 Sport osoba s invaliditetom

- skripta

dr.sc. Lidija Petrinović Zekan, dr.sc.Dubravka Ciliga

SADRŽAJ:

1. DEFINICIJA SPORTA OSOBA S INVALIDITETOM

2. REHABILITACIJSKI SPORT

3. OSNOVNE KATEGORIJE INVALIDITETA

4. PODJELA NATJECANJA

5. PARALIMPIJSKE IGRE

5.1. PARALIMPIJSKE IGRE – LJETNE

5.2. PARALIMPIJSKE IGRE – ZIMSKE

6. FUNKCIONALNA KLASIFIKACIJA

7. DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI U VRHUNSKOM SPORTU

8. FIZIČKA PRIPREMA U SPORTU OSOBA S INVALIDITETOM – primjer –

Košarka u invalidskim kolicima

9. SPECIFIČNOSTI KOD OSOBA S OŠTEĆENJEM VIDA – primjer

Radiogoniometrija

10. KARAKTERISTIKE SPORTSKIH INVALIDSKIH KOLICA I PROTEZA

11. OSTALI SPORTOVI

1. DEFINICIJA SPORTA OSOBA S
INVALIDITETOM

 Svaka osoba s invaliditetom želi postići potpunu socijalizaciju u društvo,

izjednačiti se sa ostalima, pa i preteći ih u raznim vještinama

 Sport je jedan od načina na koji osobe s invaliditetom mogu aktivirati i

potencirati svoje talente i mogućnosti te se na taj način što uspješnije
uključiti u svakodnevni život

 Uz utjecaj na opći tjelesni razvoj - sport razvija zabavu, zajedništvo, hrabri,

oduševljava, pomaže u sjecanju samouvjerenosti u osobne sposobnosti

 Kineziološke aktivnosti koje se u većini slučajeva odvijaju u svom izvornom

obliku (dimenzije terena npr. su iste) kao i kod standardne populacije

 Vrlo mali broj aktivnosti treba adaptaciju

 Prilagodba se odnosi na

o prostornu adaptaciju – odnosi se na dimenzije terena, visinu mreže

o vremensku adaptaciju – odnosi se na određeni vremenski period (primjerice
u košarci u invalidskim kolicima igrač koji je u napadu ne smije biti u reketu
duže od 3 sekunde)

 Sjedeća odbojka, košarka u invalidskim kolicima, goolball – sportovi koji ne

postoje u standardnoj populaciji

 PODJELA SPORTA OSOBA S INVALIDITETOM

1. vrhunski (natjecateljski) sport

2. rekreativna aktivnost
Kod vrhunskog sporta su isti principi kao i kod standardne populacije, a kod
rekreativne aktivnosti sportska aktivnost se odvija jedan do dva puta tjedno

3
 PREDUVJETI ZA ODVIJANJE SPORTA OSOBA S INVALIDITETOM
 Adaptiranost (prilagođenost) sportskih objekata i sportskih terena
 Motiviranost
 Nabavka sportske opreme
 Financijska potpora za nabavku sportskog pomagala ili opreme
 Edukacija stručnog kadra za rad sa osobama s invaliditetom
 Javni prijevoz za osobe s invaliditetom

 Kako pokret i sport nije i ne smije biti privilegija samo zdravog dijela
populacije, tako su preporuke implementirane i u sve zakonske akte svake
zemlje. Temeljne koncepcije suvremene politike o invaliditetu navedene su prvi
puta u „Standardnim pravilima za izjednačivanje mogućnosti za osobe s
invaliditetom“. U prosincu 1993. Generalna skupština Ujedinjenih naroda
usvojila je ova međunarodna pravila koja su na neki način politički i moralni
vodič koji su zemlje članice UN-a pristale slijediti.
 Cilj je osigurati svim osobama s invaliditetom prava na iste mogućnosti kao i za
ostale građane. Standardna pravila UN-a opisuju u kojim područjima društvo
treba poduzeti mjere kako bi se osobama s invaliditetom garantirale jednake
mogućnosti, a koje mogu poslužiti kao temeljna struktura za planiranje politike
prema osobama s invaliditetom.
 Standardna pravila su podijeljena u 22 poglavlja koja su razvrstana u tri
područja. Jedanaesto poglavlje se odnosi na ravnopravno uključivanje osoba s
invaliditetom u rekreaciju i sport.

 Preduvjeti za jednako sudjelovanje

1. Rast svijesti
2. Medicinska njega
3. Rehabilitacija
4. Servis za potporu
 Ciljana područja za jednaku participaciju
5. Pristupačnost
6. Obrazovanje
7. Zapošljavanje
8. Raspolaganje prihodima i socijalna sigurnost
9. Obiteljski život i osobni integritet
10. Kultura

4
11. Rekreacija i sport
12. Religija
 Mjere za primjenu
13. Informiranje i istraživanje
14. Stvaranje politike i planiranje
15. Zakonodavstvo
16. Gospodarska politika
17. Koordinacija rada
18. Organizacije osoba s dodatnim potrebama
19. Obrazovanje osoblja
20. Nadziranje i ocjenjivanje programa za osobe s invaliditetom u provođenju
pravila na razini države
21. Tehnička i gospodarska suradnja
22. Međunarodna suradnja

 Vlada Republike Hrvatske donijela je 5.lipnja 2007 – Nacionalnu strategiju

izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine
koja je trenutno aktualna.

U njoj su definirana područja djelovanja:

1. Obitelj,
2. Život u zajednici,
3. Odgoj i obrazovanje,
4. Zdravstvena zaštita,
5. Socijalna skrb i mirovinsko osiguranje,
6. Stanovanje, mobilnost i pristupačnost,
7. Profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje i rad,
8. Pravna zaštita i zaštita od nasilja i zlostavljanja
9. Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti
10.Sudjelovanje u kulturnom životu
11.Sudjelovanje u političkom i javnom životu
12.Istraživanje i razvoj
13.Rekreacija, razonoda i šport
14.Udruge osoba s invaliditetom u civilnom društvu
15.Međunarodna suradnja

5
2. REHABILITACIJSKI SPORT
o Dio sekundarne rehabilitacije – npr. nakon prometne nesreće osoba dolazi u
bolnicu i tamo se odvija primarna rehabilitacija, a potom odlazi u toplice i
tamo se odvija tj. pruža sekundarna rehabilitacija, a dio sekundarne
rehabilitacije je sport)
o Ciljevi rehabilitacijskog sporta:
o Da se osobu nauči elemente određenih sportova
o Da se osobu nauči osnove transfera na sportskim terenima (np. ulazak u
bazen …)
o Ukazati osobi na preostale motoričke sposobnosti
o Dati osobi informaciju kako da se u svojoj lokalnoj sredini uključi u
sportsku udrugu (lokacija, kome da se obrati …)
o Na koji način da nabavi sportsku opremu
o Da se osobu usmjeri u određenu sportsku aktivnost (selekcija)

6
3. OSNOVNE KATEGORIJE
INVALIDITETA
Podjela prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji:

Osobe sa slijepoćom
 B1 – ne postoje nikakvi ostaci vida (blind 1)
 B2 – ostatak vida od 2% (blind 2)
 B3 – ostatak vida do 5% (blind 3)

