HRVATSKA NORMA tes:91.10020 HRN 1128 fro dane, Fstop 207 \ijvene Hed: beton, smjetrice, specitkacie, svolstva, proizvedna sukladnost Beton — Smjernice za primjenu norme HRN EN 206-1 Concrete — Guidelines for the implementation of HRN EN 206-4 Roferenajshi broj: HRN 1128:2007 br Sa LYZA\ terastaavatan nome ss Csiandargecs seule Zabranjeno je umoZavanje hvatskthnowna il nfhov delveStranica 2 HRN 1126:2007 Predgovor Uvod 1 2 3 32 44 BA B14 52 5.24 5.22 523 5.23.4 525 5254 63 54. 544 55 55.3 64 73 74 a2 B24 8244 8212 8213 93 98 99 Sadrzaj Podrudje primjene Upucivanje na druge norme.. Definicije, simbol i skraéenice .. Simboli i skraéenice. : 5 Razredba.. ci Razredi izlozenosti ovisno o djelovanju okolisa 6 Zahtjevi za boton i postupci verifikacije.. = 8 Osnovni zahtjevi za sastavne materiale 8 Voda za izradu betona 8 Osnovni zantievi za sastav betona 8 Opéenito - 8 lebor cementa 9 Uporaba agregata 9 Opéenito . 9 Uporaba mineralnin dodataka 9 Opéenito . 9 Zahtjevi vezani uz razrede izlozenosti 9 Zahtjevi za svjezi beton.. 2 10 Maksimaina velitina zma agregata 10 Zahtjevi za oévrsnuli beton ncn z 12 Vodonepropusnost 12 Specifikacije betona Specifikacije normiranog betona zadanog sastava 13 Isporuka svjeZeg betona... rT nuit, Otpremnica za gotov (tvomitki proizveden) beton..... a 13 Konzistencija po isporuci. eee - 13 Kontrola sukladnosti i kriteriji sukladnosti. ssn Kontrola sukladnosti projektiranog betona on... . . 4 Kontrola sukladnosti tlatne évrstoée 14 Opéenito “ “ 14 Plan uzorkovanja |ispitivanja 14 Kriteriji suktadnosti tlaéne évrsto¢e ....... si z 4 Kontrola proizvodnie.. i Zapisani podaci kontrole proizvodinie i drugi dokument “ 15 Osobije, oprema i instalacie.. 7 15 Postupc! kontrole proizvodnje, 2 cat . 16Stranica 3 RN 1126:2007 10 Vrednovanje sukladnost 40.4 Opéenito : : 16 102 Ocjenjivanje, pracenje i certifkacija kontrole proizvodnie one Dodatak L (normativni) Optimaina podrugja granulometrijskog sastava agregata u betonu. Dodatak M (normativni) Postupak ispitivanja otpornosti betona na habanje (Bohmoov postupak).. woSteanica 4 HRN 1128-2007 Predgovor vu je hrvatsku norm izdao na temelu Clanka 9. Zakona © normizacji(,Narodne novine’, br, 163/2003) Hivaiski zaved za nore. Tekst hrvatske norme HRN 1128:2007 pripremio je tehniki odbor HZN/TO 74, Beton Hrvatskoga zavoda za norme Uvod Europska norma EN 206-1:2000 zajedno s amandmanima A1:2004 i A2.2005 prihvatena u Republici Hrvatsko} kao hrvatska norma HRN EN 206-1, Baton ~ 1. dio: Specifkacie, svojstva, proizvodnja i sukladinost namijenje- na je za primjenu u razligitim klimatskim i geografskim uvjetima, za razliéite razine sigumost i utvrdenu praksu u Europi, Norma depusta primjenu nacionalnih norma kada opéa rjesenja dana u normi HRN EN 206-1 risu primjenjiva. Stoga je tehnicki odbor HZN/TO 71, Beton, pripremio hrvatsku normu HRN 1128, Beton — Smjem- Ge za primjenu norme HRN EN 206-1 koja se temeli na normi HRN EN 206-1 i primjenjuje se zajedno s tom normom. Norma HRN 1128 sadréi dodatne nacionalne zahtjeve na temellu klimatskih i geografskin uvjeta, ra- Zine sigumnosti i utvidene prakse u Republici Hrvatsko U ovo) se normi primjenjuju isto obrojéivanje i nasiovi to&aka kao i u normi HRN EN 206-1. Radi fakse prim- jene naznake odstupanja od norme HRN EN 206-1 (npr. dodatni tekst, zamjene, brisanje), istaknute su teks- tom pisanim kosim slovima na Ijevo] strani stranice norme, a novi su izrigaji dani na desnoj strani stranice. Tablice u ovo} hrvatskoj normi obrojéane su arapskim brojevima potevsi od 1, a ispred brojéane oznake stavijena je oznaka NStronica 5 HRN 1128-2007 1 Podruéje primjene Ova hrvatska norma sadréi pravila i smjernice koje se upetrebjavaju pri primjeni norme HRN EN 206-1, Beton 1. dio: Speciikacia, svojsiva, proizvodnja i suktadnost. (Qvom se normom: — poboljsava razina zastite betona, koja proiziazi iz nacionalnih klimatskih i geografskih uyjeta = navode nacionalne norme ili postupe! isptivanja koje HRN EN 208-1 prediage kad nema europskih norma — specificiraju postupsi ispitivanja i kriteriji sukladnosti za neka