Broj 1/2022

Stručni pčelarski čaropis – besplatno izdanje

U VARAŽDINU ODRŽANA DVA EDUKATIVNA PREDAVANJA ZA PČELARE

PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE POKROVITELJ HRVATSKE PČELARSKE SLUŽBE 112

Copyright ©2022 Pčelarstvo online

 Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović
pokrovitelj Hrvatske pčelarske službe 112
Sa zadovoljstvom vas obavještavamo da je predsjednik
Republike Hrvatske gospodin Zoran Milanović prihvatio
pokroviteljstvo nad projektom “Hrvatska pčelarska služba
112“.
Kako su nas obavijestili iz Ureda predsjednika predsjednik je
prihvatio pokroviteljstvo nad projektom zbrinjavanja rojeva
pčela nepoznata vlasnika “Hrvatska pčelarska služba 112“.
“Zadovoljstvo mi je svojim pokroviteljstvom podržati
spomenuti hvale vrijedni i plemeniti projekt koji pridonosi
zaštiti okoliša i očuvanju pčela u prirodi.” napisao je
predsjednik Zoran Milanović. “Želim vam puno uspjeha u
pripremi i organizaciji projekta ‘Hrvatska pčelarska služba
112’ te daljnjem radu.”
U prosincu počela isplata poticaja
zbog gubitka pašnog potencijala
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju počela je sredinom prosinca s isplatom
financijskih sredstava osiguranih Programom pomoći
pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala
pčelarima koji su se prijavili za tu mjeru potpore u 2021.
godini.
Za samu je provedbu tog Programa Ministarstvo
poljoprivrede osiguralo financijska sredstva u Državnom
proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu u iznosu
od 3.000.000,00 kuna.
Sredstva se pčelarima isplaćuju u punom iznosu kako je
navedeno u Programu, a iznos je ovisio o samom
odazivu.
 Varaždin: Održana dva varooze pčela bez upotrebe kemijskih sredstava i kako
pripremiti pčele za „glavnu“ ciljanu pčelinju pašu.
edukativna predavanja U njegovom predavanju bilo je riječi o prevješavanju i
razrojavanju zajednica, kako i zašto pripremiti pčele za
glavnu pašu i slično.
Nakon ta dva predavanja održana je za tridesetak
prisutnih pčelara, među kojima je uz one iz Varaždina i
okolice bilo i onih iz Konjščine, Lepoglave, Goričana,
Županje i Vinkovaca, mala tombola sa različitim
pčelarskim potrepštinama.

U subotu, 11. prosinca 2021. godine u prostorijama

Skupštinske dvorane Županijske palače u Varaždinu u
organizaciji udruge pčelara i građana Pčelarstvo online,
uz pridržavanje mjera Stožera, održano je edukacijsko
predavanje za pčelare željne novih saznanja i razmjene
iskustva.
Pčelarima uvijek zanimljivo predavanje bazirano na
temeljima usvojene i opće prihvaćene “Dobre Poklone su osigurali sponzori i udruga Pčelarstvo online,
veterinarsko-pčelarske prakse” održala je prvo prof. dok je glavnu nagradu ručno rađenu pletaru osigurao
Mirjana Ivanković. Prof. Ivanković u predavanju je pčelar Goran Čretni iz Lepoglave. Udruga Pčelarstvo
spomenula sve probleme vezane uz bolesti pčela koje su online osim ovih najavljuje i nekoliko tematski zanimljivih
danas prisutne, ali i što je još važnije kako ih prepoznati online predavanja i s obzirom na otežane uvijete zbog
te kako ih učinkovito suzbijati sredstvima koja ne utječu pandemije okruglih stolova tijekom zimskih mjeseci s
ni na proizvode odnosno njihovu kvalitetu kao ni na pčele pčelarskom tematikom.
– bića osjetljiva na kemikalije, pesticide, neinikotide i sl.
Svim pčelarima ma gdje se nalazili žele sve najbolje u
Govorila je o utjecaju Američke gnjiloće legla na stanje Novoj 2022. godini. MEDNO!
zajednice i pčelinjaka, kako istu prepoznati i kako se
ponašati ako se ista pojavi u košnici na pčelinjaku.
Spomenula je u svom predavanju i bolest koju nazivamo
Europska gnjiloća te nozemozukoja se uglavnom danas
javlja slabom i nepravilnom pripremom zajednice za
zimovanje.
Uz Akarozu i Etiniozu na predavanju profesorice Mirjane
Ivanković pčelari su se iznova upoznavali i sa varoozom
pčela koja je kao što svjedočimo sveprisutna na
pčelinjacima, nekim više nekim manje – a to je bio
istovremeno i uvod u sljedeće predavanje koje je održao
pčelar praktičar Dražen Jerman.
Na drugom predavanju „Suzbijanje varooze pčela bez
kemije“ pčelar praktičar Dražen Jerman, koji je i
predsjednik Hrvatske udruge pčelara Pčelinjak iz
Zagreba održao je zanimljivo predavanje o suzbijanju

