Astronomija, 3.

razred
Gradivo za školsko:

fotometrija (prividna zvjezdana veličina, apsolutna zvjezdana veličina, luminozitet),

spektroskopija,
zračenje crnog tijela,
spektar zvijezda

astronomski riječnik: <https://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/astronomski-rjecnik-

polozajne-i-efemeridne-astronomije/>
<http://zvjezdarnica.hr/knjige/Astronomija1.pdf>, <>

Fotometrija
Fotometrija je grana optike koja se bavi mjerenjem svojstava svjetlosti (svojstava
izvora svjetlosti, svjetlosnoga toka i osvjetljenja površina). Omogućila je
znanstvenicima da bolje procjenjuju energiju koju zrače svemirska tijela.
Još je Hiparh uveo razlikovanje zvijezda prema prividnom sjaju, a danas se koristi
logaritamska skala koja opisuje sjaj zvijezda magnitudama tj. zvjezdanim
veličinama.
O čemu ovisi prividni sjaj zvijezda?
1. o udaljenosti od nas (promatrača/detektora)
2. njihovom stvarnom sjaju/zračenju

m – prividna zvjezdana veličina

M – apsolutna zvjezdana veličina, je magnituda zvijezde koju bi imala da je
udaljena 10 pc (ne ovisi o udaljenosti zvijezda, nego samo o sjaju)
Omjer osvjetljenosti dvaju objekata je:
E2 r 12
= =2,512m −m 1 2

E1 r 22

…iz čega slijedi:

E2 r 12
m 1−m 2=2,512 ∙ log =2,512 ∙ log 2
E1 r2

uvrštavanjem rM = 10 pc slijedi:
M =m+5−5∙ logr

(r izraŽen u parsecima)

OSVJETLJENOST (E)
- opisuje upadanje svjetlosti na neku plohu
- mjerna jedinica je luks [lx]
- osvjetljenje neke površine, zbog radijalnog širenja svjetlosti iz točkastog
izvora, obrnuto je proporcionalna kvadratu udaljenosti od izvora svjetlosti
E1 r 22
=
E2 r 12

Vizualna magnituda (mv) VS bolometrijska magnituda (mbol)

Postoje različite magnitude ovisno o detektoru. Npr. naše oko prima samo
vizualne elektromagnetske valove pa vizualna zvjezdana magnituda ne
opisuje potpuno stvarno zračenje objekta.
Bolometrijska magnituda (mbol) uključuje sve vrste elektromagnetskog
zračenja.
< https://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/zvijezde-i-zvjezdani-
sustavi/temeljne-osobitosti-zvijezda/bolometarska-velicina/ >
Apsolutna bolometarska veličina (Mbol) može nam poslužiti za određivanje
luminoziteta zvijezda…
 LUMINOZITET (L)
- sjaj, ukupna snaga zračenja, energija koju zrači tijelo u jedinici vremena (
W
P= )
t
- mjerna jedinica je vat [W]
- sjaj neke zvijezde se često uspoređuje sa sjajem Sunca (L0 = 3,86 · 1026 W)
M bol −M bol L
2,512 0
=
L0

Popis najsvjetlijih zvijezda: https://hr.wikipedia.org/wiki/Popis_najsvjetlijih_zvijezda

Spektroskopija
https://imagine.gsfc.nasa.gov/science/toolbox/spectra1.html
Fotometrija je omogućila znanstvenicima da bolje procjenjuju energiju koju zrače
svemirska tijela, dok je spektralna analiza omogućila analizu tog zračenja i
otkrivanje novih podataka o svemirskim tijelima (svaki kemijski element ima
jedinstveni spektar zračenja). Otkrićem i razumijevanjem Dopplerova učinka
dobiveni su „ispravniji“ uvidi u gibanja svemirskih tijela, a shvaćanjem da je
svjetlost elektromagnetski val dobiven je kvalitetniji uvid u fiziku prirode te
ulazimo u novo doba astronomskih otkrića.
Spektroskop je instrument za analizu spektra elektromagnetskog zračenja (a u
početku samo vidljive svijetlosti). Pomoću prizme ili difrakcijske rešetke rastavlja
svjetlost u spektar.