syojstva betona kad nisu navedeni iline postoje — dajy upute za ispunjenje nekih zahijeva norme HRN EN 206-1 — ¢uvaju odredeni tradicionalni nacionalni zahtjevii preporuke za proizvodnju betona 2 Upuéivanje na druge norme Uz norme navedene u 2. tock nome HRN EN 206-1 dodaje se i sliedeca: HRN CEN/TR 18177, ‘spitivanje ofpomosti betona na smrzavanje i odmrza- vanje ~ Ostecenje unutarnje strukture (CEN/TR 1177:2008) 3 Definicije, simboli i skraéenice 3.2 Simbolii skracenice Dodaj se sijededi simboti XM = razred kerozije prouzrogene habanjem VDP - razred vodonepropusnosti M_ = razred otpornosti na smrzavanje MS = razred olpornosti na smrzavanje i soliza odmrzavanjeSvanica 8 HRN 1128:2007 4 Razredba 41 Razredi izlozenosti ovisno o djelovanju Ultablici norme HRN EN 206-1 dodsje se 7. redak: Tablica 4 = Raz1 okolisa redi izloZenosti ‘Oznaka Obavijesni primjori moguée pojave razreda Opis choline razteda izlozenosti 1 Nema rizika korozije 2a beton bez armature ili ugradenog metal: Sve izlozenosti gdje nema smrzavania, abrazile x0 | li kemijskog djelovania Za beton s armaturom ili ugradenim metaiom: | Beton unutar gradevine s vilo niskom viagnosti 2raka ‘tio suo. 2 Korozija uzrokovana karbonatizacijom kako sled ‘mogu uzet kao retieks onin v oko U tim sluéajevima svrstavank baler izmedu betona i okoin. ada je beton s armaturom ii drugim ugradenim metalom izlozen zraku i viazi, ilozenast treba svistali u razrede NAPOMENA Uvjetl vlaznostt otnose se na one u betonu zaétanog sloja ameture ili ugraéenog metala, ali se u mnogo slutsjeva jeu razrede okeline maze biti adekvaino, To nie sucal kad postal, Beton unutar gradevina s niskom vlagom zraka x1 | Suha li stalno viazna Boton stalno u vodi Povrsina betona iziozena dugotrajnom dodiru s vodom x2 | Viaina, jede suha Mnogt tomelj Beton unutar gradevina s umjerenom ii visokom x3. | Umjerene viaina wisest oiakal Vanjski beton zastien od ki8e | so vad Povigina betona u dodiru s vodom, ali ne kao u razredu X04 | lamjeriéno vlna | suha (adenine 3 Korozija uzrokovana kloridima koji nisu lz mora odmrzavanje, Koj nisu iz mora, razrede izlozenosti treba sur NAPOMENA Za uvetevistnost pagleda| 2. do eve tables Kada je beton, koji sadi2i armaturu if drug) ugradeni metal, u dodiru s vodom koja sadrdi kloride, ukjuéjuél soli za slat koko sie X01 _[ Umjereno viaina Poursina betona izlozena kiovidima iz 2raka x02 | Viagna, sede suha Plivalisia Beton izlozen olpadnii industijskim vodama koje sadrze kloride X03__| lzmjenino vlazna i suka Dijelovi mostova izlozeni prskanju s kloridima Kolnici Parkiralista Tablica 1 (nastavija se)HRN 1128 2007 Tablica 4 (nastavak) foznek® | opis okoline (Dbavjesni primjeri moguée pojave razreda_|OP razreda izlozenosti 4 Korozija uzrokovana kloridima iz morske vode iKada je beton koji sadi2i armaturu il drugi ugradeni metal u dodivu s kloridima iz morske vode ik solima iz mora noSenim zrakom, razrede Izlozenost reba razredovali kako slijedi xe1_|laszena soln iz taka ane urevnom | konsiakoje zu orl na cba XS2_| Stahno uoniene Djstow konstukeje umons XS5__| Zona ple ioseke zona zapuativanja | Dijelw konstkee u meu 5 _Koroajauzvokovana smrzavanjom odnrzavanjom a libozsollzaodmmzavanie ‘ada je beton izlozen znacainam djelovanju smrzavanja i admrzavanja u vlaznom stanju, razrede izlozenosti treba surstall kako sled: way | Uapleanngaitnnst aloierastion Verikalne powsine belona ziozane Kl smrzavari ve2__| Unierenazasitonostvedom sa olnaza | Vetkalne powsine beta cestownin konsrukoia ocrmavane Uotene stvzavanju sli za odmvaavare ie rake a | eetteals noe writin bern Horzonain povsine betona alefone ki snzavaiu Cestovne mostowne Kohiéke pote edene salina za xFA Visoka zasi¢enost vodom sa solima za cdmrzavanie taimrzavane h morskom vodom Povrdine betona iztotene prskanj sla i smrzavanja Zona vateria more ofena simrzavan @__Kemieka woroia iKada je beton iziozen kemijskor djelovanju koje se javjaiz prrodnog tla | podzemne vode kako je dano u tablici2, razrede Izlodenosti treba svrstati kako dole sled). Svistavanje morske vode u razrede ovisi o geografsko) lokaCj), pa