Bilinar cvjetnjača hrvatske flore
s ključem za određivanje bilja
Knjiga "Bilinar cvjetnjača hrvatske flore s ključem za
određivanje bilja"prema tematici i sadržaju spada u
priručnike za određivanje bilja.
Publikacija sadrži više od 1300 stranica, a objavljena je u
kompletu kao dvije knjige u nastavcima (sv.1. i sv. 2.). Svojim
cjelovitim i opsežnim sadržajem obrađuje cjelokupnu floru
biljaka cvjetnica Hrvatske (oko 2800 biljaka) s crtežima u boji.
Za svaku pojedinu u knjizi obrađenu biljku predstavljen je
detaljan morfološki opis, zatim opis staništa koje najbolje
pogoduje ekološkim zahtjevima svake pojedine vrste, kao i
dodatne identifikacijske oznake koje bi, uz crtež na desnoj
stranici knjige, trebale pomoći u što sigurnijem i
jednostavnijem određivanju promatrane biljke.
Za većinu biljaka navode se osnovne gospodarske značajke;
bilo da se radi o ljekovitoj, aromatskoj, otrovnoj ili kultiviranoj
biljci.
BILINAR je inventivno rješenje relativno jednostavnog i
pristupačnog ključa za određivanje bilja, koji se za razliku od
dosadašnjih uobičajenih dihotomskih ključeva samo jednim
dijelom oslanja na taksonomsku klasifikaciju, a drugim većim
dijelom na osnovne morfološke karakteristike svake pojedine
biljke.
Obrađene biljke cvjetnice hrvatske flore razvrstane su u
carstvo: Plantae; podcarstvo: Cormobionta (Cormophyta) ili
kormofite; odjeljak: Magnoliophyta (Spermatophyta) ili
sjemenjače; Knjiga ima široku primjenu, a namijenjena je u
prvom redu za studente svih fakulteta i stručnih škola na
kojima se predaje botanika i ekologija bilja, kao i svim
stručnjacima koji u svojoj praksi dolaze u dodir s botanikom
(kao npr. prirodoslovci, ekolozi, agronomi, šumari, farmaceuti
i drugi), a i svakom početniku u određivanju bilja. Osim toga,
knjiga je zanimljiva svim hobistima-botaničarima koji nastoje
upoznati našu floru i prirodne znamenitosti koje nas
okružuju.
Priručnik je koncipiran tako da se njezinom korisniku što više
približi i olakša način određivanja biljaka cvjetnica i to skupine
kritosjemenjača. Ipak, ovim će se ključem za određivanje
biljaka potpuno uspješno moći koristiti samo onaj kome su
poznati barem najosnovniji pojmovi o izvanjskoj građi biljaka
cvjetnica. Stoga su u uvodnom dijelu knjige opisani i crtežima
u boji prikazani najvažniji biljni dijelovi, kao npr. osnovna
građa biljke cvjetnice, korijena i izdanka kao cjeline, a
posebna pažnja još je više usmjerena na obilježja pojedinih
dijelova samog izdanka, kao što su stabljika, listovi, cvjetovi,
cvatovi i plodovi.
Način na koji su prikazane i opisane pojedine biljne skupine,
kao i glavni biljni dijelovi, načinjen je prema potrebi za što
lakšim i uspješnijim korištenjem ključa.: Magnoliophytina
(Angiospermae) ili kritosjemenjača, te dva razreda: (1)
Magnoliopsida (Magnoliatae, Dicotyledonae) ili dvosupnice i
(2) Liliopsida (Liliatae, Monocotyledonae) ili jednosupnice.
Sve se biljke, nadalje, dijele prema boji cvijeta (bijeli, žuti,
crveni, plavo-ljubičasti i zeleno-smeđi), a zatim u okviru
utvrđene boje cvijeta razvijen je dihotomski ključ koji nudi
dva izbora: biljka spada u skupinu dvosupnica ili u skupinu
jednosupnica, vjenčić cvijeta je prostolatičan ili sulatičan,
cvijet je pravilan (aktinomorfan) ili nepravilan (zigomorfan),
vjenčić je sastavljen od četiri do pet ili više od pet latica,
cvjetovi su u cvatovima ili pojedinačni i listovi su jednostavni
ili sastavljeni.
Nadalje, jednostavni listovi su podijeljeni u 12 skupina, a
sastavljeni listovi u šest skupina biljaka. Kada ključ na temelju
dvaju ponuđenih izbora korisnika knjige dovede do skupine
biljaka kojoj dotična biljka pripada, na lijevoj stranici knjige
naći će detaljno opisane morfološke karakteristike
promatrane biljke, a na desnoj stranici knjige njezina slika u
boji.
Knjiga ima široku primjenu, a namijenjena je u prvom redu za
studente svih fakulteta i stručnih škola na kojima se predaje
botanika i ekologija bilja, kao i svim stručnjacima koji u svojoj
praksi dolaze u dodir s botanikom (kao npr. prirodoslovci,
ekolozi, agronomi, šumari, farmaceuti i drugi), a i svakom
početniku u određivanju bilja. Osim toga, knjiga je zanimljiva
svim hobistima-botaničarima koji nastoje upoznati našu floru
i prirodne znamenitosti koje nas okružuju.
Da li i kako pčela zimi koristi vodu?
Naravno i pčele kao i sva živa bića na zemlji na ovaj ili onaj
način za život i preživljavanje trebaju vodu. Sad je pitanje
kako pčele zimi kad ne izlaze iz klupka koriste vodu?
Na prvu će velika većina pčelara odgovoriti da ju dobiju iz
kondenzata koji se stvara u košnici, to je u nekoj mjeri i točno
no ne u potpunosti.
Naime pčele kad su u klupku u hladnim područjima ne mogu
iz njega jer je prehladno pa su pronašle način da i unutar tog
klupka koje se polako miče izvana prema unutra dobiju
potrebnu količinu i hrane i vode.
Da kako dođu do hrane tako dolaze i do vode preko meda u
saću koji su spremile za zimu.
Poklopljenom uskladištenom medu, kako je davno otkrio rus
Treselsky, prvo skinu voštani poklopac. Kako je med
hidroskopan on će iz kondenzata u košnici i vlage u zraku
upiti dio vlage prije nego ga pčele uspiju pojesti.
Stara narodna:
„Kad nekog ugrize zmija, pa da mu u muci to ne dođe do
srca, unesrećenom se daje piti rakije i jesti med.“
Pčelinja perga - sastav i značenje
Perga je peludnna pčelinja hrana. Taj proizvod prikupljaju
pčele u prirodi. Za skupljanje perge pčele koriste cvijeće
biljaka. Nakon prikupljanja stavljaju pelud u saće i tu utiskuju.
Nakon svega toga, perga se zalije medom odozgo, ostajući
zaštićena ispod sloja meda. Zapravo, perga je protein-
ugljikova hrana. A pčele se hrane ovom hranom, zbog čega se
perga još naziva i pčelinji kruh.
Čim je proizvod u saću zapečaćen medom, mliječna se
kiselina odmah počinje stvarati, što čuva pergu od kvarenja.
Čak i zimi, kada se vani sve smrzne, pčelinji kruh ne gubi svoja
korisna svojstva i služi kao izvrsna hrana pčelama u rano
proljeće. Smatra se proteinskom hranom, koju pčele jako
vole. Zanimljivo je da sama perga služi ne samo kao hrana za
odrasle pčele već njome pčele hrane i leglo.
Spojevi košnica – Cink spoj
Svaki pčelar prije ili kasnije mašta da mu košnica ima savršen
spoj. Budući da je cink spoj poprilično jak mnogi ga smatraju
za savršenim ne samo kad su košnice u pitanju već i za
priručne kurije sa alatom, nukleuse i uglavnom sve što radimo
od drva, a ima za cilj spojiti međusobno dvije stranice.

