toku sušnih dana presušiti.
Močvare se najčešće nalaze uz rijeke ili jezera i staništa su raznolikih biljaka i životinja. Veće
su od bara. Ne prsušuju tokom godine.
Jezero je stajaća voda ispunjena većom količinom vode. Stajaće vode su slatke, a mora i
okeani su slane vode.
More je velika masa slane vode na površini Zemlje. Svako more ima ime. Naše more se zove
Jadransko more. Bogato je različitim vrstama riba i drugih morskih životinja, pa je razvijeno
ribarstvo. Prirodne ljepote Jadranskog mora privlače mnoge turiste.
Okeani su najveće stajaće vode ispunjene slanom vodom. Morima i okeanima su povezani svi
dijelovi svijeta.
Naš zavičaj ima mnogo jezera. Jezera mogu biti PRIRODA i VJEŠTAČKA.
Prirodna jezera su nastala prirodnim putem, a vještačka jezera je stvorio čovjek, da bi izgradio
hidrocentrale ili isušio i akumulirao vodu sa polja.
Prirodna jezera se najčešće nalaze u planinskim predjelima. U našem zavičaju najveće
prirodno jezero je BORAČKO JEZERO. Ono se nalazi na sjeveroistočnoj strani planine
Prenj, na visini od oko 400m. Od Konjica je udaljeno oko 20km asfaltne ceste. U njega utiče
BORAČKI POTOK, a otiče ŠIŠTICA, koja pravi vodopad visok preko 30m.

Boračko jezero Jablaničko jezero Izlaz na Jadransko more

Okolinu jezera krase listopadne i četinarske šume. Ovdje se ljeti odvijaju sportovi na vodi, a
zimi okolne planinske strane pružaju mogućnost skijanja. U okolini jezera je razvijen lov na
divljač, kao i mogućnost ugodne šetnje i tišine.
DERANSKO JEZERO je dio Hutova blata, a s Neretvom je povezano rijekom Krupom.
U našem zavičaju ljudi su stvorili vještačka jezera da bi napravili hidrocentrale.
Vještačka jezera su nastala pregrađivanjem riječnih korita.
Vještačka jezera na Neretvi su: JABLANIČKO JEZERO, GRABOVICA, SALAKOVAC i
MOSTAR.
Na rijeci Rami je RAMSKO JEZERO.
I ova jezera pružaju mogućnost razvoja turizma i uzgoja ribe.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

URADI...

Narod često planinska Stajaće vode su lokve, bare, Kako dijelimo vode na Zemlji?
 jezera naziva „gorske močvare, jezera, mora i okeani. Koje su stajaće vode? Koje su
oči“ zbog bistrine i Vode mogu biti slane i slatke. vode tekućice?
blistavosti jezera Prirodna jezera su Boračko i
okruženih šumom. Deransko jezero. Vještačka
Vrelo rijeke Bune jezera su: Jablaničko, Ramsko,
smatra se najvećim Grabovica, Salakovac i Mostar.
vrelom u Evropi.

Geografska obilježja voda

Posmatraj geografsku kartu zavičaja.

Uočavaš li rijeke i jezera?
Kakvom su bojom označene?

Na geografskoj karti vode su obojene plavom bojom. Lako ćeš uočiti o kakvim se vodama
radi.
More i jezero su veće površin obojene plavom bojom.
Rijeke su na karti krivudave plave linije.

U tematsku kartu ucrtaj tekuće i stajaće vode.

Životne zajednice (rijeka, jezero, more)

Nabroj vode tekućice i stajaćice koje poznaješ.

