UNIVERZITET U SARAJEVU

MEDICINSKI FAKULTET

COCHRANE BIBLIOTEKA
Seminarski rad

Student: Emina Bradić 17783/16 Mentor: prof. dr. Ahmed

Novo
 Sarajevo, maj, 2019.

SADRŽAJ

UVOD....................................................................................................................................................1
1. COCHRANE KOLABORACIJA..................................................................................................2
1.1. Nastanak i razvoj Cochrane kolaboracije.................................................................................2
1.2. Budućnost Cochrane kolaboracije.............................................................................................5
1.3. Pristup Cochrane kolaboraciji u BiH........................................................................................5
2. COCHRANE BIBLIOTEKA..........................................................................................................7
2.1. Baze podataka Cochraneove biblioteke......................................................................................7
2.2. Proizvodi iz Cochraneove biblioteke...........................................................................................8
3. COCHRANE SISTEMATSKI PREGLEDNI ČLANCI................................................................9
3.1. Razvoj Cochrane sistematskih preglednih članaka..................................................................10
3.2. Cochrane sistematski pregledni članak....................................................................................10
3.3. Autori Cochrane sistematskih preglednih članaka..................................................................11
3.4. Cochrane protokol....................................................................................................................12
ZAKLJUČAK.....................................................................................................................................14
LITERATURA...................................................................................................................................16
UVOD

Baze podataka se koriste za prikupljanje, čuvanje i manipulaciju podacima na osnovu kojih se

dobijaju nove informacije u raznim organizacijama poput poslovnih sistema, zdravstva,
školstva i sl. Postoje mnoge definicije baza podataka. U osnovi to je skup podataka koji su
organizovani prema potrebama korisnika, koji se održavaju i koji se koriste za dobijanje
informacija. Baza podataka se također može definisati i kao organizovani skup logički
povezanih podataka. Podaci su istovremeno dostupni raznim korisnicima i aplikacijskim
programima1.

Neke od najpoznatijih baza podataka u području biomedicine i prirodnih nauka su: Medline,
EMBASE, Web of Science, te Cochrane library. Ove baze podataka sadrže članke iz časopisa,
radove iz zbornika radova i drugih publikacija, te donose najnovije naučne spoznaje i
rezultate naučnih istraživanja iz određenih oblasti i s toga su važan izvor naučnih
informacija.2

U sadašnjem dobu pacijenata koji traže bolje informacije, menadžera koji traže isplativo
liječenje, kliničara koji se bore da prate rastuću medicinsku literaturu i profesionalnih skupina
koje zahtijevaju kontinuiranu medicinsku edukaciju, postoji jasna potreba za ažuriranjem i
relevantnim sistematskim pregledom učinkovitosti liječenja. Takvi će pregledi imati sve veću
ulogu u obrazovanju zdravstvenih djelatnika i laika, u razvoju zdravstvene službe i u smjeru
budućih istraživanja.

Pružaoci zdravstvenih usluga, korisnici, istraživači, naučnici i kreatori politike preplavljeni su

ogromnim količinama informacija, uključujući i dokaze iz zdravstvenih istraživanja. Malo je
vjerovatno da će svi imati vremena, vještine i resurse da pronađu, procijene i interpretiraju
ove dokaze, te da ih uključe u odluke o zdravstvenoj zaštiti. Cochrane kolaboracija pruža
infrastrukturu za razvoj i širenje tih pregleda. Cochrane pregledi reaguju na ovaj izazov tako
što identifikuju, procjenjuju i sintetizuju dokaze zasnovane na istraživanju i prezentiraju ih u
pristupačnom formatu3.

1
Veinović, M., & Šimić, G. (2007). Uvod u baze podataka. Fakultet za finansijski menadžment i osiguranje.
2
Poropat, G., Marušić, M., & Štimac, D. (2017). Sustavno pretraživanje baza podataka. Medicina Fluminensis:
Medicina Fluminensis, 53(4), 454-460.
3
Cesario, S., Morin, K., & Santa‐Donato, A. (2002). Evaluating the level of evidence of qualitative research.
Journal of Obstetric, Gynecologic, & Neonatal Nursing, 31(6), 708-714.
1
1. COCHRANE KOLABORACIJA

Cochrane kolaboracija je jedinstvena svjetska neprofitna organizacija čiji je glavni cilj da

pomogne u donošenju informisanih odluka o svim oblicima zdravstvene zaštite pripremajući,
održavajući i promičući dostupnost članaka o sistematskim pregledima i učincima
zdravstvenih intervencija4.

1.1. Nastanak i razvoj Cochrane kolaboracije

Idejni začetnik medicine temeljene na dokazima bio je škotski profesor Archibald Leman
Cochrane, čija je strast za prikupljanjem i analizom sistematskih pregleda vodila prema
osnivanju međunarodne organizacije, koja je u njegovu čast nazvana Cochrane
kolaboracijom5. Cochrane je naglasio važnost pravilne evaluacije zdravstvenih intervencija -
posebno kroz randomizirana kontrolirana ispitivanja - kako bi se osiguralo da ograničeni
resursi zdravstvene zaštite koriste intervencije za koje se pokazalo da su učinkovite.
Kolaboracija je formalno pokrenuta u oktobru 1993. godine, a neprofitna organizacija je
registrovana u Ujedinjenom Kraljevstvu6.