Na košnicama spoj je prilično važan, on drži tijelo kutije
košnice zajedno, ako je dobro odrađen ne odvaja se s
vremenom što pčelarima, ali i pčelama predstavlja veliki
problem.
Cink spoj kod stolara predstavlja svojevrsnu tradicionalnu
vježbu kod majstora za učenje preciznosti, pa tako i kod
pčelara koji sami proizvode košnice..
Sam spoj ne podnosu odstupanja koja ga mogu učiniti
neučinkovitim.
To je spoj višestruke isprepletenosti klinastih ili ravnih
izdužetaka. Budući da ovaj spoj također ima u isto vrijeme i
svojevrstan dekorativni učinak, izrada cink spoja mora biti
vrlo pažljivo napravljena.
Jedan je kao takav od danas najkorištenijih spojeva na
košnicama.
Lada Niva Legend kao tegljač
za seljenje košnica
Pčelari često prilagođavaju prikolice i poluprikolice da im
služe za seljenje većeg broja košnica. Inovacije od platformi
za kamione do onih za auto prikolice ima svakakvih, kod nas
još nitko nije došao na ideju preurediti nekad popularnu Ladu
Nivu u kamion s poluprikolicom. To je pošlo “za rukom” rusu
Gruzdevu.
Prilagođena Lada Niva u tvornici u ruskoj Kareliji poslužila mu
je za vuču dugačke izgrađene poluprikolice. Lada Niva Legend
kaotegljač to je ono što vam je potrebno za rješavanje
preseljenja velike količine košnica od točke A do točke B ako
nemate kategorije. Za ovu kompoziciju dovoljno vam je B+E.
Preuređenu Ladu Nivu kao univerzalni automobil nazvali su
“PVR-235710” za vuču poluprikolice. Koncept traktorske
prikolice Niva Legend izgradio je Petr Gruzdev i to je prva od
30 sličnih preinaka baziranih na popularnoj Ladi.
Gruzdev je uzeo komercijalnu Lada Niva Legend, stavio ravan
dio iza i dodao “sedlo”. Zatim je podesio četverocilindrični
motor na 1,8 litara, tako da ima 100 konjskih snaga.
Gruzdev je pojačao i pogonski sklop dodavanjem diferencijala
s ograničenim proklizavanjem na obje osovine i povećao
međuosovinski razmak sa 112 na 143 inča, po Lada Clubu.
Gruzdev je dodao na Ladu i zračne kočnice kako bi se cijeli
“vlak” sigurno zaustavio pod opterećenjem. Pretpostavlja da
bi trebao biti siguran jer je certificiran za tzv. ograničenu –
“malu proizvodnju”. Prikolica koja je priključena na Ladu
Legend duga je 10 metara i nosivost je 1,5 tona.
Udruge, savezi udruga i članstva u istima
Rad pojedinih udruga uglavnom se svodi na „tradiciju“ i
„gotovanstvo“. Uz te dvije svari rad udruga oslanja se
isključivo na godišnje ubiranje članarina, trošenja fnancijskih
sredstava na dnevnice i sl., pa tako danas neki članovi ni ne
znaju osnovne ustroja pčelarskih udruga i udruživanja pčelara
pa se smatra da pčelari moraju biti članovi svega što se netko
tako sjeti.
To bi trebalo pojasniti kako novim članovima i onim koji
godinama plaćaju a ne znaju što plaćaju i zašto. Neki pčelari
smatraju kako su plaćanjem članarina u udruzi i plaćanjem
udruge članstvom u savezu udruga riješili sve svoje probleme
i da time stječu prava koja su im zagarantirana Zakonom, no
da li je to baš tako?
Ukoliko udruga voljom članstva pristupi savezu udruga,
predstavnici udruga dužni su prenositi sve odluke ili
prijedloge tog saveza udruga a koje se tiču članstva. Ukoliko
vaš predstavnik ne prenosi prijedloge saveza na kojima savez
radi u vaše ime time se krše vaša prava kao člana članice
nekog saveza udruga.
Sve se odluke donose isključivo vašom voljom i interesom ili
voljom vaše udruge odnosno saveza udruga. Članarine za
pristup udruzi moraju biti jasno istaknute, kao i uvjeti
članstva, a prema Zakonu o GDPR-u možete uvijek zatražiti
brisanje svih vaših podataka ako ste ih dali dobrovoljno
pristupom udruzi.
Ako neka udruga samovoljno bez vašeg pismenog očitovanja
koristi vaše podatke možete to prijaviti u DOR i Agenciju za
zaštitu osobnih podataka. Korištenje vaših podataka bez vaše
privole nije dozvoljeno i kažnjivo je djelo.

Također, protivno Zakonu o udrugama i zaštiti podataka nije

dozvoljeno korištenje podataka neke udruge kao članice
nekog saveza bez izričitog pismenog pristanka iste. Posebno
ako s tim korištenjem članstvo te udruge nije ni upoznato.
Sve stvari vezane uz rad udruga i saveza udruga moraju biti
navedene u Statutu kao i sve promjene koje se rade
odlukama članstva moraju biti uvrštene u statut i takav statut
se predaje nadležnim ustanovama koje vode registre udruga.
Svi statuti izmijenjeni temeljem Zakona o udrugama javno su
dostupni u registru udruga.
Naravno nitko se ne protivi okupljanjima pčelara u neku od
udruga ili te iste udruge u neki od saveza pčelarskih udruga.
Mravinjak na pčelinjaku!
Udruge postoje zbog članstva ne obrnuto, isto tako savezi
udruga postoje zbog udruga članica, a ne obrnuto. Saveznik ili štetočina?
Treba znati kako su članstva u udrugama prema važećem
Zakonu o udrugama neobvezujuća za bilo koga pa tako i za Mravi na pčelinjaku mogu biti saveznici pčela, no ako količina
pčelare. Vi osobno možete biti član udruge no ne morate a da „preraste“ potrebe jednog pčelinjaka mogu prerasti u
bi participirali u pogodnostima koja su dostupna za vašu problem koji je teško riješiti. Čime ih odbiti na dovoljno
djelatnost. Dakle: odstojanje a da ih ne trujemo otrovima, koji su ionako štetni i
1. Kao pojedinac možete biti član pčelarske udruge no za pčele i okoliš.
ne morate.
2. Ako ste član udruge, vaša udruga može se učlaniti u
lokalni savez udruga voljom većine članstva no ne
mora.
3. Udruga može biti članica više saveza udruga, no ne
mora biti članica ni jednog.
4. Udruga također može biti članica i saveza udruga na
nacionalnoj razini, no ne mora ako to članstvo ne želi.
Time ne gubi nikakve Zakonom propisane pogodnosti.
5. Udruga također može pristupiti i biti članica i saveza
udruga na međunarodnoj razini, no ne mora ako to
članstvo ne želi. Prednosti i mane procjenjuju članovi
prilikom pristupanja.