Ako u tvojoj okolina ima neka rijeka, potok ili bara posjeti ih i posmatraj živi svijet i opiši ga.
Posmatrajući rijeke, potoke ili bare uočit ćeš bogat biljni i životinjski svijet.
Uz obale tekućica najčešće rastu topola, vrba i joha (zohva). Neke biljke rastu u samoj
tekućici, a to su najčešće alge, mahovine, vodena kuga i druge.
Životinje koje žive u tekućim vodama su riječni rakovi i razne ribe. Riječene ribe su: šaran,
pastrmaka, smuđ, klen, som, štuka. Pastrmaka je najtraženija riba pa se uzgaja i u
mrijestilištima podignutim na rijekama
našeg zavičaja.
Uz obalu rijeka živi vidra, a od ptica čaplja i
vodeni kos.
Dno stajaćica je obraslo vodenim biljkama.
Na površini vode plivaju cvjetovi lopoč i
lokvanj. Imaju velike zelene listove. Lopoč ima bijeli, a lokvanj žuti cvijet. Pored njih u vodi
rastu žuta perunika, trska, rogoz. Trska ima duge oštre listove i tanku stabljiku. Na vrhu je
cvat u obliku metlice. Rogoz ima smeđi cvat u obliku klipa, a žuta perunika ima lijepi žuti
cvijet. Oko stajaćica rastu drveća kao i oko tekućica vrba, topola i joha. Na dnu živi barski
puž. Od riba su najpoznatije šaran, som i štuka. Česta životinja bara je pijavica. Uz stajaćice
je česta zmija bjelouška, kornjača i žaba. Živi mnogo insekata, a najviše komarac i obrubljeni
kozjak. Najpoznatije ptice su roda, čaplja i divlja patka.
More je stajaćica slanog okusa. Jadransko more je bogato morskim biljem kao što su alge i
morske cvjetnice. Od životinja žive spužve, hobotnice, lignje, zvijezde, rakovi, dupini. U
moru živi mnogo vrsta riba: srdela, tuna, oslić, skuša, raža i druge. Uz more se često vidi ptica
galeb.
JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI,
SAZNAJ, URADI...
Vidra je zaštićena Živi svijet u tekućicama je raznovrstan. Uz Nabroj živi svijet
životinja jer je rijetka i obale rastu topola, joha, i vrba. U vodi rastu tekućica i stajaćica.
ugrožena. alge, mahovine i vodena kuga.U vodi žive Razmisli i kaži ko se
Ribe se kreću pomoću riječni rakovi i ribe šaran, pastrmaka, smuđ, kim hrani.
repa i peraja. klen, som, štuka. Uz obalu žive vidra, ptice Koja je riba
Štuka je riba koja živi i u vodeni kos i čaplja. U stajaćicama rastu najtraženija?
tekućim i stajaćim lokvanj, lopoč, žuta perunika, trska, rogoz. Koja je životinja
vodama. Vrlo je U vodi žive barski puž, ribe šaran som i zaštićena i zašto?
proždrljiva pa je zovu štuka, pijavica. Uz obale žive zmija
morski pas slatkih voda. bjelouška, kornjača, žaba, komarac,
Zmija bjelouška nije obrubljeni kozjak i ptice roda, čaplja i divlja
opasna jer nije otrovna. patka.
Rijetka i ugrožena Biljke koje rastu u moru su alge i morske
životinja u Jadranskom cvjetnice. Od životinja žive spužve,
moru je sredozemna hobotnice, lignje, zvijezde, rakovi, dupini. U
medvjedica. moru živi mnogo vrsta riba: srdela, tuna,
U Neretvi živi riba oslić, skuša, raža i druge. Uz more se često
zubatak koja je rijetka vidi ptica galeb.
(endemična) vrsta.

Voda za piće, energiju, industriju, rekreaciju

Zašta se koristi voda u domaćinstvima?

Za šta se voda koristi izvan kuće?
Čovjek kao i druga živa bića ne mogu živjeti bez vode. Ljudi su prva naselja pravili najčešće
u blizini rijeka.
Voda služi za piće, za ličnu higijenu, za poljoprevredu (navodnjavanje biljaka), za saobraćaj
na vodi, za dobivanje energije, za plivanje i rekreaciju itd.
Voda se može koristiti za piće na izvorima ili je vodovodnim cijevima dovesti do naselja. U
nekim seoskim sredinama voda se još uvijek koristi iz bunara ili iz čatrnja.
U bunaru je izvorska voda pronađena u zemlji.
Čatrnja se pravi u krajevima gdje nema dovoljno izvorske vode. U nju se skuplja voda od
kiše, snijega i drugih padavina.
 Čatrnja Bunar Vodovodne cijevi Rafting
Voda u domaćinstva sve više dolazi vodovodom.
Slana voda iz mora se malo koristi za piće, ali se od nje dobiva so potrebna u domaćinstvu.
Sve rijeke ne teku istom brzinom. Rijeke koje teku kroz ravnice sporije su. Planinske rijeke
teku brže. Obično su pogodne za izgradnju hidrocentrala koje proizvode električnu energiju.
Snaga srednjeg toka rijeke Neretve iskorištena je za hidrocentrale JABLANICA,
GRABOVICA, SALAKOVAC I MOSTAR. Na rijeci Rami je izgrađena hidrocentrala
RAMA, a u slivu rijeke Trebišnjice izgrađena je hidroelektrana ČAPLJINA.
Gradeći hidrocentrale ljudi su iskoristili snagu vode za dobijanje električne energije.
U donjem toku njena voda se koristi za navodnjavanje Mostarskog, Čapljinskog i Gabelskog
polja. Bogata je ribom, a posebno pastrmkom. Na njoj su razvijeni sportovi – kajakaštvo i
skokovi u vodu. Dolinom rijeke Neretve prolaze glavne saobraćajnice.
Hidroektrane

Rama Jablanica Mostarsko blato Salakovac

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,
URADI...
Postupak kojim se Voda služi za piće, za ličnu higijenu, Kako sve čovjek dovodi
slana voda prerađuje u za poljoprevredu (navodnjavanje slatku vodu do
slatku naziva se biljaka), za saobraćaj na vodi, za domaćonsta?
desalinizacija. dobivanje energije, za plivanje i Zašta čovjek koristi slatku
U gornjem toku rijeke rekreaciju itd. vodu?
Neretve organizuje se Hidrocentrale u zavičaju su: Za šta se koristi slana
rafting (puštanje na hidrocentrale Jablanica, Grabovica, voda?
čamcima niz kanjon Salakovac i Mostar, Rama, Čapljina, Nabroj hidrocentrale u
rijeke). Mostarsko blato. zavičaju.
Zagađivanje i zaštita voda

Voda je izvor života. Najveći dio Zemlje prekriven je vodom. Voda čini najveći dio
organizama pa tako i čovjeka. Bez vode nema života. Na žalost nisu sve vode upotrebljive za
piće, a i količina nezagađene vode je sve manja. Problem zdrave vode za piće je jedan od
najvećih svjetskih problema. Vode su sve češće zagađene bilo dešavanjima u prirodi, bilo
čovjekovim aktivnostima.
Nije rijetko da se otpadne vode iz fabrika, pilana i domaćinstava izlijevaju direktno u rijeke,
potoke, bez pročišćavanja. Nekada te vode nose u sebi mnogo otrovnih materija, koje štetno
djeluju na biljni i životinjski svijet koji te vode koriste. Razna ulja, umjetna đubriva,
deterdženti i razne hemikalije su najveći zagađivači vode. Da bi voda ostala čista moramo je
zaštititi.
Ovo je jednostavan ogled za pročišćavanje vode.