Osobe sa gluhoćom
 Oštećenje sluha iznad 55

Osobe sa mentalnom retardacijom

 Osobe s lakšom mentalnom retardacijom
 Osobe sa srednjom mr
 Osobe s teškom mr

Osobe s tjelesnim invaliditetom

 Osobe s ozljedom leđne moždine
Osobe s paraplegijom (oduzetost dva ekstremiteta, najčešće donji
ekstremiteti)
Osobe s paraparezom (djelomična oduzetost dva ekstremiteta)
Osobe s kvadriparezom (djelomična oduzetost gornjih i donjih ekstremiteta)
Osobe s kvadriplegijom (potpuna oduzetost gornjih i donjih ekstremiteta)
Parapareza

 Osobe s oboljenjem leđne moždine

Osobe sa spinom bifidom
Osobe s preboljenom dječijom paralizom (polio)

 Osobe s cerebralnom paralizom

7
 Osobe s amputacijama
Djelomične amputacije
Potpune amputacije
Jednostruke amputacije
Dvostruke amputacije
Trostruke amputacije
Četverostruke amputacije

 Osobe s neuromuskularnim bolestima

Osobe s mišićnom distrofijom
Osobe s multiplom sklerozom
Osobe s mijastenijom gravis

Te se osobe bave isključivo s rekreativnim aktivnostima, a ne mogu se baviti

vrhunskim sportom.
Jedna od rekreativnih aktivnosti koja je dobro organizirana je hokej u
elektromotornim kolicima. Palica za hokej pričvršćena je za invalidska kolica
koja su na elektromotorni pogon. Pokretanjem kolica usmjerava se položaj
palice i pokreće loptica na parketu.

8
4. VRSTE NATJECANJA

Paralimpijske igre –
 svake četiri godine
 ljetne, zimske
 Osobe s tjelesnim invaliditetom
 Osobe sa slijepoćom
 10-tak dana nakon Olimpijskih igara

Olimpijske igre gluhih

 Prije naziv - “Svjetske igre gluhih”
 ljetne, zimske
 U godini nakon Olimpijskih igara i Paralimpijskih igara
 MOO je 2001. godine odobrio zahtjev za preimenovanje Svjetskih igara
gluhih u Olimpijske igre gluhih (Deaflympics)
 2003. u Švedskoj naziv međunarodne organizacije CISS promijenjen u IDC
(International Deaflympic Committee - Međunarodni Olimpijski Odbor
Gluhih - MOOG)
 1924. - Pariz - prve Olimpijske igre gluhih, 145 sportaša, 9 zemalja, 7
sportova
 1949. – Seefeld, Austrija prve zimske Olimpijske igre gluhih, 33 sportaša, 5
zemalja , 2 sporta
 2005. - Melbourne – ljetne Olimpijske igre gluhih, 2300 sportaša, 75
zemalja, 16 sportova
 2003. – Sundsvall,Švedska zimske Olimpijske igre gluhih, 253 sportaša, 22
zemalja , 4 sporta
 Sportovi na ljetnim Olimpijskim igrama gluhih:
 Atletika
 Badminton
 Košarka
 Obojka na pijesku
 Kuglanje
 Biciklizam

9
  Nogomet
 Rukomet
 Judo
 Karate

 Sportovi na zimskim olimpijskim igrama gluhih:

 Alpsko skijanje
 Carling
 Hokej
 Snowboard

 Među gluhima postoji velika potreba za odvojenim igrama

 Gluhi sebe ne smatraju invalidima, osobito ne u fizičkom smislu.
 Radije se smatraju kao jedan dio kulturne i jezične manjine.
 Gluhi športaš je fizički zdrav i sposoban za natjecanja bez značajnih
restrikcija, osim što za njega postoje komunikacijske barijere
 Nema specijalnih športova, i jedine adaptacije su da se zvučni signali
pretvore u svjetleće npr. svjetlo za start.
 Za natjecatelje ne postoje nikakve restrikcije osim zahtjeva da svaki od njih
mora imati nedostatak sluha od najmanje 55 dB u zdravijem uhu
 21. Ljetne Olimpijske igre gluhih 2009. hrvatski sportaši imali su
predstavnike u slijedećim sportovima: rukomet, stolni tenis, streljštvo,
hrvanje
 Hrvatski gluhi rukometaši osvojili su zlatnu medalju na zadnje tri OI gluhih
(2001, 2005, 2009)

Specijalna olimpijada
 Osobe s mentalnom retardacijom (intellectual disabilities)
 ljetne, zimske
 Godinu prije OI i PI
 Prva Specijalna olimpijada – 1968 u Chicagu , SAD, 1000 sportaša, SAD i
Kanada, 4 sporta
 2003. Dublin, Irska , prva Specijalna olimpijada održana izvan SAD – 6500
sportaša, 150 zemalja, 18 službenih sportova i tri demonstracijska
 Specijalna Olimpijada zamisao je Eunice Kennedy Shriver, sestre američkog
predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja

10
  "Mentalno retardirani moraju imati nekoga tko ce se boriti za njihovu stvar,
tim vise sto oni sami to ne mogu", pisala je, 1962, Eunice Kennedy Shriver
 “Želim pobjediti, ali ako ne mogu pobijediti, daj mi snage da se okušam",
geslo je Specijalnih olimpijskih igara

 Službeni sportovi
 Alpsko skijanje 
 Atletika
 Badminton
 Košarka 
 Boćanje
 Kuglanje
 Nordijsko skijanje
 Biciklizam
 Jahanje
 Umjetničko klizanje
 Hokej (Floor Hockey)
 Nogomet 
 Golf 

 Prva Specijalna olimpijada – zimska održana je u Steamboat Springs,

Colorado,1977. god., 500 sportaša, natjecali su se u skijanju i klizanju
 2005. Specijalna olimpijada u Naganu, Japan, više od 1,800 sportaša, 84
zemlje
 Nagano je bio prvi grad koji je ugostio Olimpijske igre, Parlimpijske igre i
Specijalnu olimpijadu

Međunarodne organizacije
 ISOD – International Sports Organisation for Disabled (1964)
 IBSA – International Blind Sports Federation (1981)
 SOI – Special Olympics International (1960)
 CISS – Comitee International des Sports des Sourds (1924)
 IPC – International Paralympic Committee

  
U Hrvatskoj – sportske organizacije za osobe s invaliditetom
o Hrvatski športski savez invalida
o Hrvatski športski savez gluhih

11
o Hrvatski savez slijepih
o Hrvatski paraolimpijski odbor

5. PARALIMPIJSKE IGRE
 Godine 1948, Sir Ludwig Guttmann organizira sportsko natjecanje za veterane
Drugog svjetskog rata ( s ozljedom leđne moždine) u Stoke Mandevillu u
Engleskoj (natjecanje sportaša u invalidskim kolicima).
 Četiri godine kasnije, natjecatelji iz Nizozemske pridružili su se igrama i
međunarodni pokret je rođen.
 Prve Paralimpijske igre održane su u Rimu 1960.
 U Torontu u 1976, drugi skupine sportaša s invalidtetom su se priključile te je
tako rođena ideja o spajanja zajedno različitih skupina osoba s različitom vrstom
invaliditetom na zajedničkom međunarodnom natjecanju. U istoj godini, po prvi
puta su održane Zimske Paralimpijske igre u Švedskoj.
 Danas, Paralimpijske igre su elitni sportski događaj za sportaše s invaliditetom.
 Pokret je narastao dramatično od prvog dana. Broj sportaša koji je sudjelovao na
Ljetnim Paralimpijskim igrama povećan je sa 400 sportaša iz 23 zemlje u Rimu
1960. godine do 3951 sportaša iz 146 zemalja u Pekingu 2008. godine.
 Paralimpijske igre seodržavaju uvijek u istoj godini kao i Olimpijske igre
 Od OI u Seoulu 1988., Paralimpijske igre, i od Albertville 1992. Zimske
Paralimpijske igre se održavaju i na istom mjestima kao i Olimpijske igre.
 Od 2012. grad domaćin izabran za domaćina Olimpijskih igara obvezan je biti
domaćin i Paralimpijskih igara.
 Riječ "paralimpijski" potječe od grčke riječi "para" ("uz") i riječ "Olimpijade" i
predstavlja ideju održavanja paralelnih igra -"paralelno" i "olimpijske" kako bi
se ilustrirali kako dva pokreta postoje rame uz rame.