treba primijenii razyrstavanje vrjedeée na mjestu uporabe betona, NAPOMENA — Speoiaina studija moze trebali za uturivanje relevantne izloZenostl u slucajevima: = ograniéenja izvan tablice 2; ~ drugih agresivnin kemikalja; ~ kemijski zagadene podzerne vode; = visoke brzine vode u kombinacils komikalljama iz tablice 2. Lagano kemijski agresivna okolina XA1_| prema tabi 2 Unjereno Kemi! agresima okotina | ae prema tablici 2 \Vrio kemnijski agresivna okolina | XAS | prema tabiici2 7 Korozija prouzroéena habanjom ‘Kad je povrdina balona i2lozena mehanitkom habanju razrede iziozenosti treba svrstati kako sljedi XMM | Umjereno habanje romaine povréine za vozila s pneumaiskim kotadima Prometne povrSine za vezila s punim gumenim kotagima, Je, | Ubohebenie 2a lako iteéko promelno opteratenie | za bri protok vode Prometne povrdine za viluSkare s plastienim kotatima, za 043 | Velo jako habanje ‘lo te8ko prometno opteretenje i za brzi protok vode koja nosi pjesek‘stranica § HRN 1128:2007 5 Zahtjevi za beton i postupci verifikacije 5.1 Osnovni zahtjevi za sastavne materijale 5.1.4 Voda za izradu betona Postojedi ts ist zamjenjuje se sa sljedecim: Voda ne smije sadrzavati sastojke koji nepovolino utjeéu na oévr8éivanie i svojsiva betona ii na svojstva armature. Pouzdano pitka voda uporabiva je 2a izradu betona i ne treba ju ispitivat Uporabivost vade iz lokalnih izvora treba prema normi HRN EN 1008 doka- zati ispitivanjima, koja u sluéaju sumnje u promjenu kolicine stetnih tvari tre- ba u vrijeme oéekivanih promjena ponavijai 5.2 Osnovni zahtjovi za sastav betona 5.24 Opéenito Dodajo se éetviti odlomak: Za normirani beton zadanog sastava treba primijeniti sedece — koligina cementa CEM | ili CEM Il razreda tlatne évrstoce 32,6 u betonu konzistencije $3, VOP2, C2 ili F3 prema tovki 4.2.1 norme HRN EN 206-1 s najveéim zmom agregata 32 mm ne smije biti manja od koliéine navedene u tablici N.1 Tablica N.1 —Najmanja koligina cementa u normiranom betonu zadanog sastava Basic ata ata ieinacge eonanaeanone ton satan tee bystnde fas kgim? cero 730 cians | 300 1620 20 —koligina cementa iz tablice N.1 mora se poveéati za najmanje: = 10.% ako je najveée zrno agregata 16 mm ~ 20 % ako je najvece zrno agregata 8 mm = 10% ako je konzistencija betona visih razreda od prethodno navedenih = koligina cementa iz tablice N.1 mode se umaniiti za nejvise: = 10 % ako se upotrebljava cement razreda tlatne évrstoce 42,5 — 10 % ako je najvete zrno agregata 63 mm = 10 % ako je konzistencija betona kruéa od prethodno navedene.5.2.2 Izbor cementa Dodaj se drugi i tredi odfomak: 5.2.3 Uporaba agregata 5.2.3.4 Opéenito Dadaje se treci odtomak: Stranica 8 HRN 1126:2007 ‘Zbog opasnosti od karbonizaciiske korozije armature u betonske konstrukcje izlozene agresivnom okolisu razreda XC2, XC3 i XC4, odredenom prema normi HRN EN 206-1, nije dopustena ugradnja betona koji sadréi cemente viste CEI II te glavrih tipova CEM IV i CEM V prema normi HRN EN 197-1 Zbog opasnosti od korozije armature u elementima betonskih konstrukcija s achezijskim prednapinjanjem nije dopustena ugradnja betona Koji sadrée Cemente CEM IWAIB-P/Q, CEM IWAIB-M, CEM IVAiB-W te glavrih tipova CEN Il, CEM IV i CEM V prema normi HRN EN 197-1 Uporabljivost recikliranog agregata treba dokazati poéetnim ispitivanima u skladu s toékam 9.5 i dodatku A norme HRN EN 206-1 6.2.5 Uporaba mineralnih dodataka 5.2.54 Opéenito Dodaje se éetviti odtomak: ‘Ako se mineraini dodaci tipa Il dodalu izravno u beton s cementom koji vee sadréi mineralne dodatke, koncept K-vrijednosti primjenjuje se na njhov bro) uz uvjet da se njihova kompatibilnost prethodno dokaze u skiadu s tot- kom 9 | Dodatkom A norme HRN EN 206-1 6.3 Zahtjevi vezani uz razrede izlozenosti Dodaje se toska 5.3.4 5.3.4 Dodatni zahtjevi za beton izloZen agresivnom djelovanju okoliga XF Beton izloden agresivnom djelovanju okoliga svih razreda XF treba aerirati s koliginom mikropora uvutenog zraka prema tablici N.2, ulvrdenoj prema normi HRN EN 12350-7.