Professional Documents
Culture Documents
Jesudian - Joga I Zdravlje
Jesudian - Joga I Zdravlje
Po
stoji li uopšte nešto nemoguće za onoga, koji je ovladao svojim
strastima.
Ramakrišna
236
Što su okolnosti više protiv tebe, to se jače ispoljava tvoja
unutarnja snaga.
Vivekananda
237
Ako kudiš ovaj svet, možeš li ga time popraviti? Ne, time ćeš-
samo izazvati zabunu. — Pokaži put koji vodi iz tame, pa ćete lju-
di rado slediti.
Od jadanja ne očekuj nikakve pomoći. Uspravi se i okreni
svome duhu, carstvu mira u svome srcu. Smireni duh može sve do-
vesti ponovo u red. Samopouzdanje je kamen temeljac u životu.U
trenutku kada ga izgubiš-raspada se i život.
Upravo kao što laki povetarac ne može uzburkati moćni oke-
an, tako ni ljudska slabost ne može dotaći produhovljenog čoveka.
S. J .
238
Besmrtnost zove!
Listaj! Probudi se!
Život je kao san.
Što je tek počelo
Uskoro će se završiti.
Ustaj! Probudi se!
I ne spavaj više!
S. J.
239
Svest je jedno stanje našega Ja. Sa širenjem svesti razvijaju se
u nama sve latentne osobine, koje su ispoljavali jedan Buddha,
Isus Nazarećanin, Ramakrišna, Vivekananda i ostali duhovni gi
ganti.
Strpljenje je ključna reč u Jogi, strpljenje propraćeno marlji-
vošću i istrajnošću. Kada je raznim duhovnim velikanima uspelo
da ispolje svoju savršenu prirodu, onda je u moći i svakog čoveka i
žene da to isto postignu.
Hatha Joga nije samo nauka o telu. Hatha Joga uzima telo za
polaznu tačku. Mi razvijamo telesnu snagu, koja se automatski
pretvara u snagu osećanja, snagu razuma i, konačno, u snagu du
ha. Znači, najpre prolazimo telesnu ravan i širimo svoju svest na
ravni razuma i, konačno, razvijamo je u njen nesputan, neograni
čen, slobodan oblik, kao duhovnu svest. Radost zbog naše stalno
rastuće svesti doživljavamo kao stanje sreće.
S.J.
240
Susret kralja Parikšita sa Kavlijem
241
Međutim, Kavli zamoli kralja da mu prepusti one oblasti svoje
kraljevine, gde su vladala četiri poroka: Kockanje, Pijančenje, Ne-
čovečno postupanje sa ženama i Svirepost prema životinjama.
Kralj mu usliši molbu. Ali Kavli je hteo još više da proširi svoj po
sed i zamoli kralja za dalje oblasti. Kralj mu prepusti oblasti Lice-
mernosti, Oholosti, Razbludnosti, Surevnjivosti i Neprijateljstva.
Dakle, ako ljudsko biće neće da ga Kavli savlada, onda mora
izbegavati carstva ovih poroka.
Na kraju, kralj vrati biku njegove noge, kako bi mogao čvrsto
stajati u vrlinama Samodiscipline, Čistote, Ljubavi prema bližnjem
i Istinoljubivosti.
Bhagavatam
1. VEŽBE DISANJA PR AN AJ AM A
243
Gornje disanje
Stojte, sedite ili lezite. Upravite svest na vrhove pluća. Posle
izdisaja udišemo polako podižući ključnjače i ramena i puštajući
vazduh da ulazi kroz nos i puni gornje delove pluća. Kod izdisanja
polako spuštajte ramena i istiskujte vazduh iz pluća kroz nos. Kod
gornjeg disanja trbuh i srednji deo grudnog koša ostaju nepo
kretni.
Terapeutsko dejstvo: Jača plućne žlezde (hiluse) i potpuno
pročišćava vrhove pluća.
2. Agnisara Dhauti
Sedeći na petama ili ležeći na leđima, sa dlanovima na stoma
ku, napravite potpuni izdisaj, lako pritiskujući dlanovima delove
trbuha u skupljanju. Pri tome trbuh jako uvući. Kratko i naglo
udahnite i isturite istovremeno trbušni zid. Isto tako naglo izdahni
te i jako uvucite trbuh. Ovo treba uraditi 20 do 30 puta u brzom rit
mu poput mehova. Nemojte nipošto potpuno udahnuti, nego sa
mo kratko. 3 x
244
Terapeutsko dejstvo: Temeljno čisti krv i svaki organ trbušne
duplje. Otstranjuje konstipaciju i njen mentalni uzrok. Odlična ve-
žba za nečistu kožu, kao i za sporo funkcionisanje jetre. Leči di
jabetes.
3. Ardha-HA-disanje
Ležite potpuno opruženi na leđima. Duboko udahnite potpu
nim jogi disanjem zabacujući ruke iza glave. Naglo izdišući kroz
usta brzo obuhvatite desno koleno obema rukama. Posle 10 sekun
di polako udišući opružite desnu nogu na pod, a ruke ponovo
opružite iza glave. Naglo izdišući kroz usta obuhvatite levo koleno.
Udišući podignite ruke i, izdišući polako kroz nos, spustite ruke
pored tela na pod. 3 x
Terapeutsko dejstvo: Pročišćavanje organa trbušne duplje na-
izmenično na levoj i desnoj strani. Odlična vežba za smetnje u kr
votoku.
4. Bhastrika (Mehovi)
Ova vežba se sastoji u potpunom jogi disanju sa jedinom razli
kom što se ne izvodi polako, nego ubrzanim ritmom. Sedite s pre-
krštenim nogama ili na petama i izdahnite. Naglo ispunite pluća
potpunim jogi udisajem, po redosledu donjim, srednjim i gornjim
udisajem. Ne zadržavajući dah brzo izdahnite uvlačeći najpre trbu
šni zid, zatim rebra i, najzad, spuštajući ramena. Ponovite 7 — 10
puta u neprekidnom nizu. 2 x
245
5.Disanje za jačanje nerava
U raskoračnom stavu, posle izdisaja, udahnite polako i isto
vremeno podignite obe ruke ispred sebe, sa dlanovima okrenutim
nagore do visine ramena. Zatim, stisnite pesnice i dok još uvek za
državate dah, privucite ih brzo do ramena, opružite ruke ponovo,
opet ih privucite brzo i ponovite ovaj pokret još jedanput. Tokom
izdisaja opustite ruke olabavljene niz telo, da se odmaraju, dok se
naginjete napred.
Terapeutsko dejstvo: Povećava otpornost nervnog sistema.
6. Džalandhara-Bandha
Sedite sa prekrštenim nogama. Duboko udahnite. Zadržite
dah (od 7 do 30 sec.) sa bradom pritisnutom na grudi. Zatim podig
nite glavu i polako izdahnite. 3 x
Terapeutsko dejstvo: Potpomaže povećavanju otpornosti i ja
čanju volje.
246
Terapeutsko dejstvo: Pluća se čiste i do poslednjeg delića pu
tem krvi koja je bogata kiseonikom. Odlična vežba za otklanjanje
zamora.
10. I. A. O. OM
Upravo kao što se svetlosni zrak, prolazeći kroz staklenu pri
zmu, razlaže na sedam boja, tako i reč „OM" sadrži u sebi sve osta
le zvuke. Po Mantra Jogi, svaki jogi doživljava istu istinu tokom
svog prosvetljenja, da je ovaj zvuk prva manifestacija savršenstva
Univerzuma i da sa njim počinje stvaranje. Sve u Univerzumu stva
ra i oživljava kreativna sila — Logos. Ovaj zvuk pretstavlja stvara
lačke vibracije koje prožimaju Univerzum i stvaraju svetove. Ako
ponavljamo izvesne zvuke, onda time izazivamo određena lekovita
delovanja u svom organizmu i istovremeno podižemo svoju svest
na jedan viši nivo. Vibriranje zvuka IIIIIIII... prožima čitav nervni
sistem i ispunjava ga novom životnom silom.
Ponavljanjse zvuka AAAAAA... naročito deluje na jetru i ti
me regeneriše krv.
Ponavljanje zvuka OOOOOO... puni srce i veliki nervni cen
tar, solarni pleksus („Sunčev splet"), novom životnom silom.
Ponavljanje reci „OM" ispunjava ćelo telo novom životnom
energijom.
Sedite sa ukrštenim nogama ili na petama, sa šakama na kole-
nima, i zatvorite oči. Udahnite duboko i sa izdisanjem istovremeno
247
proizvodite zvuk IIIIII... otegnuto i uvek na istoj visini tona, s tim
što ga ne smete pevati, već ga morate izgovarati.
Udahnite duboko i pri izdisanju izgovarajte glas AAAAAA...
takođe otegnuto i u istom tonu.
Kada izdišete po treći put koristite glas OOOOOO... i, na kra
ju, reč OOOOMMMM...
Terapeutsko dejstvo: Glas postaje kristalno jasan i lep, odlu
čan i siguran. Osećanje straha nestaje i počinje svesno ispoljavanjc
čvrstine duha.
11. Murča
Sedite sa prekrštenim nogama. Duboko udahnite. Zadržava
jući dah (od 7 do 30 sekundi), bradu pritisnite na grudi u udublje-
nje na grudnoj kosti. Podignite glavu i polako izdišite. 3 x
Terapeutsko dejstvo: Razvija nam snagu volje i otpornosti.
248
ma, poput onih koji se upotrebljavaju u institutima za istraživanje
nuklearne energije. Ako ovaj zaštitni energetski zid oslabi, onda
naš organizam postaje izložen delovanju svih spoljnih uticaja i ka
da se izgubi imunitet, telo oboli. Ako solarni pleksus ima dovoljno
energije, organizam je u stanju da se odupre svim spoljnim uticaji-
ma.
Izvođenje: Ležite opruženi na leđima. Položite dlanove na
grudi, nešto više iznad pupka, pazeći da se šake ne dodiruju. Udah-
nite duboko ispunjavajući pluća životnom silom. Izdišući veoma
polako usmerite i vodite životnu silu iz pluća kroz ruke i prste u
grudni koš, u solarni pleksus, čiji su nervni centri smešteni kod kič
menog stuba. Ponovite 15 — 20 puta.
Terapeutsko dejstvo: Veoma efikasna vežba protiv zamoreno-
sti, nervoze, nesanice i poremećaja u krvotoku.
17. Sitali
Sedite sa prekrštenim nogama. Jezik, formiran u obliku cevi,
malo isturite između usana. Kroz tako formiran jezik u obliku cevi
polako udahnite. Zadržite dah (do 10 sekundi), a onda izdišite kroz
nos vrlo polako i opušteno. Ponovite 10 puta jedno za drugim. 3 x
249
Terapeutsko dejstvo: Momentalno opuštanje nerava. Veoma
efikasno deluje pri smetnjama u disanju i radu srca, kao i kod veli
ke nervoze. Otstranjuje iz krvi sve otrovne materije, čak i smrtono
sne otrove. Regeneriše kožu i daje izvanredan ten. Zimi se srne
upražnjavati samo u sobi.
18. Sitkari
Razlikuje se od ,,Sitali"-a samo u tome, što vrh jezika dodiruje
nepce sasvim pozadi. Udahnite veoma polako na usta između vrha
jezika i nepca. Zadržite dah tokom 10 sekundi, a onda izdišite, ve
oma polako i potpuno opušteno, kroz nos. Vežbu ponovite oko 7
puta jednu za drugom. 3 x
Terapeutsko dejstvo: Isto kao kod prethodne vežbe. Ubrzava
eliminaciju toksina (otrovnih materija) u celom organizmu.
2. Ardha-Čandrasana I
Stojte uspravno sa sastavljenim stopalima, isprsite se i uvucite
trbuh. Udišite duboko, podižući ruke iznad glave dok se dlanovi ne
sastave. Izdišući savijajte se na desnu stranu. Dok udišete, vratite
se u početni stav. Ponovo izdišite, dok se savijate na levu stranu,
pa ponovo udišite dok se uspravljate. Izdahnite i spustite ruke is
pred sebe pored tela. Posle odmora — ponovite. 3 x
Terapeutsko dejstvo: Povećava nam gipkost i sprečava stvara
nje masnih naslaga u predelu kičme. Odlična vežba protiv krutosti.
3. Ardha-Čandrasana II
Stojeći uspravno u raskoračnom stavu, dok udišete podižite
ruke iznad glave dok se dlanovi ne sastave. Izdišući, povijajte se
unazad koliko možete sa lako savijenim kolenima. Udišući vratite
se u uspravan stav. Izdišući spuštajte ruke ispred sebe pored tela.
3 x
Terapeutsko dejstvo: Isto kao i kod prethodne vežbe, samo
izraženije. Pojačani krvotok u predelu grudi, lica i mozga deluje
odlično protiv umora.
4. Ardha-Halasana
Ležeći na leđima potpuno opušteni, udahnite duboko. Pri
izdisanju podignite noge i kukove i stopala spustite na pod što dalje
preko desnog ramena. Udišući, opružite noge i stopala preko glave
po podu. Izdišući premestite stopala što dalje preko levog ramena.
Odmah nastavite dalje, jedanput desno, jedanput levo, pa opet de
sno i onda levo. Vratite se ponovo u ležeći položaj opruženi na le
đima. Sa dubokim trbušnim disanjem obezbeđujete srcu normalan
rad. 3X
Terapeutsko dcjstvo: Snažno potstiče rad štitne žlezde. Kod
osoba sa usporenom probavom snažni pokreti želuca stimulisaće
ceo unutarnji deo organizma, a posebno peristaltiku creva. Ova se
vežba posebno preporučuje protiv konstipacije.
5. Ardha-Matsjendrasana 1*
Podvucite desnu petu pod levo bedro tako, da desna noga leži
vodoravno na podu. Zatim prebacite levo stopalo preko desnog be
dra, stavljajući taban na pod. Okrenite grudi na levu stranu i stavi
te desnu ruku ispred levog kolena, koje stoji uspravno, i obuhvati
te levi gležanj desnom šakom. Polako uvrćite kičmu u levu stranu,
okrećući i glavu u istu stranu. Levu ruku opružite nazad i levom ša
kom uhvatite svoje levo koleno. Dišite ravnomernim ritmom i osta
nite u ovom položaju dok Vam je prijatno. Posle izvedite ovu ve-
žbu u suprotnu stanu.
Terapeutsko dejstvo: Otstranjuj deformitete kičme i blago
tvorno deluje na celi nervni sistem.
6. Ardha-Matsjendrasana II*
Ovo je lakša varijanta prethodne vežbe. Držite kičmu pravo
bez ikakvog uvrtanja i koristite potpuno jogi disanje. Svest usmeri-
te u kičmu.
Terapeutsko dejstvo: Samopouzdanje, odlučnost i istrajnost.
Jača nerve.
7. Ardha-Salabhasana II*
Izvodi se na isti način kao i Salbhasana, samo što se podiže
jedna, pa druga noga, umesto obe odjednom.
252
Terapeutsko dejstvo: Isto kao i kod Salabhasane, ali manjeg
intenziteta. Ova vežba zahteva mnogo manje napora.
8. Ardha-Sarvangasana
Ležite opruženi na leđima i potpuno opustite telo. Udahnite
duboko i kada izdišete podignite noge i kukove okomito nagore.