 1964. – po prvi puta sportaši smješteni u olimpijsko selo, zastava, znak,

poster…
 1968. –Više od 25 000 osoba pratilo ceremoniju otvaranja
 1972. – 50 000 osoba pratilo ceremoniju otvaranja. Prvi puta natječu se i osobe
sa kvadriplegijom. Demonstracijski sportovi za osobe sa oštećenjem vida
 1976. – Prvi puta se natječu i sportaši sa amputacijama i oštećenjem vida. Prve
zimske Paralimpijske igre

12
 1980. –Paralimpijske igre - Arnheim, prvi puta osobe sa cerebralnom paralizom.
Sjedeća odbojka nova disciplina.
 1984. – “Paralympics” postaje službeno ime. Prvi puta maraton u invalidskim
kolicima.

 1988. – Seuol, Paralimpijske igre održavaju se na istom mjestu kao i Olimpijske

igre. Judo i tenis u invalidskim kolicima novi sportovi
 1996. - Atlanta - prvi puta sportaši s mentalnim hendikepom

Sportovi na Paralimpijskim igrama

U službenom programu Paralimpijskih igara je 20 sportova (Peking 2008.)

4 sporta su specifična: boćanje, golbal,dizanje utega, ragbi u invalidskim kolicima

13
Ljetne Paralimpijske igre
Održavanje Dodani
Godina Mjesto Grupe invaliditeta Broj država Broj športaša
gdje i OI sportovi
Stoke
Ozljeda leđne
1952 Mandeville, 2 130 Ne
moždine
Velika Britanija
Ozljeda leđne
1960 Rim, Italija 23 400 Da
moždine
Ozljeda leđne Podizanje
1964 Tokio, Japan 21 375 Da
moždine utega
Ozljeda leđne Bacanje
1968 Tel Aviv, Izrael 29 750 Ne
moždine kugle
Heidelberd, Ozljeda leđne
1972 43 984 Ne
Njemačka moždine
odbojka,
Ozljeda leđne
1976 Toronto, Kanada 38 1657 Ne goalball,
moždine
pucanje
Ozljeda leđne
Arnhem, moždine, amputacije, sjedeća
1980 42 1973 Ne
Nizozemska poteškoće s vidom, odbojka
cerebralna paraliza
Stoke
Ozljeda leđne Nogomet
Mandeville, 41 (Velika 1100 (Velika
moždine, amputacije, (7 igrača),
1984 Velika Britanija Britanija9, Britanija), Ne
poteškoće s vidom, i boćanje,
& New York, 45 (SAD) 1800 (SAD)
cerebralna paraliza biciklizam
SAD
Ozljeda leđne
Judo i
moždine, amputacije,
1988 Seoul, Koreja 61 3013 Da tenis u
poteškoće s vidom,
kolicima
cerebralna paraliza
Ozljeda leđne
Barcelona, moždine, amputacije,
1992 82 3021 Da
Španjolska poteškoće s vidom,
cerebralna paraliza
1996 Atlanta, SAD Ozljeda leđne 103 3195 Da Jahanje
moždine, amputacije,
poteškoće s vidom,
cerebralna paraliza,

14
 intelektualna
invalidnost
Ozljeda leđne
moždine, amputacije,
Jedrenje i
Sydney, poteškoće s vidom,
2000 122 3843 Da ragbi u
Australia cerebralna paraliza,
kolicima
intelektualna
invalidnost
Ozljeda leđne
moždine, amputacije,
2004 Atena, Grčka 136 3806 Da
poteškoće s vidom,
cerebralna paraliza
Ozljeda leđne
moždine, amputacije,
2008 Peking, Kina poteškoće s vidom, 150 4000 Da Veslanje
cerebralna paraliza,
Les autres
Ozljeda leđne
moždine, amputacije,
London, Velika
2012 poteškoće s vidom, 150 4200 Da
Britanija
cerebralna paraliza,
Les autres

Zimske Paralimpijske igre

Broj Broj Održavanje Dodani
Godina Mjesto Grupe invaliditeta
država športaša gdje i OI sportovi
Oernskoeldsvik, Poteškoće vida,
1976 17 250+ Ne
Švedska amputanti

15
 Poteškoće vida,
amputanti, ozljeda
kralježnice, cerebralna
1980 Gello, Norveška 18 350 Ne
paraliza

Poteškoće vida,
Innsbrueck, amputanti, ozljeda
1984 21 457 Ne
Austrija kralježnice, cerebralna
paraliza
Poteškoće vida,
Innsbrueck, amputanti, ozljeda Sjedeće
1988 22 398 Ne
Austrija kralježnice, cerebralna skijanje
paraliza
Poteškoće vida,
Tignes-Albertville, amputanti, ozljeda
1992 24 475 Da Biatlon
Francuska kralježnice, cerebralna
paraliza
Poteškoće vida,
Lillehammer, amputanti, ozljeda Hokej na
1994 31 492 Da
Norveška kralježnice, cerebralna saonicama
paraliza
Poteškoće vida,
amputanti, ozljeda
1998 Nagano, Japan 32 571 Da
kralježnice, cerebralna
paraliza
Poteškoće vida,
amputanti, ozljeda
2002 Salt Lake, SAD 36 416 Da
kralježnice, cerebralna
paraliza
Poteškoće vida,
amputanti, ozljeda Curling u
2006 Torino, Italija 39 477 Da
kralježnice, cerebralna kolicima
paraliza
Poteškoće vida,
amputanti, ozljeda
2010 Vancouver, Kanada 45 650 Da
kralježnice, cerebralna
paraliza

Hrvatski paralimpijci na Paralimpijskim igrama

Ljetne Paralimpijske igre
Godina Mjesto Broj Sportovi Osvojene medalje

16
 športaša
1992 Barcelona 6 atletika, plivanje, streljaštvo 1 bronca
1996 Atlanta 5 atletika, plivanje -
atletika, plivanje, dresurno jahanje,
2000 Sydney 14 -
streljaštvo, stolni tenis
atletika, plivanje, dresurno jahanje,
2004 Atena 17 4 bronce
streljaštvo, stolni tenis
atletika, plivanje, dresurno jahanje,
2008 Peking 25 3 zlata i jedno srebro
streljaštvo, stolni tenis, biciklizam

Zimske Paralimpijske igre

Broj
Godina Mjesto Sportovi Osvojene medalje
športaša
Salt Lake
2002 2 alpsko skijanje -
City
2006 Torino 1 alpsko skijanje -
2010 Vancouver 4 alpsko skijanje -

Osvajači medalja:

Milka Milinković – atletika – bronca (1992)

Mihovil Španja – plivanje – 3 bronce (2004)
Jelena Vuković – atletika – bronca (2004)
Antonija Balek – atletika – 2 zlata (2008)
Darko Kralj – atletika – zlato (2008)
Branimir Budetić – atletika – srebro (2008)

5.1. Paralimpijski sportovi - ljetni

ATLETIKA
 Trčanja
 Bacanja

17
  Skokovi
 Petoboj
 Maraton
 Slijepi sportaši
 Sportaši sa amptacijama, paraplegijom, kvadriplegijom
 Sportaši sa CP
 Sportaši sa mentalnom retardacijom
 Veliki broj disciplina i kategorija
 Sportaši u invalidskim kolicima
 Sportaši s protezama
 Sportaši s oštećenjem vida natječu se sa osobom koja vidi,u pratnji
 Sportaši nastupaju u određenoj disciplini u određenoj kategoriji koja se
određuje funkcionalnom klasifikacijom.