‘stranica HRN 11282007 Tablica N.2 ~ Kotigina mikropora uvuéenog zraka Najveéa frekeija agregata Koligina mikropora mm % 32.83 23 16-32 35 16 57, 48 7-10 Beton izlozen agresivnom djelovanjy okoliSa razreda XF1 mora biti otporan na smrzavanje, uturdeno ispitivanjem prema normi HRN CEN/TR 15177 u 50 ciklusa (razred M50), a agresivnom djelovanju okoliga razreda XF3 u 100 ciklusa (razred M100), Pad dinami¢kog modula elastiénosti ne smije biti vedi od 25 &%, Ispitivanja treba provoditi v potetnim isptivanjima i kasnije jedan- put u 6 mjeseci il na svakih 500 m° proizvedenog betona ako se tijekom 6 imjeseci proizvede vie od S00 m® betona sastava uvjetovanog otpornoscu na smrzavanje. Beton izlozen agresivnom djelovanju okoli8a razreda XF2 mora biti otpo- ran na smrzavanje i soli za odmrzavanje, utvrdeno ispitivanjem prema HRN CEN/TS 12390-9 u 28 ciklusa (razred MS28), a agresivnom djelovanja okolisa razreda XF4 u $6 ciklusa (razred MS56). Gubitak na masi ne smije biti veGi od 0,5 kgim® prosjeéno, ni od 1 kg/m’ pojedinaéno. Ispitivanja treba provoditi u poéetnim isptivanjima i kasnije najmanje jedanput u 6 mjeseci i fia svakih 500.m” proizvedenog betona ako se tjekom 6 mjeseci proievede vige od 500 m° betona sastava uvjetovanog olpornoséu na smrzavanje i soli za odmrzavanje. Proiavodaé betona moze ugovorom s ovlaétenom institucijom koja certificira kealitetu proizvodnje betona ispitivanja otpomnosti betona na smrzavanje i na smrzavanje i soli za odmrzavanje zamijenitisptivanjem faktora razmaka mi- ‘kropora uvudenog zraka prema normi HRN EN 480-11. Pri tome faklor raz- maka mikropora ne smije u poéetnim ispitivanjima biti veéi od 0,18, a kasnije ukontroinim ne veti od 0,20. U poéetnim ispitvanjima treba za svaki sastav betona dokazati da beton zadovoljava i kriterj otpornosti smrzavanjem i kri- teri faktora razmaka mikropora 5.4. Zahtjevi za svjezi beton 5.44 — Maksimaina veliina zrna agregata Tekst prvag odlomka zamjonjuje so sijedacim tekstom Ako treba odrediti najvedu veliéinu za agregata u syjezem betonu, treba ju Ijeriti prema norm HRN EN 933-1 i odabrati tako da ne bude veéa od deb- line zastinog sloja betona, od 1/4 kraée stranice popreénog presjeka, od 1/3 dabijine plote ni od 0,8 horizontalnog razmaka sipki armature.Stranica 11 HRN 1128:2007 Dodaje se tocka 5.4.5: SAS Ke ina Gestica manjih od 0,25 mm Da bi se dobila dobra obradivost betona u svjezem stanju i gusta struktura u oévrsnulom stanju beton treba sadrzavati dovolinu koliéinu Gestica, koje cine cement, eventualno mineralni dodaci i testice agregata manje od 0,25 mm, Najmanje potrebne koliGine tih cestica dane su u tabliei N.3. Tablica N.3 ~ Najmanje potrebne koligine éestica ‘manjih od 0,25 mm Tenet aicinswresa | Zaatinak 2s aanion poo mm kglm* kgim® = a a ee ee eat 2 0 eos 0 oa Medutim, koligina Gestica (cementa, moguéih mineralnih dodataka i agregata manjin od 0,125 mm) ne smije biti ni prevelika, ne veéa od vrijednosti danih U tablici N.4 (za obigne betone s najvecim zmom agregata 18 do 63 mm, ra- zreda ilatne évrstoe do C50/60 i LCS50/S5, u agresivnom okoligu XF) iu tablici N.5 (za betone visoke évrsioge s najvecim zmom agregata 16 mm do 63 mm i razredom tlatne évrstoée iznad C50/60 i LC50/5S). Tablica N.4 ~ Najveéa dopustena koligina éestica ‘manjih od 0,125 mm u obiénim betonima Koligina cementa Najveéa dopustena koligina Gestica ‘manjih od 0,425 mm kgim? kgim? $300 400 > 300 460 Tablica N.S ~ Najveéa dopustena koligina éestica manjih od 0,125 mm u betonima visoke évrstoc Koligina cementa Najveéa dopustena koliéina Gestica ‘manjih od 0,428 mm kgim? kgim? <400 500 450 50 2500 600Stranica 12 HRN 1128:2007 Dodaje se totka 5.4.6. Dodaje se tocka 6.4.7. 5.4.6 — Optimalni sastav agregata u betonu U izboru optimainog sastava agregata u betonu treba se pridréavati donjih optimainih podrugja u dodatku 1 norme HRN EN 206-1. Pri tome optimalni sastay moze biti bez jedne ili dvje srednje frakcije. 