Cochrane kolaboracija se neprestano razvijala, te je u martu 1995. godine podnesen zahtjev za

formalnu registraciju radne skupine za statističke metode i sintezu podataka 7. Također je bitno
spomenuti i mrežu korisnika, koja je osnovanaa 1995. i sada uključuje oko 1400 saradnika iz
79 zemalja širom svijeta, čiji je zadatak podržati rad preglednih skupina8. Unutar Cochrane
kolaboracije trenutno postoji 56 preglednih skupina, čijim radom koordinira urednički tim,

4
Grimshaw, J. M., Santesso, N., Cumpston, M., Mayhew, A., & McGowan, J. (2006). Knowledge for
knowledge translation: the role of the Cochrane Collaboration. Journal of Continuing Education in the Health
Professions, 26(1), 55-62.
5
Stavrou, A., Challoumas, D., & Dimitrakakis, G. (2013). Archibald Cochrane (1909–1988): the father of
evidence-based medicine. Interactive cardiovascular and thoracic surgery, 18(1), 121-124.
6
National Center for the Dissemination of Disability Research. (2010). The Cochrane Collaboration: A valuable
knowledge translation resource. FOCUS Technical Brief (29). Austin, TX: SEDL, Author.
7
McKenzie, J. E., Salanti, G., Lewis, S. C., & Altman, D. G. (2013). Meta-analysis and the Cochrane
collaboration: 20 years of the Cochrane Statistical Methods Group. Systematic reviews, 2(1), 80.
8
Koperny, M., Lesniak, W., Jankowski, M., & Bala, M. (2016). The Cochrane collaboration: the role in the
evolution of evidence-based medicine and development of cooperation in Poland. Przegl Epidemiol, 70(3), 508-
520.
2
koji je odgovoran za uređivanje i pripremu pregleda dobivenih od strane preglednih skupina,
te za objavu pregleda u bazi podataka Cohrane9.

Članovi Cochrane kolaboracije su organizovani u pet skupina:

1. Cochrane uredničke skupine za pregledne članke koje se sastoje od ljudi koji pripremaju,
održavaju i obnavljaju Cochrane pregledne članke i ljudi koji ih podupiru u tom procesu,
2. Cochrane centara i ogranaka koji podržavaju Cochrane saradnike i njihove aktivnosti u
njihovom goeografskom i jezičkom području,
3. Skupine za metode koje razvijaju nove metodologije za Cochrane sistemske pregledne
članke,
4. Mreže koje se fokusiraju na druge dimenzije zdravstvene njege osim konkretnih
zdravstvenih problema, kao što je smještaj u kojem se pruža njega, tip korisnika ili tip
intervencije, te
5. Mreže pacijenata koja pruža informacije i forum za umrežavanje među korisnicima
(uglavnom pacijentima)10.

Postoje 53 uredničke skupine, a svaka je posvećena različitom zdravstvenom području. Neke

od njih su:

 Back Review Group

 Effective Practice and Organisation of Care Review Group
 Hypertension Review Group
 Inflammatory Bowel Disease and Functional Bowel Disorders Review Group
 Musculoskeletal Review Group
 Upper Gastrointestinal and Pancreatic Diseases Review Group11.

U okviru Cochrane kolaboracije postoje organizacione podjedinice, kao što su metodne grupe.
Ima ih 16, a njihov cilj je da razviju i unaprijede metodologiju istraživanja kako bi postigli
najviši kvalitet objavljenih radova. Ključni rezultati njihovog rada dostupni su u
Cochraneovom priručniku, koji je službeni dokument koji sadrži detaljne upute, namijenjene
autorima12.

9
Štimac, D., Lončarić, A., & Poropat, G. (2017). Cochrane collaboration: history and development. Medicina
Fluminensis: Medicina Fluminensis, 53(4), 404-409.
10
Collaboration TC. www.cochrane.org. Pristup: 07.05.2019.
11
Što je Cochrane? https://bih.cochrane.org/news/%C5%A1to-je-cochrane-0 Pristup: 08.05. 2019.
12
Koperny, M., Lesniak, W., Jankowski, M., & Bala, M. (2016). The Cochrane collaboration: the role in the
evolution of evidence-based medicine and development of cooperation in Poland. Przegl Epidemiol, 70(3), 508-
520.
3
Metodna grupa za pristranost jedna je od 16 metodnih grupa unutar Cochrane kolaboracije,
koju čine stručnjaci s interesom za znanost o sistemskim pregledima. Ova grupa nastoji podići
svijest o problemu pristranosti i istražuje niz različitih oblika pristranosti kao što su
publikacijska pristranost, jezična pristranost i pristranost izvještavanja o ishodima. Cochrane
kolaboracija je razvila i vlastiti softverski sistem, Review Manager (RevMan), koji se koristi u
statističkoj analizi, odnosno provedbi metaanalize u sklopu sistematskih preglednih članaka.
Godine 2008. objavljena je njegova peta verzija u koju je uklopljen alat „risk of bias“,
pomoću kojeg se procjenjuje rizik od pristranosti, te se nastoje minimalizovati njegovi utjecaji
prilikom izrade sistematskih pregleda.

