Professional Documents
Culture Documents
Maturski Rad Erdić Fata, IV
Maturski Rad Erdić Fata, IV
Maturski Rad Erdić Fata, IV
VELIKA KLADUŠA
MATURSKI RAD
TEMA: GLAVNA RASPRAVA U PARNIČNOM POSTUPKU
Mentor: Učenik:
________________________ ___________________
(Mirela Miljković, dipl.pr.) (Fata Erdić, IV PPT)
U Velikoj Kladuši, April 2021. godine
Sadržaj
1. Zakazivanje glavne rasprave..........................................................................................................4
1.1. Moguće dileme i pitanja...........................................................................................................5
2. Tok glavne rasprave........................................................................................................................6
2.1. Opće napomene.........................................................................................................................6
3. Otvaranje glavne rasprave..............................................................................................................7
4. Sudska praksa..................................................................................................................................8
5. Odvijanje glavne rasprave..............................................................................................................9
5. Zaključenje glavne rasprave........................................................................................................10
6. Odgoda, odlaganje i nastavak glavne rasprave...........................................................................11
6.1. Opće napomene.......................................................................................................................11
6.2. Odgoda ročišta........................................................................................................................11
6.3. Odlaganje ročišta....................................................................................................................12
6.4. Nastavak ročišta......................................................................................................................12
7. Javnost glavne rasprave................................................................................................................13
8. Dokazi i izviđenje dokaza..............................................................................................................14
9. Uviđaj.............................................................................................................................................15
10. Isprave..........................................................................................................................................16
11. Svjedoci........................................................................................................................................17
12. Vještačenje...................................................................................................................................18
13. Saslušanje parničnih stranaka....................................................................................................19
14. Osiguranje dokaza.......................................................................................................................20
15. Zaključak.....................................................................................................................................21
16. Literatura.....................................................................................................................................22
UVOD
4
1.1. Moguće dileme i pitanja
5
2. Tok glavne rasprave
Glavna rasprava je centralni dio parničnog postupka, a sud donosi odluku o tužbenom
zahtjevu na osnovu procesnog materijala iznesenog na njoj.
Glavna rasprava stoga predstavlja niz procesnih radnji stranaka i suda preuzetih radi
utvrđivanja činjenica, na koje će sud primijeniti materijalno pravo prilikom donošenja
odluke. Ona je neophodna za donošenje prvostepene odluke, osim u slučajevima izričito
predviđenim zakonom. Težnja zakonodavca je bila da se izmijene odredbe koje su na
izvjestan način omogućavale da se postupak odugovlači, te da se ročište za glavnu raspravu
bezrazložno odlaže, čak i na neodređeno vrijeme.
U slučaju kada dođe do odlaganja glavne rasprave i njenog nastavljanja, i dalje važi
princip jedinstva glavne rasprave, što znači da glavna rasprava uvijek predstavlja jednu
procesnu cjelinu. Pod tim se podrazumijeva da radnje provedene na prethodnom ročištu ne
gube procesno značenje, i da se u pravilu ne moraju ponavljati, te također i da je sud prilikom
odlučivanja obavezan uzeti u obzir cjelokupnu procesnu građu i navode stranaka iznesene
tokom cijele glavne rasprave, na bilo kojem od ročišta.
6
3. Otvaranje glavne rasprave
Glavna rasprava započinje time što sudija otvara glavnu raspravu. Ne bi bilo na odmet
da sudija objavi svoje ime i prezime, mada se može pretpostaviti da ga stranke već znaju,
kako bi stranke bile u mogućnosti da eventualno zatraže izuzeće. Sudija poziva sve osobe
koje su pozvane na ročište za glavnu raspravu da uđu u sudnicu i objavljuje predmet
raspravljanja.
Objavljivanje predmeta raspravljanja bi se trebalo sastojati u oglašavanju stranaka u
sporu, te sažetog označenja predmeta spora, (npr. utvrđenje prava vlasništva, radni spor,
razvod braka i dr.) U praksi se ovo objavljivanje predmeta spora često ne provodi, zbog
nedostatka vremena, za što smatramo da ne predstavlja poseban problem.
Sudija zatim ustanovljava da li su ispunjene pretpostavke za održavanje rasprave, t.j
da li su pristupile sve pozvane osobe (stranke, njihovi zakonski zastupnici i punomoćnici,
umješači, svjedoci, vještaci), te se to konstatuje na zapisnik.
U slučaju neopravdanog izostanka tužitelja, u pravilu će se tužba smatrati povučenom.