5.4.7 Zahtjeviza betoniranje pod vodom Konzistencija betona koji se ugraduje pod vodom treba biti mekanoplastiéna (S4 ili F4 prema toéki 4.2.1), vodocementni omjer najvige 0,6, ako nije u ag- resivnom okolisu (XA npr.) i koliéina cementa najmanje 400 kg/m’. Uporaba mineralnih dodataka prema togki 5.2.5 Sastav svjezeg betona treba osigurati gustu strukturu ugradenog betona, ‘odnosno beton treba imati svojsivo samougradivosti 6.5 Zahtjevi za oévrsnuli beton 5.5.3 Vodonepropusnost Tock! §.6.3 dodaje se drugi odlomak: Dodaje se totka 5.5.5: Vodonepropusnost betona, ako se zahtijeva, treba ispitivati prodorom vode pod tlakom prema normi HRN EN 12390-8 na po ti uzorka betona iz iste mjeSavine. Razred vodonepropusnosti (VDP1, VDP2 ili YDP3) treba prema tablici N.7 uvjetovati projektant, ovisno o namjeni i potrebama betonske Kon- strukcije. Ispitivanja treba provoditi u posetnim ispitivanjima i kasnije najma- nje jedanput u Sest mjeseci ili na svakin 500 m* proizvedenog betona, ako se unutar est mjeseci proizvodi vise od 500 m® betona sastava uvjetovanog vodonepropusnoséu Tablica N.7 — Razredi vodonepropusnosti betona Razred Dopuateni prosi vodonepropusnosti prodor vode voPt 50 voP2 30 voPs 18 5.5.5 Otpomost na habanje Ako treba odrediti otpornost betona na habanje prometnim opteresenjem il brzim protokom vode, treba ju utvrditi postupkom brugenja po Bomeu, opi- sanom u dodatku M norme HRN EN 206-1 Beton je otporan na habanje specificiranog razreda prema tablici N.8, ako mu troSenje utvrdeno brugenjem prema navedenom postupku po Bohmeu, u suhom stanju izrazeno u cm/50 cm? nije veée od vrijednosti danih u tablict N.8. Pri ispitivanju otpornosti betona na habanje brugenjem istim postupkom u mokrom stanju kaliéina obruSenog betona smije biti jedanput vecaStranica 13, HRN 1128-2007 Tablica N.8 - Razredi otpornosti betona na habanje Razred otpornostina | Najveéa dopustena koligina obrusenog betona habanje ‘om'/50 cm? xm 24 xm 18 6 — Specifikacije betona 6.4 Specifikacije normiranog betona zadanog sastava Iza prvog odlomka toéke 6.4 dodaje se sliedeéa napomena: NAPOMENA: Ako nije naznateno treba za oznaku betona navest! jos sledece ~razred tlaéne évistode = razred izlozenesti ~nazivnu velitinu najveceg zna agregata “razred konzistencie. 7 Isporuka svjezeg betona 7.3 Otpremnica za gotov (tvorniéki proizveden) beton Dodaje se éetviti odlomak: Ako se na gradilistu, u skladu s to¢kama 7.5 i 9.8 norme HRN EN 206- dodaje superplasiifikator treba u otpremnicu upisali slijedece podatke: ~wiijeme dodavanja — koliginu betona u mijesaici — dodanu vistu i koliginu superplastifixatora — konzistenciju betona prie inakon dodavanja — kod aerianih betona kolitinu zraka nakon dodavanja. 7.5 Konzistencija po isporuci Dodaje se drugi adiomak, ‘Superplestifikator koji se dodaje na gradilistu mora biti kompatibitan s doda- cima koji su veé u betonu i mora ga odobriti proizvodaé betona, Dodavanje mora nadzirali osoba odgovoma za kontrolu kvalitete proizvodnje betona Ukupna koligina unesenag dodatka ne smije biti vega od koligine koju je specificirao proizvodaé.stranica 14 HRN 1126-2007 8 — Kontrola sukladnosti i kriteriji sukladnosti 8.2 Kontrola sukladnosti projektiranog betona 8.24 Kontrola sukladnosti tlaéne évrstoge 8.2.4.1 Opéenito U napomeni iza prvog odlomka dodaje se sliedeci tekst Viste i sastave betona s po 15 | vise ispitanih uzoraka tokom 3 mjeseca ne treba svistavall u porodice. Tekst sedmog odlomka zamjenjuje se sledecin tekstom: Neprekidna proizvodnja postignuta je kad se dobije najmanje 35 rezultata ispitvanja u razdoblju koje ne prelazi G mjeseci 8.2.1.2 Plan uzorkovanja ispitivanja Tekst prvog odlomka nadopunjuje se sijececim tekstom: Za beton visoke évrstoée i lagani beton najmanja uéestalost uzimanja uzora- ka nakon prvih 0 m* mora bit = upoéetno| proizvednji 1/00 m* ili iproiavodini dan. —uneprekidnoj proizvodnji 11200 m* ii 2iproievodni tiedan 8.2.1.3 — Kriteriji sukladnosti tlaéne évrstoée Dodaje se napomena iza drugog odtomka: NAPOMENA: Preklapanje rezultala moze se upotrebljavati samo iznimno, kad rezul- tata nema dovolino za vrednovanie tlatne twrsto¢e odredene kaligine betona proiz- vedene v odtedenom razdoblju. Ako su u ocjeni sukladnostitlaéne évrstote betona potrebljavatirezuttati s preklapanjem, to treba navest Tekst treceg odlomka nadopunjuje se sijedecim tekstom. Za betone visoke évrstoce umjesto kriterja u tablici 14 norme HRN EN 206-1 ‘moraju se primijeniti kriterji ~ za potetnu proizvodnju: kriter 1: fw Le + 5 kriterij2: fy Eha~S — za neprekidnu proizvodnju kriterij 1: fu Bhs + 148 7 25,0 Nmme krterj 2: f, = 0.9,f6 U tablic! 