Filtrirana voda je naizgled čista, ali treba nalgasiti da još uvijek nije za piće jer može da sadrži
žive mikroorganizme (bakterije, itd.), pa je u tom pogledu još uvijek neupotrebljiva za piće.
Da bi bila za piće, potreban je odgovarajući hemijski tretman. Slojem uglja se uglavnom
odstranjuju mirisi, šljunak zadržava krupne čestice, pijesak one srednje veličine, a pamuk vrlo
fine.

Tvornice bi trebalo snabdjeti filterima (prečišćivačima) koji bi smanjivali zagađenost

otpadnih voda i gasova.
Zagađenost vode ljudi mogu djelomično spriječiti odvajanjem otpada i njegovom ponovnom
preradom i upotrebom. Znači treba sakupljati papir, flaše i limenke, a ne bacati ih u vodu.
Voda se treba racionalno koristiti i kupovati deterdžent bez fosfora.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

URADI...

Dan voda je 22. marta .
Oaze su rijetka mjesta u
pustinji gdje ima vode i
života.
Kajakaštvo, ribolov,
plivanje, skijanje su neki
od sportova na vodi.
Bez vode nema života. Vode su Koju vodu koristimo za
sve češće zagađene bilo piće?
dešavanjima u prirodi, bilo Ko zagađuje vodu?
čovjekovim aktivnostima. Kako možemo zaštititi vodu
Da bi voda ostala čista moramo je od zagađivanja?
zaštititi.

Širi zavičaj /Kanton/ kao kulturna, društvena i privredna sredina

Znaš li na koje je regije podjeljenja naša domovina?

Ponovi kako se zove naš Kanton i gdje je smješten?

Država Bosna i Hercegovina je sastavljenja od Federacije Bosne i Hercegovine, Republike

Srpske i Distrikta Brčko.
Federacija Bosne i Hercegovine podijeljena je na deset kantona, a kantoni na općine.
Svaki kanton ima kantonalno sjedište. To je grad koji je zbog svog položaja, veličine,
kulturno-historijskih vrijednosti i posebnog značaja izabran za središte. U tom gradu je
kantonalna skupština i kantonalna vlada. U kantonalnom središtu su brojne javne ustanove
koje stoje na raspolaganju stanovništvu kantona. Između središta i ostalih naselja u kantonu
postoje saobraćajnice, telefonske i druge veze. Svaka općina ima svoje rukovodeće ljude.
Središte Hercegovačko-neretvanskog kantona je Mostar. Mostar zbog specifične situacije nije
podijeljen na općine već je dobio status Grad Mostar. Na čelu grada je gradonačelnik koji
predstavlja gard Mostar.
U Mostaru su smještene i druge kantonalne institucije. Mostar je privredno, upravno,
kulturno, univerzitetsko i vjersko središte Kantona.

Svaki kanton ima svoje obilježje – ztavu i grb.

Zastava i grb Hercegovačko – neretvanskog kantona

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

Kanton 10 se ranije Država Bosna i Hercegovina je Od čega je sastavljena Bosna i

zvao Livanjski sastavljenja od Federacije Bosne
kanton. i Hercegovine, Republike Srpske
i Distrikta Brčko.
Federacija Bosne i Hercegovine
podijeljena je na deset kantona.
Središte Hercegovačko-
neretvanskog kantona je Mostar.
Mostar je privredno, upravno,
kulturno, univerzitetsko i vjersko
Hercegovina?
Koliko ima kantona u Federaciji
Bosne i Hercegovine?
Kako se zove naš Kanton?
Koje je glavno središte kantona?
Nabroj šta se sve nalazi u Mostaru.
 središte Kantona.

Naselja i veća mjesta u širem zavičaju

Gdje žive ljudi?

Na geografskoj karti tvog zavičaja pronađi naselja.

NASELJA su mjesta u kojima žive ljudi. Naselja se nalaze na obalama rijeka, u podnožjima
brda i planina i uz plodna polja i ravnice. Manja naselja su SELA a veća naselja su
GRADOVI. Naselja se razlikuju po veličini, izgledu, broju stanovnika, zanimanjima ljudi itd.

Selo
Sela mogu biti planinska i ravničarska.

Planinsko selo Ravničarsko selo

U planinskim selima kuće su raštrkane U nizinskim (ravničarskim) selima kuće se

pa su to sela razbijenog tipa što znači da su grade jedna pored druge. To su sela zbijenog
kuće udaljene jedna od druge. tipa.
Ulice su široke i ljudi iz tih sela lako putuju.

Razgovarajte zašto je tako.