BICIKLIZAM
 Osobe s oštećenjem vida i slijepe osobe
 Sportaši sa lokomotornim oštećenjima
 Sportaši sa cerebralnom paralizom
 Osobe s oštećenjem vida natječu se sa osobom koja vidi (“pilot”) na biciklu
koji se naziva – tandem ili dvojac (jedan bicikl koji je sastavljen od dva
spojena bicikla)
 Na biciklu prva osoba je osoba koja vidi, a druga osoba je slijepa

BOĆANJE
 Osobe sa cerebralnom paralizom
 Igra preciznosti
 Pojedinačna i ekipna natjecanja
 Sportaši za izbačaj boće (loptice) upotrebljavaju ruke (u položaju fleksije
nadlaktice i pronacije ili supinacije podlaktice), stopala ili specijalna
pomagala s kojima usmjeravaju boću (poseban lijevak).
 Asistent sjedi okrenut prema ciljnoj areni i pomiče lijevak

DIZANJE UTEGA
 Način dizanja- Bench press
 Veliki broj težinskih kategorija

GOLBALL

18
  Sportaši sa oštećenjem vida (slijepi i slabovidni)
 Svi igrači nose tamne poveze (bez obzira na kategoriju – ostatak vida)
 Zvučna lopta, 1.25g
 Teren dimenzija 18x9m
 Golovi 9m, visine 1.30m
 Igra se 2x10 min
 Na terenu se nalazi 6 sudaca
 Kod izbačaja lopta mora prvi puta dotaknuti pod unutar linije 6 m
 Teren je reljefno podijeljen na 3 jednaka dijela (svaki dio po 6 m)
 Ekipa se sastoji od tri igrača
 Igrač mora izbaciti loptu unutar 8 sekundi
 Jedan igrač smije izbaciti loptu ne više od dva puta za redom
 U slučaju prekršaja sudac izbacuje 2 igrača iz tima koji je načinio prekršaj,
tako da na golu ostaje samo jedan golman, a iz protivničke ekipe najbolji
izvodi kazneni udarac

JEDRENJE
 Sportaši sa amputacijama, CP, oštećenje vida, osobe u invalidskim kolicima
 Sportaši se natječu u tri discipline, muškarci i žene zajedno
 Single-Person Keelboat (2.4mR)
 Two-Person Keelboat
 Three-Person Keelboat (Sonar)

JUDO
 Osobe sa oštećenjem vida (slijepe i slabovidne)
 Natjecanje u sedam težinskih kategorija

JAHANJE
 Dresurno jahanje
 Sve kategorije invaliditeta
 Prvi puta u Atlanti na PI

KOŠARKA U INVALIDSKIM KOLICIMA

 Osobe s paraplegijom, amputacijama, polio …
 Sportaš mora imati trajno oštećenje koje ga sprečava da normalno trči i skače
 Ekipa – pet igrača
 Dimenzije igrališta i visina koša ista kao u tradicionalnoj košarci

19
  4x10 min
 Prekršaj “koraci” više od dva puta gura invalidska kolica bez vođenja lopte
 24 sekundi traje napad

MAČEVANJE U INVALIDSKIM KOLICIMA

 Floret, mač, sablja
 Samo za sportaše sa lokomotornim oštećenjima
 Invalidska kolica su fiksirana za postolje – dozvoljava pokret samo gornjeg
dijela tijela
 Invalidska kolica su pod kutem od 45 stupnjeva

NOGOMET-5 igrača
 Ekipa se sastoji od pet igrača, od kojih je golman osoba koja vidi ili ima
lakše oštećenje vida, dok su ostali igrači u polju osobe s većim oštećenjem
vida i moraju obavezno nositi tamne poveze.
 Teren dimenzija 38-42x18x22, a gol je dimenzija 3x2 m.
 U igri nema izvođenja auta, budući je teren ograđen ogradom visokom 1,5m.
 Iza protivničkog gola nalazi se još jedna osoba koja može usmjeravati igrače
prilikom šutiranja na gol
 Za osobe sa oštećenjem vida
 Zvučna lopta
 50 min trajanje
 Prvi puta u na Paralipijskim igrama u Ateni 2004

NOGOMET-7 igrača
 Sedam igrača
 Sportaši s cerebralnom paralizom
 2x30 min
 Teren dimenzija 75x55m

ODBOJKA
 Stojeća odbojka (igra se uz primjenu proteza)
 Sjedeća odbojka (osobe s amputacijama, polio, skraćenje jednog
ekstremiteta…)
 Minimalna invalidnost
 Gluteusi se ne smiju odizati od poda tijekom igre (sjedeća odbojka)
 Dimenzije terena za sjedeću odbojku: 10x6 m,
 mreža 1.15m M, 1.05m Ž

20
  6 igrača

PLIVANJE
 Za sve kategorije invaliditeta
 Natjecanje je podijeljeno u dvije grupe
 slijepe i slabovidne osobe
 osobe u invalidskim kolicima, amputacijama, CP, PI 1996 i
osobe s mentalnom retardacijom
 Neka odstupanja od pravila – start iz vode, specifične platforme za start,
“tappers” za osobe s oštećenjem vida
 Nikakve proteze ili dodatna ortopedska pomagala nisu dozvoljena

RAGBI U INVALIDSKIM KOLICIMA

 Nastala u Kanadi 70-tih, na PI od 2000.
 Ekipa od 4 igrača (M+Ž)
 Sportaši sa kvadriparezom
 Odbojkaška lopta
 4x8 min
 Poen se osvaja kada se prođe linija gola s loptom – oba kotača invalidskih
kolica
 Košarkaško igralište – linija gola - prostor od 1.75mx8 m – kraju
košarkaškog igrališta

STRELIČARSTVO
 Sportaši sa tjelesnim invaliditetom (ozljede kralježnice, CP, amputacije)
 Pojedinačno i ekipno natjecanje
 Stojeći
 U invalidskim kolicima
 Različite udaljenosti 30m do 90m, na PI samo 70m
 Veličina mete ovisno o udaljenosti

STRELJAŠTVO
 Puška i pištolj(10,25,50m)
 Sportaši s tjelesnim invaliditetom (osobe s paraplegijom, kvadriplegijom,
amputacijama, CP)
 Stojeći
 U invalidskim kolicima

21
STOLNI TENIS
 Sportaši s tjelesnim invaliditetom (bez sportaša sa oštećenjem vida)
 Stojeći
 U invalidskim kolicima
 Pojedinačno, parovi, ekipno

TENIS U INVALIDSKIM KOLICIMA

 Samo sportaši u invalidskim kolicima
 Jednake dimenzije terena kao i u tradicionalnom tenisu
 Loptica može dva puta odskočiti
 Pojedinačno, parovi