Još tokom izdisaja privucite kolena dok ne dodirnu čelo, a noge
ostaju skupljene. Poduprite kukove šakama; ravnomerno, kratko
trbušno disanje. Otprilike posle 30 sekundi vratite noge u okomit
položaj, a onda ponovo se vratite u opruženi položaj na leđima.
3 x
Terapeutsko dejstvo: Koncentrisani priliv krvi u lice i mozak
potpuno uklanja umor. Ova vežba je preko potrebna za glavobolju
koju izaziva niski krvni pritisak, kao i za osećaj vrtoglavice, usled
slabe cirkulacije krvi u mozgu. Prazne moždane nervne ćelije po
novo se pune životnom silom.
9. Bhegasana
Ova asana je izrazito pogodna za vežbanje zglobova i poveća
nje Vaše gipkosti. Ležeći na trbuhu sa savijenim kolenima, uhvati
te oba stopala za nožne prste i pritisnite ih nekoliko puta, nepo
sredno pored kukova, na tlo. Ponovite šest puta, a onda opustite
stopala, opružite noge i šake stavite pod čelo radi odmora. U me
đuvremenu dišite polako. 3 x
10. Bhudžangasana*
Ležeći sa licem okrenutim prema podu, položite obe šake, s
dlanovima na podu, ispod ramena. Sa potpunim jogi udisanjem
polako izdižite glavu što je moguće više. Zatim, napnite mišiće leđa
i podižite dalje ramena i trup sve više i više unazad bez pomoći ru
ku. Ostanite u ovom položaju zadržavajući dah 7 — 12 sekundi, a
onda polako izdišite vraćajući se u početni položaj.
Terapeutsko dejstvo: Regeneriše ceo abdomen i trup.
253
11. Bhudžangendrasana
Odlična masaža za ganglije, bubrege, vrat i kičmeni stub. Sna
žna cirkulacija krvi kroz kičmu potpuno otstranjuje umor. Lezite
na trbuh sa šakama ispod ramena. Duboko udišući izdižite glavu i
grudi što je moguće više i istovremeno savijajte noge u kolenima
dok stopalima ne dotaknete potiljak. Ubrzo zatim izdišite i vraćaj
te se polako u početni položaj, u kojem se odmarale. 3 x
13. Čakrasana
Ovom vežbom stičemo potpunu kontrolu nad kičmom. Pozi
tivna i negativna životna strujanja, odnosno solarna i lunarna ener
gija, nazvane HA-THA, dovode se u ravnotežu. Pročišćava zapu-
šene nozdrve.
Lezite opruženi na leđima. Privucite kolena, a stopala u što je
moguće većem razmaku stavite na pod. Šake takođe stavite na
pod, ali pozadi ispod ramena. Duboko udišući podižite ćelo telo
dok ne formira most. U tom položaju dišite polako i duboko. Po
sle nekoliko sekundi spustite telo, ležite opruženi na leđima i pot
puno se opustite. 3 x
14. Dhritjasana
254
15. Dolasana
18. Ekapadahastasana I
Iz čučnja, sa dlanovima na podu, opružite noge u kolenima.
Dok udišete podignite desnu nogu visoko, a pri izdisaju spustite je
na pod. Kod sledećeg udisaja podignite levu nogu, a pri izdisaju je
spustite na pod. Iste pokrete ponovite još dva puta. Zatim, sedeći
na petama, nagnuti se napred i odmoriti se. 3 x
255
19. Ekapadahastasana II
20. Gokarnasana
21. Gomukhasana
256
23. Hastapadangustasana
24. Hastapadasana
Sedite sa široko razmaknutim nogama. Posle dubokog udisa
ja, pri izdisanju, držeći se za gležnjeve, saviti se napred i, ukoliko je
moguće, čelom dotaći pod. Posle 5 — 6 sekundi uspravite se pono
vo i opušteni dišite duboko. 3 x
Terapeutsko dejstvo: Izavnredno efikasna vežba za kičmu, kr-
sta, karlicu i noge.
257
27. Joga-Mudra — Varijanta I
30. Katikasana
31. Konasana
258
Terapeutsko delovanje: Jača unutarnje organe i pročišćava le-
nji želudac, jetru, a što je najvažnije, i creva.
32. Lauliki-Joga
33. Maha-Mudra
34. Mantra-Joga
259
sposobnosti koncentracije i buđenja latentnih psihičkih centara.
Svakodnevni utisci kroz razmišljanja, razgovore, rad i postupke
skupljaju se u našoj podsvesti. Ko se bavi Jogom nastoji da skuplja
pozitivne, dobre, konstruktivne utiske.
Sedite uspravno, sa zatvorenim očima, isključite sve misli i
osećanja. Koncentrišite se na svoje „JA" u središtu srca i ponavljaj
te tiho ili poluglasno sledeće misli:
— Ja sam slobodan od svih stega. Ja sam slobodan. Ja sam
slobodan.
— Moja snaga otpornosti povećava se svakog trenutka.
— Moja snaga volje raste svakog trenutka.
— Uzrok svakog poremećaja u organizmu nestaje. (Primeniti
samo kada je potrebno.)
— Ja se ne bojim. Ja se ne bojim. Ja se ne bojim.
— Ja ispoljavam život i u telu i u duhu.
— Savršena ravnoteža i u telu i u duhu.
— Mir i spokojstvo. Mir i spokojstvo. Mir i spokojstvo.
— Ja sam svestan i u telu i u duhu.
— Savršeno zdravlje i snaga.
Upravo kao što biljku zalivamo u korenu, tako i ove misli de-
luju, darujući nam snagu, vitalnost i slobodu u svakom pogledu.
Ove sugestuje možete izgovarati tokom vežbanja, ili u postelji, ne
posredno pred spavanje. Upražnjavajte ih svakodnevno.
35. Natapadasaria
260
36. Nataradžasana
37. Natašira-Vadžrasana
Ovom vežbom razvijamo odlučnost i osećaj čvrstine. Sedite na
petama sa šakama na kolenima. Duboko dišući, podignite ruke
iznad glave i uspravite se do klečećeg stava. Tokom izdisaja, kleče
ći nagnite se čitavim telom unazad, što više možete (nipošto se ne
savijati, nego se nagnuti). Sa udisajem ponovo se uspravite, a pri
izdisaju sedite opet na pete i vratite šake na kolena. 3 x
38. Padangustasana
Za razvijanje naše moći koncentracije i introspekcije. U čuč
nju na nožnim prstima, sa šakama koje dodiruju pod s jedne i dru
ge strane tela, prebacite levo stopalo na desno bedro i nastavite se-
deti na desnoj peti. Dišući relaksirano, podignite ruke po strani ne
što niže od visine ramena. Ponovite vežbu sa drugom nogom. 3 x
39. Paršva-Bhunamanasana
261
40. Paršva-Padakalanasana
262
44. Sarpasana
Lezite licem okrenutim prema podu sa šakama ispod čela. To
kom udisanja sklopite šake iza leđa, sa opruženim rukama, i podig
nite glavu, grudi i opružene ruke što je moguće više. Ostanite u
ovom položaju 3 — 5 sekundi, a onda se vratite u početni stav,
izdišući istovremeno.
Terapeutsko dejstvo: Jača svaki kičmeni pršljen, naročito kr-
sta, grudni koš i gornji deo leđa. Održava gipkost tela.
46. Savasana*
Lezite na leđa sa rukama opruženim uz telo, sastavljenim pe
tama i potpuno opruženim nogama. Bez naprezanja usporite disa
nje što je više moguće. Počinjući od stopala opustite sve mišiće.
Usredsredite svest u srce. Jedan minut ovakvog aktivnog odmora
ravan je jednom času spavanja.
Terapeutsko dejstvo: Ovom vežbom ostvarujemo potpuni od
mor našeg nervnog sistema. Najbolja vežba protiv nesanice.
263
47. Simhasana
48. Stambhasana
49. Tadaghi-Mudra
264
50. Trataka
265
(c) U raskoračnom stavu, stojeći uspravno izdišite i povijajući
se desnom šakom dotaknite levo stopalo. Levo koleno jako savite,
a levu ruku opružite preko glave, paralelno sa podom. Posle 5 se
kundi, udišući uspravite se sa ispruženim podignutim rukama, a sa
izdisajem levom šakom dotaknite desno stopalo, desno koleno je
jako savijeno, a desnu ruku opružite preko glave, paralelno sa
tlom. Nakon 5 sekundi, duboko udišući, uspravite se sa opruže-
nim, podignutim rukama i pri izdisanju spustite ruke i odmorite se.
3 x
Terapeutsko dejstvo: Ova vežba omogućuje bočno gibanje
kičme, u kojem se naizmenično zatežu i opuštaju bočni mišići tru
pa. Trup se zateže i na levu i na desnu stranu, a u savijanju učestvu
ju svi leđni mišići, koji drže pršljenove kičme. Bočni mišići i kičma
napajaju se životnom snagom. Pršljenovi su izloženi bočnim priti
scima i istezanju. Na taj način, kičma stiče potrebnu gipkost i dola
zi u pravilan odnos sa kostima kukova i mišićnim sistemom. Ubr
zava se potpuno ozdravljenje posle zaraznih obolenja, s obzirom
da su toksini, pritajeni u organizmu, podvrgnuti procesu raspada
nja. Mnoge latentne infekcije otstranjuju se iz organizma.
266
i, kod žena, materice, postignuti su ovom vežbom najbolji rezulta
ti. Potstiče pretvaranje ili sublimaciju seksualne energije. Vežba se
preporučuje i dečacima i mladićima sa čestim ejakulacijama.
Odlična je i za uklanjanje naslaga masti na trbuhu i kukovima. Po
boljšava probavu.
54. Urdva-Pasčimotanasana
56. Uttha-Džanusirasana
267
Terapeutsko dejstvo: Jača sve mišiće leđa i nogu. Razvija sa
mopouzdanje i sigurnost.
58. Vadžroli-Mudra
268
Terapeutsko dejstvo: Važni nervni centri u kičmi pune se ži
votnom silom, čime otstranjujemo umor i nervozu.
269
kod izdisaja spustite koleno na pod. Isto uradite i sa levom nogom.
Ponovite vežbu i vratite se u početni stav, a zatim u već opisani stav
odmaranja. 3x
270
Posle jednog minuta hodajte samo na petama, sa ukrućenim
kolenima i podignutim nožnim prstima. Posle jednog minuta kora
čajte opet normalno, tj. stupajući prvo petom, pa tabanom i naj
zad prstima na pod.
Onda hodajte na ivicama tabana ukrućenih kolena. Posle 20
do 30 koraka ponovo hodajte normalno. Zatim hodajte sa lučno
savijenim stopalima, odnosno dotičite tlo samo petom i nožnim
palcem, ukrutivši kolena. Tabani treba da budu jako savijeni u lu
ku, kako bih ispod njih bio otvor kroz koji može proći, recimo,
jedna trešnja.
Terapeutsko dejstvo: Ove vežbe stopala koriguju ravne taba
ne, raširena stopala i spuštena stopala, ali se moraju svakodnevno
upražnjavati.
271
64. Vrikšasana — stav drveta
274
4. ZA SVAKU S E D M I C U V E Ž B A N J A
PO JEDNA MISAO VODILJA ZA
MEDITIRANJE
275
Ne želim učitelja koji će na mene uticati. Želim učitelja, koji
će me naučiti, da ne dozvolim da se na mene utiče.
s. J.
Samo je najmlađim početnicima potrebno posebno slobodno
vreme za njihove meditacije. Napredniji učenici postepeno doživ
ljavaju sve veći osećaj sreće, bilo da rade ili ne. Dok im ruke vred-
no rade u zajednici, glave im ostaju trezvene u povučenosti.
Ramana Maharši
276
Naše pravo Ja
277
Ako nosiš u sebi misli zlobe, mržnje ili gneva, njihova razorna
snaga deluje na tvoje sopstveno telo i na tvoj sopstveni duh. Neopi
sivo je zlo koje će ti pričiniti. Jogiji kažu, da je misao najveća sila u
telu. Ona je snažnija od svake fizičke sile, veća nego sama reč, jer
ona pretstavlja jednu transcedentalnu snagu koja prožima čitav
svemir. Dobre misli, ma kako nevažne izgledale, neizbežno će proi
zvesti svoje dobro dejstvo. Budite hrabri i znajte, da Vi sami kroji
te svoju sudbinu. Bavite se zdravim mislima, iznosite uzvišene mi
sli, onakve kakve biste želeli videti kako se ostvaruju na delotvor-
noj ravni. Sa nešto malo istrajnosti uskoro ćete ovladati svojim mi
slima, koje će Vam onda pomagati, umesto da Vam odmažu. Ume-
sto da sejete neodgovorne misli, koje ne truju samo Vaš sopstveni
život, nego i život onih oko Vas, zagospodarite svojim mislima i
budite svesni moći koju posedujete. Tada ćete shvatiti istinitost Vi-
vekanandinih reči: „Ako je materija moćna, onda je misao sve-
moćna.
S. J.
278
Sačuvati mir pretstavlja najveće ispoljavanje snage; biti akti
van — to je lako. Popusti uzde i konji će odjuriti sa tobom. To sva-
ko može, ali jak je onaj, koji može zaustaviti zahuktale konje. Šta
zahteva veću snagu — popuštanje ili obuzdavanje? Ko je smiren,
ne znači da je tup. Smirena osoba gospodari svojim duhovnim sna-
gama. Aktivnost ispoljava samo neznatnu, a mir, naprotiv, nad-
moćnu snagu.
Vivekananda
Da, moji su dani izbrojani i JA sam ih izbrojao kroz svoje že
lje, odluke i dela. A kada se ovi sivi, pusti dani približe svome kra
ju, smejaću se snovima, koje sam snivao; a onda ću zalupiti za so
bom ova zemaljska vrata i otpočeti svoj let u beskonačno.
S. J.
280
Svaki deo je kao celina; sve izvire iz celine, iz zajedničke sve
prisutne suštine.
Uzdignimo se na višu ravan; ako poznajemo svoju univerzal
nu prirodu, onda sa savršenim mirom posmatramo čitavu panora
mu ovog sveta.
Vivekananda
281
Jedan vatreni pristalica Maharšija bio je uzbuđen, zato što je
neko u gradu s nipodaštavanjem govorio o njegovom učitelju, a on
mu nije uzvratio pravom merom. Upitao je učitelja, kakva je ka-
zna za ovaj propust.
M: Strpljenje, što više strpljenja! Trpeljivost i što više trpelji-
vosti.
Sri Ramana Maharši
282
Da li znate kako vidim bit univerzuma? Vidim je kao celinu,
kao sve. Ljudi i ostala bića izgledaju mi kao šuplja tela, koja po
kreću svoje glave i udove, ali njihova sadržina je ova bit.
Ramakrišna
283
„Prvo što treba da čujete to je vaše Ja." Slušajte dan i noć da
ste Vi to JA. Ponavljajte to sebi danju i noću, sve dok Vam ne uđe
u krv, dok ga ne osetite u svakoj kapi svoje krvi, dok ne postane
Vaša kost i meso. Neka Vaše telo prožme ova jedina ideja: „Ja
sam apsolutno čisto, sveznajuće, svemoguće, večito blistavo JA,
koje se ne rađa i ne umire." Sva Vaša dela će se uveličati, preobra
ziti, oplemeniti samom snagom ove misli. Ako je materija moćna,
onda je misao svemoćna.
