STUCK IN THE MIDDLE

Pandemijska pogreška zlatne sredine

Što je pogreška zlatne sredine?1

Pogreška sredine još se naziva argument k umjerenosti (lat. argumentum ad temperantiam),

pogreška zlatne sredine (engl. Golden Mean Fallacy), pogreška lažnog kompromisa (engl. False
Compromise), pogreška srednjeg puta (engl. Middle Ground) ili pogreška sive zone (engl. Gray
fallacy), a osobnu ju volim nazivati Stuck in the middle (prema skladbi „Stuck in the Middle With
You“ škotske grupe Stealers Wheel iz 1973. koju je dodatno proslavio Quentin Tarantino u filmu
„Reservoir Dogs“ ne slučajno 19 godina kasnije, , tj. 1992.). Ponekad se ta pogreška naziva i
pogled niotkuda (engl. view from nowhere) kao neutralno stajalište između različitih (iako su ga
kritizirali kao metodu koja uključuje poricanje činjenica npr. u novinarskom izvješćivanju, tj.
Okrent's law: „The pursuit of balance can create imbalance because sometimes something is
true“).
 Scott F. Aikin i John P. Casey nazvali su tu pogrešku obosatrnizam (engl. Bothsiderism) u istoimenom
članku iz 2022., no oni drže kako je obostranizam pogreška meta-argumentacije, a ne argumentacije
kao pogreška zlatne sredine. Obostranizam je pogreška koja kaže „kako je postojanje neslaganja oko
neke stvari dokaz ili evidencija kako je suzdržavanje od donošenja prosudbe, nastavak rasprave ili
postizanje kompromisa opravdano“ (Aikin, Casey, Argumentation, 2022, forthcoming). Tako bi
obostranizam bila meta-pogreška pod koju bi potpadala i pogreška zlatne sredine kao pogreška
lažnog kompromisa.
Pogreška zlatne sredine (Sterling, 2019) sastoji su u tome kako o nekoj stvari u pitanju (SUP)
postoje najmanje 2 različita, oprečna stajališta i ekstremna stajališta (S1, S2, … Sn). Kako de
facto nije odlučeno o tome koje je stajalište S točno s obzirom na SUP, sami zastupnici stajališta
S1, S2 … Sn ili netko tko je izvan rasprave bez daljnjeg argumenta tvrdi kako se rješenje nalazi
točno na pola puta između nedokazano različitih, oprečnih i ekstremnih stajališta. Ovdje se radi
o pogrešci jer ne postoji daljnji argument, a ako bi postojao, onda je moguće da se ne radi o
pogrešci (vidi primjer kasnije).
Ponekad se tvrdi kako postoji nekoliko oblika postizanja zlatne sredine ili kompromisa među
različitim i/ili suprotnim stajalištima.
 Prvi oblik je kvantitativna sredina. A u S1 tvrdi da postoji 12 Bogova, a B u S2 tvrdi da nema Bogova.
Bilo A i B, bilo neki C koji je izvan rasprave tvrdi kako se ovdje radi o ekstremima (nedokazano), kako
su ekstremi pogrešni (nedokazano) i kako je istina u sredini (nedokazano) pa je dakle, S3 točna ili
„Postoji točno 6 Bogova“.
 Drugi oblik je kvalitativna sredina. A u S1 tvrdi da je nebo plavo, a B u S2 tvrdi da je nebo žuto i tad A i
B ili neki C tvrde S3, tj. kako je nebo zeleno kao srednji put između S1 i S2 (načelo mješavine).
 Treći oblik je najmanji zajednički nazivnik. A u S1 tvrdi kako je pobačaj u slučaju silovanja ispravan, a
B u S2 tvrdi kako je pogrešan i tad ili A i B ili neki C tvrde kako se svi slažu kako je silovanje pogrešno
i samim time su S1 i S2 jednako prihvatljiva.
 Četvrti oblik je pogrešna vjerojatnost. Zamislimo da služba tvrdi veliku vjerojatnost požara na
području između Splita i Makarske i da netko iz toga zaključi kako je najveća vjerojatnost požara kod
Omiša jer je Omiš na pola puta između Splita i Makarske ili u središtu tog područja.
Nekoliko stvari treba napomenuti. Prvo, različita, suprotna i ekstremna stajališta često su
umjetno konstruirana, tj. argumenti su nedovoljni kako bi bila međusobno suprotna i
ekstremna. Drugo, čak i ako su stajališta suprotna i ekstremna, ne proizlazi bez daljnjeg
argumenta kako je istina negdje između njih jer to da je istina negdje između njih nije
nadređeno ili ima veću vrijednost u odnosu na to da je jedno istinito, a drugo i sredina neistiniti.
Treće, srednji put je često puno besmisleniji i ekstremniji od navodnih ekstrema koje navodno
želi pomiriti. Četvrto, konsenzus ne može biti uveden bez daljnjeg argumenta koji počiva na
dokaznom materijalu koji je uvjerljiviji od dokaznih materijala suprotstavljenih stajališta.