VESLANJE

5.2. Paralimpijski sportovi - zimski

HOKEJ
 Sportaši s tjelesnim oštećenjem donjeg dijela tijela
 Samo muške ekipe
 6 igrača u ekipi
 3x15 min

22
  Igrači u posebno konstruiranim postoljima, imaju kratke štapove koji im
služe istodobno i za odgurivanje na ledu i za udaranje paka
 Pravila ista uz nekoliko modifikacija

CURLING U INVALIDSKIM KOLICIMA

 Sportaši s lokomotornim oštećenjima
 Mješovite ekipe

ALPSKO SKIJANJE
 Slalom, super G, spust, veleslalom
 Osobe sa sljepoćom i slabovidni
 Stojeći
 Monoski (monoskija) – je posebna skija s kojom skijaju osobe s
amputacijama; na štapovima se na krajevima nalaze dvije male skije koje su
preko metalnog zgloba vezane za štap. Ta skija je u tom zglobu pokretna i na
taj način slijedi monoskiju.
 Drugi oblik skijanja koji je isto monoskija je za osobe u invalidskim
kolicima. Na monoskiji se nalaze jaki amortizeri, na čijem vrhu se nalazi
postolje u kojem osoba s paraplegijom sjedi. Postolje se posebno konstruira
po tijelu osobe. Ispred amortizera je stalak za noge koji se nalazi iznad skije.
Na vrlo kratkim štapovima se na krajevima nalaze također male skije koje su
pokretne zbog mehaničkog zgloba. Štapovi su kraći zbog sjedeće pozicije
osobe.

NORDIJSKO SKIJANJE
 Skijaško trčanje (2.5 do 20 km)
o Osobe s oštećenjem vida natječu se s vodičem (osoba slijedi svog
vodiča na temelju zarubljavanja skija – zvuk skija vodiča koji skija
ispred osobe s invaliditetom)
o Monoski
 Biatlon (7.5 – 12 km)
6. FUNKCIONALNA KLASIFIKACIJA
 Da bi se omogućilo osobama s različitim oblicima invaliditeta da se
ravnopravno natječu
 Metoda kojom se utvrđuju preostale funkconalne i motoričke sposobnosti
(sport …)

23
 Klasifikacijski sistem mora dati svakoj individui – osobi s invaliditetom
jednaku mogućnost, šansu da se natječe
 Efikasna klasifikacija je preduvjet za ostvarivanje ravnopravnog i fer
natjecanja
 Klasifikacijski sistemi u sportu osoba s invaliditetom od sredine 1940-tih
 Rani klasifikacijski sistemi bili su bazirani na medicinskoj dijagnozi
 Danas dva modela:
 Specifičnosti sporta (različite kategorije invalidnosti na taj način se mogu
natjecati zajedno)
 Općenito – prema tipu i stupnju oštećenja (osobe istih oštećenja natječu se
zajedno)
 Sportaši se kategoriziraju po grupama s obzirom na stupanj preostale
funkcije koja je uzrokovana invaliditetom
 Klase su definirane posebno za svaki sport i dio su službenih pravila sporta
 Program funkcionalne klasifikacije je otvoreni proces koji je još u razvoju.
(Sportaš tijekom svoje sportske karijere može mijenjati pripadanje određenoj
klasi)
 Od 1960-tih razvoj sporta osoba s invaliditetom uvjetovao je i razvoj
funkcionalne klasifikacije, koji traje i danas
 Osobe koje su educirane da provode klasifikacijski sistem (za svaki pojedini
sport) nazivaju se klasifikatori

 GOLBAL
 Za osobe s oštećenjima vida
 Klase: B1 – B2 – B3
 Klasifikacija se provodi mjerenjem vida na boljem oku, (sa svim
pomagalima- ako osoba koristi leće ili naočale)

 PLIVANJE
 Za plivače s tjelesnim oštećenjima – klasifikacija se provodi na temelju
nekoliko principa:
 Snaga mišića
 Koordinacija pokreta
 Opseg pokreta u zglobu i/ili dužina ekstremiteta

24
 Klasifikacija se provodi van bazena i u bazenu – izvedba svih stilova
plivanja
 Nakon provedene klasifikacije sportaš se kategorizira u jednu od klasa:
 10 klasa (S1-S10) – slobodno, leđno, leptir
 10 klasa (SM1-SM10) – slobodno štafeta
 9 klasa (SB1-SB9) – prsno
 Što je veći broj klase to je manja invalidnost
 Sportaši s oštećenjem vida klasificiraju se u S11-S13

 STOLNI TENIS
 Sportaši su klasificirani u 11 klasa (ovisno o sposobnostima koje imaju te
vještinama u sportu)
 Funkcionalna klasifikacija:
 opseg pokreta,
 mišićna snaga,
 ravnoteža u invalidskim kolicima,
 lokomotorna ograničenja,
 sposobnost držanja reketa.
 TT1-TT10 su sportaši sa tjelesnim invaliditetom
 TT11 su sportaši sa mentalnim hendikepom

 TT1-TT5 sportaši koji se natječu u invalidskim kolicima

 TT6-TT10 sportaši koji se natječu stojeći

 RAGBI U INVALIDSKIM KOLICIMA

 Sport za osobe s kvadriparezom
 Sedam klasa (0.5, 1.0, 1.5, 2.0, 2.5, 3.0, 3.5)
 Osobe s većim oštećenjem imaju manji broj klase
 Tri testa van terena
 Bench press
 Functional trunk test
 Functional movement test
 promatranje igrača na terenu tijekom igre
 tijekom igre ukupan zbroj bodova na terenu može biti maksimalno 8

 PLES U INVALIDSKIM KOLICIMA

 Sportaši s tjelesnim oštećenjem donjih ekstremiteta

25
 Oštećenje mora biti vidljivo i onemogućavati normalan hod
 Funkcionalna klasifikacija se provodi kroz nekoliko specifičnih testova
karakterističnih za taj sport
 Kontrola kotača na invalidskim kolicima
 Funkcija guranja i. kolica
 Funkcija povlačenja i. kolica
 Rotacija tijela
 Sportaši se klasificiraju u dvije kategorije:
 LW1- 14 ili manje bodova
 LW2 – više od 14 bodova
 Klasifikacija se provodi tijekom natjecanja
 2 boda za potpunu funkciju
 1 bod za smanjenu funkciju
 0 bodova – nema funkcije
 max može biti 20 bodova

 ALPSKO SKIJANJE
 Osobe s oštećenjem vida tri klase – B1- B2 – B3
 Osobe s tjelesnim oštećenjem -11 klasa:
 Stojeći (9):
 LW1 – dvostruka amputacija iznad koljena
 LW2 – outrigger skiers
 LW3 – dvostruka amputacija ispod koljena
 LW4 – skijaši s protezama
 LW5/7 – skijaši bez štapova
 LW6/8 – skijaši s jednim štapom
 LW9/1 – oštećenje noge i ruke (amp.)
 LW9/2 – oštećenje noge i ruke (CP)
 Sjedeći (4):
 LW10 – monoski, visoka paraplegija
 LW11 – monoski, niska paraplegija
 LW12/1 – monoski, niska paraplegija
 LW12/2 – monoski, dvostruka amputacija iznad koljena

 BADMINTON
 Sjedeći badminton

26
  Badminton u invalidskim kolicima 1- postoji poteškoće u funkciji mišića
trupa
 Badminton u invalidskim kolicima 2- ne postoji invalidnost u području trupa
(amputacije)
 Stojeći 1- invalidnost gornjeg dijela tijela
 Stojeći 2 – invalidnost donjeg dijela tijela