Vivekananda
284
Nema oskudice, nema bede koju ne bi mogao otkloniti svešću
o snazi duha u sebi. Veruj u ove reči i bićeš svemoćan.
Vivekananda
Zaista živimo sretno kada ne mrzimo one, koji nas mrze! Me-
đu ljudima koji nas mrze mi boravimo slobodni od mržnje!
Dobri ljudi se vide izdaleka, kao snežne planine; zli ljudi se ne
vide kao strele odapete u noći.
Ko drži pod uzdom rastući gnev, poput trkačkih kola, njega ja
nazivam pravim vozačem; ostali samo pridržavaju uzde.
Budha
285
Budi uveren, ako služiš Istini, uprkos iskušenjima da je se
odrekneš, da ćeš steći neizmernu snagu, pred kojom se ljudi neće
usuditi da u tvom prisustvu kažu stvari, za koje smatraš da nisu
istinite. Ako budeš strogo služio Istini tokom četrnaest godina, a
da od nje ne otstupiš, ljudi će biti ubeđeni u ono, što im ti bude re-
kao. Tako ćeš učiniti najveće dobro masama, raskinućeš im okove i
pomoći celom narodu.
Vivekananda
286
Čovek! Kakva moćna misao!
Iz beskonačnosti izbačen
Da nadgleda igru života i smrti;
Da stvara sudbine
I kovitla usude u beskraju
1 smeje se kada se raspu zraci izlazećeg sunca
Bacajući njihov pepeo na obale
Nekih zaboravljenih svetova.
S. J.
287
Unesite puno svetlosti u svet! Svetlosti, donesite svetlosti! Sve-
tlost treba da obasja svakoga! Zadatak neće biti ispunjen, sve dok
svi ne dospeju do sreće. Donesite svetlost siromašnima i donesite
još više svetlosti bogatima, jer je njima potrebnija. Donesite sve
tlost neznalicama i još više svetlosti obrazovanima, jer je ogromna
taština obrazovanja našega vremena. Zato donesite svetlost svima.
Vivekanada
288
Prokrči sam svoj sopstveni put
I odvažno koračaj dobro odmerenim korakom.
Nesalomivom voljom pretvori u dela
Zahteve svog jedinog vođe,
Svog vrhovnog zakona, svog vlastitog Ja.
S. J.
289
Razgovori sa Sri Ramana Maharšijem
Pitanje: Šta je najbolje što mogu uraditi za obezbeđenje
budućnosti?
Maharši: Vodi računa o sadašnjosti, pa će se budućnost sama
o sebi brinuti.
Pitanje: Šta je zabluda?
Maharši: Ko je u zabludi? — Utvrdite to i nestaće zablude.
Ljudi uvek hoće da znaju šta je zabluda, Maja, obmana,
a ne proveravaju, ko je u zabludi.
*
Kakav si ti, takav je i svet. Ako ne razumeš sebe, kakva je ko
rist od nastojanja da razumeš svet? Ovo je pitanje, koje tragaoci za
istinom ne treba da razmatraju. Ljudi rasipaju snagu, lupajući gla
vu nad takvim pitanjima. Prvo, nađi istinu o sebi, pa ćeš biti u bo
ljem položaju da shvatiš istinu o svetu, čiji si i ti jedan deo.
*
290
Vi ste zaista sretni! Približavate se svom cilju. Kroz Vas i Vaš
naraštaj je postao prosvećen, jer težite da se oslobodite ropstva ne
znanja i postignete savršenu sreću.
O, mudrače, znaj da je čoveku potrebno oslobođenje od stra
sti i moć razlikovanja istine od neistine, kao što su ptici potrebna
njena oba krila. Bez njih čovek ne može nikada dostići najviši
grozd iz kojeg teče nektar slobode.
Sankaracharya
291
Da li znate pravo značenje reci Buddha? Ona znači, da stalnim
razmišljanjem o svesti čovek i sam postaje svestan.
Ramakrišna
Najveći od svih ljudi koristi svoje srce kao ogledalo. On ne tra
ži stvari, niti im ide ususret; on ih održava, ali ne zadržava njihovu
sliku. Zato može savladati svet, a da ne bude ranjen. Nije rob svoje
slave; ne kuje planove; ne bavi se trgovinom; on je gospodar zna-
nja. Obraća pažnju i na najmanje stvari, a ipak je neiscrpan i bora
vi u dubini svoga Ja. Do kraja prima sve što mu život pruži, a ipak
je kao da nema ništa. Ostaje skroman.
Džuang Dzi
Duh koji je ispunjen istinom mora usmeriti svoje delanje kraj
njem cilju.
Mahatma Gandhi
Ništa od onoga, što učinimo, ne raspline se u večnosti. Sve sa
zri u svoje vreme i donese plod u određenom trenutku.
Patnja je najomraženiji učitelj, koji nas u časovima samoće
uči onome, što nam je potrebno.
S. J.
Osoba koja prima poklone duhovno je pod uticajem darodav-
ca i tako postaje lako povodljiva. Primanje poklona znači gublje
nje naše duhovne nezavisnosti i zapadanje u ropstvo. Stoga, ne pri
majte poklone.
Vivekananda
295
Otac je imao dva sina. Kada su dovoljno bili odrasli, primljeni
su u krug brahmačarja (učenika Veda) i povereni brizi jednog uči
telja, da bi izučavali Vede.
Posle duže otsustnosti vratili su se kući, pošto su završili studi
je. Tada ih otac upita, da li su čitali Vedante. Kad su mu odgovorili
potvrdno, zapitao ih je: „Šta je Brahman?"
Stariji, koji je citirao Vede i druge filozofske spise, odgovori:
„O, oče, to se ne može shvatiti pomoću izgovorene reči ili snagom
razuma. O, to je tako i ovako. Ja znam sve o tome." I onda poče
da navodi tekstove iz Veda.
Otac mu reče: „Vidim da si spoznao šta je Brahman! Možeš se
vratiti svom radu." Onda postavi mlađem sinu isto pitanje; ali mla
dić je sedeo kao da je zanemeo. Nije izgovorio ni jednu reč, niti je
činio i najmanji pokušaj da nešto kaže.
Tada progovori otac: „Ništa se ne može reći o Apsolutnom i
Bezuslovnom! Čim progovoriš o tome, već određuješ Beskonačno
pojmovima konačnog, Apsolutno pojmovima relativnog, Bezu-
slovno pojmovima uslovnog. Tvoje ćutanje govori rečitije od na
vođenja stotina stihova i pozivanja na stotine autoriteta.
Ramakrišna
296
Dok je neki čovek pecao ribu pored ribnjaka, naiđe jedan
avadhuta (putujući kaluđer) i zapita: „Brate, koji put vodi do tog i
log mesta?" Upravo tada plovak pokaza, da riba poče oprezno da
grize. Zato čovek ne odgovori, već se sav predade pecanju. Kada je
upecao ribu, okrete se i reče: „Šta rekoste, poštovani?" Kaluđer
mu se pokloni i reče: „Poštovani, budite moj guru (učitelj). Kada
utonem u razmišljanje o najvišoj Suštini, dozvolite da sledim Vaš
primer i ne obraćam ni na šta pažnju, sve dok ne okončam svoju
meditaciju!"
Ramakrišna
297
Zaroni u samoga sebe i donesi Upanišade iz samoga Sebe. Ti si
najveća knjiga, koja je ikada postojala i koja će ikada postojati,
beskonačna riznica svega što jeste. Sva spoljna podučavanja su
uzaludna, sve dok se unutarnji učitelj ne probudi. Moraju dovesti
do otvaranja knjige sopstvenog srca, da bi imala vrednosti.
Vivekananda
298
I neka te ponese pesma moja, voljeno moje,
u zemlju snova mojih, u beskraju.
I poleti nevidljivim krilima noći
od zvezde ka zvezdi.
Napuštajući zagrljaj sna
kroz mnoge svetove brodi,
Da bi se u zlatnom odsjaju zore
vratio opet domu svome
Gde te netaknuta lepota jutra čeka,
da ti oči otvori, voljeno moje.
S. J.
299
Život je rast i napredak. Cilj čovekovog života je ispoljiti sa
vršenstvo, koje u sebi nosimo. Ispoljavanje naše neograničene i
univerzalne prirode je velika borba života.
Patnju treba uvek posmatrati u pozitivnom svetlu, jer bez nje
nema napretka. Na patnju treba gledati kao na svoje teškoće na
pretka.
S. J.
300
Aktivnost, od koje se pravilno uzdržimo, donosi slobodu.
Aktivnost, koju pravilno ostvarimo, donosi slobodu.
I jedno i drugo je bolje od izbegavanja aktivnosti.
Bhagavad Gita
301
Tvoja sopstvena volja je jedino, što odgovara na tvoje moli
tve; međutim, pojedincu se pojavljuje prerušena u obliku raznih
religioznih koncepcija. Možemo je nazvati Buddha, Isus, Krišna,
Jehova, Alah, Agni, ali ona je uvek naše pravo Ja.
Vivekanada
302
Učenik: Kako mogu ovladati svojim umom?
Maharši: Kada. spoznaš samoga Sebe, onda nema uma kojim
treba ovladati. Postoji samo posmatranje.
Sri Ramana Maharši
Nije ljubav slepa, već strast. Ljude oslepe čulne želje. Prava
ljubav oslobađa od požude i moralnog slepila.
S. J.
303
Krišna igra na petoglavoj zmiji. Pet čula pod vladavinom duha
Poštuj oboje: i duh i materijalni oblik; inherentu misao isto
tako, kao i vidljivi simbol.
Sri Ramakrišna
304
Ko može da svoje animalne snage pretvori u duhovne moći,
taj sakuplja neizmernu energiju u sebi. Svaki napredak se zasniva
na ovladavanju animalnim silama u nama. Popustiš li ovim silama,
nemilosrdno će te oboriti; a uspeš li da ih pretvoriš u dohovne sna
ge, onda će one preobraziti čoveka u savršeno biće.
S. J.
305
Ko je slep? Ko uživa u onome, što ne bi smeo činiti.
Ko je gluv? Ko ne sluša spasonosne reči.
Ko je nem? Ko u pravo vreme ne zna ništa lepo da kaže.
Indiske poslovice
Ako je neko već uspeo da se rodi kao ljudsko biće, onda bi bi
la šteta, da svoj ljudski život upropasti lošim i besmislenim postup
cima, a onda da završi svoj bedni život smrću.
Tagpo Lhadje
306
Vrlina uzdržljivosti je od najveće važnosti za svakog. Samo
onaj ne propada, koji poseduje ovu vrlinu.
Kada se slon pusti da ide slobodno, on počne da čupa drveće i
grmlje, ali čim ga gonič bocne badljem po glavi, on se umiri; isto
tako i um, kad nije pod kontrolom, neobuzdano bludi u izobilju
nekorisnih misli, ali se odmah umiri, kada ga ubode badalj prave
moći razlikovanja dobra i zla.
Sri Ramakrišna
307
Tvoj način mišljenja u oblasti duha treba da je isto tako racio
nalan, kao i u svakodnevnim stvarima. Praktični život zahteva ra
cionalno mišljenje. Duhovni život zahteva hiljadu puta više racio
nalnog, preciznog i dobro zasnovanog mišljenja.
S. J.
308
Šta je put do savršenstva?
Istinoljubivost.
Kako će čovek naći sreću?
Pravilnim ponašanjem.
Čime mora ovladati da bi izbegao brigu?
Svojim mislima.
Kada je čovek voljen?
Kada je bez taštine.
Mahabharata
309
Naše Ja ne samo da je najlakše spoznati, nego izvan njega i ne
ma ničeg drugog da se spozna. Sve što je potrebno za ostvarenje i
spoznaju samoga Sebe jeste biti miran. A šta je lakše od toga?
Bhagavan Ramana Mahrši
310
Pokušaj da shvatiš, da tvoje usavršavanje tek onda počinje,
Kuda li počneš prepoznavati savršenstvo u čoveku, kada shvatiš, da
savršenstvo prožima sve: prozirni kristal, nasmejani cvet, nemu ži-
votinju, misaonog čoveka.
S. J.
311
Bezgraničan može postati talas samo kada se vrati u more; kao
talas može biti samo ograničen. A kada je postao more, može na
novo postati talas, i to onoliko veliki, koliko želi. Prestani sebe
izjednačavati sa lažnim i znaj: ti si slobodan.
Vivekananda
312
Postoji jedna nečistota koja prevazilazi sve nečistote, a to je
neznanje. O, mudri, odbaci tu nečistotu i budi slobodan od svih
nečistota.
Dhammapada
313
Onaj koji vidi cilj ne može izgubiti put.
S. J.
314
Učenik: Da li samoća pomaže vežbanju?
Maharši: Šta podrazumevate pod samoćom?
Učenik: Biti daleko od drugih.
Maharši: Kakvo je dobro u tome? To Vam govori samo strah
i nesigurnost. Čak i u samoći postoji stalan strah od
nametljivaca, da će Vam poremetiti mir. Uostalom,
kako se mogu misli bolje izbrisati u samoći? Ne može li se
to isto tako dobro uraditi i u Vašoj sadašnjoj okolini?
Sri Ramana Maharši
315
Istinski produhovljena osoba je ona, koja ima nepokolebljivu
veru u sebe i u stanju je da je realizuje čak i u svojim najjednostav
nijim mislima i svakodnevnim poslovima.
S. J.
316
Učenik: Ja cenim svoju individualnost, ma kako ona, možda,
bila nevažna. Ne želim biti apsorbovan u to beskonačno jedinstvo.
Sama pomisao na to ispunjava me užasom.
Vivekananda: Jednog dana pade vodena kap u okean. Čim je to
prtmetila poče plakati i žalostiti se kao ti sada. Neizmerni okean
nasmeja se sićušnoj vodenoj kapljici. „Ne mogu da shvatim zašto
plačes", zapita je on. „Upravo kao što si se sjedinila sa mnom, tako
si se sjedinila sa svojom braćom i sestrama, ostalim vodenim ka-
pljicama od kojih se i ja sastojim. 1 ti lično ćeš postati okean. Kada
zaželiš da me napustiš, uzdigni se u oblake pomoću sunčevog zra
ka. Odande možeš ponovo sići, mala vodena kapljice, na radost
žedne zemlje."
317
Jadžanavalkja i Maitreji
318
Nikada zbog bogatstva ne volimo bogatstvo, nego zbog Sebe u
bogatstvu, jer mi volimo Sebe. U svim stvarima, koje su stvorene,
naše Ja je urođeno, otuda volimo Sebe u svekolikom stvaranju.
Kao što ogledalo održava Sunce, tako i ova Zemlja i univer
zum održavaju Sebe i zato mi volimo Sebe u svemu što je stvoreno.
Slično tome volimo i pisanu reč, jer to Ja je sadržano u njima i otu
da mi volimo Sebe u pisanoj reči.
O, moja Maitreji, vidi Sebe u svim stvarima. Drvo je lepo zato
što je bit lepa u drvetu. Planine su lepe zato što je bit lepa u plani
nama. Bit se mora prvo čuti, zatim videti, a onda se o njoj može
meditirati. Upoznaj Sebe, pa ćeš znati sve ostale. Znaj da je bit
izvor celokupnog stvaranja. Ali bit se može videti samo u svojim
pojavama, jer sama bit je večita i ne zna ni početka, ni kraja.