14 u rethu Neprekidina (stalna) proizvodnja’, u 3. stupcu ,Kniteri 1” dodaje se uz postojedi i sliedect zahtjev: 22 3,0 Nimmé Zadnji redak prvog stupca tablice 15 zamjenjuje se sjedecim zahijevom: bdo 1426. +3,0stranica 15 IRN 1726:2007 Dodaje se togka 8.2.4 8.2.4 Kontrola sukladnosti ostalih svojstava — vodonepropusnost prematocki 5.5.3 —otpornost na smrzavanje prematocki «5.3.4 = otpornost na smrzavanje i soli za odmrzavanje prema tocki 5.3.4 = otpornost na habanje prematoski 5.5.4 9 Kontrola proizvodnje 9.3 Zapisani podaci kontrole proizvodnje i drugi dokumenti Dodaje se drugi odlomak: Proizvodaé betona mora za poéetni nadzor i potetnu ocjenu Kontrole kvalite- te proizvodnje betona prema normativnom dodatku C norme HRN EN 206-1 imati priruGnik kontrole kvaltete proizvodnje betona i u posebnom dokument izniet — podatke 0 upotrjebijenim osnovnim sastavnim materijalima, Koji ukljuéuje i viijedeée certifixate = rezultate prethodnih ispitivanja prema kojima su utvrdeni sastavi betona Koji se proizvode = rezultate poteinin ispitivanja ~ podaike o sastavu svake vrste betona: oznake i mase sastojaka ~ program kontiole syjezeg i ovrsnulog betona (vestu i ucestalost ispitivanja). U lablici 20 dodaje se peti redak: Predmet Zapisani podaci i drugi dokumenti prema iinstalacie | izyjestaj o effkasnosti djelovanja opreme, prema u to¢ki 8.9 dodanom éetvitom ulomku — zapisnik o provjeri i odrzavanju opreme u skladu s tablicom 23 }- upute za proizvodnjy betona po hladnom i vrugem 9.6 Osoblje, oprema i instalacije Dodaju se tredi i éeturti odlomak: Kontrolu proizvodnje u pogonu mora voditi struénjak s polozenim strugnim ispitom iz graditeljstva i tri godine radnog iskustva u tehnologiji betona Proizvodaé betona mora skrbiti za odgovarajuée skolovanje, usavréavanje i provjeru znanja vodeéeg osoblja, adgovornog za proizvadnju, transport i kontrolu betona,Straniea 16 HRN 11262007 9.9 Postupci kontrole proizvodnje Dodaje se éetviti odlomak: Na potetku rada betonare te kasnije, jednom godinje i nakon svake izmje- ne bilnih dijelova za proizvodnju betona, proizyodaé betona mora na odgo- varajuéi natin dokazati uginkovit rad betonare pod kojim se naracito podra- zumijevajur ~ ispravnost stanja i rada pogonskih dijelova ~ toGnost i preciznost dozimih uredaja ~ homogenost proizvedene smjese. 10 Vrednovanje sukladnosti 10.1 Opéenito Tekst drugog oalomka zamjeniuje se tekstom: Sukladnost svake viste betona sa zahijevima ove notme proizvodaé betona mora potvrditl izjavom o sukiadnosti Tekst prve redenice treceg odiomka zamjenjuje se tekstom: Osim radnji koje mora provositi proizvodaé, nadzor i certifixaciju unutarnje kontrole proizvodnje mora obavijati ovlastena pravna osoba za ocjenjivanje sukladnosti gradevnih proizvoda 10.2 Ocjenjivanje, praéenje i certifikacija kontrole proizvodnje Tekst prvog odlomka zamjenjuje se tekstom: Ocfenjvanje sukladnost svi vrsta projektranin betona i betona zadanog sastava mora $e provodit u skladu s normativnim Dadatkom C norme HRN EN 206-1. Pri tome ovlasteno nadzomo tijelo, radi pribavijanja povjerenia u uzorkovanie | isp- tivanje proievodateve kontrole proizvodnie, tjekom rulinskog nadzora treba ne- najavjeno uzimal | isptivali odgovarajue kontrolne uzorke. Za tlaénu Gvrstocu svakog sastava svake vrste betona treba uzeli i ispitati najmanje Cetri puta go- aise (kvartalo) po ti uzorka, 6] rezulteti moraju zadovolit sjedeci kriteni (s- pitvanja identiénostitlaéne Gvrstoce iz dodatka B) faz fat i farfa-& Ako se u tvornici betona tijekom dvije godine ne pojavi nesukladnost tlacne éurstoce betona, ta se usestalost uzimanja | isptivanja svakog sastava beto- na éetii puta godiénje na po tri uzorka moze smanjii na dva pula godiénje na po ti uzorka, Nagin ispitivanja i