 KOŠARKA U INVALIDSKIM KOLICIMA

 1982. g.– funkcionalna klasifikacija predstavljena od strane Horst
Strohkendla, jednoglasno prihvaćena u Stoke Mandevillu
 1984. g. sistem prvi puta upotrijebljen tijekom Paralimpijskih igara
 Vrlo često sistem se naziva “klasifikacija za igrače” jer se kreće od igrača,
odnosi se prema igračima s respektom (nisu samo medicinska dijagnoza)
 Funkcionalna klasifikacija bazira se najviše na promatranju tijekom
košarkaške igre (najbolje u natjecateljskim uvjetima)
 Dodavanje, vođenje lopte, gađanje lopte u koš, vožnja invalidskih kolica –
kretanje, zaustavljanje...
 Osam klasa: 1.0, 1.5, 2.0, 2.5, 3.0, 3.5, 4.0, 4.5
 Viša klasa veća sposobnost odnosno manje oštećenje ili invalidnost
 Za vrijeme natjecanja na terenu zbroj bodova ekipe može biti maksimalno
14.5
 Minimalna invalidnost
 Pomagala za povećanje opsega, kvaliteta pokreta?
 Kako postati klasifikator?

7. DIJAGNOSTIKA TRENIRANOSTI U
VRHUNSKOM SPORTU
 Dijagnostika je kod osoba koje imaju amputacije (proteze) jednostavna, dok
su kod osoba koje su invalidskim kolicima potrebne određene dijagnostičke
sprave

27
  Roller zamjenjuje pokretnu traku, opterećenje se nalazi između dva pomična
valjka
 „Wheelchair trainer“ ili ručni ergometar je sprava koja omogućava osobama s
invaliditetom koje su u invalidskim kolicima da simuliraju linerano kretanje
dok ostaju stacionarno na jednom mjestu. Kod standardne populacije je slična
situacija kao kod upotrebe pokretne trake ili biciklergometra.
 Ovakav način rada na ovom trenažeru može se koristiti u dijagnostičke ili
trenažne svrhe.
 U trenažnom procesu može se upotrijebiti u kardio treningu, za razvoj
izdržljivosti, a rezultati su vidljivi u povećanju maksimalnog primitka kisika,
povećanja radnog kapaciteta.
 U dijagnostičke svrhe kod primjene ovakvog trenaža može se kod populacije
sportaša s invaliditetom posebno prilagoditi razne situacije, tipa povećanja
otpora (simulacije dodira guma o različite podloge), mjenjanje različitih
nagiba odnosno kosine (simulacije različitih konfiguracija terena).
 Sportašu se može mjeriti cijeli niz parametara za vrijeme rada na ručnom
ergometru, kao što su primitak kisika, parametri ventilacije, puls itd.
 Način rada trenažera „wheelchair trainer“ je slijedeći - stražnji kotači
invalidskih kolica postavljaju se na vdoravne ili okomite valjke, koji
omogućavaju vrtnju velikih kotača invalidskih kolica na mjestu.
 Dodatno mogu biti postavljeni i razni mehanizmi koji stvaraju otpor,
mjenjaju nagib, kočni mehanizmi ili senzori za brzinu ili silu.
 Trenažer je spojen sa računalom koje prikuplja podatke koji se mogu
pohraniti te izračunavati razni parametri kinematičke propulzije.
 Testiranje motoričkih sposobnosti:
 Izaberemo one testove koje određene skupine invalidnosti mogu
izvesti
 Kod osoba u invalidskim kolicima – provode se testovi koji mjere
jakost gornjih ekstremiteta i određeni testovi koji su modificirani iz
standardne populacije
 Npr. test taping rukom se modificira da dvije osobe drže invalidska
kolica da se prilikom izvođenja testa ne pomiču
8. FIZIČKA PRIPREMA U SPORTU
OSOBA S INVALIDITETOM – primjer –
Košarka u invalidskim kolicima

28
 Fizička priprema u košarci u invalidskim kolicima može se pojednostavljeno
svesti na nekoliko područja:
 snaga (eksplozivna i repetativna),
 brzina (startna, promjena pravca, frekvencija pokreta, reakcija)
 izdržljivost (anaerobna i aerobna).
 Svako područje se može dalje podjeliti na osnovnu i specifičnu pripremu.
 Pod osnovnom fizičkom pripremom podrazumjeva se sustav operatora pomoću
kojih će se stvoriti fizički preduvjeti za izvođenje neke aktivnosti, odnosno
višestrani utjecaj na bazične funkcionalne i motoričke sposobnosti.
 Osnovna fizička priprema često se tretira kao baza u kojoj se stječe određena
snaga, brzina te poboljšavaju ostale sposobnosti potrebne za daljnji trening. Ta
faza naravno sadrži i aerobnu i anaerobnu komponentu.
 Košarkaška igra zahtjeva dobru pripremljenost u obje komponente.
 Vrlo važan kriterij kod izbora vježbi odnosi se na specifičnost topološke
usmjerenosti vježbe, budući da se sve vježbe izvode isključivo gornjim
ekstremitetima.
 Dobro poznavanje anatomije lokomotornog sustava, te kategorije invalidnosti
omogućuje dobar izbor vježbi koje su namjenjene razvoju sposonosti mišića
ruku i ramenog pojasa.
 Pod specifičnom fizičkom pripremom podrazumjeva se sustav operatora
isključivo namjenjenih razvoju fizičkih sposobnosti koje su potrebne u
izvođenju određenih elemenata u igri, odnosno osigurati adaptaciju različitih
funkcija organizma na specifične strukture kretanja u košarci u invaldskim
kolicima.

Neke zadaće fizičke pripreme:

 Razvijanje i održavanje motoričkih sposobnosti kod košarkaša u invalidskim
kolicima: snaga, brzina, izdržljivost, ravnoteža, koordinacija ( isključivo
gornjeg dijela tijela, mišića ruku i ramenog pojasa)
 Smanjenje broja i težine ozljeda
 Prevencija ozljeda
 Usavršavanje nekih psihofizičkih sposobnosti
 Odgađanje reakcija umora u treningu i natjecanju
 Ubrzavanje procesa oporavka nakon treninga i natjecanja
 Utjecanje na optimalnu sportsku pripremljenost i sportski rezultat

Specifični učinci kod treninga košarke u invalidskim kolicima koji su od vrlo

velikog značaja u obavljanju svakodnevih aktivnosti kod osoba s invaliditetom:

29
  Povećanje snage gornjih ekstremiteta
 Povećanje opsega pokreta u području kuka
 Sprečavanje kontraktura
 Poboljšanje cirkulacije
 Povećanje vitalnog kapaciteta
 Prevencija infekcija mokraćnog mjehura (uzimanje veće količine tekućine
tokom aktivnosti)
 Poboljšanje rada bubrega
 Povećanje pokretljivosti i stabilnosti u invalidskim kolicima
 Sprečavanje nastanka dekubitusa