Upravo kao što se zvuk doboša ne može rukama uhvatiti, ali
ako nam je doboš u rukama, njegov zvuk se može kontrolisati, ta
ko isto i smisao ovog sveta se može shvatiti samo kada spoznamo
Sebe.
Kao što se dim širi u svim pravcima od upaljene vatre, tako i
znanje u pisanoj reči proističe iz biti svih bića.
Kao što Sunce razliva svoje blistave zrake u svim pravcima, ta
ko i svetlo istine izvire iz biti svih bića.
Kao što koža raspoznaje sve osećaje dodira, kao što nos razli
kuje mirise, oči zapažaju sve oblike, a uši razlikuju zvuke, tako je i
naše Ja riznica neizmernog mnoštva raznih stvorenja na ovom sve-
tu, kome se celokupni život vraća na kraju, kao što se kiše vraćaju
u okean.
Kao što svetlost razgoni tamu kada se raspe, tako i bit ne zna
za nesavršenstvo.
Pošto je saopštio ova saznanja Maitreji, on ustade, oprosti se
od svojih žena i ode.
319
Čoveku.koji rasipa svoje snage, nedostaje mir. Čovek, koji je
usredsređen, smiren je i jak, jer su mu snage udružene. Svakodnev
no upražnjavajte meditaciju. Ona će Vam razviti uspavane sposob
nosti. Ako usredsredite svoje snage, možete izvršiti svaki zadatak.
S. J.
320
Sloboda znači — biti slobodan od zabluda.
Vivekananda
321
Učenik: Ne mogu da vladam svojim umom.
Ramakrišna: Kako to? Postoji nešto, što se zove Abhjasajo-
ga, a to znači Joga pomoću upražnjavanja. Upražnjavajte redov
no, pa ćete videti kako Vas Vaš um sledi bilo kuda da ga vodite.
Um je sličan beloj tkanini koju smo oprali. Postaje crvena, ako je
bojimo u crveno, ili plava, ako je obojimo u plavo. Primiće svaku
boju, koju odaberete.
322
Ovo je jedini način da postignemo cilj — reći sebi i svima osta
lima da smo savršeni. I dok budemo ovo stalno ponavljali, dolaziće
snaga. Ko se bude u početku kolebao biće sve jači i jači i taj glas će
se povećati sve dok nam istina ne osvoji srce, poteče našim žilama i
prožme nam telo. Zablude će nestajati, kako se sjaj svetlosti bude
pojačavao, a isto tako deo po deo nestajaće i teret neznanja; a on
da će doći vreme, kada će sve to nestati i ostaće samo Sunce da sija.
Vivekananda
323
Pitanje: Da li je usamljenost neophodna jednom Džanju (oso
bi na putu saznanja).
Maharši: Samoća je u ljudskom umu. Neko može biti u vrevi
života i održavati vedrinu duha; takva osoba uvek ima svoj mir.
Drugi može biti u šumi, a ipak da ne bude u mogućnosti da vlada
svojim umom. Za njega se ne može reći da je u samoći. Samoća je
stanje duha. Osoba ophrvana željama ne može naći samoću ma gde
se nalazila; osoba nezavisna od njih uvek nalazi svoju samoću, svoj
mir.
Sri Ramana Maharši
324
Sve ono što jesmo plod je onoga što mislimo: počiva na našim
mislima, sastavljeno je od naših misli. Ako čovek govori ili dela sa
zlim mislima, sledi bol, kao što točak sledi nogu vola koji vuče kola.
Sve ono što jesmo plod je onoga što mislimo: počiva na našim
mislima, sastavljeno je od naših misli. Ako čovek govori ili dela sa
dobrim mislima, sledi sreća, kao što ga sledi senka, koja ga nikada
ne napušta.
„Zlostavljali su me, tukli su me, pobedili su me, orobili su
me." — kod onih, koji gaje takve misli, mržnja nikada ne prestaje.
„Zlostavljali su me, tukli su me, pobedili su me, orobili su
me." - kod onih koji ne gaje takve misli, mržnja će prestati.
' 325
Jer mržnja se nikada ne uklanja mržnjom: mržnja se uklanja
ljubavlju — to je staro pravilo.
Svet ne zna da svi mi moramo jednom doći do kraja; ali kod
onih koji to znaju, svađe odmah prestaju.
Onoga, koji traži samo zadovoljstva u životu, bez kontrole
svojih čula, koji je neumeren u jelu, lenj i slab, zlo će sigurno obo
riti, kao što vetar obara slabo drvo.
Onoga, koji ne traži samo zadovoljstva u životu, koji dobro vla
da svojim čulima i koji je umeren u jelu, pouzdan i jak, zlo sigurno
neće oboriti, kao što ni vetar ne može nauditi stenovitoj planini.
Oni, koji zamišljaju istinu u neistini i vide neistinu u istini, ni
kada ne dolaze do istine, već samo idu za praznim željama.
Oni, koji spoznaju istinu u istini i vide neistinu u neistini, do
laze do istine i bave se ostvarljivim željama.
Kao što kiša prodre kroz loše pokriven krov, tako će i strast
prodreti kroz um koji ne razmišlja.
Kao što kiša ne prodire kroz dobro pokriven krov, tako i
strast neće prodreti kroz um koji dobro razmišlja.
Zlotvor jadikuje u ovom životu. On tuguje i pati kada vidi lo
še posledice svoga rada.
Dobrotvor uživa u ovom životu. On se veseli i raduje kada vidi
lepotu svoga dela.
Dhammapada
326
5. V E Ž B E J O G E ZA G O D I N U
DANA
327
zahteve duha. „Telo je instrument uma. Sve što um diktira,
telo mora da ispunjava... Ako je materija moćna, misao je
svemoćna!"
5. Kao što prazan stomak prima hranu i upija je, tako i pod-
svest upija ove dobre utiske i vremenom stvara karakterne
osobine vredne divljenja, kao što su otsustvo straha, odva
žnost, postojanost, jaka volja i sve veće osećanje slobode.
6. Toplo se preporučuje ponavljanje mantrama u sebi nepo
sredno pre nego što ćemo zaspati. Na taj način izazvana
umna strujanja nastaviće svoje delovanje čak i tokom sna i
pogodovaće razvoju zdravog i pozitivnog pogleda na život.
7. „Telo je kočija, pet čula su konji, um je uzda, ali ja sam vo
zač!" Držite se ovog stava, upravljajte svojom sopstvenom
sudbinom i budite slobodni.
Mantrame: Moja snaga otpornosti povećava se svakog tre
nutka.
Moja snaga volje povećava se svakog trenutka.
Svaki organ radi sve bolje i bolje svakog trenutka.
Ja ispoljavam život u svom telu i duhu.
Odmor i mir.
OM — OM — OM
328
lako vežbe i metode Hatha Joge imaju veoma širok spektar te-
rapeutskog dejstva, u slučaju pojedinih obolenja ili poremećaja
potrebno je proučiti „Dijagnostički indeks", uz obaveznu konsul
taciju medicinskih stručnjaka. Ovaj indeks preporučuje za razna
obolenja i poremećaje kurativne asane, vežbe pranajame i druge
metode Joge, koje se mogu upražnjavati isključivo pod lekarskim
nadzorom ili po odobrenju lekara.
Da biste razumeli sanskrtske nazive pojedinih vežbi i time bli
že upoznali njihovu suštinu i namenu, potražite njihova značenja u
„Glosaru sanskrtskih reči i izraza" na kraju ove knjige.
1. Sedmica
329
2. Sedmica
OM
3. Sedmica
1. Abdominalno, srednje, gornje i potpuno jogi
disanje (Mir) po7x
2. Murča (Zadržavanje daha 7-30 sek. sa pritiski-
vanjem brade na grudi) — (Snaga volje) 3 x
3. Bhastrika (Ubrzano potpuno disanje) — (Čistota) 10 x
4. Sitali (Udisaj kroz jezik u obliku cevi) —
(Pročišćavanje krvi) 14 x
5. Pavanamuktasana (Snažno obuhvatiti kolena) —
(Zdravlje) 3 x 7 x
6. Bhudžangendrasana (Nervna snaga) 3 x
7. Džanusirasana vodoravno (Otpornost) 3 x
8. Džanusirasana okomito (Otpornost) 3 x
9. Dolasana (Figura i lepota) 3 x
10. Natašira-Vadžrasana (Snaga) 3x
11. Vadžroli-Mudra(Snaga) 3x
330
12. Ardha-Sarvangasana(Podmlađivanje) 5 min.
13. Meditacija (Jedinstvo) 5 min.
14. Savasana (Savršen odmor) 5 min.
OM
4. Sedmica
5. Sedmica
331
9. Trikonasana (Nervna snaga) 3 x
10. Uddijana-Bandha (Jako uvucite stomak) —
(Otpornost) 3 x
11. Uddijana-Bandha u stojećem stavu (Otpornost) 3 x
12. Viparita-Karani (Podmlađivanje) 3 x
13. Meditacija (Jedinstvo) 5 min.
14. Savasana (Savršen odmor) 5 min.
OM
6. Sedmica
7. Sedmica
332
7. Bhudžangasana (Nervna snaga) 3 x
8. Vakrasana (Nervna snaga) 3 x
9. Džanusirasana (Otpornost) 3 x
10. Ekapadahastasana I (Figura i lepota) 2 x
11. EkapadahastasanaII(Figurai lepota) 2 x
12. Viparita-Karam(Podmlađivanje) 3 x
13. Meditacija (Jedinstvo) 5 min.
14. Savasana (Savršen odmor) 5 min.
OM
8. Sedmica
9. Sedmica
333
6. Vakrasana— Varijanta (Nervna snaga) 2 x
7. Ardha-Bhudžangasana (Figura i lepota) 3 x
8. Paršva-Bhunamanasana (Gipkost) 3 x
9. Uddijana-Bandha u stojećem stavu (Vladanje
samim sobom) 3 x
10. Natapadasana (Snaga) 3 x
11. Vežba stopala 3 min.
12. Sirsasana ili Viparita-Karani (Podmlađivanje) 3 x
13. Meditacija (Jedinstvo) 5 min.
14. Savasana (Savršeni odmor) 5 min.
OM
10. Sedmica
11. Sedmica
334
4. Sitali (Pročišćavanje krvi) 3 x 9 x
5. Trikonasana — Varijanta pod (b) — („Ja sam
prav u telu i u duhu.") 3 x
6. Trikonasana — Varijanta pod (c) — (Nervna snaga) 3 x
7. Pravanamuktasana u ležećem položaju (Snažno
obuhvatite kolena) — (Zdravlje) 3 x 9 x
8. Lauliki-Joga (Zdravlje) 3 x
9. Ardha-Bhudžangasana (Sa okomito podignutim
rukama) — (Gipkost) 3 x
10. Ardha-Salabhasana (Bubrezi) — (Čistota) 3 x
11. Ustrasana (Gipkost) 3 x
12. Viparita-Karani (Sa vežbama za jačanje očiju)
— (Podmlađivanje) 3 x
13. Meditacija (Jedinstvo) 5 min.
14. Savasana (Savršen odmor) 5 min.
OM
12. Sedmica
335
13. Sedmica
336
15. Sedmica
16. Sedmica
337
10. Natapadasaha (Snaga) 3x
11. Vežbe stomaka i nožnih mišića 3 x
12. Siršasana (Podmlađivanje) 3x
13. Meditacija (Jedinstvo) 5 min.
14. Savasana (Savršen odmor) 5 min.
OM
17. Sedmica
18. Sedmica
338
9. Kaa-kaasana (Sigurnost) 3 x
10. Majurasana (Stabilnost) 3 x
11. Uddijana-Bandha u stojećem stavu (Vladanje
samim sobom) 3 x
12. Siršasana ili Sarvangasana(Podmlađivanje) 3 x
13. Meditacija (Jedinstvo) 5 min.
14. Savasana (Savršeno opuštanje) 5 min.
OM
19. Sedmica
20. Sedmica
339
6. Stambhasana (Snaga) 3 x
7. Urdva-Pasčimotanasana (Snaga) 3x
8. Natašira-Vadžrasana (Snaga) 3 x
9. Fkapadahastasana 1 (Figura i lepota) 2 x
10. Ekapadahastasana 11 (Figura i lepota) 2 x
11. Salabhasana (Bubrezi) — (Čistota) 3 x
12. Siršasana ili Sarvangasana (Podmlađivame) 3 x
13. Meditacija (Jedinstvo) 5 min.
14. Savasana (Savršen odmor) 5 min.
OM
21. Sedmica
22. Sedmica
340
5. Ardha-Matsjendrasana 1 (Samopouzdanie) 2 x
6. Ardha-Matsjendrasana II (Nervna snaga) 3 x
7. Ekapadahastasana 1 (Figura i lepola) 2 x
8. Ekapadahastasana 11 (Figura i lepota) 2 x
9. Nataradžasana (Ravnoteža) 3x
10. Simhasana(Vežbanie jezika) 3 min.
11. Vežbe za jačanje očiju (Bru-Madja-Drišti,
Nasagra-Drišti) po 2 x
12. Ardha-Halasana (Stopala preko desnog ramena,
a zatim preko levog) — (Gipkost) 3 x
13. Meditacija (Jedinstvo) 5 min.
14. Savasana (Savršen odmor) 5 min.
OM
23. Sedmica
341
24. Sedmica
25. Sedmica
342
26. Sedmica
27. Sedmica
343
28. Sedmica
29. Sedmica
344
30. Sedmica
31. Sedmica
345
32. Sedmica
33. Sedmica
346
12. Ardha-Sarvangasana (Odmor) 3 x
13. Ardha-Halasana(Gipkost) 3 x
14. Meditacija (Jedinstvo) 5 min.
15. Savasana (Savršen odmor) 5 min.
OM
34. Sedmica
35. Sedmica
347
9. Uddijana-Bandha u stojećem stavu (Figura i lepota) 3 x
10. Vežbe za jačanje očiju: Bru-Madja-Drišti i
Nasagra-Drišti 3 x
11. Simhasana (Izdahniete, isturite jezik, udahnite,
izvite jezik nagore u luku i snažno ga pritisnite
o nepce) 3 x 7 x
12. Viparita-Karani (Podmlađivame) 3 x
13. Meditacija (Jedinstvo) 5 min.
14. Savasana (Savršen odmor) 5 min.
OM
36. Sedmica
37. Sedmica
348
4. Pranajama solarnog pleksusa 3 x
5. Tadaghi-Mudra (Jako uvucite stomak) — (Zdravlje) 3 x
6. Joga-Mudra sa pesnicama na trbuhu — (Zdravlje) 3 x
7. Bbudžangendrasana (Gipkost) 3 x
8. Trikonasana — Varijanta pod (b) 3 x
9. Lauliki-Joga (Zdravlje) 3x
10. Padahastasana (Zdravlje) 3 x
11. Vežbe stopala 3 min.
12. Viparita-Karani (Podmlađivanie) 3 x
13. Meditacija (Jedinstvo) 5 min.
14. Savasana (Savršen odmor) 5 min.
OM
38. Sedmica
349
39. Sedmica
40. Sedmica
350
41. Sedmica
42. Sedmica
351
43. Sedmica
352
45. Sedmica
46. Sedmica
1. Potpuno jogi disanje (Mir) 7x
2. Džalandhara-Bandha (Zadržavanje daha
7-30 sek.) — (Snaga volje) 3 x
3. Pročišćavajuće disanje 3 x
4. Disanje za jačanje nerava 3 x
5. Lauliki-Joga (Masaža stomaka) — (Pročišćavanje
stomaka) 3 x
6. Joga-Mudra sa pesnicama na trbuhu (Zdravlje) 3 x
7. Bhudžangendrasana (Kičma) — (Nervna snaga) 3 x
8. Ardha-Salabhasana (Bubrezi) — (Čistota) 3 x
9. Salabhasana (Bubrezi) — (Čistota) 3 x
10. Padahastasana (Zdravlje) 3 x
11. Mantrame:
— Moja snaga otpornosti raste svakog trenutka.