Sela u brdsko-planinskim krajevima okružena su šumama i pašnjacima, pa se ljudi u tim
selima pretežno bave stočarstvom, šumarstvom, a ponegdje i voćarstvom i pčelarstvom.
Sela u ravničarskim krajevima su bogata obradivim zemljištem pa se ljudi bave ratarstvom,
povrtlarstvom, voćarstvom, vinogradarstvom, pčelarstvom, ribolovom...
Sada se u selima grade moderne kuće koje ljudima pružaju udobnost. Sela imaju vodovod,
kanalizaciju i elektrifikaciju. Ljudi sa sela se zapošljavaju u gradovima i svakodnevno putuju
na posao. Selo se sve manje razlikuje od grada.

Grad
Grad je veće naselje u kome su smješteni privredni, kulturni, zdravstveni, prosvjetni i vjerski
objekti šire okoline.
U gradovima živi mnogo ljudi. U gradovima se nalaze stare i nove građevine, široke i
asfaltirane ulice, velike škole, tvornice, preduzeća, bolnice, kulturne ustanove, trgovine i
slično. Ljudi u gradovima koriste gradski prevoz: autobuse, trolejbuse i tramvaje. U
gradovima se nalaze parkovi, sportski tereni, muzeji, kina, pozorišta i drugo.
Ljudi u gradovima rade u: industrijama, uslužnim djelatnostima, kulturno-prosvjetnim
ustanovama, zdravstvenim i sportskim službama, saobraćaju i slično. U gradovima imaju
pijace i druge prodavnice gdje se prodaje roba koju proizvode ljudi na selu. Ljudi sa sela u
gradovima kupuju sve što im treba za život.

Stara kuća od drveta Stara kuća od kamena

U dalekoj prošlosti kuće su pravljene od drveta ili kamena.

Sada su u gradu zgrade sa

više spratova.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

Prva ljudska skloništa, prije
hiljade i hiljade godina, bila
su visoka stabla. Kasnije su
živjeli u špiljama.
Pronalaskom alata od
kamena, a kasnije i od
metala, ljudi prave skloništa
od kamena i gline. Nešto
kasnije prave nastambe
iznad rijeka. Cilj svih ovih
nastambi je bio da se sklone
od nevremena i životinja.
Ljudi žive u naseljima. Naselja se
dijele na sela i gradove. Sela su
mala naselja. Sela mogu biti
planinsak i ravničarska.
Stanovnici sela uglavnom se bave
poljoprivredom i stočarstvom.
Gradovi su veća naselja sa mnogo
stanovnika. Oni rade u fabrikama,
preduzećima, kulturnim i
prosvjetnim ustanovama,
trgovinama, zdravstvenim
ustanovama itd.
URADI...
Kako dijelimo naselja?
Šta je selo, a šta grad?
Čime se ljudi bave na selu?
Gdje rade ljudi koji žive u
gradu?
Po čemu su slični,a po čemu
različiti grad i selo?
Saznajte koja su naselja nastala
prije grad ili selo.
Prikupi fotografije i tekstove o
Hercegovačko - neretvanskom
kantonu i napravi pano.

Najveće naselje u našem zavičaju je MOSTAR.

Veća naselja još su: KONJIC, JABLANICA, PROZOR, ČAPLJINA, ČITLUK, STOLAC I
NEUM.
Tekstove o naseljima pročitajte, a o svom mjestu naučite više.

MOSTAR
U središnjem dijelu Kantona, u dolini rijeke Neretve nalazi se najveći grad Mostar. On je
glavni kulturni, društveni, privredni, univerzitetski i vjerski centar Kantona.
Ime je dobio po čuvaru mosta (mostari) koji se nalazio u blizini sadašnjeg Starog mosta.
Grad je čuven po Starom mostu izgrađenim 1556. godine, koji je srušen 9.novembra 1993.
godine. Na njegovom mjestu je napravljen novi 2004. godine. Nalazi se na UNESCO-voj listi
zaštićenih spomenika kulture svijeta.
On je najrazvijeniji industrijski centar u Hercegovini. Njegova industruja je uglavnom
uništena u toku rata.
Prišlo se obnovi i izgradnji kako cjelokupnog grada, tako i njegove industrije. U Mostaru se
nalazi Vlada HNK-a, Muzej, Narodno pozorište, Pozorište lutaka, Univerzitet, mnogo
osnovnih i srednjih škola, Muzički centar ''Pavarotti'' i mnoge druge ustanove.
Mostar je grad slavne prošlosti, grad pjesnika, sunca i života. Ima bogato kulturno-historijsko
nasljeđe. U blizini grada su lijepa izletišta Blagaj, Buna, Ruište, vještačka jezera na Neretvi i
drugo.
NEUM
Neum je jedini izlaz naše zemlje na Jadransko more. Zahvaljujući moru i razuđenoj obali
(duga 22 km) i toploj klimi, grad se razvio u najveće turističko mjesto zavičaja. Saobraćajno
je povezan sa Jadranskom magistralom. Neum ima nekoliko hotela visoke kategorije, te
odmarališta gdje su osigurani uslovi za ugodan boravak turista tokom cijele godine.

ČAPLJINA
Grad Čapljina je smješten na desnoj obali rijeke Neretve, blizu ušća njene pritoke Trebižata.
U okolini Čapljine razvijena je poljoprivreda (vinova loza, rano voće i povrće).
Saobraćajno je dobro povezana magaistralnim putem i željezničkom prugom. U blizini
Čapljine su Mogorjelo i Počitelj, kulturno-historijsko nasljeđe i čuvena izletišta Hutovo blato,
Struge i Trebižat.