Godine 2010., prvi koordinator postojećih metodnih grupa postao je Jackie Chandler.
Strateško usmjerenje i politiku Cochrane kolaboracije u cjelini kontrolira upravljačka skupina,
koja se sastoji od izabranih članova iz različitih sastavnica Cochrane kolaboracije13.

Cochrane korisnik je svako ko koristi zdravstvenu njegu, kao što su pacijenti i porodice
pacijenata. Cochrane mreža korisnika postoji kako bi podržala korisnike u njihovom
doprinosu i osiguravanju perspektive Cochraneu. Mreža korisnika pomaže u određivanju
prioriteta i objašnjava ulogu Cochranea i dokaza u zdravstvu korisnicima diljem svijeta14.

Cochrane kolaboracija se danas sastoji od oko 37.000 volontera iz 130 zemalja svijeta, čiji je
cilj omogućiti dostupnima znanstvene informacije koje su neovisne o sponzorskim
istraživanjima i sukobu interesa15.

Rad Cochrane kolaboracije podržan je setom od 10 ključnih principa među kojima su:

1. Kolaboracija
2. Entuzijazam pojedinaca
3. Izbjegavanje duplikacije
4. Smanjenje otklona (engl. bias)
5. Obnavljanje
6. Relevantnost
7. Dostupnost
8. Trajno poboljšanje kvalitete
9. Kontinuitet

13
Štimac, D., Lončarić, A., & Poropat, G. (2017). Cochrane collaboration: history and development. Medicina
Fluminensis: Medicina Fluminensis, 53(4), 404-409.
14
Što je Cochrane? https://bih.cochrane.org/news/%C5%A1to-je-cochrane-0 Pristup: 08.05. 2019.
15
Collaboration TC. www.cochrane.org. Pristup: 07.05.2019.
4
10. Uključivanje što većeg broja ljudi16.

1.2. Budućnost Cochrane kolaboracije

Strategija Cochrane kolaboracije za 2020. godinu definiše četiri glavna cilja. Prvi cilj
predstavlja stvaranje novih, visokokvalitetnih i relevantnih dokaza, ali i drugih skupnih
rezultata. Tome se pridodaje potreba da dokazi postanu pristupačniji svakome i svugdje u
svijetu, te želja da se Cochrane kolaboracija pretvori u tzv. “kuću dokaza”, koja bi omogućila
pružanje informacija o donošenju odluka u svakodnevnoj kliničkoj praksi, zalaganje za veće
priznavanje rada kolaboracije te etabliranje kolaboracije kao glavnog zagovornika
zdravstvene zaštite temeljene na dokazima. Također, cilj kolaboracije je izgradnja učinkovite,
održive, raznolike i transparentne međunarodne organizacije, koja se temelji na učinkovitom
korištenju entuzijazma i vještini svojih saradnika. Cochrane kolaboracija nastoji biti
organizacija vođena svojim načelima, koja upravlja vlastitim resursima na optimalan način.
Ipak, najveći učinci Cochrane kolaboracije na donošenje odluka u medicini tek dolaze.

1.3. Pristup Cochrane kolaboraciji u BiH

Prema podacima Svjetske banke, Hrvatska spada u zemlje s visokim, a Bosna i Hercegovina u
zemlje s višim srednjim dohotkom, te stoga nemaju pravo besplatnog pristupa Cochrane
biblioteci. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske plaća pristup na
Cochrane biblioteku, ali samo za članove biomedicinskog konzorcija koji uključuje
medicinske fakultete i bolnice u Hrvatskoj koje su povezane na Hrvatsku akademsku i
istraživačku mrežu (CARNet). U Bosni i Hercegovini pristup punom sadržaju Cochrane
biblioteke nije službeno dostupan nikome. Zdravstveni radnici i korisnici u Bosni i
Hercegovini mogu pregledavati mrežnu stranicu Cochrane biblioteke te steći uvid u njen
sadržaj, no ne mogu pristupiti cijelim člancima. Za razliku od BiH, studenti i zaposlenici
institucija koje spadaju u biomedicinski konzorcij u Hrvatskoj mogu pristupiti cijelim

16
Higgins, J. P., Green, S. E., & Collaboration, C. (2008). Cochrane handbook for systematic reviews of
interventions: Wiley Online Library.
5
tekstovima Cochrane biblioteke spajanjem na Centar za online baze podataka. Proxy serveri
članovima biomedicinskog konzorcija pružaju mogućnost upotrebe vlastitog imena i šifre za
pristup na Cochrane biblioteku i mnoge druge besplatne resurse čak i s udaljenih lokacija17.