— Svaki organ radi sve bolje i bolje svakog
353
trenutka.
— Uzroci bilo kakvih organskih poremećaja
nestaju.
— Ja ispoljavam život u telu i u duhu.
— Mir i spokojstvo.
OM — OM — OM po 3 x
12. Sarvangasana (Podmlađivanje) 3x
13. Meditacija (Jedinstvo) 5 min.
14. Savasana (Savršeno opuštanje) 5 min.
OM
47. Sedmica
48. Sedmica
354
4. Agnisara Dhauti (Ubrzano trbušno disanje)
— (Čistota) 2 x 14 x
5. Uddijana-Bandha u čučnju (Vladanje samim sobom) 3 x
6. Paršva-Padakalanasana (Snaga) 3 x
7. Katikasana (Oblikovanje i lepota) 3 x
8. Uttha-Džanusirasana (Otpornost) 3 x
9. Natašira-Vadžrasana (Snaga) 3 x
10. Urdva-Pasčimotanasana (Snaga volje i optornost) 3 x
11. Bhudžangendrasana (Nervna snaga) 3 x
12. Viparita-Karani (Sa vežbama za jačanje
očiju) — (Podmlađivanje) 3 x
13. Meditacija (Jedinstvo) 5 min.
14. Savasana (Savršeno opuštanje) 5 min.
OM
49. Sedmica
355
50. Sedmica
356
52. Sedmica
359
Da bi postigao uspeh, moraš imati ogromnu izdržljivost,
ogromnu snagu volje. „Ispiću okean," kaže uporan čovek. „Na
moju zapovest planine će se pokrenuti." Imajte takvu vrstu energi
je, takvu snagu volje, radite svom svojom snagom i postići ćete
svoj cilj.
Vivekananda
360
Zdrava jedinka povćava vrednost čitavoj naciji, jer kao deo
celine ona čini celinu. Potrebni su smireni, spokojni, zdravi i jaki
ljudi. Samo takvi mogu činiti dobra dela i postići trajne i dobre ci
ljeve. Potrebni su ljudi koji ne trače svoju energiju, već je skupljaju
i njome vladaju.
S. J.
Lakšmana reče jednom svome bratu: „Zar nije čudno, o Ra
ma, da jedan Džnani (poznavalac, mudrac), kao Vasištha Deva
plače nad gubitkom svojih sinova i ne može se utešiti?"
Rama mu odgovori: „Istina je, dragi brate, ali imaj na umu,
da svaki onaj, koji poseduje Džnanu (mudrost), istovremeno mora
imati i Adžnanu (neznanje), da svaki onaj, koji spozna jedinstvo,
mora takođe znati i šta je raznovrsnost; ko je svestan svetlosti, mo
ra biti svestan i tame, jer sve ove udvojene suprotnosti pripadaju
oblasti neznanja. Čovek se ne može osloboditi patnje i neznanja
sve dok ih ne prevaziđe."
Sri Ramakrišna
362
Usamljen lutam i nemam dom
Kome pripadam.
Usamljen lutam i nemam ništa,
Što meni pripada.
A kada stojim na beskrajnim obalama stvaranja
znam, sve mi pripada.
S. J.
363
Moje rodno selo
364
Dočarava mi dane mog detinjstva,
Moje snove, radosti i šale,
Dok sam lutao usamljen od jutra do mraka,
Ne videvši nigde nikoga.
Pirinčana polja behu raskošno zelena
Ispod brda od crnog granita,
I s njegovog vrha odjednom ugledah
Moje pitomo selo, duboko poda mnom.
366
Ne osuđuj život. Oplemeni život svojim delima, očisti život
svojim rečima i uveličaj život svojim prisustvom.
S. J.
Rad je, takođe, jedan oblik meditacije. Šta čini, zapravo, čo-
vek kada radi? On se nalazi u jednom stanju objedinjenosti i usred-
sređenosti svoje psihe. Stvarno delovanje i rad samo su spoljni izra
zi ovoga stanja. Meditacija nam pomaže da radimo sa koncentraci
jom. Takav rad sigurno donosi uspeh. Ali, ako se snage stalno rasi
paju, nijedan rad ne može biti uspešan.
S. J.
367
Cilj jogija je postizanje savršenstva i putem takvog nastojanja
on postiže najveću duhovnu sreću.
S. J.
368
Duga je noć onome koji bdije; dug je put onome koji je umo
ran; težak je život budalastome, koji ne zna za zakon istine.
Ako putnik ne sretne boljeg od sebe, ili bar ravnog sebi, onda
je bolje da sam produži svojim putem, jer sa budalastim nema ko
risnog prijateljstva.
Budalast čovek, koji je svestan svojih gluposti, mudar je bar u
tome. Ali budala, koja sebe smatra mudrim, zaista je prava buda
la. Budalasti je najveći neprijatelj samome sebi, jer čini loša dela
koja mu donose samo gorke plodove.
Jedno delo je loše delo, kada se čovek mora zbog njega kajati i
njegove plodove sa strahom i suzama primati. A dobro je ono delo,
za koje se čovek ne kaje i čiji plod prima radosno i zadovoljno.
Buddha
369
Strgni veo, što ti zaslepljuje vid,
Zamagljuje um i okiva jezik.
Proglasi svoju slobodu
Neustrašivim dahom
1 raskini okove vremena.
Savršenstvo je tvoj cilj!
Više nisi rob ponizni
Pod teškim bičem svojih strasti.
Raskini lance ljubavi il' mržnje,
Jer oba te okivaju,
I uzdignute veličanstvene glave
Gledaj beskrajne širine
Zauvek tvoje, večne slobode.
370
Moram ispoljiti ono najviše. Ne mogu biti zadovoljan ni sa
čim drugim, osim sa najvišim.
S. J.
371
Sa povećanjem otpornosti nestaju bolovi i obolenja. Kada po
stanemo svesni pozitivnih snaga sakupljenih u tako kratkom vre
menu, stičemo vedar pogled na život. Sa smirenim umom možemo
mnogo lakše ispunjavati svoje dužnosti, jer su nam sve snage udru
žene.
S. J.
372
Ako je čovek iskusio bol i zna šta bol znači, kako može onda
da ga lakomisleno nanosi drugome?
Bol, koji jedan čovek nanosi drugome, vraća mu se još istog
dana.
Najbolja kazna za one, koji vam zlo čine, jeste da ih postidite,
vraćajući im dobro za njihovo zlo.
Ima li čovečanstvo većeg neprijatelja od gneva, koji ubija
smeh i radost? (Koji su zaista najveća blaga ovoga sveta.)
Kada bi ljudi svoje greške videli kao što vide greške drugih,
onda bi zlo na ovom svetu bilo brzo iskorijenjeno.
Ako si ispravan na rečima i mislima, onda si vredniji od onoga
koji se kaje i nudi žrtve.
Nema većeg bogatstva od naravi bez zavisti.
Tiru Valluvar
373
Nauči da osećaš sebe u drugim bićima, kako bi spoznao, da
smo svi jedno. Sve ostalo izbij sebi iz glave kao besmislicu. Odbaci
od sebe svoje postupke, dobre ili loše, i ne misli više na njih.
Bilo,pa prošlo. Odbaci sujeverje od sebe. Budi bez slabosti u sebi,
čak i pred licem same smrti. Ne kaj se i ne razbijaj glavu nad pro-
hujalim delima, ne sećaj se svojih dobrih dela — budi slobodan.
Slabić, plašljivac, neznalica nikada neće naći Sebe.
Vivekananda
374
Ustajte! Probudite se! Šta radite? Ako telo treba da je aktiv
no, onda neka radi. Probuditi savršenstvo u sebi i u drugima — to
je ideal.
Buđenjem samog Sebe, ozbiljnošću, suzdržanošću i vladanjem
samim sobom mudri mogu sebi stvoriti ostrvo, koje nijedna bujica
ne može uništiti.
Buddha
Istina je, Simba, da sam protiv dela, ali samo takvih dela koje
stvaraju zlo u mišljenju, govoru ili delanju. Istina je, Simba, da za
stupam uništenje, ali samo uništenje oholosti, pohotljivosti, zlih
misli i neznanja, a nikada uništenje opraštanja, ljubavi, saosećaj-
nosti i istine.
Buddha
375
Uživaj u radosti, koja te je zadesila, i podnesi bol, koji te je
zadesio; spokojno očekuj ono, što će vreme doneti, kao što ratar
očekuje svoju žetvu.
Mahabharatam
376
Osoba koja udovoljava gnevu, mržnji, ili bilo kojem drugom
poroku, nije u stanju raditi, jer samo rasipa svoje snage i ne radi ni
šta korisno. Spokojan, pomirljiv, pravičan, dobro uravnotežen um
obavlja najveći posao.
Vivekananda
377
Ako pobedi atavizam, onda počinje nazadovanje. Ako pobedi
evolucija, onda napredujemo.
Vivekananda
378
Sredstvo za uništenje neznanja je neprekidno upražnjavanje
razlikovanja istine od neistine.
Patandžali
379
Slabić ne može spoznati Sebe. Ako nemaš snage u telu i duhu,
Sebe je nemoguće ostvariti. Najpre treba dobrom, zdravom hra
nom izgraditi svoje telo, pa će onda i um biti ja. Um je suptilni deo
tela. Moraš sakupiti veliku snagu u svom telu i umu.
Vivekananda
380
Što se tiče oholosti, preteranog samopoštovanja i taštine, mo
raš se tako ponašati kao da za njih ne postojiš.
Svami Sabhapatti
381
Ako je Priroda stvorila čoveka, onda on mora služiti nekoj
svrsi.
Vivekananda
382
Mojoj Muzi
383
Koncentracija će doneti potpun mir umu i telu svaki put, kada
je upražnjavamo.
Vivekananda
384
„Moji sinovi pripadaju meni i ovo bogatstvo pripada meni."
Sa ovakvim mislima budalast čovek muči samog sebe. Pa on sam
ne pripada sebi; kako, onda, mogu sinovi i bogatstvo?
Buddha
385
Učitelja ima na stotine hiljada, ali je teško naći jednog pravog
učenika.
Indiska mudrost
386
Gledaj na dobro i zlo nepreistrasnim očima. Onda te oni ne
mogu obuzeti. Ko nije obuzet dobrim ne može biti obuzet ni zlim.
S. J.
387
Život je samo jedan most. Ne gradi kuću na njemu.
Kineska mudrost
388
Samo će budala izabrati smrt, umesto da se bori sa svojom
sudbinom sve dok je ne podredi svojoj volji.
S. J.
Spoljnje čišćenje znači održavanje čistoće tela; nečista osoba
nikada neće postati jogi. Međutim, unutarnje čišćenje je takođe
potrebno. Naravno, unutarnja čistota je vednija od spoljne, ali obe
su nophodne, jer spoljna čistoća bez unutarnje ne vredi ništa.
Vivekananda
390
Učitelj bez reči
391
Kad si došao na ovaj svet, o Tulsi, svet se smejao od radosti,
ali ti si — plakao. Sada, pošto si na ovom svetu, živi tako, da kad
ga jednom napustiš, svet plače za tobom, a ti odeš — smejući se.
Tulsidas
392
Odoh do reke da u samoći vidim svoje misli,
I sa vodama koje teku
Tekle su i moje misli.
Gledah njihovu žurbu, oblike koje menjahu,
Njihovu veličinu, lik i zbrku.
A onda se nasmejah,
Videvši reku kako ih otima jednu za drugom
I topi u svojoj vodenoj postelji.
Kad sve moje misli nestadoše,
Mi besmo sami.
Samo nas dvoje,
Reka i ja.
S. J.
Volja za životom je zakon života. Ko ga ne ispoljava — nesta-
je. Nemilosrdno ga odnosi bujica raznih okolnosti. Junak, koji
stvarno živi, uživa radosti življenja.
S. J.
394
Ah, te stepenice vremena, išibane olujama, na kojima ne osta
ju tragovi, već samo sećanja na jučerašnja zadovoljstva pretvorena
danas u bol. Mladi se penju sedim stepenicama vremena i opraštaju
se od zemaljskih obala, budeći se najzad iz začaranog sna stvara
nja, nazvanog imenom života i smrti.
S. J .
395
Spavao sam i sanjao: Život je bio radost.
Probudio sam se i video: život je bio dužnost.
Radio sam i video: dužnost je bila radost.
Tagore
Sam dođoh na ovaj svet,
Da bih sam lutao kroz sve moje dane.
Lutanja mi skore kraju, a ja, uvek sam,
Put zavičaja koracima merim svoje dane,
Ka domu rođenja mog.
S.J.
397
7. DIJAGNOSTIČKI INDEKS
KURATIVNE ASANE, PRANAJAME I OSTALE METODE
JOGE ZA POJEDINA OBOLENJA I POREMEĆAJE
399
rapeutskim dejstvom upravo na te organe i obolenja. Budući da ve-
žbe Hatha Joge imaju veoma širok spektar terapeutskog dejstva, u
slučaju pojedinih obolenja ili poremećaja potrebno je proučiti „Di
jagnostički indeks", uz obaveznu konsulatciju medicinskih struč
njaka. Ovaj indeks preporučuje, na osnovu kompetentnih iskusta
va starih više milenijuma i proučavanja i nalaza savremene nauke o
medicini, za razne poremećaje i bolesti kurativne asane, vežbe pra-
najame i druge metode Joge, koje se smeju upražnjavati isključivo
pod iekarskim nadzorom, odnosno po odobrenju lekara.
Opise pojedinih vežbi, koje se preporučuju „Dijagnostičkim
indeksom", naćićete u 2. poglavlju, a u njihovom sistematskom,
detaljnom i obuhvatnom proučavanju veliku pomoć će Vam pružiti
„Sistematski registar" na kraju knjige.
1. Anemija
Siršasana, Sarvangasana, Paščimotana, Udždžaji, Savasana
(najmanje 10 do 15 minuta kad god je to moguće).
2. Apendicitis
Siršasana, Sarvangasana, Pasčimotana, Ardha-Matsjedra-
sana, Maha-Mudra.
400
3. Artritis ramenih zglobova
Halasana, Dhanurasana, Paščimotana, Ardha-Matsjedra-
sana, Ardha-Čandrasana, Parvatasana, Gomukhsana, Joga-
Mudra, Ustrasana.
6. Astma
Bhastrika, Udždžaji, Siršasana, Sarvangasana, Paščimotana,
Bhudžangasana, Salabhasana, Dhanurasana, Padmasana, Ardha-
Matsjendrasana, Ustrasana, Uddijana, Maha-Mudra.
7. Bazedovljeva bolest
Viparita-Karani.
8. Bol u krstima
Siršasana, Sarvangasana, Paščimotana, Ardha-Matsjendra
sana, Salabhasana, Dhanurasana, Natapadasana, Maha-Mudra,
Ustrasana.