Ovo se dešava po sili zakona, te nije potreban prijedlog protivne stranke. Time se stvara
presumpcija da je tužitelj povukao tužbu. Parnični postupak se i pokreće voljom tužitelja, a
pretpostavlja se da je njemu u interesu da se postupak okonča što brže. Stoga se njegov
izostanak sa ročišta smatra njegovim disponiranjem o daljem vođenju parnice, te se
pretpostavlja da je izgubio interes za dalje vođenje parnice. Zakon ostavlja mogućnost
tuženom da traži da se ročište održi, i ako tužitelj nije pristupio na njega. Tuženi može imati
pravni interes da se raspravi predmet spora, a također može i pretpostaviti da će tužitelj tražiti
prijedlog za povrat u prijašnje stanje. Stoga se u praksi mogu očekivati i slučajevi da se
tuženi zaista upusti u raspravljanje.
Nakon što sudija otvori glavnu raspravu, objavi predmet raspravljanja i utvrdi jesu li
došle sve pozvane osobe, sudija treba da utvrdi postoje li procesne smetnje za dalje
postupanje. Ovo bi moglo u praksi izazvati razne dileme. Naime, predviđeno je da sud prvo
utvrđuje da li postoje procesne smetnje, prije raspravljanja o glavnoj stvari, a zatim
dozvoljava mogućnost raspravljanja o procesnim pitanjima odvojeno od raspravljanja o
glavnoj stvari ili zajedno sa raspravljanjem o glavnoj stvari.
7
4. Sudska praksa
Iz obrazloženja: ako sa pripremnog ročišta ili sa prvog ročišta za glavnu raspravu, ili s
bilo kojeg kasnijeg ročišta izostanu obje stranke, sud će ročište odložiti, a ako ni na novo
ročište ne dođu obje stranke, smatrat će se da je tužilac povukao tužbu. Primjenom navedene
odredbe zakona sankcioniše se pasivnost parničnih stranaka, odnosno neopravdano
izostajanje stranaka sa ročišta.
Međutim, u prilici kad jedna od stranaka podneskom traži odlaganje ročišta, kako je to
u konkretnom slučaju blagovremeno tražio punomoćnik tužitelja, nisu ispunjeni uvjeti za
primjenu Zakona o parničnom postupku, ukoliko prije ročišta sud nije rješenjem odbio
prijedlog i to rješenje prije održavanja ročišta dostavio strankama.
Ne smatra se da je stranka uredno obaviještena o ročištu, ako su pozivi upućeni
odvjetniku koji je bio punomoćnik stranke do likvidacije odvjetničkog ureda, a
punomoć mu nije obnovljena nakon ponovnog otvaranja ureda.
Prvostepeni sud sudi i na osnovu činjenica koje nastupe iza podnošenja tužbe, a prije
zaključenja glavne rasprave.
8
5. Odvijanje glavne rasprave
9
5. Zaključenje glavne rasprave
Nakon što budu okončane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za
presuđenje, sud će proglasiti da je glavna rasprava zaključena. Nakon zaključenja glavne
rasprave ne postoji više mogućnost preduzimanja procesnih radnji od strane parničnih
stranaka. Prema novim odredbama, nakon zaključenja glavne rasprave, sud je odmah dužan
obavijestiti prisutne stranke o datumu donošenja presude.
Nakon zaključenja glavne rasprave ne postoji više mogućnost preduzimanja procesnih
radnji od strane parničnih stranaka. Prema novim odredbama, nakon zaključenja glavne
rasprave, sud je odmah dužan obavijestiti prisutne stranke o datumu donošenja presude.
10
6. Odgoda, odlaganje i nastavak glavne rasprave
Kao razlozi zbog kojih se ročište za glavnu raspravu može odgoditi navodi se
nedostatak zakonskih pretpostavki za održavanje ročišta ili okolnost da dokazi nisu
pribavljeni do ročišta. Zakonske pretpostavke za održavanje ročišta ne postoje npr. ako
stranke nisu uredno obaviještene za ročište ili je nastupila bolest sudije.
Zakoni predviđaju da sud 8 dana prije održavanja ročišta provjeri da li postoje razlozi
za odgodu, što se doima kao korisno i praktično rješenje, pošto se tako mogu izbjeći
nepotrebni dolasci stranaka na raspravu i time smanjiti troškovi postupka
U slučaju odgode mora se odmah odrediti termin novog ročišta, pošto više ne postoji
mogućnost odlaganja ročišta na neodređeno vrijeme.
11
6.3. Odlaganje ročišta
Do odlaganja ročišta dolazi kada je ročište već započeto, ali se iz nekog razloga ne
može okončati. Zakon predviđa samo dva razloga za odlaganje ročišta i to nemogućnost
izvođenja nekog od dokaza bez krivice stranke i mogućnost zaključenja sudske nagodbe.