Cochrane Bosna i Hercegovina je službeno osnovan 12. maja 2018. godine pri Medicinskom
fakultetu Sveučilištu u Mostaru kao podružnica Cochrane Hrvatska. U skladu s pravilima
Cochrane, Bosanskohercegovačka podružnica je kao dio Cochrane entiteta uvedena u Archie
bazu podataka, bazu podataka Cochrane te na popis Cochrane entiteta na mrežnim stanicama
Cochrane. Cilj Cochrane Bosna i Hercegovina je omogućiti zdravstvenim djelatnicima,
pacijentima i ostalim korisnicima zdravstvenih odluka pristup jasnim i kvalitetnim
informacijama o zdravstvenim intervencijama, te stvoriti temelj za donošenje dobro
informiranih odluka u zdravstvu, ali i za oblikovanje smjernica za kliničku praksu i kreiranje
politike zdravstvene zaštite. Cochrane Bosna i Hercegovina planira svoje ciljeve ostvariti kroz
prijevode sažetaka sustavnih pregleda na jednostavnom jeziku za opću populaciju, izradu
edukativnih i promotivnih materijala o medicini utemeljenoj na dokazima, sudjelovanje u
izradi sustavnih pregleda, edukaciji kroz predavanja i radionice za pacijente i zdravstvene
djelatnike, edukaciju Cochrane članova/volontera kroz sudjelovanje na međunarodnim
sastancima i skupovima.18

17
Puljak, L., & Rako, D. (2009). Unapređenje medicinske prakse u Hrvatskoj pomoću Cochrane kolaboracije.
Biochemia medica: Biochemia medica, 19(3), 260-265.
18
Cochrane Bosna i Hercegovina https://bih.cochrane.org/news/cochrane-bosna-i-hercegovina, pristup:
08.05.2019.
6
2. COCHRANE BIBLIOTEKA

Glavni proizvod Cochrane kolaboracije je Cochrane biblioteka koju objavljuje izdavačka

firma John Wiley and Sons i predstavlja skup baza podataka koji sadrže visokokvalitetne
dokaze u medicini. Dostupna je online od 1996. godine.

2.1. Baze podataka Cochraneove biblioteke

Glavni dio biblioteke predstavlja baza sistematskih pregleda (engl. Cochrane Database of
Systematic Reviews; CDSR).

Cochrane biblioteka obuhvata još pet baza podataka koje se mogu pretraživati zajedno ili
pojedinačno, a to su:

1. The Database of Abstracts of Reviews of Effects (DARE) - Sistematski pregledi su

korisni alati za zaposlene donosioce odluka jer identifikuju, procjenjuju i sintetiziraju
dostupne dokaze istraživanja o određenoj temi. ... DARE (Baza podataka sažetaka
pregleda efekata) sadrži sažetke sistematskih pregleda koji su zadovoljili stroge kriterije
kvalitete.
2. The Cochrane Central Register of Controlled Trials (CENTRAL) - Centralni registar
kontrolisanih studija je dio Cochrane biblioteke. Ideja registra je da bude centralno mjesto
za pohranjivanje svih izvještaja o kontrolisanim pokusima identifikovanim kroz rad
Cochrane kolaboracije. To znači da sadrži rezultate pretraga baze Medline, EMBASE,
nekih drugih baza podataka i dug popis časopisa, knjiga i konferencijskih zbornika
3. The Cochrane Methodology Register - Cochraneov metodološki registar (CMR) je
bibliografija publikacija koje izvještavaju o metodama korištenim u vođenju kontroliranih
ispitivanja. To uključuje članke iz časopisa, knjige i zbornike radova sa konferencije, a
sadržaj se dobija iz MEDLINE-a i ručnih pretraga.
4. The NHS Economic Evaluation Database (NHS EED) - Baza podataka ekonomske
procjene NHS-a. Ovo je bibliografski zapis objavljene procjene zdravstvene tehnologije
od strane člana INAHTA-e (Međunarodna mreža agencija za procjenu zdravstvenih

7
 tehnologija). Stoga su informacije o troškovima i djelotvornosti neophodne za donošenje
odluka zasnovanih na dokazima o konkurentnim intervencijama u zdravstvu.
5. Health Technology Assessment Database (HTA) - Cochraneova baza podataka o
procjeni zdravstvene tehnologije sadrži detalje o završenim i tekućim procjenama
zdravstvenih tehnologija (studije o medicinskim, socijalnim, etičkim i ekonomskim
implikacijama zdravstvenih intervencija) iz cijelog svijeta.19.

Svake se godine u bazi Journal Citation Reports prati i izračunava faktor utjecaja (impact
factor) za Cochrane Database of Systematic Reviews. Posljednji, za 2017. godinu, iznosi
6,754 i svrstava je među najbolje časopise u kategoriji Medicine, General and Internal20.

2.2. Proizvodi iz Cochraneove biblioteke

U proizvode Cochraneove biblioteke ubrajamo:

1. Audio-sažetke odabranih Cochraneovih sistematskih pregleda

2. Cochraneov časopisni klub - Slobodno dostupna mjesečna publikacija koja predstavlja
nedavno objavljene sistematske pregledne članke u Cochraneovoj biblioteci, popraćene
relevantnim informacijama, podcastom koji objašnjava ključne elemente, pitanjima za
raspravu te slajdovima u PowerPointu koji se mogu slobodno preuzeti. Namijenjen je
edukatorima, istraživačima i kliničarima.
3. Cochraneove sažetke - Sažeci sistematskih preglednih članaka napisani jednostavnim
jezikom. Mogu se pregledavati po temi i naslovu.
4. Introductory Guide by the Australasian Cochrane Centre
5. E-module za samostalno učenje:
 The Cochrane Library - an introduction
 Tips on Advanced and MESH searching
 Setting up Saved Searches and e-mail Alerts
 Quick Reference Guide21.