PROZOR
Prozor je smješten ispod prevoja Makljen. Planinski pejzaži sa dosta šume, pašnjaka, bistrih
rječica i potoka okolini Prozora daje lijep izgled. Okružen je visokim planinama (Makljen,
Raduša, Vran, Ljubuša i Čvrsnica). U blizini je napravljena prva hidrocentrala na rijeci Rami i
na taj način i vještačko Ramsko jezero. Klimatski uslovi nisu mnogo surovi zahvaljujući
prodoru mediteranske klime dolinama rijeka Neretve i Rame. Ramsko jezero, Makljen i
slapovi rječice Rika su glavna izletišta stanovnika Prozora. Povezan je asfaltnim cestama sa
Jablanicom i ostalim krajevima.

JABLANICA
Jablanica je smještena u srednjem toku rijeke Neretve, ispod planina Prenja i Čvrsnice.
Izgradnjom hidrocentrale, zalihama kvalitetnog kamena granita i bogatstvom šuma ova općina
je doživjela preporod u razvoju privrede.
Jablanica je vazdušna banja, zahvaljujući visokim šumovitim planinama oko nje. Turiste
privlaći Jablaničko jezero, čist vazduh i naravno kulturno-historijski spomen muzej iz NOB-e.

STOLAC
Stolac je grad smješten na krajnjem istoku Hercegovačko-neretvanskog kantona. Grad nastao
na obalama rijeke Bregave lijeve pritoke Neretve, okružuju planina Hrgud i Vidovo polje.
Plodno zemljiše riječne doline, ugodna klima uvjetovali su da je ovaj grad nastao veoma
davno. U Stocu su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim načinima života kroz
razdoblje dugo oko 3 500 godina, koliko su stara posljednja poznata nalazišta ilirskog grada
Daorsona. Sam prilaz Stocu sa zapadne strane je Dubravska visoravan, koja je specifična i
poznata po povrću, voću, a posebno vinovoj lozi od koje se proizvode kvalitetna vina. Stolac
je grad sa najviše kulturno-historijskih spomenika i drugih ostataka daleke prošlosti. Stari
grad, mostovi, slapovi i mlinice na Bregavi daju Stocu veoma atraktivan izgled.

KONJIC
Nešto sjevernije od Jablanice nalazi se Konjic, okružen planinama Prenj, Čvrsnica, Bitovnja i
Bjelašnica. Visoki planinski vrhovi, duboke riječne doline, šumska bogatstva, planinske
rječice i izvori daju ovom području izvanredna prirodna bogatstva. Ovo područje je poznato
po nalazištima željeza. U okolini se uzgaja voće (jabuke, kruške, šljive). U Konjicu je
razvijena metalna i drvna industrija.
Stanovnici grada imaju svoja omiljena izletišta Boračko jezero, Jablaničko jezero, dolina
Neretvice. Kroz grada prolaze magistralni put i željezničke pruga.

ČITLUK
Čitluk ja mala općina koja se pruža uz granicu Mostara na sjeveroistoku. Vinova loza i duhan
su poljoprivredne kulture od kojih su živjele generacije u tom kraju. Poznat je po proizvodnji
kvalitetnih vina. Pored vinove loze veoma uspješno se uzgajaju mediteranske biljke badem,
šipak, maslina i naranča.
RAVNO
Ravno je gradić i sjedište općine na krajnjem jugu Hercegovine. Pripada Hercegovačko-
neretvanskom kantonu. Prije posljednjeg rata čitav kraj pripadao je općini Trebinje.
Većim dijelom izlazi do same obale Jadrana, sa naseljenim mjestom Ivanicom.
Sredozemna klima sa blagim zimama, toplim ljetima i velikim brojem sunčanih dana
omogućava ovom području uzgoj vinove loze, ranih povrtlarskih kultura i duhana, što
simbolizuje kompletnu Hercegovinu.

Kulturno – historijski spomenici

Ima li u tvom naselju ili bližem zavičaju starih zgrada, mostova, kula i slično?
Posjeti neku od tih zgrada i saznaj šta se u njoj nalazi, koliko je stara.
Imaš li u kući nekih dragih starih predmeta? Ako imaš opiši ih.

Znamo da postoje mnoge stare građevine na prostoru našeg zavičaja. Njima se često
ponosimo i pokazujemo ih turistima. Neki od vas imaju u svojoj kući stare predmete koje vaši
roditelji čuvaju. Sjetimo se starih knjiga, dijelova namještaja, posuđa, nakita, fotografija,
ručnih radova itd.
Vrijedni predmeti čuvaju se u posebnim zgradama koje se zovu muzeji.
Stari dokumeti čuvaju se u arhivima. Arhiv Hercegovina nalazi se u Mostaru
Vrijedne stare knjige se čuvaju u bibliotekama.
Posebno vrijedni predmeti i objekti iz prošlosti nazivaju se kulturno-historijskim
spomenicima. Mnogi su takvi predmeti i objekti svjedoci kulture, tradicije i postojanja
određenog naroda. Spomenici i spomen-obilježja nam opisuju način življenja i rada ljudi iz
bliže i dalje prošlosti. Govore nam o privredi, kulturi, društvenim obilježjima određene
sredine.
Hercegovačko-neretavnski kanton je bogat kulturno-historijskim spomenicama.
 Stari most je simbol grada Stjepan grad je
Mostara. Poznat je po Stari grad Mostar poznat srednjovjekovni grad
takmičenju u skokovima u je po mnoštvu kulturno- Crkva i farnjevački iznad Blagaja. U
vodu. Nalazi se na popisu historijskih i vjerskih samostan u njemu je živio Stjepan
spomenika svjetske baštine objekata. Mostaru. Kosaća.
UNESCO-a.