9. Bore
Viparita-Karani.
10. Bronhitis
Siršasna, Sarvangasana, Paščimotana, Bhudžangasana, Ard-
ha-Matsejndarasana, Salabhasana, Dhanurasana, Udždžaji,
Maha-Mudra, Gomukhasana, Padmasana, Ustrasana.
401
12. Bronhopneumonija
Siršasana, Sarvangasana, Halasana, Paščimotana, Sidhasana,
Padmasana, Udždžaji, Savasana, Maha-Mudra.
13. Bubrezi
Srednje i potpuno jogi disanje, Uddijana, Nauli, Siršasana,
Dhanurasana, Ardha-Matsjendrasna, Vakrasana, Halasana, Sa-
labhasana, Bhudžangasana, Sarvangasana, Paščimotana, Padah-
astasana, Pavanamuktasana, Pavanamuktasana u sedećem stavu.
Bhudžangasana, Tadaghi-Mudra.
19. Depresija
„Ha" disanje u ležećem položaju.
20. Dijabetes
Siršasana, Sarvangasana, Paščimotana, Maha-Mudra, Salab-
hasana, Dhanurasana, Ardha-Matsjendrasana, Majurasana, Bhu
džangasana, Uddijana, Nauli, Savasana, Agnisara-Dhauti,
Lauliki-Joga, Pavanamuktasana, Pavanamuktasana u sedećem
položaju.
402
21. Diskus hernija
Padangustasana, Padahastasana, Paščimotana, Salbhasana,
Dhanurasana, Bhudžangasana, Sarvangasana, Matsjasana, Udž
džaji, Ustrasana.
24. Dizenterija
Siršasana, Sarvangasana, Maha-Mudra.
26. Epifiza
Sarvangasana, Siršasana.
27. Epilepsija
Siršasana, Sarvangasana, Halasana, Paščimotana, Maha-
Mudra, Sitali, Udždžaji sa zadržavanjem daha, Savasana, Medita
cija.
29. Giht
Siršasana, Sarvangasana, Padmasana, Paščimotana, Ardha-
Matsjendrasana.
403
31. Glavobolja
Pročišćavajuće disanje, Siršasana, Paščimotana, Ardha-
Sarvangasana, Halasana (10 minuta), Sarvangasana (10 minuta),
Savasana (10 minuta).
32. Gojaznost v. vežbe za želudačni acidetet, dispepsiju i gas
tritis, Maunam.
34. Gripa
Pročišćavajuće disanje, Trikonasana, Sarvangasana, Viparita-
Karani, Siršasana.
37. Guravost
Salabhasana, Dhanurasana, Padahastasana, Ardha-Matsjen
drasana, Ustrasana, Padangusthasana, Bhudžangasana, Maha-
Mudra, Gomukhasana.
Gušterača v. pankreas.
38. Halitoza
Siršasana, Sarvangasana, Paščimotana, Simhasana, Udždžda-
ji, Uddijana.
404
39. Hemoroidi
Siršasana, Sarvangasana, Pasčimotana, Matsjasana, Simhasa-
na, Salabhasana, Dhanurasana, Udždžaji, Savasana.
40. Hipofiza
Siršasana, Sarvangasana.
41. Impotencija
Siršasana, Sarvangasana, Pasčimotana, Ardha-Matsjendra-
sana, Udijana, Maha-Mudra.
42. Imunitet
Pročišćavajuće disanje, Džanusirasana u okomitom položaju,
Džanusirasana u vodoravnom položaju.
43. Indigestija
Siršasana, Sarvangasana, Salabhasana, Dhanurasana, Pasači-
motana, Ardha-Matsjendrasana, Uddijana, Nauli, Bhastrika,
Maha-Mudra, Ustrasana.
45. Išijas
Siršasana, Sarvangasana, Pasčimotana, Salbhasana, Dhanu
rasana, Bhudžangasana, Ardha-Matsjendrasana, Ustrasana.
405
49. Karika
Hastapadasana, Dhritjasana.
50. Kašalj
Siršasana, Sarvangasana, Pasčimotana, Ardha-Matsjendra-
sana, Udždžaji sa zadržavanjem daha.
51. Kičma
Trikonasana, Sarvangasana, Pasčimotana, Padahastasana,
Joga-Mudra, Hastapadasana, Varkasana varijanta, Matsjasana,
Bhudžangasana, Salabhasana, Dhanurasana, Čakrasana, Uddija-
na, Nauli, Bhudžangendrasana, Halasana varijanta, Vrikšasana,
Katikasana, Natapadasana.
53. Kijavica
Pročišćavajuće disanje, Bhastrika, Pasčimotana, Udždžaji sa
zadržavanjem daha, Simhasana, Sarvangasana, Viparita-Karani,
Siršasana, (kod veoma jake kijavice upotrebite toplu vodu i soda
bikarbonu v. Korisni saveti za učenike joge).
54. Klimakterijum
Dhanurasana.
55. Koksiks
Padmasana, Siršasana, Sarvangasana, Salabhasana, Dhanu
rasana, Bhudžangasana, Ustrasana.
56. Kolena
Siršasana, Padmasana, Sidhasana, Ardha-Matsjendrasana.
57. Kolika
Siršasana, Sarvangasana, Uddijana, Maha-Mudra.
406
58. Koncentracija
Maha-Mudra, Mantra-Joga, Nataradžasana, Padangusthasa-
na, Stambhasana, Tadaghi-Mudra, Kapalabhati, Vrikšasana.
Konstipacija v. opstipacija.
Kostobolja v. Artritis.
60. Krajnici
Pročišćavajuće disanje, Bhastrika, Sarvangasana, Viparita-
Karani, Matsjasana, Srišasana, Simhasana, Padmasana, Ustrasa-
na, Dhanurasana, Ardha-Matsjendrasana, Pasčimotana, Udždža
ji, Uddijana.
62. Krsta
Hastapadasana, Sarpasana, Vežbe stomaka i nožnih mišića,
Dhritjasana.
407
65. Lumbago
Salabhasana, Dhanurasana, Bhudžangasana, Ardha-Matsjen-
drasana, Siršasana, Sarvangasana.
Malokrvnost v. anemija.
68. Migrena
Siršasana, Sarvangasana, Pasčimotana, Padmasana, Savasa-
na, Sitali, Sidhasana.
70. Mozak
Bhastrika, Siršasana, Padahastasana, Halasana, Sarvangasa
na, Pasčimotana, Hodanje četvoronoške, Sitali, Vrikšasana,
Viparita-Karani varijanta, Vadžrasana.
408
73. Nadimanje, nadutost trbuha usled gasova
Siršasana, Sarvangasana, Padahastasana, Ardha-
Matsjendrasana, Pasčimotan, Joga-Mudra, Salbhasana, Dhanura-
sana, Majurasana, Uddijana, Nauli, Padangusthasana, Maha-
Mudra, Čakrasana.
74. Nazeb
Siršasana, Sarvangasana, Pasčimotana, Ardha-Matsjendra-
sana, Udždžaji, Bhastrika, Pročišćavaj uče disanje.
Neplodnost, v. sterilnost.
79. Nervoza
Pranajama solarnog pleksusa, Sitali, Vakrasana-Varijanta.
80. Nesanica
Siršasana, Sarvangasana, Pasčimotana, Bhastrika, Pranajama
solarnog pleksusa, Savasana.
409
82. Noge
Salabhasana, Dhanurasana, Bhudžangasana, Pasčimotana,
Halasana, Hastapadasana, Paršva-Padakalasana, Siršasana, Sar-
vangasana.
85. Oči
Siršasana, Sarvangasana, Pasčimotana, Savasana, Bru-
Madja-Drišti, Nasagra-Drišti, Trataka, Sitali, Vadžrasana.
Oduzetost v. paraliza.
86. Opstipacija
Siršasana, Sarvangasana, Pasčimotana, Agnisara-Dhauti,
Ardha-Halasana, Lauliki-Joga, Pavanmuktasana, Pavanmuktasa
na u sedećem stavu.
90. Otpornost
Džanusirasana, Uddijana-Bandha u stojećem stavu, Maha-
Mudra, Tadaghi-Mudra, Padahastasana, Pranajama protiv nedo
statka daha, Paršva-Bhunamanasana, Pranajama broj 1, Vadžroli-
Mudra.
410
Padavica v. epilepsija.
91. Palpitacija
Siršasana, Sarvangasana, Halasana, Pasčimotana, Udždžaji,
Savasana.
92. Pankreas
Halasana, Ardha-Matsjendrasana, Vakrasana, Dhanurasana,
Lauliki-Joga, Urdva-Pasčimotana.
93. Paraliza
U ovom slučaju neophodan je stručan nadzor. Padahastasa-
na, Salabhasana, Dhanurasana, Bhudžangasana, Siršasana, Sar
vangasana, Halasana, Savasana, Udždžaji, Padangusthasana.
96. Pluća
Svi tipovi pranajame sa zadržavanjem daha, Potpuno jogi di
sanje, Gornje disanje, Kapalabhati, Bhastrika, Salabhasana, Sar
vangasana, Viparita-Karani, Siršasana, „Ha" disanja.
Podagra v. giht.
97. Podmlađivanje
Siršasana, Ardha-Sarvangasana, Sarvangasana, Viparita-Ka
rani, Viparita-Karani sa vežbama za jačanje očiju.
Polio v. poliomilelitis.
411
98. Poliomielitis
Salabhasana, Dhanurasana, Vrikšasana, Trikonasana, Ard-
ha-Čandrasana. Kod poliomielitisa, međutim, kako je praksa po
kazala, bitan je neposredni nadzor stručnjaka te se ne preporučuje
vežbanje samo po knjizi. Asane se moraju podesiti pojedinačnim
zahtevima i zdravstvenom stanju pacijenata.
Natapadasana.
Prehlada v. nazeb.
102. Prostata
Pasčimotana, Padahastasana, Siršasana, Sarvangasana, Sa
labhasana, Dhanurasana, Padmasana, Ardha-Matsjendrasana,
Uddijana, Udždžaji.
103. Proširene vene
Siršasana, Sarvangasana.
412
106. Ravni tabani
Siršasana, Sarvangasana, Pasčimotana, Vežbe stopala.
Jogi-plivanje.
111. Samostalnost
Trikonasana-Varijanta.
115. Sluh
Simhasana.
117. Spermatoreja
Siršasana, Sarvangasana, Pasčimotana, Udždžaji, Uddijana.
413
118. Spuštena materica
Nauli, Uddijana, Uddijana-Bandha varijanta.
119. Srce
Halasana, Siršasana, Viparita-Karani.
122. Štitnjača
Potpuno jogi disanje, Udždžaji, Siršasana, Sarvangasana,
Viparita-Karani, Matsjasana, Simhasana, Bhudžangasana, Dha
nurasana, Dživa-Bandha, Ardha-Halasana, Viparita-Karani vari
janta.
Šuljevi v. hemoroidi.
123. Timus
Sarvangasana, Viparita-Karani, Siršasana, Dhanurasana.
124. Toksini
Pročišćavajuće disanje, Trikonasana, Bhastrika, Sitali, Sitka-
ri, Trikonasana b i c.
125. Tonizilitis
Pročišćavajuće disanje, Bhastrika, Siršasana, Sarvangasana,
Padmasana, Dhanurasana, Ardha-Matsjendrasana, Pasčimotana,
Udždžaji, Uddijana, Matsjendrasana, Simhasana, Viparita-Ka
rani.
414
127. Trovanje plinom i drugim otrovima
Pročišćavajuće disanje.
129. Tuberkuloza
Posle odgovarajućeg medecinskog lečenja neophodan je nad
zor stručnjaka.
130. Tumor stomaka (samo u početnoj fazi)
Siršasana, Sarvangasana, Matsjasana, Pasčimotana, Udždža
ji, Uddijana, Maha-Mudra.
132. Umor
Halasana, Sarvangasana, Siršasana, Pasčimotana, Ardha-
Matsjendrasana, „Ha" disanje, Pranajama solarnog pleksusa,
Ardha-Čandrasana, Ardha-Sarvangasana, Bhudžangasana.
135. Vrtoglavica
Siršasana, Ardha-Sarvangasana, Halasana, Pasčimotana, Sa
vasana.
415
Zadah (iz usta) v. halitoza.
Zamor v. umor.
Čakrasana.
Zatvor v. opstipacija.
137. Zimljivost
416
141. Žlezde sa unutrašnjim lučenjem
Potpuno jogi disanje, Udždžaji, Supta-Vadžrasana, Dhanura-
sana, Halasana, Siršasana, Sarvangasana, Viparita-Karani, Hoda
nje četvoronoške.
417
418
8. GLOSAR SANASKRTSKIH REČI I IZRAZA
419
Bhastrika — Mehovi za kovačke peći. Vrsta pranajame u kojoj se
ubzano i pojačano diše, slično radu kovačkih mehova.
Bhega — Žaba.
Bhegasana — Stav žabe.
Bhudžanga — Zmija, kobra, guja.
Bhudžangasana — Stav kobre.
Bru-Madja-Drišti — Fiksiranje pogledom korena nosa.
Buddha — Probuđeni, prosvetljeni. Gautama Budha (oko 557-447
p. n. e.), indiski princ, osnivač budhizma; v. Buddhi.
Buddhi — Intelekt, um, rasuđivanje; moć razlikovanja istine od
neistine.
Čakra — Točak, krug. Presek ili spoj tri glavna kanala prane, npr.
„Anahata Čakra" ili „Čakra srca".
Čakrasana — Stav kruga. Asana nervnih centara ili čakri.
Čandra — Mesec.
420
Ekapadahastasana — Eka = jedan; pada = noga; hasta = ruka,
šaka. Stav ili asana u kojoj stojimo na jednoj nozi i os
lanjamo se dlanovima (šakama) na pod.
Go — Krava.
Gomukha — Kravlja glava (lice).
Gomukhasana — Stav u kojem konture jogija, posmatranog s le
đa, potsećaju na oblik kravlje glave.
Gu — Prvi slog reci „Guru", koji znači „tama, mrak".
Guru — Doslovno: onaj, koji rasteruje tamu svetlošću. Učitelj, va-
spitač, nastavnik Joge.
I. A. O. OM — v. Aum.
Ida — v. Nadi.
421
Jogi — Osoba koja se bavi proučavanjem i upražnjavanjem Joge.
Jogin — v. Jogi.
422
Maja — Zabluda, iluzija.
Majura — Paun.
Majurasana — Majura = paun; asana = stav, položaj. Stav
pauna.
Mantra — Man = misliti. Određena misao, sugestija ili formula.
Mantra-Joga — Metoda Joge pomoću koje se određena željena po
zitivna misao usađuje u potsvest, kako bi mogla kasnije izaz
vati željene pozitivne posledice.
Mantram (-a) — Pozitivna misao ili sugestija koja se primenjuje u
Mantra-Jogi.
Matsja — Riba.
Matsjasana — Matsja = riba; asana = stav, položaj. Stav
ribe.
Matsjendra — Jedan od osnivača Hatha Joge.
Matsjendrasana — Asana nazvana po jogiju Matsjendri.
Mudra — Zatvaranje, zaptivanje; pečat. Zatvoren stav. Stav
pečata.
Mukha — Lice, glava.
Mukta — Oslobođen, slobodan, nezavisan.