19
Štimac, D., Lončarić, A., & Poropat, G. (2017). Cochrane collaboration: history and development. Medicina
Fluminensis: Medicina Fluminensis, 53(4), 404-409.
20
Collaboration TC. www.cochrane.org. Pristup: 07.05.2019.
21
Collaboration TC. www.cochrane.org. Pristup: 07.05.2019.
8
3. COCHRANE SISTEMATSKI PREGLEDNI ČLANCI

Sistematski/sustavni pregledni članci danas se smatraju dijelom relevantne znanstvene i

stručne literature koja postaje neizostavni dio svakodnevne medicinske prakse i važan element
u donošenju odluka. Ključni dio Cochrane biblioteke je Cochrane baza sistematskih/sustavnih
pregleda, zbirka pregleda i protokola pregleda. Sistematski pregledni rad je naučni rad koji
temeljem sistematske i strogo definisane metodologije pretrage, odabira i analize dostupnih
naučnih dokaza daje odgovor na tačno definisano naučno pitanje. Radi se o posebnom obliku
istraživanja aktuelne dostupne literature u kojem se sistematskom pretragom relevantnih
medicinskih baza, pažljivim odabirom naučnih radova i statističkom analizom njihovih
rezultata dolazi do zaključaka koji predstavljaju objektivan dokaz primjenjiv u svakodnevnoj
praksi. Sistematski pregledni rad daje konačnu informaciju temeljenu na dokazima čija
primjena u kliničkoj praksi ima adekvatnu težinu.

Ovaj tip naučnog istraživanja razlikuje se od opisnog pregleda, koji autoru obično pruža
informacije na osnovu raspoložive literature, obogaćene iskustvom stručnjaka koji ovo radi.
Takvi radovi obično pružaju širok pregled aktuelnih događaja u određenoj naučnoj oblasti, ali
su često predmet pristrasnosti pri odabiru i često ne uključuju metodologiju za pretraživanje,
utvrđivanje i analizu dostupnih dokaza za autora. Opisni pregledi ne uključuju sistematski
pregled literature, fokusirajući se na literaturu određenog područja koju je autor uspio pronaći
i navesti statističku značajnost djela koja su prethodno provedena. Radovi sistematskog
pregleda sadrže prethodno definiranu strategiju za smanjenje pristrasnosti ili grešaka,
statističku analizu (meta-analizu) i veličinu učinka.

U sistematskom preglednom radu uzimaju se relevantne kliničke studije odabrane

sistematskom pretragom literature i metodološki adekvatnom analizom radova donosi se
zaključak o tome koja je metoda bolja. Cochrane sistematski pregledni radovi zahtijevaju
temeljitu i objektivnu pretraživačku strategiju, što je jedna od glavnih razlika u odnosu na
opisne pregledne radove22.

22
Nadarević, T., Giljača, V., Miletić, D., & Štimac, D. (2017). Presentation and development of Cochrane
systematic review of interventions. Medicina Fluminensis: Medicina Fluminensis, 53(4), 439-447.
9
3.1. Razvoj Cochrane sistematskih preglednih članaka

Sistematski pregledni rad Cochrane razvija se u nekoliko koraka:

1. formulacija pitanja,
2. odabir Cochrane skupine,
3. registracija naslova,
4. izrada i objava protokola te
5. izrada, objava i održavanje sistematskog preglednog rada.

Prvi korak u razvoju Cochraneovog sistematskog pregleda je postavljanje naučnog pitanja.

Precizno definisan i ciljan rad počinje sa dobro postavljenim pitanjem. Za pomoć pri izradi
naučnog pitanja koristi se engleski akronim PICOS (Učesnici, Intervencije, Poređenja, Ishodi,
Studija). Potrebno je identifikovati učesnike, odnosno ciljnu populaciju studije. Nakon toga
moramo definisati intervenciju koju želimo ispitati, kao što su lijek, uređaj ili usluga. Zatim se
određuje standard s kojim se upoređuje odabrana intervencija. Važno je odlučiti koje rezultate
želimo pratiti, te prepoznati prednosti i nedostatke odabrane intervencije. Konačno, određuje
se vrsta studije koja će biti prikladna za uključivanje u analizu. U većini slučajeva to je
randomizirana klinička studija23.

3.2. Cochrane sistematski pregledni članak

Cochrane pregledni članak ili Cochrane sistematski pregledni članak  je usmjeren na određeno
zdravstveno pitanje kao na primjer "Mogu li antibiotici ublažiti simptome prehlade?“ te
ispituje postojeća istraživanja na zadanu temu kako bi se utvrdilo da li je liječenje učinkovito.
Sakupe se istraživanja na tu temu, ocjenjuju korištenjem zadanih kriterija te se sintetiziraju u
jedinstveni izviještaj kojim se predočavaju dokazi najviše kvalitete. Cochrane sistematski
pregledi koriste dokaze kako bi pouzdano utvrdili koje intervencije su učinkovite te opisali
koristi i štetnosti (ili nedostatak dokaza) za više od 5100 zdravstvenih pitanja. Cochrane
sistematski pregledi se koriste za sastavljanje smjernica kliničke prakse i pravdanje novih
studija, ali i pomažu ljudima u donošenju informisanih odluka o zdravstvenoj njezi.