Na Šćitu poluotoku
Mogorjelo je ostatak Pećina Badanj kod
na Ramskom jezeru
rimske građevine kod Stoca je poznato
nalazi se poznati
Počitelj srednjovjekovni Čapljine. arheološko nalazište.
franjevački
grad. U njemu se održava To su najstariji
samostan.
likovna kolonija. tragovi ljudskog
boravka u našem
Kantonu.

Radimlja najpoznatiji Stara tvrđava u

Ilirski grad Daorson nalazi
se u blizini Stoca.
lokalitet stećaka. Stećci Prozoru je arheološko
su srednjovjekovni Veliki broj stećaka nalazište.
nadgrobni spomenici u Jablanici govori o
životu ljudi u
srednjem vijeku.

Srušeni most na
Srednjovjekovna rijeci Neretvi u Ostaci spomenika iz II
starokršćanska bazilika u Jablanici je svjetskog rata na
Cimu kod Mostar. spomenik iz II Makljenu kod
Stari most u Konjicu Prozora.
svjetskog rata.
sagrađen u turskom dobu.

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

 URADI...

Da biste znali od kada su Posebno vrijedni predmeti i Šta su kulturno-histroijski

koji spomenici pročitaj
ukratko ove periode.
Iliri su bili jedan od
najstarijih naroda u našoj
zemlji.
U 1. vijeku vladaju
Rimljani.
Srednji vijek neki
historičari smatraju
razdoblje od 3. do 15.
vijeka.
Od 16. do 19. vijeka vladaju
Turci.
objekti iz prošlosti nazivaju se
kulturno-historijskim
spomenicima.
Mnogi su takvi predmeti i
objekti svjedoci kulture,
tradicije i postojanja određenog
naroda.
Hercegovačko-neretavnski
kanton je bogat kulturno-
historijskim spomenicama.
spomenici?
O čemu nam oni govore?
Nabroj neke kulturno-
historijske spomenike iz šireg
zavičaja.
Saznaj koji se još spoemnici
iz prošlosti nalaze u vašem
zavičaju.

Saobraćaj u širem zavičaju

Kojim prevoznim sredstvima si se vozio/vozila?

U čemu bi se želio/željela voziti? Zašto?

Saobraćaj je prijenos robe, ljudi i vijesti s jednog mjesta na drugo.

Razlikujemo kopneni, vodeni, vazdušni i PTT saobraćaj. Kopneni saobraćaj se dijeli na
cestovni i željeznički.

Cestovni (drumski) saobraćaj

Cestovni saobraćaj je najzastupljeniji. Odvija se cestama (drumovima, putevima).
Saobraćajna sredstva koja se kreću putevima su: automobili, autobusi, kamioni, traktori,
motori, bicikli i zaprežna kola.

Željeznički saobraćaj
Željeznički saobraćaj se odvija po tračnicama (prugama). Saobraćajna sredstva po prugama su
voz (vlak) i tramvaj. Vozivi mogu biti tretni za prevoz robe i putnički za prevoz ljudi. Vozovi
imaju lokomotivu koji vuku vagone.
Vodeni saobraćaj
Saobraćaj na vodi je vodeni saobraćaj. Saobraćajnice za vodeni saobraćaj su rijeke, jezera i
mora. Saobraćaj se odvija čamcima, jedrilicama, brodovima, trajektima i drugo. Brodovi i
trajekti prevoze putnike i robu. Za promet na vodi izgrađene su luke koje služe za polazište i
odredište.

Vazdušni (zračni) saobraćaj

Vazdušni saobraćaj se odvija vazduhom. Saobraćajna sredstav u vazduhu su avioni i
helikopteri. Avioni i helikopteri slijeću i polijeću sa aerodromske luke. Avioni su najbrža
prevozna sredstva. Služe za prevoz putnika i robe. Helikopteri su mnogo manji od aviona.
Najčešće se koriste za brza reagovanja, pa ih koristi policija, zdravstvo, vojska i drugi.

Poštansko-telegrafski-telefonski saobraćaj (PTT)

PTT saobraćaj odvija se uz pomoć svih vrsta saobraćaja. PTT saobraćaj prenosi vijesti. Ovaj
saobraćaj je razvijen na velike udaljenosti. PTT saobraćaj prenosi pisma, pakete, telegrame,
prenosi poruke putem radija, telefona, a najbrže je putem računara preko interneta.

U našem Kantonu najrazvijeniji je drumski (cestovni) saobraćaj.

Dolinom rijeke Neretve magistralni put M17 povezuje naš zavičaj sa Jadranskim morem. Put
M17 ide pravcem KONJIC – JABLANICA – MOSTAR – ČAPLJINA i dalje prema moru.
Od Konjica put se nastavlja prema Sarajevu.

Od puta M17 odvaja se čitava mreža asfaltnih puteva u raznim pravcima, a to su:
JABLANICA – PROZOR
MOSTAR – STOLAC
MOSTAR – ČITLUK
STOLAC – NEUM

Željeznički saobraćaj je razvijen dijelom našeg Kantona. Glavna željeznička pruga dolinom
rijeke Neretve u sljedeć pravcu:
ČAPLJINA – MOSTAR – JABLANICA – KONJIC i dalje prema SARAJEVU.