Jednom kad stupite kao član neke udruge, ne morate biti član U košnicama mravi uglavnom ne smetaju pčelma niti im one
doživotno. Možete čekati da članstvo istekne ili tražiti dozvole da ulaze u „zabranjeno područje“. Problem se javlja
momentalni ispis.
kod slabih zajednica i ako se na nekom terenu nekontrolirano
umnože.
Jedan od načina suzbijanja mrava koji su se nastanili na našim
voćnjacima ili pčelinjacima je da ih udaljimo bez upotrebe
kemijskih sredstava.
Kako? Pročitajte tekst koji smo primili.
Biološka kontrola mrava s Penicilliumom
Sigurno ste svi primijetili kako naranče, limun ili bilo koji drugi
citrus nakon zrenja počinje trunuti i generirati plijesan.
To je zbog toga jer agrumi prirodno proizvode gljivicu
Penicillium. To je onaj zelenkasti kalup (Penicillium digitatum)
ili plavkasti (Penicillium italicum) i prašnjavi dio koji pokriva
koru naranči, grejpa i limuna kada su već dovoljno zreli i tako
stoje neiskorišteni.
Ova vrsta gljivica ima karakteristike da se hrani drugim
gljivicama. Točnije ova gljiva "jede" druge gljivice, konkreto
one kojima se hrane mravi u dubini zemlje i koju „uzgajaju“ u
svojim gnijezdima kao hranu. Često imamo prilike vidjeti
mrave kako vuku otpalo lišće u gnijezdo. To oni koriste kao
podlogu za uzgoj gljivise koja im služi za prehranu i koja im je
nužno potrebna za preživljavanje.
Kako to koristiti za prirodnu kontrolu mrava na pčelinjaku?
Jednu do dvije naranče ili nekog citrusa oostavimo da se
„pokvari“ i obloži ovom gljivicom.
Na dvije naranče nam treba litra vode u koju umočimo te
naranče obložene gljivicom operemo gljivice i ostavimo da
odstoji nekoliko sati u vodi.
Tom vodom polijemo pčelinjak, mravi će odraditi ostalo i
raširiti gljivicu po gnijezdu. Nakon toga gljivica će se početi
hraniti gljivicama koje su potrebne mravima za opstanak i oni
će napustiti tu lokaciju.
Ako ne pronađete mravinjak, možete širiti otopljenu gljivicu
na cestama ili ulicama mrava, oni će se zaraziti i odnijeti
gljivice u svoju mravinjak, gdje će mravinjak zaraziti i uništiti
gljivice koje mravu trebaju za opstanak i reprodukciju. Na taj
način obračunamo se s mravinjakom, bez mrava koji od
trovanja umiru i definitivno se udaljavaju od gnijezda. To je
po nekim razmišljanjima vrlo učinkovit način da mravi
napuste naš pčelinjak.
"Što je manja količina matičnjaka u košnici, to
se vrednije matice dobiju" - Josip Belčić
Kad proizvodnja meda
preraste u klasičnu trgovinu
Što pisati početkom godine, koja je tema aktualna svake nove
godine? Kad će bagrem, hoće li mediti kao nekad ili kao
prošle godine? Da li je zima odnosno vanjska hladnoća dobra
ili loša opcija za pčele. Sve te teme probat ćemo obraditi kako
budu aktualne na pčelinjacima.
Pridružite nam se svojim člancima, slikama i idejama.
Siječanj (lat. Januarius) u pčelinjaku
U našim kopnenim krajevima siječanj je obično “pravi” zimski
mjesec s temperaturama koje često ne prelaze 0°C. Zbog
takvih niskih temperatura pčelinje zajednice su u stanju
punog mirovanja, a sami pčelari više se bave ostalim
radovima izvan pčelinjaka npr. pripremanjem okvira, podnica,
nastavaka i slično.
Ali i to se u klimatskim promjenama kojima svjedočimo
promijenilo.
U siječnju je direktnih radova na pčelinjaku malo, uz obilazak
pčelinjaka osiguranje mira pčelar u slučaju snježnih padavina
treba samo očistiti leto košnice i osigurati ispred košnice
pčelama prostirku od slame ili nečeg sličnog. To je važan
detalj da se pčele ne bi spuštale prilikom pročisnih letova na
hladan snijeg iz kojeg se često ne mogu vratiti u košnicu.
Pritom treba napomenuti da sa čišćenjem leta košnice ne
treba žuriti, jer snijeg na letu sam po sebi nije opasan već
problem nastaje kasnije kada počinje otapanje uz noćni pad
vanjske temperature. Tada uslijed smrzavanja tog snijega koji
se tijekom dana topi na letu postoji mogućnost blokade
unosa potrebnog svježeg zraka u košnicu.
Upravo je siječanj taj mjesec u kojem pčelar polako privodi
kraju sve popratne radove i priprema se za prve proljetne
pčelinje paše. Topi se preostalo staro saće, mijenja se za
satne osnove ukoliko to nije već ranije učinjeno, provjerava
se stanje pričuvnih košnica i nastavaka, popravlja se stari
pčelarski pribor i odlučuje o eventualnoj kupnji novog. Želimo
li proširiti pčelinjak sada odlučujemo koliko i na koji način.
Redovito obilazimo pčelinjak, ne uznemirujući pčele
provjeravamo stanje i kontrolu zajednica, čiste se leta od
zapuha snijega u kopnenim krajevima. Po potrebi kod
pomanjkanja hrane, a kada vrijeme dozvoli, prihranjujemo
zajednice pogačama. Isto tako, u ovom mjesecu polako
pripremamo higijenske pojilice za nadolazeću sezonu. Samo
rano postavljene pojilice osiguravaju u stacioniranim
pčelinjacima pravilno i rano navikavanje pčela na stalne i čiste
izvore vode u blizini pčelinjaka, pa time smanjujemo pojavu
nozemoze ili drugih crijevnih ali i gljivičnih oboljenja kod
pčela.
Iako je siječanj u kontinentalnom dijelu Hrvatske najčešće
hladan mjesec sa snježnim oborinama, često se događa da
takav nije svake godine, također bilježimo i velike oscilacije
temperature tijekom siječnja. Razlike u temperaturi dan-noć
u siječnju su osobito velike. Kako u siječnju matica već počinje
sa zalijeganjem prvih jajašaca sada je potrebno osigurati da
se gubitak topline u košnici tijekom hladnih noći svede na
minimum. To postižemo dodatnim izoliranjem košnica.
Kad ima dovoljno vlage, uz povoljne temperature, nakon
obilnih kiša bude se i fiziološke aktivnosti nekih biljaka. Tada
bilježimo cvjetove tratinčice i maslačka, ali listanje drvenastih
biljaka poput crne bazge zatim cvjetanje forzicije i lijeske.
Pčele za vrijeme dijela siječnja s višim temperaturama izlaze
na za njihov probavni sistem važne tzv “pročisne letove”.
Posebno je važno postavljanje i obnavljanje mamaca za
glodavce te dakako provjera samih leta jer u slučaju toplijeg
siječnja oni nerijetko ulaze kroz leta košnica i uznemiruju
pčele do te mjere da je za pčelara ta zajednica otpisana.
U siječnju je uznemiravanje pčela na taj način posebno
pogubno. Zbog toga provjeravajte leta na košnicama redovito
iako ste već na jesen osigurali zaštitu. Nerjetko se događa da
zaštita leta od glodavaca tijekom zime malo popusti pa
glodavci pronađu put do sigurnog izvora hrane i topline. Pčele
se za hladnijeg vremena same ne mogu boriti jer su većim
dijelom u klupku. U siječnju ili veljači možete početi sa
pripremom nastavaka i podnica koje se zimine nalaze na
pčelinjaku.
Svaka košnica bi trebala imati minimalno još dva spremna
nastavka prije sezone. Ukoliko dakle imate 50 košnica što je
otprilike neki prosjek kod nas trebate imati pripremljeno
dakle minimalno još 100 nastavaka i barem 20-30 podnica
iako je bolje za 50 košnica da imate 50 rezervnih očišćenih
spremnih podnica.
Unutrašnje održavanje košnice: Iznutra košnica može i smije
biti zaštićena isključivo pčelinjim voskom, ili propolisom.
Dezinficiranje košnice vrši se isključivo izvorima topline (vatra
ili vrela voda), kaustičnom sodom ili čistim alkoholom.
Nikakva druga tretiranja košnice iznutra niti su potrebna niti
bi ih trebalo upotrebljavati. To se kao prvo prije svega tiče
zdravlja vaših pčela , ali i vaših budućih proizvoda iz te
košnice.
Vanjsko održavanje košnice: Jedino prirodna, ekološki sigurna
i ne sintetička vanjska obrada trebala bi biti prioritet za
ispravno održavanje svake vaše košnice. Pogrešno je
uvjerenje pojedinih pčelara da debeli slojevi raznoraznih bola
i lakova (neprovjerene kvalitete) efikasno štite vašu košnicu
izvana. Stari su majstori nekad kao zaštitu drva upotrebljavali
samo plamen jer uostalom drugo niti nisu imali na
raspolaganju. Primjeri sto, dvije stotine godina starih
rezbarija koje nikad nisu bile ničim tretirane dokazuju da je
plamen efikasna zaštita za drvo. Ukoliko baš treba pčelinjak
izgledati kao krilo neke šarene vrste papige koristite ekološke
boje isključivo provjerenih proizvođača. Lako se i jednostavno
nanose pčelama ne smetaju a vaše će košnice biti zaštićene.
Održavanje košnica ne odnosi se samo na bojenje i
dezinfekciju. Podnica u se sezoni nosi velik teret ukoliko
popusti propustiti ste sezonu uz upitan opstanak vaše
pčelinje zajednice.
Dakle iako se u literaturi ne spominje posebno održavanje
nastavaka i podnica podrazumijeva i kontrolu čvrstoće. Za
ovaj zahvat treba vam čekić i čavlići. Profesionalne klamarice
mogu ih zamijeniti ali one dobre su preskupe i nisu isplative.
One lošije uglavnom jeftinije i slabije ne zadovoljavaju te na
njih niti ne računajte.