1 Tekst je 12/01/2022 provjeren sustavom PlagScan i sadrži 0% plagijata. Tekst nije recenziran niti
prethodno objavljen ili u procesu objave bilo gdje osim na ovom servisu.

1
 Posljednje, ako postoji daljnji razlog, onda se ne radi o pogrešci. Npr. A u S1 tvrdi od oka kako je
soba široka 4,5m, a B u S2 tvrdi kako je soba široka 4m. No, ako (1) i A i B dobro procjenjuju
udaljenosti i ako (2) A redovito malo „pretjera“ i B redovito malo „podbaci“, onda je srednja
vrijednost, tj. 4,25m vjerojatno blizu istine. Ovdje (1) i (2) igraju ulogu daljnjih argumenata ili
dokaznog materijala koji može opravdati pozivanje na konsenzus ili zlatnu sredinu (iako nije
loše uzeti metar i izmjeriti širinu sobe).

Pogreška zlatne sredine tijekom pandemije COVID-19?

Pogreška zlatne sredine pokazala je svoju snagu tijekom pandemije. Pojavljivale su se i druge
pogreške u argumentaciji; formalne (propozicijske i kategoričke) i neformalne (pogreške
relevantnosti, nejasnoće i pretpostavki), ali ova je osobito zanimljiva. Ostavimo se te pogreške
po pitanju maski, cjepiva, više doza cjepiva, procijepljenosti, karantene, potvrda za cijepljene itd.
Ta pitanja pod vidom te pogreške su poput sljedećeg. A u S1 tvrdi kako cjepiva protiv teškog
oblika bolesti i smrti od COVID-19 uzrokuju autizam, a B u S2 tvrdi kako ne uzrokuju autizam i
sad A i B ili neki C u S3 zaključuje jer je istina u sredini kako cjepiva uzrokuju neki „polu-
autizam“, „polovični-autizam“, „možda uzrokuju autizam“ ili „vjerojatnost je 0,5 da uzrokuju
autizam“ (a propos, nema dokaza da cjepiva uzrokuju autizam, niti postoji polovični autizam
uzrokovan cjepivom). Ovdje su svi elementi pogreške: postoje različita stajališta, proglašena su
jednako vrijednima, suprotnima i ekstremnima, bez daljnjeg argumenta se tvrdi kako je istina
na pola puta i na nju se zaključuje. Pogreška zlatne sredine pod vidom pandemije COVID-19
pojavljuje se u dva oblika ili SUP-a:
 o pojavama i stvarima (o pandemiji, podrijetlu virusa, karanteni, tjelesnom razmaku, dezinfekciji,
maskama, cjepivu, višekratnom cijepljenju, potvrdama o cijepljenju itd.) te
 o postupcima ili činima (dezinfekciji ruku, nošenju maski, držanju razmaka, cijepljenju,
docjepljivanju, uvođenju i korištenju potvrda itd.).
Iako je lakše pokazati pogrešku na primjeru pojava i stvari, ipak se čini kako je ona relevantnija
na primjeru postupaka ili čina. Doduše, postupak ili čin moguće je samo ili učiniti ili ne učiniti,
ali postoje i finese kao što su suzdržavanje od činjenja, neodlučnost, propust, odgađanje čina,
izvršavanje lažnog čina (lažno cijepljenje), izvršenje zamjenskog čina (zaraziti se umjesto
cijepiti se) i sl. U slučaju postojanja i dostupnosti cjepiva te i takve su finese čine se presudnima
za opću procijepljenost i skupnu zaštitu kako se čini od teških oblika bolesti i smrti i to je razlog
pridavanja veće relevantnosti obliku koji se tiče postupaka, tj. ovdje bavljenje samo njime
(model pod vidom čina cijepljenja dan je u skici 1 niže).

SKICA 1: Model pogreške zlatne sredine u slučaju čina cijepljenja.

Ono što je zanimljivo je kako je pogreška zlatne sredine na djelu kod relevantnog postotka
građana (napose u državama s niskim postotkom cijepljenih i/ili sporim procjepljivanjem). Te
građane ne treba smještati u skupinu protucjepiša (PC) koji su navodno jedno stajalište dok su