Saobraćaj na vodi je razvijen u donjem toku rijeke Neretve, na jezerima i na moru kod
Neuma, ali za manje brodove i čamce.
U našem Kantonu je razvijen i vazdušni saobraćaj (aerodrom u Ortiješu kod Mostara)

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

URADI...

Ljudi su prvi put poletjeli u Saobraćaj je putovanje ljudi, Šta je saobraćaj?

vazduh uz pomoć balona koji
su bili punjeni toplim
zrakom.
Prvi predstavnik današnjih
aviona poletio je početkom
20. vijeka što govori da je to
mlad saobraćaj.
Prvi brodovi su bili parobrodi
koji su plovili uz pomoć
vodene pare. Napravljen je
početkom 19. vijeka.
Titanic je najpozanatiji i u to
vrijeme bio njaveći parobrod.
prevoz robe i prijenos vijesti.
Saobraćaj se dijeli na kopneni
(drumski i željeznički), vodeni,
vazdušni i PTT saobraćaj. U
našem Kantonu je
najrazvijeniji drumski
saobraćaj.
Glavna saobraćajnica je
Magistaralni put M17 i
željeznička pruga koji idu
dolinom rijeke Neretve.
U Ortiješu kod Mostara je
aerodrom.
Kako se dijeli?
Nabroj saobraćajna
sredstva.
Koji je soabraćaj
najrazvijeniji u Kantonu?
Nabroj neke saobraćajnice u
našem Kantonu.
Gdje se nalazi aerodrom?
U tematsku kartu unesi
saobraćajnice.
 Prošlost, sadašnjost i budućnost šireg zaviĉaja

Šta je sadašnjost? Šta je prošlost? Kako se zove vrijeme koje će tek doći?
Ponovi šta je prošlost, sadašnjost i budućnost.

Ono što ćeš raditi sutra, za nekoliko dana, mjeseci ili za nekoliko godina naziva se
budućnost.
Događaje u budućnosti možemo samo predvidjeti, jer oni tek dolaze.
Događaji koji će se desiti za samo nekoliko sati ili dana jesu bliža budućnost. Događaji koji
će se desiti za nekoliko godina jesu dalja budućnost.
Sada si na času Prirode i društva. Događaji koji se sada zbivaju jesu sadašnjost.
Ono što se dogodilo jučer, prije nekoliko dana, sedmica, mjeseci i godina naziva se prošlost.
Događaji koji su se dogodili prije nekoliko sati, dana su iz bliže prošlosti. Ono što se
dogodilo prije nekoliko godina i još ranije je dalja prošlost.
Na prevoznim sredstvima vodenog saobraćaja možemo vidjeti koji je iz prošlosti, koji iz
sadašnjosti, a koji bi mogao biti u daljoj budućnosti.
Spomenici iz daleke prošlosti od prije nekoli vijekova ili nekoliko stotina i hiljada vijekova.

DALEKA PROŠLOST ŠIREG ZAVIČAJA

Nalazišta u pećini Badanj su iz Mogorjelo stari rimski grad

veoma daleke prošlosti Ilirski grad Daorson
I OVO JE DALEKA PROŠLOST

Stećci iz su srednjovjekovni Zgrada gimnazije u Mostaru iz

spomenici Most iz turskog doba doba Austro-ugraske
Daleke prošlosti mi se ne sjećamo, već znamo po pričanju starijih, pročitamo iz raznih knjiga,
enciklopedija, na internetu i slično.

Mlinovi za kafu nekada i danas.

stara posuda od gline posuda od drveta bakrena posuda posuda danas

LENTA VREMENA SADAŠNJOSTI, PROŠLOSTI I BUDUĆNOSTI

16.vije 17.vijek 18.vijek 19.vijek 20.vijek 21.vijek 22.vijek 23.vijek 24.vijek

k
Daleka i bliža prošlost. Sadašnjos Daleka i bliža budućnost.
t

JESTE LI ZNALI.... UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ,

URADI...

Prvi fotoaparat je izumljen u
19. vijeku i tek od tada
postoje fotografije.
Prvi televizor je napravljen
1950. godine.
Saznaj i ti kada je izumljen
neki predmet npr.usisivač,
veš mašina, automobil i dr.
Događaji koji se sada zbivaju
jesu sadašnjost.
Događaji koji će se tek zbiti
jesu budućnost.
Događaji koji su se već desili
jesu prošlost.
Prošlost i budućnost mogu biti
bliži i dalji.
Na liniji ili lenti vremena
prikazano je neko razdoblje.
Šta je prošlost, sadašnjost i
budućnost?
Kakva može biti prošlost?
Prikupi fotografije nekih
starih predmeta i napravi
pano.
Pokušaj napraviti lentu
predmeta iz prošlosti i
sadašnjosti.

Tvornice / fabrike/ u širem zavičaju

Organizujte posjetu jednoj fabrici ili većoj radionici.

Razgovarajte poslije posjete.