Nadi — Put ili kanal kroz koji protiče prana kroz kičmu. Ima ih
tri: Ida-Nadi, negativni, na levoj strani; Pingala-Nadi, po
zitivni, na desnoj strani i u sredini, u kičmenoj moždini je Suš-
umna-Nadi, koji je put za Kundalini.
Nasagra-Drišti — Fiksiranje pogledom vrha nosa.
Nata — Igrač(-ica), plesač(-ica).
Natapadasana — Nata = igrač; pada = noga, stopalo; asana =
stav, položaj. Stav igrača.
Nataradžasana — Nata = igrač; radža = kralj, gospodar; asana
= stav, položaj. Nataradž je jedno od imena Šive, bo
ga igre. Stav Šive.
Nauli — Nau = čamac; li = ležati, kriti se. Nauli je krija, odnosno
dinamička vežba u kojoj trbušni mišići svojom igrom pot-
sećaju na njihanje čamca na valovitom moru. Razlikujemo
DakšinaNauli (Dakšina = desna strana), tj. Nauli na
desnu stranu i Vaman-Nauli, odnosno Nauli na levu stranu.
Nijama — Samopročišćavanje i usavršavanje putem discipline.
Drugi stepen Joge po Patandžaliju.
423
OM — v. Aum.
Pada — Stopalo, noga.
Padahastasana — Pada = noga; hasta = šaka, ruka; asana =
stav. Pasčimotanasana u stojećem stavu. Stav rode.
Padangustha — Nožni palac.
Padangusthasana — Padangustha = nožni palac; asana = stav.
Stav nožnog palca; asana u kojoj čučimo na vrhovima nož
nih prstiju.
Padma — Lotos, lotosov cvet.
Padmasana — Padma = lotos; asana = stav. Stav lotosa.
Paršva — Bok, strana; bočni, poprečni.
Pasčima — Struk; cela zadnja strana tela.
Pasčimotana — v. Pasčimotanasana.
Pasčimotanasana — Pasčima = cela zadnja strana tela, struk; asa
na = stav, položaj. Stav za istezanje cele zadnje strane
tela.
Patandžali — Indiski mislilac, živeo u III v. p. n. e., jedan od glav
nih klasifikatora i sistematizatora Joge, pisac knjige „Joga
Sutra", maksima i aforizama o Jogi.
Pingala — v. Nadi.
Prana — Praenergija, kosmička energija. Dah, disanje, život, vi
talnost, snaga.
Pranajama — Ritmička kontrola disanja. Četvrti stepen Joge.
Puraka — Udisanje, udisaj.
424
Samadhi — Stanje u kojem se jogi identifikuje sa predmetom svoje
meditacije.
Sankaračarja — Čuveni učitelj Advaita filozofije.
Sarvangasana — Sarva = sav, ceo; anga = telo, deo tela; asana =
stav, položaj. Asana celog tela ili stav sveće.
Savasana — Sava = upokojen, mrtav; mrtvac; asana = stav, po
ložaj. Stav potpunog, savršenog mira i spokojstva.
Siddha — Mudrac, vidovnjak, prorok.
Siddhasana — Siddha = mudrac; asana = stav. Stav mudraca,
stav za meditaciju.
Simhasana — Simha = lav; asana = stav. Stav lava.
Siršasana — Sirša = glava; asana = stav, položaj. Stoj na glavi,
asana na glavi.
Sita — Svež, hladan.
Sitakari ili Sitkari — Vrsta pranajame za rashlađivanje organizma.
Sitali — v. Sitkari.
Sukna — Sreća, zadovoljstvo, ugodnost.
Sukh-Purvak — Ugodna, prijatna pranajama.
Supta-Vadžrasana — Supta = San, spavanje; vadžra = dijamant,
munja, grom; asana = stav, položaj. Stav munje ili di
jamanta.
Sušumna — v. Nadi.
Svatmarama — Pisac knjige „Hatha-Joga-Pradipika", klasičnog
udžbenika Hatha Joge.
Tha — v. Hatha.
Trikonasana — Trikona = trougao; asana = stav. Stav trougla.
425
Ustrasana — Ustra = kamila, deva; asana = stav. Stav kamile.
Utthita — Podignut, opružen, ispružen.
426
SISTEMATSKI REGISTAR
427
Abdominalno disanje Bhagavatam 242
v. Disanje donje Bhagavad-Gita 301
Adenoidi 144 Bhastrika 72, 127, 245
Agnisara Dhauti 244 Bhegasan 249
Ajurveda 44 Bhudžangasana 110, 141, 151
Akaša 54 Bhudžangendrasana 254
Agrornegalija Biće
v. Rast nenormalan — naše 30
Alergija 38 Bipolarnost
Anatomija 26 v. Polaritet
Anderson V. G. (W. G. An Boks 197
derson) 202, 203 Bolest (-i) 36, 45, 51
Apetit 83-95 — duševne 37, 39
— gubitak 144 — infektivne (zarazne)
Ardha-Bhudžngasan 152, 251 44, 151, 266
Ardha-Čandrasana I 251 — mentalni uzroci 30-48
Ardha-Čandrasana II 251 — negativne 38, 39, 246
Ardha-HA-disanje 245 — posledica naše nerav
Ardha-Halasana 252 noteže 29
Ardha-Matsjendrasana 111, — pozitivne 38
138, 141 — suština 12
Ardha-Matsjendrasana I 252 — uzrok 122
Ardha-Matsjendrasana II 252 Bolestan čovek 116
v. Jogi Bagavan Matsjen- Bore
dra — na licu 164
Ardha-Salabhasana 156, 252 Branton (Brunton) 208, 226
Ardha-Sarvangassana 253 Briga 39, 42
Arterioskleroza 42, 52 Bronhije (-jalna, -i)
Asana (-e) 18, 103, 107, — astma 248
109-115, 116-118, 134-180 — katar 248
Astma 52 Bru-Madja-Drišti 175, 254
— lečenje 128 Bubrezi
Ašram 12, 18 — kamen u 42, 152, 264
— lečenje 121, 141, 152,
Bacanje koplja 193 174
Bacanje kugle 196 — masaža 254
Bacil 45 — oboleli 116, 122
Bakterija (-e) 44, 45 — regeneracija 267
Bazedovljeva bolest — poremećaj 144, 262
v. Gušavost — pročišćavanje 156, 263
428
— spušteni 266 Dete
— zapalenje 38 — razvoj psihički 163
Buda (Buddha) 236, 285, 368, Dhammapada 313, 326
' 369, 375, 385 „Dhandal i Bhaski" 192, 200
Dhanurasana 111, 141, 156
Dhritjasana 254
Cepanje klada 196 Dijabetes 52, 145, 156, 159,
Cerebralana anemija 117, 175 174, 245, 259, 262, 267
Crevo (-a) Dijafragma 64, 65, 68, 119
— debelo 145 Dijareja 42
— katar 42, 117, 144, 147 Disanje 49-53, 59-72, 73, 74
—. lenjost 138, 147, 157, — donje 61, 63, 119, 243
264 — gornie61,62, 121,244
— peristaltika 252 — „HA" 129, 246
— poremećaji 144 — „HA" ležeći položaj 130
— povoljno delovanje as- — i ritam 27
ane na rad 141, 258 — jogi 45, 54, 61,64, 66,
— rad 119, 154 73, 123
— regeneracija 267 — naizmenično v. Bhast-
rika
— pročišćavaj uće 128, 249
Čakrasana 254
— potpuno 121, 244
Čakre 31,42, 96-99
— regulisanie 103, 116
Čir
— ,,S" 249 '
— creva 38
— smetnje 249
— želuca 38, 43
— srednje 61, 63, 121,243
Čitura 49
— vežbe77, 119, 136
Čovek 33, 235
— za jačanje nerava 129
— negativan 35
Dizanje tegova 196
— pozitivan 34
Dolasana 255
— savršen 37, 327
Duboko disanje 19, 69
Duh 121, 207
!>ah — čvrstina 248
— zadržavanje 70 Duhovna svežina 161
Dalekovidost 122 Duhovni razvoj 59, 149
Depresija Duševno stanje 46
v. Bolesti negativne Džalandhara-Bandha 246
Desni Džanusirasana
— recesija (povlačenie) — u okomitom položaju
. 122, 255
429
— u vodoravnom polo Gordost 138
žaju 255 Grip v. Influenca
Dzi-Cuang 293 Grkljan 178
Dživa-Bandha 113, 178 Grlo 178
Dživan Mukti v. Čovek sa — upala 128
vršen Grudi
Džnanga Joga 18 — upale 52
Džuang Dzi 293, 391 Guru 19, 21, 23, 25, 48, 133
Gušavost 164
Endrokine žlezde Gušterača
v. žlezda (e) v. žlezda (-e)
Energija 33 Pankreas
— stvaralačka 136
E. H. v. Hojč Elizabet Hajlih Dr Robert (Heilig Dr
Ekapadahastasana 1 255 Robert) 44
Ekapadahastasana II 255 Halasana 111, 141, 172
Eter 55 Halasana varijanta 256
Evropa 9, 21 Hastapadangustasana 257
Hatha Joga 9, 18, 21, 22, 23,
Fakir (-i) 18 24, 25, 26, 29, 33, 44, 48,
Fiksiranje nosnog korena 49, 204, 210, 231, 240
v. Bru-Madja-Drišti — krajnji cilj i moguć
Fiksiranje vrha nosa nosti 24, 25
v. Nasagra-Drišti — vežbe 134
Flečer Horacije (Horace Fle Hatha jogi 24
tcher) 40, 90 — i dugovečnost 24
— i osobine i sposobnos
Gandi Mahatma (Gandhi Ma- ti 25
hatma) 294 Hemoroidi 117, 144, 162
Ganglije Hilusi
— masaža 254 — lečenie 121, 156, 161
Gađanie lukom i strelom 196 Hipnotizam
Gejts Dr (Gates) 40 — hipnoza 56
Gimnastičke vežbe 18 Hipofiza
Glad 84, 89 v. žlezda (-e)
Glavobolja 128, 175, 253 Hipohondrija 129
Gojaznost 74 Hodanje četvoronoške 197
— bolesna 157 Hojč Elizabet 12, 208, 386
Gokarnasana 256 300, 301,
Gomukhasana 256 Holf Hans (Holff Hans) 44
430
Hormoni 46 Jesudijan Selvardžan (Yesu-
Hrana 85, 89, 90, 91 dian Selvarajan) 235, 238—
240, 275, 276, 278, 280,
I. A. O. OM 247 287, 289, 294, 295
Imunitet 45, 255 399, 300, 302, 3 0 3 -
Indija 22, 24 305, 311, 316, 320
Individualnost Jetra
— i razvoj svesti 30 — obolela 116
Indijska mitologija 27 — povoljno dejstvo 121,
Indijska mudrost 306, 386 141, 156, 174, 259, 267
Infekcija 51 — poremećaj funkcije
Influenca 94, 128 144, 245, 264
Introspekcija 261 Jezična pregrada
Iritirati 40 v. Dživa-Bandha
Isceljujuće snage 24 Jezik 87, 177
Iscrpljenost 174 Joga
Istina 286 — uopšte 9, 10, 12, 23,
Istok 21 39, 207
Istrajnost 142, 252 Joga-Mudra 111, 136, 141
Izdisanje Joga-Mudra sa pesnicama na
v. Rečaka trbuhu 257
Izvlačenje vode iz bunara 199 Joga-Mudra varijanta I 258
Joga-Mudra varijanta II 258
„Ja" 22, 24, 27, 29, 34, 35, 47, Joga tela
273 v. Hatha Joga
— njegovo ispoljavanje Jogi 18, 19, 22, 23, 104
28, 83 Jogi Bagavan Matsjendra 139
— njegova ravnoteža i Jogi disanje
neravnoteža 29 v. Disanje, jogi
Jačanie volje i otpornosti 242, Jogi Ramačarka 31, 32
243, 259, 262
Jama i Nijama 115 Kaa-kaasana 258
Jastikasana 257 Kalkulus
Jedinstvo i borba suprotnos — v. Bubrezi, kamen
ti Kapalabhati 126
v. Ravnoteža suprotnosti Kapalabhati varijanta 126
Jeil (Yale University) 202 Karakterne osobine 327
Jelo Karlica 254, 257
v. Hrana Karma Joga 18
Jelovnik 206 Katikasana 258
431
Kenedi E. Džon — uvećani 59
v. mršavost — zapaljenje 112, 178
Kičma 249, 252 Kristal
— jačanje 138, 256, 258, — i polaritet 27
261, 270 Krsta 149, 256, 257
— krivljenje 141, 142, — jačanje 257, 263, 269,
174, 252 270
— krutost 152, 159 — umor 254
— očuvanje 141 Krv 46, 68, 72, 121, 180
— razvoj 175 — navala
— tegobe 256 v. Kongestija
— gipkost 136, 145, 149 Krvni pritisak
156, 266 — visok 119, 122, 123,
Kičmeni stub 99, 149, 151, 125, 170, 178, 244
174, 254 — nizak 125, 253
— kao nosilac života 27 Krvni sudovi 162, 170
— kičmeni pršljenovi Krvotok 42, 111, 124
174, 263 — osvežavanie 130, 161,
Kijavica 60, 113 174
— hronična 128 — pojačan 251
— lečenje 142, 144, 164, — poremećaji 52, 249
264 — ravnoteža 178
— smetnje 106, 245
Kineska mudrost 388 Kukovi 256, 270
Klimakterijum 156 Kundalini 96-99
Košenje 197 Kupanje
Kolutanje očima 175, 177 — vazdušno 205
Konasana 258
Koncentracija 9, 109, 126, Lauliki Joga 259
136, 259, 261, 264, 272, Leđa 256
327 — povijena 260
v. Svest usmeravanje — zamor 260
Kongestija 117 — jačanje 268
Konstipacija 154, 157, 207, Lekari 233
245, 252, 259, 262 Lhadje Tagpo 306
Kosti 46 Limun 92
— gipkost 152, 251 Lonavla 42, 52, 67
Koža 51 Loran Dr. v. Sazu Dr.