Isac Newton (17.st.)

provodio eksperimentalne disperzije u svjetlosnoj prizmi

Joseph von Fraunhofer (18. i 19. st.)

otkrio crne linija u Sunčevu spektru (William Wollaston - neovisno otkrio i on)
Fraunhoferove linije (slika) - absorpcijske linije (ali nije ih znao objasniti)
izum prvog modernog spetroskopa

Niels Bohr (19. st)

inspiriran idejom kvantizacije (Max Planck) i slikom atoma
jedne na drugu energetsku liniju

Spektralna analiza
Diskretne
stavljanje valne duljine
spektroskopa (užareni
na teleskope plinovi)
(Giovanni Battista Donati - prvi)
William & Margaret Huggins, Henry Draper - astronomi amateri, puno bilježili spektre zvijezda
Dopplerov
otkriće učinak
helija na Suncu (prije nego na Zemlji) - James Lockiyre i Jules Janssen

z – relativni pomak
λ−λ ( ct+ vt )−c t v
0
z=
Proučavanje kontinuiranog spektra
= (19. st.)=
λ0 ct c
Josef Stefan, Ludwig Boltzman, Wilhelm Wien
v
Stefan-Boltzmannov zakon: "Luminozitet je razmjeran površini crnog tijela koje zrači"
z=
Wienovc zakon: "Valna duljina () na kojoj je zračenje maksimalno obrnuto je razmjerna temperaturi"
1
…a za z > 0,1 ili v > c:
10
(relativističke brzine)
Dopplerov učinak (od 19. st.)
Christian1+ v
Doppler

√
gibanjem
z= izvora
c
Fraunhoferove
1−
c
−1valova u odnosu na promatrača dolazi do promjene opaženih valnih duljina
v linije su pomaknute prema području većih valnih duljina kada se izvor udaljava (crveni
pomak) ili prema području kraćih valnih duljina (plavi pomak) kada se izvor približava.
Edward Pickering i njemački astronom Herman Vogel prepoznali su bliske dvojne sustave zvijezda
otkriće udaljavanja galaktika
1. Radijalne brzine zvijezda
- uspoređuje se spektar zvijezde i laboratorijski spektar
- zvijezde de ne kreću velikim (relativističkim) brzinama pa vrijedi:
v=c·z
2. Granulacija
3. Pulsirajuće zvijezde
4. Vrtnja zvijezd
5. Spektroskopski dvojne zvijezde
6. Planetarna maglica
7. Statističko gibanje atoma

Relativistički pomak crvenome

Gravitacijski pomak crvenome
Kontinuirani spektar emitiraju čvrsta tijela.
Absorpcijski spektar daju užarena tijela okružene rijetkim i hladnim plinom. (npr.
zvijezde)
Emisijski spektar nastaje od jednoatomnih plinova male gustoće
https://www.atnf.csiro.au/outreach/education/senior/astrophysics/spectra_astro
_types.html
Zračenje crnornog tijela
Crno tijelo je idealizirano tijelo koje ne postoji u stvarnosti. Apsorbira svu svjetlost
(sve spektre elektromagnetskih valova) i ne reflektira ništa.
Zračenje crnog tijela odnosi se na zračenje koje ovisi isključivo o njegovoj
temperaturi crnog tijela (jer absorbira svu svjetlost i ne raflektira ništa).

Temperaturu zvjezdane fotosfere dobivenu uz pretpostavku da zvijezda zrači

poput crnog tijela nazivamo efektivnom temperaturom (Tef).