Tvornice (fabrike) su velike radionice u kojima radnici uz pomoć mašina od sirovina izrađuju
različite proizvode. Od različitih sirovina, koje se u tvornicama prerađuju, dobijaju se gotovi
poizvodi. Taj postupak prerade od sirovine do gotovog proizvoda se naziva industrija. Ti
proizvodi se prodaju širom zemlje. U tvornicama se proizvode: prehrambeni, tekstilni, metalni
i hemijski proizvodi (hljeb, namještaj,odjeća, cigarete, cipele,džem....)
Sirovine su: drvo, ruda, voće, povrće, koža, vuna, duhan, žitarice, pamuk...
U fabričkim halama (radionicama) radnici upravljaju mašinama. Na jednoj mašini se
proizvodi jedan dio, na drugoj drugi dio i na kraju se dobije gotov proizvod
Dakle, proizvodnja je lančano povezana.
Fabrike se obično grade u blizini mjesta gdje ima sirovina. U radu treba da bude tačnost i
disciplina. Radnici moraju imati zaštitna ili radna odijela.

U toku rata mnoge fabrike našeg zavičaja su opljačkane i razrušene. Poslije rata prišlo se
obnovi fabrika i oživljavanju proizvodnje.
Najpoznatije fabrike u našem Kantonu su:
U Mostaru fabrika metalne industrije ''SOKO'' – proizvodi rashladne i klima uređaje, police,
montažne objekte, dijelove metalnog namještaja.
Tvornica duhana Mostar proizvodi cigarete.
ALUMINIJSKI KOMBINAT od boksita proizvodi aluminij.
Fabrika za preradu brašna i proizvodnja hljeba, tjestenine i peciva.
Fabrika tekstila ''Zlatka Vuković'' proizvodi odjeću i posteljinu.
LASTA Čapljina tvornica keksa.
IGMAN Konjic tvornica metalnih proizvoda.
Drvorezbarija MULIĆ i NIKŠIĆ Konjic.
DEKORATIVA u Prozoru proizvodi štofove i zavjese.
U novije vrijeme napravljeno je mnogo manjih fabrika i radionica za proizvodnju
prehrambenih proizvoda i građevinskog materijala.

JESTE LI UKRATKO ODGOVORI,

ZNALI.... SAZNAJ, URADI...
Tvornice se Industrija je prerada sirovina do gotovog proizvoda. Šta je industrija?
najčešće grade Sirovine se pomoću mašina prerađuju u tvornicama Šta je tvornica?
tamo gdje ima (fabrikama). Nabroj sirovine.
sirovina, ali i Fabrike u Mostaru: Soko, Aluminijski kombinat, Fabrika Nabroj neke
dalje od duhana, Fabrika tekstila, Fabrika za preradu brašna. fabrioke u zavičaju.
naselja. Šta U Konjicu Metalna tvornica, Drvorezbarija.
mislite zašto? U Čapljini Fabrika keksa.
U Prozoru Fabrika tekstila.
Rudnici u širem zavičaju

Znaš li neka prirodna bogastva?

Znaš li šta je rudnik?
Šta se iz njega vadi?
Prirodna bogatstva koja se nalaze na površini zemlje su: šume, pašnjaci, livade, voćnjaci,
njive.
U unutrašnjosti zemlje, kao i na njenoj površini nalaze se također prirodna bogatstva. To su:
rude, nafta, tople i kisele vode i zemni gas. Mjesta gdje se vadi ili kopa ruda je MAJDAN ili
RUDNIK. Rudari su ljudi koji rade u rudnicima. RUDARSTVO je privredna djelatnost
vađenja i prečišćavanja rude. Za vađenje rude iz dubine zemlje kopaju se podzemna okna. To
su JAME ili KOPOVI. Nazivamo ih jamskim kopovi. Negdje se ruda kopa na površini zemlje.
To je POVRŠINSKI KOP. Pored uglja rudari kopaju i druge rude. To su razni metali i
minerali (kamen,so, boksit, gvožđe, olovo...)
Rude se prerađuju u tvornicama.
Posao rudara je težak i opasan.U jamskim kopovima dolazi često do nesreća i obrušavanja,
prodiranja podzemnih voda i otvrovnih gasova. Da bi se rudari zaštitili od opasnosti u
rudnicima postavljaju se savremene mašine, pumpe za izbacivanje vode i ventilatori za
pročišćavanje zraka. Rudari u jamu nose radna odijela, gas-masku, šljem s lampom i gumene
čizme.

Najozanatiji rudnici u našem zavičaju su:

- rudnici UGLJA u MOSTARU i ČITLUKU;
- rudnici BOKSITA u HODOVU kod STOCA, u okolini ČITLUKA i oko JABLANICE;
- rudnik GRANITA u JABLANICI
- nalazišta kamena KREČNJAKA u ORTIJEŠU kod MOSTAR;
- nalazište GLINE u ČAPLJINI.

JESTE LI UKRATKO ODGOVORI, SAZNAJ, URADI...

ZNALI....
U novije Mjesta gdje se vadi ili kopa ruda je Šta je rudarstvo?
vrijeme majdan ili rudnik. Nabroj rude.
proizvedene su Rudarstvo je privredna djelatnost Saznaj kakvi su uslovi rada u
svjetiljke za vađenja i prečišćavanja rude. Rude rudnicima?
rudare koje su ugalj, nafta, razni metali, minerali, Šta je metan i drugi eksplozivni
otkrivaju tople i kisele vode i zemni gas. plinovi u rudniku?
eksplozivne U našem zavičaju ima uglja, U tematsku kartu pomoću simbola
gasove. krečnjaka, granita, boksita, gline. unesi fabrike i rudnike u zavičaju.