Opsežna povijest onoga što jedemo
ŽIVOTINJA, POVRĆE, SMEĆE
Povijest hrane, od održivog do samoubilačkog
Najnovija knjiga Marka Bittmana.
Priča o čovječanstvu, obično se priča kao jedna od
tehnoloških inovacija i ekonomskog utjecaja - vrhova strelica i
atomskih bombi, doseljenika i burzi. Ali iza svega stoji još
temeljniji pokretač: Hrana.
Mark Bittman u knjizi nudi panoramski pogled na to kako je
pomama za hranom dovela ljudsku povijest do nekih od
svojih najpogubnijih trenutaka, od ropstva i kolonijalizma do
gladi i genocida - i do našeg trenutnog trenutka, pri čemu Big
Food pogoršava klimatske promjene, pljačka naš planet i
razboli svoj narod.
Ipak, Bittman odbija priznati da je bitka izgubljena, ukazujući
na aktiviste, radnike i vlade širom svijeta koji biraju dobrobit
umjesto korporativne pohlepe i proždrljivosti i bore se za
oslobađanje društva od stiska Velike hrane.
Brišući, zaprepašteni i u konačnici puni nade, Životinja,
Povrće, Smeće otkriva ne samo kako je hrana oblikovala našu
prošlost, već i kako je možemo transformirati kako bismo
povratili našu budućnost.
Postojalo je vrijeme kada su gotovo svi uzgajali i uzgajali
hranu za sebe i svoje susjede i ili trgovinu, lokalnu trgovinu i
tako dalje. Ali u jednom trenutku, višak je postao važniji od
prehrane ljudi.
Uzgoj hrane ili uzgoj usjeva kako bi ih se prodalo i
zaraditi novac postali su važniji od uzgoja usjeva za
hranjenje ljudi (Mark Bittman)
Tako je i u pčelarstvu, prvo se proizvodi „za čaj“, pa usput i za
pokojeg susjeda sve dok jednog dana proizvodnja meda ne
postane biznis, što i nije loše ako istu imamo pod kontrolom
kao u samim počecima pazeći na svaki detalj da ista bude
zdravstveno ispravna.
Globalni, industrijalizirani prehrambeni sustav, piše Guardian
opisujući novu knjigu Marka Bittmana, američkiog autora
hrane i novinara „Animal, Vegetable Junk“, suočava se sa sve
većom kontrolom zbog svojeg utjecaja na okoliš, s obzirom na
to da je njegov proždrljiv apetit za zemljištem povezan s
masovnim krčenjem šuma, onečišćenjem vode i velikim
dijelom svjetskih emisija stakleničkih plinova.
"Ne možete govoriti o poljoprivredi bez razgovora o okolišu",
piše Bittman. "Ne možete govoriti o dobrobiti životinja bez
razgovora o dobrobiti prehrambenih radnika i ne možete
govoriti o prehrambenim radnicima bez razgovora o
nejednakosti prihoda, rasizmu i imigraciji." Svaki problem
dotiče drugoga.

Ima li smisla zaštititi pčele od sredstava za
zaštitu bilja, ako koristimo otrove u samim
košnicama?
BEE CARE pametni sistemi za pčelarstvo i
SMS vage
BEE CARE u sklopu sistema ima pametnu (bluetooth) vagu sa
centralnim sistemom komunicira košnicama putem
bluetooth-a. Sama centralna jedinica 4x dnevno prikuplja
podatke, odnosno pametna vaga i senzori 4x dnevno šalju
podatke na centralnu jedinicu čiji se podaci se spremaju na
"Cloud" kako bi podaci na aplikaciji uvijek bili dostupni.
Bee Care ima u pripremi i rješenje za evidentiranje
skupljenog otrova je već ugrađeno u aplikaciju gdje pčelari
mogu pohranjivati podatke o količini prikupljenog otrova.
To naravno nije sve jer uz „klasičnu“ SMS vagu razvijaju i GPS
tracker, dok će na samom senzoru zvuka krenuti nakon GPS-a
Sama SMS vaga zaseban je uređaj koji se može kupiti uz
popust za pčelare udruge Pčelarstvo online te Hrvatske
pčelarske službe već po cijeni od 150€ + PDV. SMS sustav
šalje „samo“ SMS poruke 1x dnevno sa temperaturom,
vlagom, trenutnim stanjem vage i unosom u posljednja 24
sata.
Info i narudžbe: +385989862023 ili na
kontakt@pcelarstvo.hr
Dobro upravljanje košnicama je ključ za stvaranje jakog i
zdravog pčelinjeg društva koje će pridonijeti znatnom
povećanju prinosa meda. Većina pčelara se slaže sa
činjenicom da je za ostvarivanje dobrih rezultata potrebno
uložiti mnogo vremena i truda. No, zašto ne bi upravljali i
pratili svoje košnice bilo kada i bilo gdje?
Elektronski pčelarski dnevnik pomaže organizirati zadatke kao
i unos podataka stanja u košnicama.
Olakšava donošenje odluka o mijenjaju matice, sa kojim
društvima ići na pašu, koja su pomoćna društva i još mnogo
toga. Također, sistem pametnog informiranja analizira
postojeću situaciju i predlaže sljedeće aktivnosti.
Pametna vaga dostavlja informaciju o težini bez izlaska na
teren. Moguće je saznati da li je košnica spremna za vrcanje
kao i ima li dovoljno hrane u košnicama. Također, težina
košnice otkriva i jačinu pčelinjeg društva što omogućava
održavanje jakog društva i uspješnu borbu protiv bolesti i
grabeži.
Svi članovi udruge PČELARSTVO ONLINE i pčelari HRVATSKE
PČELARSKE SLUŽBE 112 mogu koristiti popust 15%!!! >>
00385989862023 Mogućnost prezentacije rada „pametne
vage“ u Varaždinu!!!
Bee Care inovativni sistem sastoji se od 4 komponente:
1. mobilna aplikacija (pčelarski dnevnik),
2. centralni sistem za prijenos podataka (gateway),
3. pametna (bluetoth) vaga, senzori za temperaturu i vlagu
unutar i izvan košnica.
4.
Mogućnosti aplikacije:
Izvještaji: moguće unijeti podatke o leglu, hrani, ulicama,
statusu, ocjeni zajednice, zatim podatke o liječenju ili
utvrđenim simptomima, peludi, dodanoj/oduzetoj hrani,
količini varroe na pčelama i na leglu te pripadajući komentar.
Prepoznavanje govora: kako bi unos podataka na pčelinjaku
bio lakši, možete snimiti audio poruku koja će se spremiti u
tekstualnom obliku.
Informacije o matici: dodajte informacije prilikom kreiranja
košnice, uređivanja ili prilikom unošenja izvještaja s
pčelinjaka.
Računanje prinosa meda: prikaz razlike u težini košnice u
određenom vremenskom periodu.