Metodičke i programske osnove fizičke pripreme u košarci u ivalidskim

kolicima

Brzina

 Košarka u invalidskim kolicima traži od igrača visoku razinu brzinske

sposobnosti, koja se izražava u specifičnim oblicima: brzini motoričke
reakcije, startnoj brzini, brzini pomjene pravca kretanja, brzini vožnje
invalidskih kolica itd.
 Osnovne metode za razvoj brzine su: ponavljanje vježbi maksimalnim
intenzitetom, metoda progresivnih opterećenja-vježbe ubrzanja itd.
 U svojoj osnovi vježbanja prvo treba poboljšati samu tehniku vožnje
invalidskih kolica, pa tek onda pristupiti uvježbavanju brzog starta, brzog
zaustavljanja te promjene pravca kretanja.
 Najveći efekti u treningu brzine postižu se primjenom kompleksa vježbi s
ponavljanjem 4-6 puta.
 Stanke između zadataka ovise o dužini trajanja pojedinog zadatka, ali moraju
biti dovoljno dugačke da omoguće dovoljan odmor prije narednog
ponavljanja vježbi brzinskog opterećenja.
 Treningu brzine obično se kombiniraju vježbe za razvoj više oblika brzine.
 Vježbe se izvode maksimalnom brzinom.
 Primjeri kompleksa vježbi:
 Vožnja do linije, okret, sprint do sljedeće linije
 Sprint preko dužine ili širine igrališta i zaustavljanje

30
  Vožnja u kolicima unazad
 Na znak: kretanje – zaustavljanje, naprijed – nazad, okret pa krenuti,
pretklon tijelom pa krenuti, promjena pravca kretanja

Snaga

 Za košarkaša u invalidskim kolicima važnija je relativna snaga od apsolutne

snage. Zbog specifičnosti igre, odnosno kategorije invalidnosti vježbe se rade
isključivo za poboljšanje snage u gornjim ekstremitetima i snage trupa.
 U programu treninga moraju biti prisutne vježbe za razvoj i repetitivne i
eksplozivne snage.
 Potrebno je utjecati na razvoj specifične snage koja se izražava u sposobnosi
vožnje invalidskih kolica, snazi izbacivanja lopte kod šuta na koš ili
dodavanja i snazi igre u obrani kod postavljanja u bloku.
 Snaga ruku i ramenog pojasa, kod igre u obrani ima neprocjenjivi značaj.
 Kod postavljanja u blok igrač mora dovoljno jako fiksirati svoja kolica da se
suprostavi protivniku, gdje je potrebna vrlo velika snaga hvata šaka za obruč
velikih kotača.
 Primjeri kompleksa vježbi:
 Vježbe snage općeg karaktera
 Vježbe snage u parovima
 Vježbe snage medicinkama
 Vježbe snage na spravama u teretani
 Vježbe snage jednoručnim utezima

Izdržljivost

 Izdržljivost je sposobnost obavljanja specifičnih motoričkih zadataka u

serijsko-intervalnim opterećenjima odgovarajućom brzinom.
 Radi se o sposobnosti za brzo izvođenje različitih motoričkih radnji koje se
ponavljaju i mijenjaju u igri, kako u fazi napada, tako i u fazi obrane.
 Prisutna je mješovita izdržljivost u kojoj dominira brzinska izdržljivost, ali je
prisutna u manjoj mjeri izdržljivost u snazi i aerobna izdržljivost.
 Osnovne metode za razvoj izdržljivosti su metoda trajnog treninga ili
kontinuirana metoda, metoda intervalnog rada i situaciona metoda.

31
 Vježbe se mogu podijeliti na vježbe aerobnog tipa izdržljivosti, vježbe
aerobno-anaerobne izdržljivosti, vježbe specifične izdržljivosti.
 Preporučljivo je vježbe izdržljivosti kombinirati s tehničko-taktičkim
vježbama.
 Primjeri kompleksa vježbi:
 Vožnja dužih dionica različitim zadanim tempom
 Sprint postepeno dužih dionica
 Sprint dionica od dužih prema kraćim razdaljinama

32
9. SPECIFIČNOSTI KOD OSOBA S
OŠTEĆENJEM VIDA – primjer
-Radiogoniometrija

 Samostalno kretanje odnosno vrijednost mobiliteta je za osobe oštećena vida

važno sa više aspekata.
1) psihološka - pozitivno pridonosi samopercepciji slijepih, jer spoznaja da se
mogu samostalno kretati u različitim okolnostima, povećava njihovo
samopouzdanje i samopoštovanje;
2) fizička - mobilitet pozitivno djeluje na razvoj motoričkih vještina, kao što
su hodanje, trčanje, upotreba štapa itd.
3) socijalna - mobilitet pridonosi kreiranju socijalnih pogodnosti
4) ekonomska - dobar mobilitet daje veće mogućnosti zapošljavanja
5) mobilitet omogućava samostalnost u svekodnevnim aktivnostima, kao što
su samostalno kupovanje, odlaženje u javne ustanove itd.
 Svaka fizička aktivnost sigurno će pozitivno pridonjeti osamostaljivanju
osobe, razvoju samopouzdanja, utjecat će na poboljšanje posture (pravilno
držanje tijela), razvoj ravnoteže, propriocepcije, razvoj svijesti o vlastitom
tijelu.
 Osobe s oštećenjem vida mogu se baviti različitim sportovima, rekreativo ili
natjecateljski. Izbor sporta prvenstveno će ovisiti o afinitetu osobe, ali i o
mogućnostima odabira pojedinog sporta s obzirom na razvijenost sporta za
osobe s invaliditetom u domicilnoj sredini.
 Osobe s oštećenjem vida natječu se na Paralimpijskim igrama u nekoliko
sportova. Na ljetnim Paralimpijskim igrama su to: atletika, plivanje,
nogomet, streljaštvo, streličarstvo, judo, goalball, biciklizam, a na zimskim
igrama su različite discipline alpskog i nordijskog skijanja.
 U Hrvatskoj se osobe s oštećenjem vida najčešće bave šahom, atletikom,
kuglanjem, goalballom.
 U sustavu sportske rekreacije aktivnost su zvučni pikado, viseća kuglana,
radiogoniometrija itd.
 U zemljama gdje je sport osoba s invaliditetom puno razvijeniji ponuda
sportova kojima se osobe s oštećenjem vida mogu baviti je vrlo velika. Uz
već nabrojane tu su i bejzbol, kriket, skijanje na vodi, jahanje, jedrenje,
veslanje, golf, swish itd. Sportske aktivnosti osim što razvijaju mobilitet kod

33
 osoba s oštećenjem vida poboljšavaju i razne motoričke i funkcionalne
sposobnosti te utječu na razvoj samopuozdanja i sigurnosti.
 Da bi se osobe s različitim stupnjem oštećenja vida mogle zajedno
ravnopravno natjecati u svakom sportu je vrlo važna klasifikacija sportaša.
Na službenim natjecanjima klasifikatori provode testiranje ostataka vida, te
se sportaši kategoriziraju u tri grupe pod nazivom B1, B2, B3.