2
 suprotno stajalište cjepiše (C). Između njih našle su se dvije skupine ne-cjepiša (NEC), tj.
neodlučni-cjepiše (NC) i kasno-cjepiše (KC). NC i KC se razlikuju jer NC PC i C vide kao legitimna
suprotna stajališta (i postupke) S1 i S2 i kako je istina možda negdje između pa oni ne mogu
odlučiti koje je stajalište točno i ostaju neodlučni, tj. de facto necijepljeni. NC ponekad misle ili su
nagovoreni na mišljenje kako mogu bez ozbiljnih posljedica preboljeti bolest, steći imunitet i
time ostati na pola puta (jedna od najviših stopa smrtnosti od COVID-19 na svijetu, tj. ona u RH
sugerira da tome nije baš tako). Za razliku od NC, KC su drugačija skupina ne-cjepiša (NEC) koja
više naginje cijepljenju nego ne-cijepljenju, ali odgađa cijepljenje iz raznih razloga (strah,
ponekad iako ekstremno rijetko dijagnosticirana fobija, čekanje da vide kako će cjepivo djelovati
na druge, odugovlačenje kako bi imali imunitet kad je najrizičnije što često rezultira time da
postanu prekasno-cjepiše i sl.. Namjerno zaraženi (NZ) su posebna skupina NC i više potpadaju
pod PC nego pod NEC (radi lakšeg snalaženja vidi skicu2).

SKICA 2: Podjela pod vidom za i protiv cijepljenja.

No i KC svoje stavove, odluke i postupke temelje na tome kako su stavovi PC i C suprotni i kako
je istina negdje u sredini. No istina ne može biti u sredini jer čovjek može biti samo ili cijepljen ili
necijepljen, nema trećeg. Po pitanju imuniteta postoji i preboljenje pa se mogućnosti
umnožavaju kao primjerice: PC+preboljenje, NC+preboljenje+cijepljenje (ili obrnuto).
KC+preboljenje+cijepljenje (ili obrnuto), C+cijepljenje+preboljenje (ili obrnuto) itd.
 Postoji i mogućnost lažnog cijepljenja pri kojem osoba koja cijepi prima novac da ne aplicira cjepivo
ili osoba koja se cijepi maskira ruku kako ne bi primila cjepivo ili plaćanja nekome da se cijepi
umjesto nekoga tko se ne želi cijepiti (čak do 10x u danu), (sve su ovo stvarni dokumentirani
slučajevi).
Kako god bilo, NC i KC su to što jesu jer vjeruju kako su PC i C različita i suprotna stajališta i kako
su jednako opravdana i kako je istina negdje u sredini. No nemoguće je istovremeno pod istim
vidom biti i cijepljen i necijepljen. Moguće je izbjeći cijepljenje, tj. necijepljenje prijevarom,
moguće je preboljeti bolest i sl. Čini se kako je ovdje na djelu pogreška zlatne sredine. Naime, ako
je cilj izbjeći težak oblik bolesti i smrt, onda istina nije u sredini između cijepljenja i necijepljenja
nego na strani cijepljenja ako cijepljenje sprječava težak oblik bolesti i smrt. Ako je navedeno
slučaj, onda je na djelu pogreška zlatne sredine. Čak i ako se uključi slučajna ili namjerna zaraza
uzročnikom još uvijek treba znati kako velika većina ljudi pa tako i NC i KC de facto ne zna
koliko komorbiditeta, a ima koji mogu pridonijeti razvoju teških oblika bolesti i smrti, tj. ne
znaju vlastitu vjerojatnost preživljavanja ako se namjerno zaraze u odnosu na vjerojatnost
preživljavanja ako se cijepe.
Ukratko, uzimati PC kao S1 i C kao S2 kao jednako ekstremna suprotna stajališta ili jednako
udaljena od istine (i postupke odbijanja cijepljenja i prihvaćanja cijepljenja) među kojima je
istina samim time točno u sredini, na pola puta, na zlatnoj sredini, u umjerenoj ili sivoj zoni i koja
rezultira sa S3 bilo kao NC ili KC čini se pogrešno je pod vidom izbjegavanja dobivanja teških
oblika bolesti i smrti. Naime, nemoguće je de facto biti „napola-cijepljen“ ili „polovično-cijepljen“
(iako se primanje 1. doze bez 2. doze ili 2. doze bez boostera može držati „polu-cijepljenjem“),

3
 ali je moguće neodlučnim ponašanjem pod vidom cijepljenja ili de facto ne-cijepljenjem ili
kasno-cijepljenjem (ponekad zakašnjelim-cijepljenjem) manifestirati pogrešku zlatne sredine, tj.
biti „stuck in the middle“.

Korišteni izvori

Tiskani
Aikin, S. F., Casey, J. P. (2022) „Bothsiderism“, Argumentation, 2022 (forthcoming), pp. 1-20, DOI:
https://doi.org/10.1007/s10503-021-09563-1.
Sterling, Grant (2019) „Middle Ground“, in Arp, R., Barbone, S., and Bruce, M. (eds.) (2019) Bad
Arguments, Oxford: Wiley, ISBN: 9781119165781, pp. 367-9.

Mrežni
Argument to moderation, Wikipedia, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Argument_to_moderation.
False balance, Wikipedia, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/False_balance.
Golden mean, Wikipedia, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Golden_mean_(philosophy).

Kristijan Krkač
Zagreb, 12/01/2022