Grafički prikaz podataka: prikaz podataka sada je dodatno je
poboljšan i proširen na čak 120 zadnjih mjernih podataka.
Premjesti košnicu: ukoliko premjestite košnicu na drugi
pčelinjak, ne morate unutar aplikacije brisati košnicu i
ponovno je dodavati. Sada jednim klikom na gumb odaberite
pčelinjak kojem želite dodijeliti košnicu.
USKORO: Web aplikacija - osim na mobitelu i tabletu,
aplikacija će biti dostupna i putem web-a.
SMS vaga
SMS vaga pčelarima uveliko pomaže glede praćenja težine,
temperature i vlage košnica kao i podatak o ukupnom
prinosu. Prikuplja informacije četiri puta dnevno i dostavlja ih
SMS porukom jednom dnevno.
Kupnjom SMS vage - na poklon Bee Care mobilna aplikacija za
10 košnica. Postoji mogućnost kasnije zamjene za Bee Care
sistem.
Pčelinji otrov i imunitet
Otrov pčela u organizmu ljudi izaziva reakciju imunološkog
sustava. Preosjetljive osobe mogu dobiti opasne alergijske
reakcije koje mogu biti toliko opasne a završe i smrću.
Organizam tada reagira stvaranjem antitijela imunoglubina E i
vrlo burnom alergijskom reakcijom.
Pčelari koji “dozu” otrova primaju u kontinuitetu postaju
imuni na otrov, što više uboda tijekom sezone prime bol i
otok se smanjuju. U početku sezone naravno otok je najveći.
Otpornost pčelara na ubode nastaje prema podacima zbog
stvaranja antitijela imunoglubina G koji sprječava toksično
djelovanje otrova. Zadržavanje imuniteta postiže se
opetovanim ubodima što je preko zime smanjeno ili nestaje u
potpunosti, dok se pojačava početkom svake sezone
pčelarenja u proljeće.
Skupljač pčelinjeg otrova ESPO 1988
Samu ideju sakupljanja pčelinjeg otrova realizirao je g. Curiš
još 1988. godine prošlog stoljeća kada je izradio prvi prototip
skupljača pčelinjeg otrova i nazvao ga ESPO 1988. Tijekom
nekoliko desetljeća iskustva u sakupljanu otrova, Ivan Curiš
smatra da se sadašnji "Skupljač pčelinjeg otrova ESPO 1988"
pokazao kao najbolja kombinacija u dimenzijama ploče, jer je
ona prilagodljiva za sve tipove košnica te je dovoljno velika da
se pomoću nje sakupi maksimalna količina pčelinjeg otrova.
Ploča sakupljača ima dimenzije 320 mm x 205 mm, izrađena
je od eko-pjenaste plastične mase s inox žicama i 3
milimetarskim staklom, na koju pčele bodu i spojnim vodom
do stimulatora. Skupljač pčelinjeg otrova ESPO 1988 koristi
akumulator od 12 V, a kako troši vrlo malo električne
energije, može koristiti i serijski spojene baterije koje
dajupotrebnih 12 V.
Socijalna distanca – kao odgovor na zarazne Budući da su ugrožene desecima štetnika i bolesći, kolonije
pčela mogle bi imati koristi od konstitutivnog organizacijskog
bolesti i kod pčela imuniteta. Analize prostornih i društvenih mreža visoke
rezolucije pokazale su da su kolonije pčela organizirane u dva
glavna odjeljka: vanjski koji su zbijeni u blizini ulaza u košnicu
Socijalna distanca i virusi riječi su koje su nam zadnjih dvije
(stare pčele) i najdublji odjeljak u kojem žive pčele čistačice
godina iskakale iz svih medija. Da li i pčele kada se zaraze
(mlade pčele) s maticom, koje većinu vremena provode na
koriste socijalnu distancu ili nastavljaju živor kao i prije
stanicama legla. Ova prostorna segregacija unutar kolonije
zaraze?
dovodi do niže učestalosti interakcija između dva odjeljka
Socijalno distanciranje kao odgovor na zarazne bolesti nego unutar svakog odjeljka i omogućuje da se najvredniji
strategija je koju pokazuju ljudske i neljudske životinje kako bi pojedinci, odnosno matica, mlade pčele i leglo, zaštite od
se suzbilo širenje patogena i/ili parazita. Kolonije medonosnih vanjskog okruženja, a time i od dolaska bolesti.
vrsta pčela (Apis mellifera) idealni su modeli za proučavanje
Ovaj konstitutivni tip imunološke obrane mogao bi biti
takvog ponašanja zbog kompartmentalizirane strukture tih
obogaćen reaktivnim strategijama, odnosno modifikacijom
društava, razvijenih u izloženosti i pritisku parazita te potrebi
društvenih mreža kolonije i korištenjem prostora unutar legla
da se osigura učinkovito funkcioniranje prenosi vijest časopis
kada ga izazove parazit ili patogen (inducirani organizacijski
Science.
imunitet), s ciljem daljnjeg smanjenja rizika od širenja bolesti.
Ovdje, koristeći kombinaciju prostornih pristupa, istražili su
Ova hipoteza je nedavno potvrđena na mravu Lasius niger
da li prisutnost ektoparazita grinje Varroa destructor potiče
zaraženom gljivičnim patogenom Metarhizium brunneum, što
promjene u društvenoj organizaciji kolonija A. mellifera koje
je izazvalo promjene u ponašanju ne samo među patogenima
bi mogle smanjiti širenje parazita.
izloženim krmivama, već i među njihovim gnijezdima, čime se
Rezultati su pokazali da medonosne pčele reagiraju na upad smanjuje rizik od individualne kontaminacije.
V. destruktora izmjenom korištenja prostora i društvenih
Slično tome, kolonije pčela izazvane eksperimentalnom
interakcija kako bi se povećalo socijalno distanciranje između
inokulacijom izraelskog virusa akutne paralize smanjile su
mladih i starih skupina pčela. Ovi nalazi snažno sugeriraju
socijalne kontakte između članova zaražene kolonije,
strategiju ponašanja koja prethodno nije rađena kod pčela.
sugerirajući prilagodljiv društveni imunološki odgovor
Društveni insekti posebno su osjetljivi na patogene i parazite domaćina kako bi se smanjio prijenos patogena.
zbog guste mreže kontakata među visoko povezanim
Ove studije pokazale su inducirani organizacijski imunitet kao
gniježđenjima i velikih količina hrane pohranjene u gnijezdu u
odgovor na mikrobne bolesti, ali još uvijek nemamo dokaza
relativno stabilnim uvjetima okoline. Kako bi se suzbio
za takav reaktivni društveni imunološki odgovor kada su
pritisak bolesti, društveni insekti razvili su, osim individualnih
kolonije društvenih insekata izazvane ektoparazitima
imunoloških odgovora, mnoge oblike društvenog imuniteta,
člankonožaca, kao što su grinje.
tj. potonji se javljaju na bihevioralnoj, fiziološkoj i
organizacijskoj razini i mogu djelovati sinergistički kako bi se
izbjegla invazija, uspostavljanje i replikacija patogena ili
parazita unutar kolonije.