Radiogoniometrija

o Amaterska radiogoniometrija je sportsko-tehnička disciplina u kojoj

natjecatelji primjenjuju znanja iz orijentacije u prirodi i radiokomunikacija.
o Natjecanja se odvijaju u prirodi
o U prirodi se nalazi do pet sakrivenih odašiljača koje natjecatelji pomoću
prijemnika pronalaze.
o Odašiljači rade na kratkovalnim i ultrakratkovalnim frekvencijama, što znači
da se za svako područje primjenjuje drukčija taktika pronalaženja.
o Radiogoniometrija donosi slijepima mnogo. Korištenje sluha, orijentacije i
brzine kretanja u prirodi prilikom traženja odašiljača doprinos je i boljem
kretanju u svakodnevnom životu
o S neprozirnim povezom preko očiju, i malim goniometrom u ruci, treba što
prije pronaći prvi odašiljač.
o Svaki natjecatelj ima i posebnog pratioca koji vodi računa da se natjecatelj
ne ozljedi nailaskom na odašiljač ili neku drugu prepreku te da ne ode izvan
natjecateljskog terena.
o Nakon što pronađe prvi odašiljač, traži drugi, a potom i ostale, redom kako
ih suci uključuju.
o Ukupna staza koju bi u idealnom slučaju natjecatelji trebali prijeći iznosi oko
370 metara, no katkada je to višestruko više.
o Na raspolaganju im je 10 minuta.
o Savo Golić – začetnik ideje
o 2010. Prvo svjetsko prvenstvo u radiogoniometriji za slijepe

34
10. KARAKTERISTIKE INVALIDSKIH
KOLICA I PROTEZA

o Glavna podjela: sobna invalidska kolica i sportska invalidska kolica

o Sobna invalidska kolica su invalidska kolica koja se koriste u

svakodnevnom životu. Ona su udobna, teška, imaju naslon, robusna su i kao
takva su u funkciji ortopedskog pomagala. U njima se ne izvodi sportska
aktivnost

o Sportska invalidska kolica se koriste isključivo za vrijeme izvođenja bilo

koje sportske aktivnosti. Ovdje se ne govori o ortopedskom pomagalu, nego
o sportskom pomagalu, koje je u funkciji pojedinog sporta. Elementi na
temelju kojih se konstruiraju sportska invalidska kolica ovise prije svega o
vrsti sporta s kojim se osoba bavi.

o Dimenzije invalidskih sportskih kolica ovise o antropometrijskim

karakteristikama određenog igrača:

o Širina sjedala – ovisi o širini bokova igrača. Stranice invalidskih kolica ne

smiju biti priljubljene uz bok, kada igrač sjedne u kolica između bokova i
stranica kolica mora biti prostora (da se može postaviti okomito dlan
između tijela i stranice)

o Dužina sjedala – ovisi o dužini natkoljenice, od kraja sjedala pa do pregiba

koljesnkog zgloba mora biti prostor (vodoravno položen dlan – 4 prsta)

oVisina naslona – ovisi o razini ozljede ili oboljenja leđne moždine. Naslon
mora biti iznad razine ozljede leđne moždine, prvi zdravi vertebralni
dinamički segment.

o Bez pravilnog uzimanja dimenzija, sp.inv.kolica neće biti odgovarajuća.

o Modeli sportskih invalidskih kolica

o Modeli su krenuli od sportskih kolica sa 4 kotača i to 2 velika i 2 mala

silikonska kotača.

35
 o Nakon toga su napravljena kolica sa 2 velika i jednim malim kotačem na
sredini. pokazala su se nefunkcionalnim, jer je osoba ispadala iz kolica
prema naprijed.
o Zatim je bila konstrukcija kolica sa 5 kotača koja su bila načinjena iz 2
velika i 3 mala kotača
o Zadnji model sportskih invalidskih kolica koji je danas najčešće u upotrebi
su kolica sa 6 kotača, koja posjeduju savršenu stabilnost i mogućnost brze
promjene pravca kretanja. Građena su iz 2 velika kotača i 4 mala kotača (2
mala su naprijed i 2 mala smještena straga).

o Kod atletike se koriste potpuno drugačiji modeli sportskih kolica. Građena

su od 3 kotača, koji su puno tanji od normalnih kotača. Takva sportska
invalidska kolica nazivaju se još i formula.
o Na prednjem trapu kolica nalazi se mehanizam koji omogućava skretanje
kolica u zavoju staze laganim potiskom.

o Invalidska kolica za ples imaju ravne kotače.

o Kotači za sportska invalidska kolica – dimenzije 24 i 26 cola.

o U košarci u invalidskim kolicima npr. igrač na poziciji centra će imati

dimenzije kotača 26 cola, da budu viši, dok će bekovi na svojim kolicima
imati kotače od 24 cola, kako bi im pokretljivost i brzina bila veća.

o Osim po veličini kotače za invalidska kolica možemo podijeliti i po načinu

izrade na dvije vrste:

o Gume koje su izrađene iz jednog komada, tj. bez zračnice sa jednom

posebnom špagom i takve se gume zovu tabulari, one se pumpaju na 12
atmosfera; to su kvalitetnije a time i skuplje gume
o Gume koje u sebi imaju zračnicu i koje se pumpaju na 6-8 atmosfera

o To su gume koje se koriste za dvoransku igru, te nisu za vanjsku upotrebu.

Svaki igrač dolazi na trening, do sportskog terena u sobnim kolicima, te se
potom premješta u sportska invalidska kolica

o Sportska invalidska kolica su načinjena tako da imaju kosi položaj kotača i

kosi položaj guma, razlog je dvojak:

36
 o Zbog smanjenja trenja (guma dodiruje tko samo unutrašnjim rubom te se na
taj način smanjuje trenje)
o Da bi se izbjegle ozljede šake sa gornje strane u kontaktu sa drugim
invalidskim kolicima

o Na kolicima se može korigirati visina posolja za stopala, ovisno o dužini

potkoljeni
o Sportska invalidska kolica su građena iz jednog dijela
o Sportska invalidska kolica moraju biti izgrađena od čvrstih ali i laganih
materijala (karbon, titan ...)

Konstrukcija sportskih proteza

o Razlikujemo proteze koje se koriste u svakodnevnom životu i sportske

proteze
o Sportske proteze se konstruiraju na temelju:
o Sporta kojim se osoba bavi (npr.stojeća odbojka, atletika - bacanja)
o Visini tijela
o Težini tijela
o Dužini bataljka
o Opsegu bataljka

o Najviše se mijenja opseg bataljka, zbog atrofije bataljka potrebno je

mijenjati silikonski umetak

o Proteza sadrži savitljivo stopalo i hidrauliku u koljenom zglobu, jer proteza

mora biti ravna u koljenu.

o Hidraulika u tom koljenom zglobu u protezi podešava se ovisno o uvjetima

u kojima se trenira

37
11. OSTALI SPORTOVI
Twin košarka
o Poseban oblik košarke koji ima naziv twin jer su na svakoj polovici igrališta
po 2 koša, jedan viši i jedan niži koš. sveukpno na terenu se nalazi 4 koša
o Jedan koš je na normalnoj visini kao i kod standardne košarke, adrugi na
visini 1,5m nalazi se na liniji slobodnog bacanja
o Svaka ekipa ima 5 igrača
o Igra je sporija od quad ragbija i košarke u invalidskim kolicima
o Sport koji je nastao u Japanu
o Za osobe s kvadriparezom

Apinizam
o Za osobe s amputacijama, potrebna snaga ramenog obruča i gornjih
ekstremiteta

Padobranstvo
o Za osobe s amputacijama
o Za osobe u invalidskim kolicima – osovine kolica se moraju posebno
konstruirati

Zmajarenje
o Potreban posebno konstruiran podložak za gluteuse radi doskoka

Body building
o Gornjih ekstremiteta

Bundgy jumping
o Posebna invalidska kolica

Skijanje na vodi

Streljaštvo i streličarstvo za osobe sa sljepoćom

38
o Kod streličarstva se u luku nalazi mali mehanizam koji odašinje lasersku
zraku, mehanizam je spojen sa slušalicama i kada laserska zraka dođe u
područje jednog od krugova mete odašilje jedan zvuk
o Svaki od krugova mete ima poseban zvuk, s kojim natjecatelj mora biti
upoznat prije natjecanja

39