23
Nadarević, T., Giljača, V., Miletić, D., & Štimac, D. (2017). Presentation and development of Cochrane
systematic review of interventions. Medicina Fluminensis: Medicina Fluminensis, 53(4), 439-447.
10
Cochrane sistematski pregledi su prepoznati kao zlatni standard zdravstvene njege utemeljene
na dokazima jer:

 ne zavise od komercijalnih interesa (Cochrane ne prihvata komercijalno finansiranje

ili finansiranje u sukobu interesa)
 uzimaju u obzir širok raspon izvora za smanjivanje sistematskih odstupanja
 koriste sistematske i rigorozne metode pretraživanja, analiziranja i sintetiziranja
dokaza
 uključuju perspektivu korisnika u procesu odabira teme sistematskog pregleda i
pisanju sažetaka na jednostavnom jeziku
 ažuriraju se svake dvije godine24.

3.3. Autori Cochrane sistematskih preglednih članaka

Cochrane sistematske preglede izrađuju najmanje dva autora, a često je potrebno i više autora.
Timovi koji izrađuju Cochrane sistematski pregled treba da se sastoje od autora sa različitim
vještinama, znanjem i naučnim iskustvom, kako bi završili kvalitetan Cochrane sistemski
pregled koji zadovoljava visoke Cochrane kriterijume. Ove vještine i iskustva uključuju:

 znanje o području medicine koje se obrađuje u sistematskom pregledu;

 osnovno znanje o naučnoj metodologiji izrade sistematskih pregleda (uključujući
oblikovanje istraživačkog pitanja, kriterija uključenja, pretraživanje literature,
procjena rizika od pristranosti);
 osnovno statističko znanje kako bi se izvadili prikladni podaci, napravile meta-analize,
protumačili i raspravili rezultati;
 mogućnost pisanja znanstvenog rada na standardnom engleskom jeziku;
 svaki tim treba imati kontakt-osobu koja upravlja timom i vodi tim prema završenju
pregleda literature.

Osim toga, svi autori Cochrane sistematskih pregleda bi trebali:

 pristupiti izradi sistemaskog pregleda koristeći rigoroznu Cochraneovuo metodologiju,

biti objektivni i izbjegavati bilo kakav sukob interesa;
24
Cochrane Hrvatska. https://croatia.cochrane.org Pritup: 08.05.2019.
11
  pristupiti izradi sistematskog pregleda na detaljan, sistematski i metodičan način;
 slijediti savjete i uputstva Cochraneovog priručinika za izradu sistematskog pregleda,
pri čemu valja uzeti u obzir i posebna uputstva pojedinih Cochraneovih uredničkih
skupina.

Potreban je tim ljudi za izradu Cochrane sistematskog preglednog članka u kojem je svaki
član tima stručnjak za svoje područje. Knjižničari pomažu u pronalaženju istraživanja,
statističari pomažu u odabiru i provođenju prikladnih statističkih testova, a stručnjaci za
metodologiju pružaju savjete za interpretaciju rezultata. Urednici i recenzenti ocjenjuju
pregledni članak kako bi osigurali njegovu visoku kvalitetu prije objavljivanja. Podršku timu
pruža njihova Cochrane urednička skupina, a osim toga imaju pristup online edukacijskim
modulima te mogu s mrežnih stranica preuzeti Cochrane priručnik za autore25. 

3.4. Cochrane protokol

Cochrane protokol predstavlja plan za izradu sistematskog preglednog članka. Smatra se

predložkom izrade preglednog rada i njegovim naknadnim održavanjem u cilju smanjenja
sistemskih grešaka i osiguravanja transparentnosti. Protokol opisuje medicinski problem
(bolest ili stanje), intervenciju ili dijagnostički test, ciljeve rada, kriterijume za uključivanje i
isključivanje, metode pretraživanja literature, analizu podataka, procjenu kvalitete studije i
statističku analizu podataka. Jednostavno rečeno, protokol detaljno opisuje metodologiju koja
će se koristiti prilikom izrade sistematskog preglednog članka. Cochrane protokoli, a kasnije i
sustavni pregledni rad, izrađuju se u kompjutorskom programu Review Manager 5
(RevMan5) i imaju unaprijed strogo definisan format za jasno i tačno izvještavanje rezultata,
brzo pronalaženje bitnih informacija i jednostavno elektronsko objavljivanje. Takav rad je
složen i podložan brojnim analizama i kritikama. Da bi se smanjila sistemska greška, ove
kritike bi trebale biti usmjerene na samu metodologiju bez utjecaja na rezultate studije. Dobro
poznati rezultati studije mogu uticati na definisanje naučnih pitanja, kriterijume za
uključivanje i isključivanje i izbor referentnih standarda26.

25
Cochrane Hrvatska. https://croatia.cochrane.org Pritup: 08.05.2019.
26
Nadarević, T., Giljača, V., Miletić, D., & Štimac, D. (2017). Presentation and development of Cochrane
systematic review of interventions. Medicina Fluminensis: Medicina Fluminensis, 53(4), 439-447.
12
Stoga objava protokola sistematskog preglednog rada prije znanja o dostupnim studijama
smanjuje mogućnost sistematske greške od strane autora, promoviše transparentnost
metodologije, smanjuje mogućnost dupliciranja i omogućava recenziju planiranih metoda 27.
Iako bi studija trebala strogo slijediti protokol, ponekad su potrebne izmjene protokola.
Promjena protokola može se uporediti sa onom u randomizovanim kliničkim ispitivanjima
gdje je promjena neophodna zbog problema prikupljanja učesnika i podataka ili neočekivanih
događaja. U ovom slučaju, promjena je opravdana, ali ne bi trebala utjecati na ishod same
studije28. Nakon prihvatanja protokola, rad se objavljuje u Cochrane biblioteci, tj. u Cochrane
bazi podataka sistematskih pregleda.