Aspekt od posebne važnosti je organizacija kolonija, odnosno

obrazac društvenih interakcija među članovima kolonija kroz
prostor i vrijeme. Dok ergonomska optimizacija odabire gusta
i međusobno povezana društva, patogen i/ili tlak parazita
ključan je čimbenik koji pokreće organizaciju kolonija kukaca i
koji pogoduje mehanizmima koji ograničavaju interakcije
između pojedinaca kako bi se smanjio rizik od širenja bolesti.

Stoga se može predvidjeti da bi stopa kontakata između

gnijezda bila ograničena prostornom i bihevioralnom
kompartmentalizacijom različitih jedinki u skupinama, prema
njihovoj dobi, ulozi (kasti) i aktivnosti (zadacima). Takav
"konstitutivni organizacijski imunitet" odvija se i u nedostatku
izazova bolesti, djelujući tako kao profilaktička imunološka
obrana. Jasnu demonstraciju ovog teorijskog modela u
društvenim insektima dao je Stroeymeyt i sur..
Izaziva li zaraza grinjama Varroa promjene u korištenju prostora i
društvenog ponašanja kod medonosnih vrsta pčela?
Gnijezda društvenih insekata daju nam široku paletu grinja,
od kojih neke mogu imati značajan utjecaj na zdravstveno
stanje kolonija. Varroa destruktor jedna je od najozbiljnijih
prijetnji pčelama diljem svijeta i u proteklim desetljećima ima
temeljnu ulogu u propadanju kolonija pčela diljem sjeverne
hemisfere. Ova grinja uzrokuje brojne štetne učinke na pčele (okrugli i waggle) u Varroa - freei Varroa –opustošenim
na individualnoj razini i razini kolonije, uključujući prijenos kolonijama.
pčelinjih virusa. Upad parazita unutar nezaraženih kolonija
Učestalost plesova nije se razlikovala između dviju
obično se javlja kroz jedinke iste kolonije koje izlaze tražeći
eksperimentalnih skupina [generalizirani linearni mješoviti
hranu, a koje mogu naići na parazit na cvijeću, ali i preko
model (GLMM) koristeći dan, vremensko razdoblje snimanja i
jedinki iz stranih kolonija zbog pojave pljačkanja. Za
kod košnice odabrane slučajno; χ2 = 0,254, df = 1, P = 0,613;
reprodukciju, sama grinja mora ući u leglo sa zrelom
smokva. S2A] također kada se razmatraju dvije vrste plesa
pčelinjom larvom. Na kraju pupalne faze medonosne pčele,
(okrugli i waggle) (učinak interakcije između eksperimentalne
majka grinja i njezino potomstvo izaći će iz stanice s pčelom u
skupine i vrste plesa; GLMM koristi dan, vremensko razdoblje
nastajanju. Zatim se raspršivanje parazita unutar košnice
snimanja i kod košnice kao slučajne čimbenike; χ2 = 2.098, df
odvija parazitiranjem uglavnom pčela odgajateljica (phoretic
= 1, P = 0,147; smokva. S2B).
faza).

Provedena studija pokazuje da kolonije medonosnih vrsta

pčela reagiraju na invaziju ektoparazitanske grinje sa
značajnim promjenama u osobinama ponašanja povezanim s
društvenim imunitetom (korištenje prostora i društvene
interakcije) na cijeloj koloniji i na individualnoj razini. Ovi
nalazi snažno sugeriraju da pčele medonosne pčele
ograničavaju širenje parazita unutar kolonije socijalnim
distanciranjem.

Da bi testirali predviđanje, odnosno prostorni pomak u

traganju za plesovima prema periferiji kolonije pod pritiskom
parazita, znanstvenici su provjerili da li su se plesovi traganja
odvijali uglavnom na bočnim okvirima, a ne na središnjim i/ili
bliže ulazu u košnicu (vidi sliku), a ne na središnjem dijelu
saća, u košnicama zaraženim Varoozom u usporedbi s
košnicama bez Varroe. Štoviše, budući da je kolonizacija
stanica legla ključan korak u reprodukciji Varroe, daljnje
predviđanje koje su potvrdili bilo je smanjenje traganja za
plesom na stanicama legla u zaraženim kolonijama u
usporedbi s nezaraženim kolonijama. Da bi se lakše odredio
položaj na saću u odnosu na ulaz košnice gdje se ponašanje
dogodilo, promatrani okvir bio je podijeljen u šest dijelova
jednake površine kao što je prikazano na slici.
Prosječna čvrstoća kolonije bila je slična u dvije skupine (broj
odraslih pčela i zapečaćenih stanica legla, Bez Varroe: 22.581
± 1761 u odnosu na Varroa - opustošen: 21.793 ± 3168;
srednja vrijednost + SE; Mann-Whitney U test; U = 7, df = 4, P
> 0,05; tablica S1), budući da je razina zaraze (srednji
postotak grinja po odraslim pčelama ± SE) u skupini zaraženoj
Varoom bila znatno viša u usporedbi s skupinom bez Varroe
(6,18 ± 0,34 % u odnosu na 0,11 ± 0,11 %, Mann-Whitney U
test; U = 10, df = 4, P < 0,05; tablicu S1).
Košnice bez varroe dobivene su liječenjem polovice kolonija
kapljičnim oksalnim kiselinama svaki tjedan, tri uzastopna
tjedna, počevši od 2 mjeseca prije početka promatranja. U
skupini zaraženoj Varroom primijenjen je samo prvi tretman
kapljičnim oksalnim kiselinama, 2 mjeseca prije početka
opažanja, nakon čega je varoa zaraza prirodno rasla.
Parazitske grinje predstavljaju izazov kod nekoliko vrsti
društvenih kukaca, a zaraza od V. destruktora je među
najozbiljnijim prijetnjama za medonosnu pčelu, A. mellifera.
Dolazak i širenje grinje uzrokuju niz izraženih promjena u
ponašanju unutar kolonija medonosnih pčela.
Na primjer, pokazalo se da ovaj parazit utječe na aktivnost
uzgoja legla, ubrzava temporalni politeizam, što rezultira
ranom aktivnošću traganja i smanjuje orijentacijski kapacitet
pčela, čime se povećava fenomen drifta.
Prema saznanjima, pruženi su dokazi da V. destruktor
značajno utječe na korištenje prostora i društvene interakcije
unutar košnice, s zaraženim kolonijama koje pokazuju
promjene u osobinama povezanim s društvenim imunitetom
(korištenje prostora i društvene interakcije) na cijeloj koloniji i
individualnoj razini.
Na temelju dobivenih rezultata vezanih uz traganje za plesom
i allogroomingom, pretpostavlja se da kolonije pčela reagiraju
na prisutnost Varroe premještanjem svih zaliha hrene na
periferiju legla i mladih pčela prema njegovom središtu, čime
se povećava udaljenost između dvije skupine pčela u
usporedbi s onom otkrivenom u odsutnosti parazitizma.