Krajnici
— lečenje 142, 144, 157, Ljubomora 39
161, 164 Ljutnja 39
432
Mačevanje 196 Metabolizam 161
Madras 17 Misao (-sli) 56, 136
Mađarska 10 — koncentracija 57
Mađioničarske sposobnosti 25 — kontrola 210
Mahabharata 309, 313 — negativne 202
Mahabharatam 376 — pozitivne 202
Maha-Mudra 259 Misaoni svet 21
Maharši Sri Ramana 276, 282, Misticizam 9
290, 303, 310, 315, 321, Mogućnost potpune kontrole
324 — nad pojedinim teles-
Majurasana 157 nim funkcijama 24
Mantra Joga 259 — nad sopstvenim telom
Mantrame 327 24
Masne naslage Mohan Singh 75, 78
v. Masno tkivo Mokraćni mehur 145
Masno tkivo Moždana anemija
— na trbuhu i kukovima v. Cerebralna anemija
174, 267 Moždana malokrvnost
— skidanje sa kukova v. Cerebralna anemija
154, 265 Moždani dodatak
— skidanje sa trbuha 145 v.Žlezda (-e), hipofiza
— sprečavanje stvaranja Mozak 166
masnih naslaga u predelu — ćelije 271
kičme 251 — priliv krvi u mozak 253
Materica 145, 147 — rad 175
— spuštena 267 Mršavljenje 74
— zapaljenje 162 Mršavost 79
Matsjasana 113, 142 Mungos
Matsjendrasana 141 — njegovo isceljenje 25
v. Jogi BagavanMatsjen- Murča 248
dra
Maunam 207 Nagon
Medicinske nauke 25 — održavanje vrste 31
Meditacija — samoodržanje 31
v. Svest usmeravanje Nasagra-Drišti 175, 254
Menstruacija Naša prava suština 30
— poremećaj 44, 157, 174 — kao izvor života 31
Mentalna v. „Ja", Naše pravo biće
— funkcija 127, 250 Suština čovekova
— aktivnost 156 Naše pravo biće 30
433
v. „Ja", Suština čovekova Organi
Natapadasana 260 — probavni 157
Nataradžasana 261 —- trbušne duplje 138,
Natašira-Vadžrasana 261 144, 149, 253-256,
Nauli 111, 147 259, 264, 266, 267
Nazeb 264 — unutrašnji 68, 246,
Nečista koža 245 259, 261
Nepce 84 Orijentalna mistika 9
Nervi 138 Osećanje
— jačanje 249, 252 — dobro 40
— opuštanje 250 — ravnoteže 154
— vratni 178 — ustalasano 40
Nervni sistem 45, 113 Osoba
— delovanje 141 — starija 168
— centri 170 Otpornost 60, 246, 248, 249
— otpornost 129, 246 Ozlojeđenost 40
— smirivanje 124, 136,
244, 263 Padahastasana 111, 145
Nervoza 249, 269 Padangustasana 261
Nesanica 249, 263 Padmasana 127, 134
Neurastenija Pankreas
v. Bolesti negativne v. Žlezda (-e)
Niče 236 Paracelzus 44
Noge 257, 262 Paršva-Bhunamanasana 261
— jača 268 Paršva-Padakalanasana 262
Nos 59, 60, 61, 206 Parvatasana 262
— upala 128 Pasčimotana 111, 141, 144
— zapušen 254 Pavanamuktasana 262
Pavanamuktasana u sedećem
Oboljenje stavu 262
v. Bolest (-i) Patandžali 379
Očajanje 40 Pel prof. 42
Oči Pestaloci (Pestalozzi) 208, 385
— regeneracija 265 Piće
— zamorene 177, 268 — temperatura 87
Odlučnost 142, 252, 258, 261, Pleksus Solaris 126, 137, 144,
262, 264, 268 156
Odmaranje 178, 180, 187 Plivanje
Opstipacija — jogi 78, 80
v. Konstipacija — kraul 79
434
Pluća 68, 69, 112 nog i negativnog struja
v. Bolesti pozitivne nja 27
— obolela 116, 122 Pozitivni i negativni polaritet
— lečenie 121, 124, 126, v. Polaritet
161 Poznavanje tela 26
— katar 248 v. Svest usmeravanje
Prana 54-58, 60, 89, 90', 108
Podrhtavanje Pranajama (vežbe disanja) 57,
— ruku 129 66, 67, 80, 107, 116-118
— glave 129 119-133
Podsvest 200, 260, 327 — ugodna 127
Polaritet 27 — sedam malih vežbi 130
Polne žlezde — protiv nedostatka da
v. Žlezda (-e) ha 248
Polni organi 145, 163 — sa masažom grudi 248
Polucija 149, 163 — solarnog pleksusa 248
Pokretanje očiju 175 Pranajama ugodna
Poremećaj u organizmu v. Sukh-Purvak
— sprečavanje 24 Priroda 51, 83
— nervni 36 Probava
— lenjost 110
Poslovica (-e) — poboljšanje 119, 267
— indijske 306 — poremećaj 110
— kineske 306 — sistem 110
Poter (Potter) 75 — smetnje 106
Potpuno vladanje — vladanje 104
— ostalim organima 24, Proliv
26 v. Dijareja
— radom srca 24, 26 Prostata 145
— sistemom žlezda sa Prosvešćivanje
unutrašnjim lučenjem 24 v. Prožimanje svešću
— telom v. Telo Svest, usmeravanje
Potsticaj Prožimanje svešću 24, 28
— negativni 39 Psiha 45, 46
Pozitivna i negativna energi Psihička Joga 25
ja v. Strujanja, pozitivna Psihičke snage 21
i negativna Psihičke centri
Pozitivna i negativna stanja — buđenje 260
— kao posledica pozitiv Psihijatri 233
435
Psiholog 44 Samopouzdanie 129, 142,
Pubertet 162 252, 257, 268
Puraka 124 Samostalnost 265
Samosvesna osoba 28
Rad Samosvest 25, 27
— fizički 34 — moć 103
— umni 34 — nedovoljna 29
Radža Joga 18, 99 — povećanje 29
Ramakrišna Sri 236, 283, 292, — razvoj 30
296, 297, 304, 307, 322 v. Ja, Samadhi
Ramena Sankaracharya 291
— jačanje mišića 256 Sarpasana 263
— uska 52 Sarvangasana 112, 113, 159,
Rast 206
— nenormalan 42 Sarvangasana varijanta 263
Ravnoteža 258, 261 Savasana 178-189, 210, 263
— pozitivnih i negativnih Saveti
strujanja uslov savrše — korisni 205
nog zdravlja 27, 29 Savršeno zdravlje 23, 27
— suprotnosti u čoveku 28 Savršenstvo
Razmišljanje — kao ravnoteže suprot
v. Svest, usmeravanje nosti 28
Rečaka 124, 125, 126 Sažu Dr (Sajous) 41, 42
Reumatizam 92 Seks 67
— bolovi 256 Seksualna energija
Ritam — sublimacija 267
— kao pulsiraj uća veza Seksualnost
polova 27 — preterana 43
Rodopsin jodidi 40 Sidhasana 127, 136
Ruka Sigurnost 244, 257,. 258, 268
— jačanje mišića 256 Simhamudra 113
— snaga 203 Simhasana 177, 264
Rvanje 199 Siršasana 112, 114, 164
Sistemi Joge 23
Sabhapatti Svami 381 Sitali 249
Salabhasanalll, 112, 141, 154 Sitkari 250
Samadhi 99 Slezina 141
Samodisciplina 23 — lečenje 121, 174
Samopoznavanje 23 — poremećaj funkcije 144
v. Samosvest, samopoz — regeneracija 267
navanje, Ja Slaboumnost 59
436
— kod deteta 164 — pozitivna i negativna
Smrzavanje 106 23,27,28,29,31,45, 124
Snaga (-ej 57 207, 244, 255
— pozitivne, negativne, — ravnoteža 127, 142
regulisanje 157 Sukh-Purvak 127, 259
— stvaralačka 34, 193 Sunčanje 185
Spavanje 205 Sunčeve pege
Spiritizam 9 — polaritet i ritam 27
Spokojstvo 244 Supta-Vadžrasana 138
Srce 111, 162 Suština
— leći 119, 121, 161, 180 — čovekova 12
— mana 42 Suština Joge 23
— obolelo 116, 122 Svemir 27
— polaritet i ritam 27 Svest 37, 202, 240
— prošireno 122 — buđenje 105
— rad 104, 244 — širenje 27
— slabost 60 — prosečnog čoveka 28
— smetnje u radu 250 — stvaralačka snaga 103-
— tegobe 268 -108
Sreća 11, 22, 29 — usmeravanje 21, 26,
Stambhasana 264 27,29,71, 103, 106, 178,'
Starenje 122 210, 211, 271
Starost 163 — zajedno sa snagom vo
Stav lava lje 26
v. Simhasana v. Stepen svesnosti, sa-
Stav lotosa mosvest
v. Padmasana
Stavovi tela Šarlah
v. Asana (-e) v. Bolest (-i) pozitivne
Stepen svesnosti Šećerna bolest
— čoveka 28 v. Dijabetes
— pojedinih organa 26 Šekspir (Shakespeare W.) 386
v. Svest Šišarčasta žlezda
Stomak v. Žlezda (-e), epifiza
— funkcija 144 Šiva 27, 109
— poremećaj 144 Škola Joge
Strah 39, 40, 41, 42, 43, 56, 248 v. Ašram
—od smrti 43 Štitnjača
Strpljenje 240 v. Žlezda (-e)
Strujanja Šuljevi
437
v. Hemoroidi '— plinom 129
Švajcarska 10 Tuberkuloza 43, 52, 67
v. Bolest (-i) negativne
Tabani Tuga 39, 42
— ravni 123, 271 Tulsidas 392
Tadaghi-Mudra 264
Tagore R. 396
Uddijana-Bandha 111, 145
Tajna
— u čučnju 266
— ljudske psihe 22 — varijanta 266
— o čoveku 11, 12, 22 Udisanje
— stvaranja 27 v. Puraka
Tajna postojanja 22 Učenik (-ci) Joge 23
Telo 45 Učitelj (-i) Joge
— gipkost 263, 271 v. Guru
— i psiha 21, 24 Ugodna pranajama
— potpuna kontrola nad v. Sukh-Purvak
24 Um 55
— povećanje toplote 128 Univerzum
— skladno 255, 256 v. Svemir
— zdravlje 260 Upanišade 277, 284, 387
Ten 250 Upravljanje svesti
Tifus v. Svest, usmeravanje
v. Bolest (-i) pozitivne Urdva-Pasčimotanasana 267
— bacil 45 Usta 60, 61
Tiroidna žlezda Ustrasana 267
v. Žlezda (-e), Štitnjača Uttha-Džanusirasana 267
Tiru Valluvar 288, 388 ' Uže
Tkivo — penjanje 197, 199
— zdravo 110 — potezanje 199
Toksini 128, 241, 249
— eliminacija 250
— smrtonosni 250 Vadžrasana 268
Trans 25 Vadžroli-Mudra 268
Trataka 265 Vakrasana 111, 141, 142
Trbušno disanje Vakrasana varijanta 268
v. Donje disanje Varenje
Trčanje v. Probava
Trikonasana 149 Vedanta 49, 55, 388
Trikonasana varijanta 265 Vede 85
Trovanje Vene 112, 161
438
— proširene 42, 117, 162, Zamor 247, 249, 251, 253, 268
271 Zando Ojgcn (Sandow Eu-
Veldješi Dr Franc (Volgyesi gen) 203
Dr Franz) 44 Zapad 12, 21
Vežbe Zatvor
— držanja 18 v. Konstipacija
— joge i neophodnost Zavisnost tela od psihe (i ob
kompetentnog učitelja 116 ratno) 24
— plan praktičnih vežbi Zdravlje 57
117, 210 — borba za 12
— usporenim tempom 193 — glavni preduslovi 29,
Vežbe stomaka i nožnih miši 33, 205
ća 269 Zemlja 27
Vežbe stopala 270 Zglobovi 253, 270
Vežbe za jačanje kičme 271 Zimljivost
Vežbe za jačanje očiju — suzbijanje 130
v. Bru-Madja-Drišti, Zračenje (-a)
Nasagra-Drišti — našeg „Ja" 28
Vid 175 — negativna 159
— oslabljen 177 — pozitivna 159
Vidovitost 99, 172 — životnog stanja 28
Viparita-Karani 111, 112, 113, — zemlje 205
114, 163 Zubi 45, 46, 90, 206
Viparila-Karani Varijanta 271
Višnu 96 Želudac
Vivekananda Svami — kiselina 43, 259, 264
— misli 237, 275, 279, — lenj 259
281, 283, 284, 285, 286, — pun 117
288, 291, 295, 298, 302, -— regeneracija 267
312, 317, 321, 323 — spušten 147, 266
Vrat Živci
— masaža 254 — leđni 175
— ukočenost 142 v. Bolest (-i) pozitivne
Vrtoglavica 144, 164, 172, 178, zapaljenj e
253 Živčani sistem
— trom 138
Život 33
Zakoni — kao manifiestacija na
— duha 28 šeg „Ja" 28
— tela 28 — kao posledica polari-
439
teta i ritma 27 — pankreas 141, 159,
— univerzuma 27 174, 259, 267
Životinja — polne43, 113, 156,
— i glad 86 174
Životna energija — sa unutrašnjim luče
v. Životna sila, Strujanja njem 41, 42, 46, 76, 113.
Životna sila 24, 31, 32, 33, 38, 121, 125, 156, 175
248 — štitnjača 42, 59, 113.
v. Strujanja 122, 125, 142, 152, 156,
Životna snaga 161, 162, 184, 252, 271
v. Životna sila, Strujania — u nosu 126
Žlezda (-e) — usne 161
— epofiza 42, 113 — vratne 178
— grudna 156, 161, 163 Žuč
— hipofiza 42, 113 — kamen u 42, 264
— nadbubrežne 42, 113, — lečenje 121
156, 179 — oboljenje 122
440
POPIS DELA KONSULTOVANIH OD STRANE AUTORA
LITERATURA
441
3. Yesudian S.: Hatha-Voga Ubungshuch. Fortsetzung von „Sport
u. Yoga". Drei Eichen Verlag. Munchen — Engelberg, 1976.
4. Yesudian S.: Yoga Week by Week. Exercises and Meditations for
all the Year Round. G. Allen & Unwin, Ltd. London, 1975.
5. Iyengar B. K. S.: Light on Yoga — Yoga Dipika. G. Allen & Un
win, Ltd. London, 1965.
6. Ramacharaka Y.: Hatha Yoga or the Yogi Philosophy of Physi
cal Well-Being. Taraporevala, Bombay, 1966.
7. Ramacharaka Y.: The Hindu-Yogi Science of Breath; L. N . F o -
wel & Co., Ltd. 20th Ed. London, 1960.
8. Lysebeth A.: Učim Jogu. Sportska tribina. Zagreb, b.'.g.
9. Rele V. G.: Yogic Asanas for Health and Vigour. Taraporevala.
Bombay, 1956.
10. Ruchpaul E.: Hatha Joga s pravom mjerom. Globus. Zagreb,
1980. "
11. Sarasvati S. S.: Joga i hipertenzija. NIPRO „Partizan". Beograd,
1980.
12. Puljo J.: Yoga. Medicinska knjiga. Beograd — Zagreb, 1979. •
442
22. Bošković Dr M. S.: Anatomija čoveka. Deskriptivna i funkcio
nalna. XIII izd. Medicinska knjiga. Beograd — Zagreb, 1980.
23. Kostić Dr A.: Višejezični medicinski rečnik. (Lexicon medicum
polyglottum). Ill izd. Institut za struč. usavrš. zdravstvenih rad
nika. Beograd, 1976.
24. Rothenberg Dr E. R.: Nova ilustrovana medicinska enciklopedi
ja. Praktični savetnik. Tom 1. — 4. Izd. Jugoslavija. Beograd,
1978.
25. Matica srpska — Matica hrvatska: Rečnik srpskohrvatskog knji-
ženog jezika. Knj. I—VI. N. S a d — Zagreb, 1967-1976.
26. Vujaklija M.: Leksikon stranih reči i izraza. Prosveta, Beograd,
1966.
27. Parr/Murphy Combs C, .M. D.: illustrated Medical Dictionary.
Consolidated Book Publishers. New York-Chicago, 1971.
Knjige za vaš
uspeh u životu...
• JOGA I SPORT
Kako steći i očuvati dobro zdravlje tokom celog
života
NARUČITE NA ADRESU:
S. Yesudian — E. Haich:
„JOGA I SPORT"
445