Prema Wienovom zakonu (uz pretpostavku da su zvijezde crna tijela) valna duljina
( λ max) na kojoj je zračenje maksimalno obrnuto je razmjerna temperaturi:
C
λ max=
T ef

C je kostanta i iznosi 2,9 · 10-3 mK

Stefan-Boltzmannov zakon tvrdi da je ukupna količina energije koju idealno crno

tijelo zrači po jedinici površine i u nekoj jedinici vremena (E), direktno
proporcionalna sa četvtom potencijom termodinamičke temperature T:
E=σ T 4
Zračenje crnog tijela ovisi samo o temperaturi (T ef ) jer tijelo savršeno apsorbira
svu svjetlost i ništa ne reflektira.
Luminozitet zvijezda [W]: ~ snaga
(Površina kugle: 4 r 2 π ) L=4 r 2 π ∙ E
L=4 r 2 π ∙ σ ∙T 4

Stefan-Boltzmannova konstanta iznosi: σ = 5.6704⋅10−8 W⋅m−2⋅K−4 

 izračun određivanje
pretpostavka efektivne promjera iz
analiza spektra
da su zvijezde temperature iz Stefan-
zvijezde
crna tijela Wienovog Boltzmannova
zakona zakona

Polumjer bližih zvijezda možemo odrediti i metodom paralakse.

Određivanje zvjezdanih masa moguće je u određenim slučajevima ostvariti

praćenjem dinamike dvojnih zvijezda, a za procjenu zvjezdane mase možemo
upotrijebiti i empirijsku relaciju između mase i luminoziteta zvijezde (tzv. relacija
masa- luminozitet). Relacija je oblika:

L Ma
=
L0 M 0 a

gdje su L0 i M0 luminozitet i masa Sunca, L i M luminozitet i masa zvijezde, dok je a

eksponent koji ovisi o vrsti zvijezde i iznos mu se kreće između 1 do 6.
Spektar zvijzda
Spektralnu analizu zvijezda provodimo pomoću spektrografa, uređaja koji pomoću prizme ili difrakcijske
rešetke rastavlja svjetlost u spektar. Zabilježeni zapis spektra nazivamo spektrogram. Svaka spektralna
linija u spektru zvijezde pripada određenom kemijskom elementu. Tako na osnovi karakterističnih
spektralnih linija koje emitira ili apsorbira određeni kemijski element ili molekula, možemo ustanoviti
kemijski sastav zvijezda, a detaljnijom spektralnom analizom zastupljenost elementa.

Osnovni spektralni razredi zvijezda označeni su slovima: O, B, A, F, G, K i M, redom

od većih efektivnih temperatura fotosfere prema manjim.
Svaki spektralni razred podijeljen je u 10 podgrupa koje označavamo cijelim
brojevima od 0 do 9, pri čemu broj 0 obuhvaća zvijezde najveće fotosferske
temperature unutar dotičnog spektralnog razreda.
Uz slovo koje označava spektralni razred i broja (za podgrupu), dodajemo i rimski
broj od I do VII, koji označava veličinu (dimenzije) zvijezde. Rimski broj I
predstavlja ekstremno velike zvijezde (naddivove), a broj VII patuljaste zvijezde.
Sunce je G2V.
spektralni efektivna fotosferska boja karakteristične linije u spektru
razred temperatura (K)
O ≥ 30 000 modre zvijezde HeI, HeII
B 10 000–30 000 modro-bijele HeI i HI
zvijezde
A 7 500–10 000 bijele zvijezde HI
F 6000–7500 žuto-bijele zvijezde CaII
G 5200–6000 žute zvijezde CaII, neutralnih metala i vodikove
linije
K 3700–5200 žuto-crvene zvijezde metala
M 2400–3700 crvene zvijezde molekulske vrpce
(posebno molekule TiO)
„Oh, Be A Fine Guy, Kiss Me“

< https://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/zvijezde-i-zvjezdani-sustavi/temeljne-
osobitosti-zvijezda/bolometarska-velicina/ >