Ipak, moguće je da se u praksi ne može izbjeći odlaganje ročišta i iz nekih drugih razloga
koje zakon ne predviđa.
Svrsishodno je da se ročište odgodi radi pokušaja nagodbe, ali to moraju predložiti
obje stranke suglasno i po zakonu to mogu učiniti samo jednom. U praksi se pojavljuje da
sudovi i više puta odlažu ročište iz ovog razloga, na prijedlog stranaka, što smatramo da je
opravdano, opet iz razloga svrsishodnosti, mada ovu mogućnost zakon ne predviđa.
Ukidanje odgode, odnosno odlaganja ročišta na neodređeno vrijeme je veoma dobro
rješenje, koje dovodi do smanjenja neopravdano dugih odugovlačenja pojedinih postupaka
bez opravdane potrebe.
Što se tiče roka od 30 dana za odgodu ili odlaganje ročišta, očito je da se isti ne može
striktno poštovati zbog velikog broja predmeta sa kojima su sudije u većini sudova zadužene.
Kada neki ranije određeni dokaz nije bilo moguće izvesti, sud može odlučiti da se
rasprava nastavi određivanjem novog ročišta kako bi se proveo samo taj dokaz. Na novom
ročištu, radnje koje su već provedene ponovno se provode ako se ročište drži pred novim
sudijom ili ako sud smatra da je to neophodno za pravilno donošenje presude.
Ova zakonska odredba izaziva dileme zbog svoje neodređenosti i nepotpunosti. Ovo
prije svega zbog toga što nije određeno da li zapravo kod nastavka ročišta treba da se radi o
nekom veoma važnom dokazu, koji se ne može provesti, a koji opravdava određivanje novog
ročišta radi nastavka postupka, ili sud mora u svakom slučaju odrediti nastavak ročišta, bez
obzira na značaj dokaza koji nije proveden. Dilema je i u tome da li sud može odrediti
nastavak ročišta ako je stranka sama skrivila svojim ponašanjem okolnost da se neki dokaz
nije mogao izvesti.
12
7. Javnost glavne rasprave
13
8. Dokazi i izviđenje dokaza
14
9. Uviđaj
15
10. Isprave
16
11. Svjedoci
Svjedok je svaka fizička osoba koja je pozvana pred sud da bi dala iskaz o svom
opažanju činjenica iz prošlosti, a koje bi činjenice mogle biti od značaja u parničnom
postupku. Svjedok prenosi samo svoje opažanje i nije potrebno da daje svoje mišljenje ili
zaključak o nekim činjenicama.
Svjedoci se saslušavaju pojedinačno, u odsustvu drugih svjedoka, kako svojim
iskazima ne bi uticali jedni na druge.
Uloga suda prilikom saslušanja svjedoka se sastoji u tome da sud vodi računa da
ispitivanje svjedoka bude korektno, da mu se ne postavljaju sugestivna i kapciozna pitanja, te
pitanja koja zahtijevaju odgovor kojim bi se povrijedila dužnost čuvanja službene ili vojne
tajne i dr.
Svjedok ima pravo na naknadu troškova koje koje je pretrpio uslijed obaveze da
svjedoči. Sud može naložiti stranci da položi predujam za podmirenje troškova svjedoka,
međutim u praksi sudovi ovo rijetko čine, budući da svjedoci u najvećem broju slučajeva ne
potražuju troškove pristupa.
17
12. Vještačenje
18
13. Saslušanje parničnih stranaka
19
14. Osiguranje dokaza
20
15. Zaključak
Kao što smo mogli vidjeti kroz ovaj rad sam vam objasnila sve sudske postupke i sve
teme vezane za glavnu raspravu u parničnom postupku.
Smatram da su diskusija, sud i presuda jako važni u našim životima, jer da toga nema
vladao bi haos u državi, bilo bi puno problema pa i gubljenja života. Zato je veoma dobro što
se većinom svi veći problemi riješavaju putem suda i time se svi krivci optužuju na novčanu
kaznu ili pritvor.
S tim što mi svi ne volimo neke zakone donesene od strane države i puno nas ih ne poštuje,
ipak je dobro što zakoni postoje jer kao što smo vidjeli sudski zakon je veoma važan za nas
sviju.
21
16. Literatura
https://hr.wikipedia.org/wiki/Rasprava
https://eubd.edu.ba/02-ID/023-Mon/Krivicno%20pravo%20-%20opsti%20dio-min.pdf
https://advokat-prnjavorac.com/sudska-praksa/Glavna-rasprava-i-sudske-odluke.pdf
22