potvrdivanja sukladnosti ostalih svojstava betona (vodo- nepropusnosti, otpomosti na smrzavanje, na smrzavanje i soli za odmrzava- nje) trebaju ugovorom rijesiti proizvadaé i nadzoma i certifikacjsko tio. Proizvodaé smije izjavu 0 sukladnosti vrsta i sastava betona koje proizvodi izdati samo na osnovi certiikata tvorni¢ke kontrole proizvodnie.Stranica 17 HRN 1128:2007 Dodatak L (normativniy Optimaina podruéja granulometrijskog sastava agregata u betonu rola (% mim) 2.00 02s oso 1.00 299 400 200 vor sitar) Slika L. 1.1 ~ Proporuéljive graniéne krivulje optimalnog sastava agregata 0/8 mm Tablica L. 1.4 Prolaz (%4) kroz sita [Graniéne (ram) erivulje o25 | oso} 10 | 20 | 40 | a0 | 160 | 31.5 | 630 be s | aa] 30 | 30 | 30 | 100 AB s | aa] 2t | a6 | 61 | t00 es | tt | en | a2 | 57 | 7 | 100 ce | 21 | om | sv | 71 | 85 | 100Stranica 18 HRN 11282007 rota (% mim) (tor sta (mm) 3001600 Slika L. 4.2 ~ Preporuéljive graniéne krivulje optimalnog sastava agregata 0/16 mm Tablica L.1.2 [Graniéne Prolaz (2%) kroz sita a kelvulje {enim 025 | 050] 10 | 20 | a0 | 80 | 180 | a15 | 30 ow | 3 | m | 1 | a0 | a0 | a | 10 ate | 3 | m | | 2 | a6 | 6 | 100 ste | & | @ |] x | a | s6 | 7 | 100 cis | se | eo | a | o2 | vm | oe | 100Stranica 19 HRN 1128:2007 eC ee ae ie er) ter sts (nm) Slika L. 1.3 ~ Preporuéljive graniéne krivulje optimainog sastava agregata 0/32 mm Tablica L. 1.3 [Graniéne Prolaz (%) kroz sita kerivulje (ram) 025 | 050 | 10 | 20 | 40 | 80 | 160 | 315 | 630 pz | 2 | @ | @ | 30 | a0 | 30 | 30 | 100 azz | 2 | @ | 8 | 14 | 23 | 3a | e2 | 100 paz | @ | (a) | 28 | 37 | 47 | 62 | 80 | 100 coz | 15 | @9) | a2 | 53 | 65 | 77 | 89 | 100‘stranica 20, HRN 1128-2007 Slika L. 1.4 — Preporuéljive graniéne krivulje optimainog sastava agregata 0/63 mm Tablica L. 1.4 [Graniéne Prolaz (‘A) kroz sita krivulje {ony 025 | 050 | 10 | 20 | 40 | 80 | 160 | 31,6 | 630 dss | 2 | m | 6 | 1 | 20 | 30 | 30 | 30 | 100 Ass | 2 | @ | 6 | 1 | 19 | 30 | 4s | e7 | t00 7 | ce | 24 | 30 | 38 | so | 64 | 80 | too coo | 14 | 7 | ao | 49 | 50 | 70 | 80 | 90 | 100Stranica 24 HRN 1128:2007 Dodatak M (normativni) Postupak ispitivanja otpornosti betona na habanje (Béhmeov postupak) M1 Opéenito Uzorak specificiranog oblika i dimenzija brusi se brusnim prahom na rotacl/skoj brusnoj ploci, Nakon specifi- ciranog broja okretaja brusne ploce i uporabljene kolicine brusnog praha utvrduje se obrugeni volumen ispi- tane povrsine, M2 Oprema Uredaj za ispitivanje ofpornosti na habanje brusenjem prikazan je na sci 1. Sastoji se od a) __rotacijske brusne ploge ~ vodoravno polozene brusne plote od lijevanog Zeljeza promjera oko 750 mm, koja pod optereéenjem mora rotirati rotacijskom frekvencijom (30 + 1) okretaj/min i biti oprem- Ijena s brojacem okretaja i automatskim iskijuéenjem nekon 22 okretaja b) __ispitne staze - obruéa na brusnoj ploéi unutrasnjeg polumjera 120 mm, vanjskog polumjera 320 mm, i Birine 200 mm. Ispitna staza mora biti od ljevanog Zeljeza tvrdoée po Brinellu izmedu 190 HB i 220 HB 2,51%87,5 (utwrdeno prema 1., 2. 1 3, dijelu norme ISO 6506). Turdoca se iskazuje kao srednja vrijednost mjerenja, izvrsenih na najmanje 10 mjesta uzdu2 staze. Debljina ispitivanje staze zbog obrade ne smije se smanjiti za vise od 0,3 mm, a brazde ne smiju biti dublje od 0,2 mm, Ako se te mjerne vrijednosti prekorace, ispitnu stazu treba ponovo obraditi(izbrusiti il zamijeniti, a nakon svake obrade treba joj ispitati tvrdocu ¢) —_uredaja za drzanje uzorka upetim ~ mora biti konstuiran, tako da je sredina uzorka udaljena 220 mm od sredine ploce | da se dréaé uzorka nalazi (4 « 1) mm iznad plo¢e. Uredaj pri ispitivanju ne smije prouzrociti tregnju d) _uredaja za opterecivanje ~ uredaj se sastoji od deliénog izvoda s razlitito dugim ruticama i utega i protuutega opterecenja. Izvod mora biti rotacijski poduprt tako da je trenje Sto manje i da je pri ispitivanju gotovo vodoravan. Sustay treba postavili tako da se opterecenje preko distancera (bata) prenosi priblizno na sredinu uzorka, [2vod mora biti uravnotezen, kad se na njega namiesti protuuteg i nosaé utega