Provjerom videozapisa snimljenih unutar košnica dviju

eksperimentalnih skupina, otkriveno je da u istom
vremenskom intervalu (13 sati i 30 minuta po skupini)
ukupno 394 odnosno 453 događaja traganja za plesovima
 Recepti: Smrznuto voće s jogurtom

Bilo je između ostalog riječi i o kvaliteti meda i pčelinjih

proizvoda, edukaciji pčelara, kako i da li je moguće prepoznati
lažni med, kako pčele zimuju, bodu li pčele i slično.

Smrznuto voće je lako napraviti / čuvati, a možete ga

prilagoditi za desert dostojan zimskih praznika koji će
oduševiti sve vaše goste.

Pokušajte s brusnicama za "svečaniji" popularan okus ili

koristite sezonski dostupne plodove.
Uz sve teme vezane uz pčele i pčelinje proizvode gledateljima
Sastojci: Varaždinske televizije je u nagradnoj je igri podijeljeno i
nekoliko kalendara udruge, brošurica i magnetića za frižider
1 šalica nasjeckanog voća
pčelarske tematike. Naravno, kako bi sve bilo zanimljivije
1/4 šalice mlijeka gledatelji su morali odgovoriti na neka pitanja vezana uz
pčele i pčelarstvo.
1 velika žlica grčkog jogurta

1 žlica cvjetnog meda

Upute:

Staviti sastojke u mikser. Počnite sa samo pola mlijeka i

jogurtom te ih dodajte više ukoliko je potrebno za stvaranje
onog što u konačnici.

Ulijte smjesu u kalup i stavite u duboko zamrzavanje na 2 - 3

sata.

Ne samo da je to ukusan desert, gosti će se njime zabaviti

raspravljajući o okusima.

Pčelari udruge Pčelarstvo online na

Varaždinskoj televiziji

U sklopu aktivne promocije pčelarstva i pčelinjih proizvoda

pčelari udruge Pčelarstvo online gostovali su na Varaždinskoj
televiziji u emisiji Vekerica.

Gledatelji su još jednom upoznati s radom i aktivnostima

udruge kojih ne nedostaje ni u zimsko vrijeme.
 Zašto samo pčelari ne konzumiraju izravne
potpore poput ostalih poljoprivrednika u
stočarstvu?
Svrha izravnih potpora je osigurati dugotrajnu održivost
aktivnih poljoprivrednika koji obavljaju poljoprivrednu
djelatnost. Dodjeljuju se za proizvodnju, uzgoj ili sadnju
poljoprivrednih proizvoda, za uzgoj ili držanje stoke, kao i za
održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za
pašu ili uzgoj.
U izravne potpore ubrajamo izravna plaćanja koja se
sastoje se od potpore po površini i proizvodno vezanih
potpora u stočarstvu i ratarstvu. Da bi ostvarili izravnu
potporu poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu
djelatnost trebaju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih
gospodarstava.
Za razliku od ostalih poljoprivrednih grana u stočarstvu,
gdje se nalazi i pčelarstvo, pčelari imaju najkompliciraniji
sustav korištenja potpora.
Ne mogu ih dobiti onda kad im najviše zatreba – u početku
prve dvije godine?
Kad jednom kupe svu opremu, korištenje NPP-a im je u
ovakvom obliku kakav je danas potpuno besmisleno.
Pravilnik o evidenciji koji je jedini takav u svijetu, umjesto
da im pomaže sve im dodatno komplicira. Hrvatska jedina
ima dvije evidencije pčelara i pčelinjaka od kojih su obje
netočne.
Netočne su prvenstveno zbog, za usko interesne skupine,
favorizirajućeg pravilnika o držanju pčela.
Tko je osim očito neadekvatnih savjetnika u Ministarstvu
odgovoran za takvo stanje?
Agencija za plaćanja u poljoprivredi najmanje. Agencija za
plaćanje u poljoprivredi provodi koordinaciji s
Ministarstvom poljoprivrede mjere Zajedničke
poljoprivredne politike i Zajedničke ribarstvene politike
koje se financiraju iz državnog proračuna Republike
Hrvatske i proračuna Europske unije. To znači da je
Agencija za plaćanja samo dio sustava upravljanja i
kontrole fondova.
U Ministarstvu poljoprivrede imamo zaposlenike kojima
odgovara sustavni poljoprivredni kaos kako bi prikrili svoju
nesposobnost i nerad.
Pogledamo li EU također dolazimo do lažnih i
poražavajućih podataka. Sam broj korisnika potpora
dostigao šest milijuna u 2019. godini, a na način da je 20
posto njih primilo 80 posto izravnih plaćanja. Kome trebaju
takve uredbe unutar ZPP za pčelarstvo?
Prije svega, treba više pridonijeti ciljevima zaštite okoliša i
ambicioznijim ciljevima u području klimatske politike!
Pčelarstvo osim na proizvodnju hrane ima izravan utjecaj i na
sve to što je utvrđeno u Europskom zakonu o klimi"
U Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) u zagrebačkoj Ilici
trenutačno je 35 predmeta koji ukazuju na moguće
zlouporabe sredstava fondova EU, jedan dio odnosi se i na
zloupotrebu sredstava u pčelarstvu.
PČELARSKI ČASOPIS PČELARstvo
-----------------------------------------------------------------------------
Cijena oglasa u časopisu:
 1/1 (16x24 cm) 2.200,00 kn
 1/2 (16x12 cm) 1.500,00 kn
 1/3 (16x7,5 cm) 900,00 kn
 1/4 (16x6 cm, 8x12 cm) 700,00 kn
 1/8 (5x8 cm) 350,00 kn
Upute za pripremu malih oglasa pčelara i građana:
Mali oglasi moraju biti dostavljeni najkasnije do 20. u
mjesecu za objavu u sljedećem broju časopisa. Svaki član
udruge Pčelarstvo online i Hrvatske pčelarske službe 112
kao i pretplatnici na časopis imaju pravo iskoristiti jedan
besplatni mali oglas mjesečno. Ostali plaćaju 5kn po
oglasnoj jedinici – osim donatora udruge koji imaju pravo
na besplatne objave 1x mjesečno.
Svi sljedeći mali oglasi naplaćuju se 10,00 kuna za ¼
stranice dok sam oglas mora sadržavati bar jednu sliku i
minimalno 20 riječi. Donatori udruge plaćaju 50% cijene.
Upute za pripremu tekstova za objavu u časopisu
PČELARstvo:
Rukopisi i fotografije za objavu u časopisu primaju se
najkasnije do 20. u mjesecu, te se nakon primitka i objave
ne vraćaju. Za sadržaj tekstova odgovaraju sami autori.
Ostali mediji koji preuzimaju tekstove, obavezno moraju
navesti izvor informacija – Izvor: Časopis PČELARstvo te
broj časopisa.
-----------------------------------------------------------------------------
--
Stručni hrvatski pčelarski časopis PČELARSTVO 12-2021
besplatno PDF izdanje datum izdanja: 01.12.2021.
Časopis pokreće udruga pčelara i građana Pčelarstvo
Online iz Varaždina, a uređuje pčelar Antun Karlović.
Želite li nam se pridružiti u kreiranju časopisa PČELARstvo?
Javite se na kontakt@pcelarstvo.hr