27
Richard, J., Light, R., & Pillemer, D. B. (1984). Summing up. Harvard University Press.
28
Green, S., & Higgins, J. P. (2008). Preparing a Cochrane review. Cochrane Handbook for Systematic Reviews
of Interventions: Cochrane Book Series, 11-30.
13
ZAKLJUČAK

Živimo u dobu moderne medicine gdje se sve više koristi paradigma „medicina temeljena na
dokazima“. Ovaj relativno nov model rada podrazumijeva primjenu najkvalitetnijih dostupnih
znanstvenih dokaza, kao i poštovanje stavova i želja pacijenata, te iskustvo zdravstvenog
djelatnika prilikom donošenja odluka u zdravstvu. Cochraneova je vizija i misija pružiti
donositeljima odluka u zdravstvu jedan moćni alat – najkvalitetnije znanstvene dokaze – kako
bi svi mogli donijeti podjednako informirane odluke.

Cochrane sistematskim preglednim radovima uspješno se pretražuju, sistematiziraju i

analiziraju medicinske informacije na temelju kojih se donosi relevantan zaključak donesen
na utemeljenim znanstvenim činjenicama. Zahvaljujući Cochrane kolaboraciji i njihovim
sistematskim preglednim radovima današnji liječnik sa sigurnošću se može osloniti na
relevantni znanstveni dokaz o tome koji je lijek, intervencija ili pristup potreban pacijentu i
koje će terapijske protokole slijediti u njegovom liječenju.

Kolaboracija je formalno pokrenuta u oktobru 1993. godine, a neprofitna organizacija je

registrovana u Ujedinjenom Kraljevstvu. Članovi Cochrane kolaboracije su organizovani u
pet skupina, i to: Cochrane uredničke skupine za pregledne članke, Cochrane centara i
ogranaka koji podržavaju Cochrane saradnike i njihove aktivnosti, skupine za metode koje
razvijaju nove metodologije za Cochrane sistemske pregledne članke, mreže koje se
fokusiraju na druge dimenzije zdravstvene njege osim konkretnih zdravstvenih problema,
mreže korisnika. Cilj Cochrane kolaboracije je izgradnja učinkovite, održive, raznolike i
transparentne međunarodne organizacije, koja se temelji na učinkovitom korištenju
entuzijazma i vještini svojih saradnika. Rad Cochrane kolaboracije podržan je setom od 10
ključnih principa među kojima su: kolaboracija, entuzijazam pojedinaca, izbjegavanje
duplikacije, smanjenje otklona, obnavljanje, relevantnost, dostupnost, trajno poboljšanje
kvalitete, kontinuitet, te uključivanje što većeg broja ljudi.

Postoje 53 uredničke skupine, a svaka je posvećena različitom zdravstvenom području. U

okviru Cochrane kolaboracije postoje organizacione podjedinice, kao što su metodne grupe.
Ima ih 16, a njihov cilj je da razviju i unaprijede metodologiju istraživanja kako bi postigli
najviši kvalitet objavljenih radova. Godine 2010., prvi koordinator postojećih metodnih grupa
postao je Jackie Chandler. Cochrane korisnik je svako ko koristi zdravstvenu njegu, kao što su
pacijenti i porodice pacijenata. Cochrane mreža korisnika postoji kako bi podržala korisnike u

14
njihovom doprinosu i osiguravanju perspektive Cochraneu. Cochrane kolaboracija se danas
sastoji od oko 37.000 volontera iz 130 zemalja svijeta, čiji je cilj omogućiti dostupnima
znanstvene informacije koje su neovisne o sponzorskim istraživanjima i sukobu interesa.

Prema podacima Svjetske banke, Bosna i Hercegovina spada u zemlje s višim srednjim
dohotkom, te stoga nema pravo besplatnog pristupa Cochrane biblioteci. Zdravstveni radnici i
korisnici u Bosni i Hercegovini mogu pregledavati mrežnu stranicu Cochrane biblioteke te
steći uvid u njen sadržaj, no ne mogu pristupiti cijelim člancima.

Glavni proizvod Cochrane kolaboracije je Cochrane biblioteka koju objavljuje izdavačka

firma John Wiley and Sons i predstavlja skup baza podataka koji sadrže visokokvalitetne
dokaze u medicini. Dostupna je online od 1996. godine. U baze podataka Cochrane
biblioteke ubrajamo sljedeće: Cochrane Database of Systematic Reviews (CDSR), The
Database of Abstracts of Reviews of Effects (DARE), The Cochrane Central Register of
Controlled Trials (CENTRAL), The Cochrane Methodology Register, The NHS Economic
Evaluation Database (NHS EED), Health Technology Assessment Database (HTA). Faktor
utjecaja za Cochrane Database of Systematic Reviews za 2017. godinu iznosi 6,754 i svrstava
je među najbolje časopise u kategoriji Medicine, General and Internal. U proizvode
Cochraneove biblioteke ubrajamo: audio-sažetke odabranih Cochraneovih sistematskih
pregleda, Cochraneov časopisni klub, Cochraneove sažetke, Introductory Guide by the
Australasian Cochrane Centre, te E-module za samostalno učenje.