opterecenia. Sila koja djeluje na uzorak nakon toga je jednaka tezini utega pomnozenoj sa stvarnim omjerom obiju rugica izvoda, Masu utega treba izabrati tako da se dobije ispitna sila od (294 # 3) N (odgovara tlaku od priblizno 0,08 Nimm®), 8to treba provjeriti proraéunom, Za provedbu ispitivanja potrebno je jo8 sijedece: a) brusni prah (abrazivni material) ~ kao sredstvo 2a brusenje upotrebliava se brusni prah ~ obiéno elektrokorund, Brusni prah smije pri ispitivanju etalonskih granitnih uzoraka prouzrotiti obrus 1,10 do 1,30 mm, a pr ispitivanju etalonskih uzoraka od vapnenca 4,20 do 5,10 mm b) —_uredaj za mjerenje debljine ~ mjema urica i mjerna ploéa il kiunasto mjerilo e) —_vaga nosivosti 1,000 g s toénostu 0,01 g 4) suSionik radnog podrudja (105 £ 5) °C.Stranica 22 HRN 1128:2007 Dimenzie umm 320 a Legenda: protuuteg fspitna staza jemi uteg Uredaj 2a dréanje uzoraka dlstanencor (bat) ploéa Slika M. 1 ~ Naéelo rada uredaja za ispitivanje habanja bru8enjem po B6hmeu. M.3_Priprema uzoraka Uzorci se izraduju u laboratorju ili na gradilistu od svjezeg betona ili se uzimaju iz izvedene gradevine, ele- ‘menta ili proizvoda, 1z razliith uzoraka syjezeg il ugradenog betona iste viste iste starosti treba izvaditi najmanje tri epruvete. Uzorak je kvadratna plotica ill kocka stranice (71+ 1,5) mm Kontaktna i njoj nasuprotna povrsina uzorka moraju biti ravne i planparaleine. Za odredivanje smanjenja debijine (toska M.5), ako je potrebno, nasuprotnu povrsinu uzorka treba obraditi tako da je paralelna kon- taking}. ‘Ako se vzorei izraduju od syjezeg betona, treba ih Guvati i njegovati u skladu s normom HRN EN 12390-2. Pi ispitivanju u suhom stanju, uzorke treba osusiti do Konstantne mase pri temperaturi (105 # 5) °C, a kon- taktnu povrsinu prethodno obrusiti s Getir okretaja brusne ploge (vidi tocku M.4), Sligno se ispitivanje izvodi i u mokrom ili viagom zasiéenom stanju. Pri tome ispitivanju uzorke treba drZati potopliene u vodi najmanje 7 dana. Prije svakog vaganja treba ih obrisati viaznom spuzvom tako da svi budu jednako viagni Pre isptivanja odreduje se gusto¢a uzoraka pa na podiozi izmjerenin mjera (s tobno8éu od 0,1 m) i vagania (6 togno56u od 0, 1 9).Stranica 23 HRN 1128-2007 M4 Postupak Priprema ispitivanja potinje pri starosti uzoraka od najmanje 28 dana. Prije isptivanja | kasnije nakon svaka etir ciklusa, uzorak se vaze toéno na 0,1 g. Jedan se ciklus sastoji od 22 okretaja brusne ploce. Na ispitnu stazu sipa se 20 g normiranog brusnog praha, Uzorek se utvrsti u ureda] za drzanje tako da je kontaktna povréina okrenuta prema stazi te se centriéno optereti sllom (294 3) N. Ploéa se pokrene i pri tome pazi da prah ostane na stazi jednakomjerno rasporeden po povrsini, Koja je odredena sirinom uzorka. Uzorak se ispituje u 16 ciklusa, Nakon svakog ciklusa ploca i Kontaktna povrsina se obiste, uzorek se okrene za 90°, na stazu se naspe novi brusni prah, opisan toékom 2. Ako se ispituju vlaani il zasi¢ent uzorc, treba th prije svakog ciklusa évrsto obrisati viaznom spuzvom i pre nasipanja brusnog praha ovlaaiti, Od podetka isptivanja mora na stazu kapati voda s pribliznom brainom od 13 mi u minuti, Kaplice moraju padati u stedinu staze na razmaku od priblizno 100 mm, pripizno 30 mrn is- pred uzorka, Pri takvom nacinu ispitivanja treba paztti da se brusni prah neprekidno vraéa na efektivnu povr- Sinu staze (vidi tobku M.2). M.S. Proragun obrusa Obrus bstona nakon 16 ciklusa odredi se iz izgubljenog volumena uzorka 41’ u cm? na povrsini od 50 em, t 4V180 cm’, Gubitak volumena odredi se jednadzbom’ AV = Am/pe gdje je: dm = gubitak mase nakon 16 ciklusa ug pn = gustoéa betona u gicm* M.6 _ Izvje8taj o ispitivanju lzvjestaj o ispitivanju mora sadr2avat opée podatke o betony; tlacnu évrstosu, sastay (ako je poznat) = starost betona na podetku ispitivanja = lemjere uzoraka = moguéa odstupanja od postupka = lzmjerene vrijednosti obrusa za svaki uzorak iza svaka éetiri ciklusa ispitivanja — rezultate ispitivanja; navesti treba srednju i najveéu vrijednost obrusa u cm°s50 cm?, zaokruzeno na naj- bili citi broj