Rješenja

1. Dopuni rečenice.
Sudionici u komunikacijskom procesu su govornik (pošiljatelj poruke) i slušatelj
(primatelj poruke). Put kojim poruka ide od govornika do slušatelja zove se
komunikacijski kanal. Smetnje do kojih dolazi na tom putu zovu se buka u
komunikacijskom kanalu.
2. Jezični znak je izraz + sadržaj. Narav jezičnoga znaka pokazuje se trokutom:
predmet

izraz sadržaj
2. Napiši foneme za grafeme: dž, đ, j, lj, nj. Napisati odgovarajuće znakove prema
znakovima u udžbeniku.
3. Na primjeru riječi Ana i Anka objasni alofon. Glasovi n u Ana i n u Anka različito se
izgovaraju zbog okolnih glasova. Glasovna razlika uvjetovana mjestom, pozicijom u
riječi zove se alofon.
4. Napiši definiciju:
a) fonema najmanja jezična jedinica koja nema svoje značenje, ali ima razlikovnu
funkciju
b) fonologije znanstvena disciplina koja proučava foneme
c) fonetike znanstvena disciplina koja proučava akustična i artikulacijska svojstva
glasova
d) alofona glasovna razlika uvjetovana mjestom, pozicijom u riječi
5. Riječi mast, kost stavi u fonološku opreku. mast: tast; kost: gost
6. Na primjeru objasni samoglasni, slogotvorni r. Samoglasni, slogotvorni r je r koji u
slogu ima funkciju samoglasnika i nositelj je sloga.
7. Navedi zvučne i bezvučne suglasnike.
Zvučni: b, d, g, dž, đ, z, ž ; bezvučni: p, t, k, č, ć, s, š, f, c, h
8. Komparativ pridjeva blag, mlad, ljut glasi blaži, mlađi, ljući .
U tim je primjerima došlo do glasovne promjene zato što g+j> ž (blaži), d+j>đ (mlađi),
t+j>ć (ljući).
9. Prema pravilima o palatalizaciji mijenjaju se glasovi k, g, h ispred e
u glasove č, ž, š, npr. vojnik + e > vojniče, bubreg + e > bubreže, duh + e > duše.
10. U riječi tečem došlo je do glasovne promjene palatalizacije zato što
3. l. mn. prezenta glasi teku, a u riječi mičem do glasovne promjene jotacije
zato što 3. lice množine glasi miču.
11. Genitiv jednine imenica čitalac i mislilac glasi čitaoca, mislioca. U tim je
primjerima došlo do glasovne promjene vokalizacije zato što se l promijenilo u o.
12. Odredi glasovne promjene.
bogataš + ski > bogatašški > bogataški (jednačenje po mjestu tvorbe, gubljenje
suglasnika)
talac G jd. taoca, vokalizacija
prah + ina > prašina, palatalizacija
raz + čupati > rasčupati > raščupati, jednačenje po zvučnosti, jednačenje po mjestu
tvorbe
dimnjak N mn. dimnjaci, sibilarizacija
sestra G mn. sestara, nepostojani a
pod + hodnik > pothodnik, jednačenje po zvučnosti 13.
Objasni jednačenje po zvučnosti na primjeru riječi:
naruč + benica > narudžbenica, bezvučni suglasnik ispred zvučnost prelazi u zvučni
slad + ka > slatka, zvučni suglasnik ispred bezvučnog prelazi u bezvučni
14. U riječi dršćem došlo je do glasovne promjene jednačenja po mjestu tvorbe zato
što je h ispred ć prešlo u š
15. Napiši ispravno i odredi glasovnu promjenu. stan
+ beni > stambeni, jednačenje po mjestu tvorbe
zelen + bać > zelembać, jednačenje po mjestu tvorbe
voden + buba > vodenbuba (n + b, p ne prelazi u m jer se radi o složenici), to je jedno
od pravila jednačenja po mjestu tvorbe
crven + perka > crvenperka (n + b, p ne prelazi u m jer se radi o složenici), to je jedno
od pravila jednačenja po mjestu tvorbe