Ključni dio Cochrane biblioteke je Cochrane baza sistematskih pregleda, zbirka pregleda i
protokola pregleda. Sistematski pregledni rad je naučni rad koji temeljem sistematske i strogo
definisane metodologije pretrage, odabira i analize dostupnih naučnih dokaza daje odgovor na
tačno definisano naučno pitanje. Sistematski pregledni rad Cochrane razvija se u nekoliko
koraka: formulacija pitanja, odabir Cochrane skupine, registracija naslova, izrada i objava
protokola te izrada, objava i održavanje sistematskog preglednog rada. Cochrane pregledni
članak ili Cochrane sistematski pregledni članak je usmjeren na određeno zdravstveno
pitanje, te ispituje postojeća istraživanja na zadanu temu kako bi se utvrdilo da li je liječenje
učinkovito.

Protokol detaljno opisuje metodologiju koja će se koristiti prilikom izrade sistematskog

preglednog članka. Iako bi studija trebala strogo slijediti protokol, ponekad su potrebne
izmjene protokola. Nekada promjena može biti opravdana, ali onq ne bi trebala utjecati na
ishod same studije. Nakon prihvatanja protokola, rad se objavljuje u Cochrane biblioteci, tj. u

15
Cochrane bazi podataka sistematskih pregleda. Konačno, praktičnom upotrebom rezultata
Cochrane sistematskih preglednih radova praktikujemo medicinu temeljenu na dokazima.

LITERATURA

1. Cesario, S., Morin, K., & Santa‐Donato, A. (2002). Evaluating the level of evidence of
qualitative research. Journal of Obstetric, Gynecologic, & Neonatal Nursing, 31(6), 708-
714.
2. Cochrane Bosna i Hercegovina. https://bih.cochrane.org/news/cochrane-bosna-i-hercegovina,
pristup: 08.05.2019.
3. Cochrane Hrvatska. https://croatia.cochrane.org Pritup: 08.05.2019.
4. Collaboration TC. www.cochrane.org. Pristup: 07.05.2019.
5. Green, S., & Higgins, J. P. (2008). Preparing a Cochrane review. Cochrane Handbook for
Systematic Reviews of Interventions: Cochrane Book Series, 11-30.
6. Grimshaw, J. M., Santesso, N., Cumpston, M., Mayhew, A., & McGowan, J. (2006).
Knowledge for knowledge translation: the role of the Cochrane Collaboration. Journal of
Continuing Education in the Health Professions, 26(1), 55-62.
7. Higgins, J. P., Green, S. E., & Collaboration, C. (2008). Cochrane handbook for
systematic reviews of interventions: Wiley Online Library.
8. Koperny, M., Lesniak, W., Jankowski, M., & Bala, M. (2016). The Cochrane
collaboration: the role in the evolution of evidence-based medicine and development of
cooperation in Poland. Przegl Epidemiol, 70(3), 508-520.
9. McKenzie, J. E., Salanti, G., Lewis, S. C., & Altman, D. G. (2013). Meta-analysis and the
Cochrane collaboration: 20 years of the Cochrane Statistical Methods Group. Systematic
reviews, 2(1), 80.
10. Nadarević, T., Giljača, V., Miletić, D., & Štimac, D. (2017). Presentation and
development of Cochrane systematic review of interventions. Medicina Fluminensis:
Medicina Fluminensis, 53(4), 439-447.
11. National Center for the Dissemination of Disability Research. (2010). The Cochrane
Collaboration: A valuable knowledge translation resource. FOCUS Technical Brief (29).
Austin, TX: SEDL, Author.
12. Poropat, G., Marušić, M., & Štimac, D. (2017). Sustavno pretraživanje baza
podataka. Medicina Fluminensis: Medicina Fluminensis, 53(4), 454-460.
13. Puljak, L., & Rako, D. (2009). Unapređenje medicinske prakse u Hrvatskoj pomoću
Cochrane kolaboracije. Biochemia medica: Biochemia medica, 19(3), 260-265.
16
14. Richard, J., Light, R., & Pillemer, D. B. (1984). Summing up. Harvard University Press.
15. Veinović, M., & Šimić, G. (2007). Uvod u baze podataka. Fakultet za finansijski
menadžment i osiguranje.
16. Stavrou, A., Challoumas, D., & Dimitrakakis, G. (2013). Archibald Cochrane (1909–
1988): the father of evidence-based medicine. Interactive cardiovascular and thoracic
surgery, 18(1), 121-124.
17. Štimac, D., Lončarić, A., & Poropat, G. (2017). Cochrane collaboration: history and
development. Medicina Fluminensis: Medicina Fluminensis, 53(4), 404-409.
18. Što je Cochrane? https://bih.cochrane.org/news/%C5%A1to-je-cochrane-0 Pristup: 08.05.
2019.

17