Visoka škola Ivanić-Grad

Specijalistički diplomski stručni studij fizioterapije

Protetika i ortotika

Primjena mioelektroničkih proteza nakon amputacije gornjih

ekstremiteta u aktivnostima svakodnevnog života

Seminarski rad

Student: Nositelj kolegija:

Nevena Jurčić, Slavica Janković,

bacc.physioth. dr.sc.
Sadržaj

1. Uvod................................................................................................................................................ 1
1.1. Statistički podaci ..................................................................................................................... 2
2. Proteze za gornje ekstremitete ........................................................................................................ 3
2.1. Klasifikacija po nivou amputacije: ......................................................................................... 3
2.2. Klasifikacija prema vrsti proteze: ........................................................................................... 4
3. Mioelektrične proteze ..................................................................................................................... 5
3.1. Princip rada mioelektričnih proteza ........................................................................................ 5
3.2. Pokreti šake omogućeni korištenjem mioelektričnih proteza ................................................ 7
3.3. Napredne proteze šake ............................................................................................................ 8
3.3.1. Steeper ............................................................................................................................ 8
3.3.2. Touch Bionics .................................................................................................................. 9
3.3.3. Otto Bock ...................................................................................................................... 11
3.4. Jednostavne bioničke šake .................................................................................................... 11
3.6. Nedostaci mioelektričnih proteza.......................................................................................... 12
3.7. Raznolikost zahtjeva različitih skupina korisnika ................................................................. 12
4. Zaključak....................................................................................................................................... 13
5. Reference ...................................................................................................................................... 14
 1. Uvod

Ljudsku su povijest ispunili ratovi i prirodne nepogode, što posljedično dovodi do

porasta broja trauma, a uz razne kongenitalne anomalije, kardiovaskularne, metaboličke i
maligne bolesti, koje su u konstantnom porastu, protetičko je tržište sve veće područje
istraživanja posljednjih desetljeća, s krajnjim ciljem reprodukcije biološke kontrole
ekstremiteta.

Što ima za posljedicu:

- visoki stupanj samostalnosti u aktivnostima svakodnevnog života invalidne osobe,

- poboljšanje mobilnosti,

- poboljšanje kvalitete života,

- podizanje samopouzdanja,

- društvenu integraciju,

- sprječavanje asimetrija i nepravilnog držanja....

Koordinirane polovicom moždanih centara, ruke zdravog čovjeka su neizostavne za

provođenje većine dnevnih i životnih aktivnosti, zbog čega je amputacija ruke (bilo totalno ili
djelomično), nešto što osoba jako teško prihvaća i nešto s čim se jako teško nosi.

Današnji galopirajući napredak znanosti i tehnologije doveo je i do razvoja protetike koja

nudi obećavajuće funkcionalne mogućnosti zadovoljavajući čak i estetski aspekt.

Razvojem svijesti i prihvaćanjem tehnoloških napredaka i „moderne“ budućnosti, suvremene

proteze u razvijenim zemljama postaju sve zastupljenije i očekuje se da će uključenost
vladinih organizacija i raznih udruga (CDC, DARPA, Amputee Coalition National Limb
Loss Resource Center....) omogućiti veću iskoristivost i širu primjenu modernih protetičkih
proteza, uz pomoć sufinanciranja nabave proteza i ulaganja u daljnji tehnološki razvoj.

„Vlada SAD-a sve više ulaže u istraživanje robotske tehnologije. U području robotske
protetike gornjih ekstremiteta, DEKA Reasearch and Development Corp. je dobila
financijsku potporu od 40 milijuna USD u okviru revolucionarnog programa protetike, te je

1
2016. godine izumila DEKA HAND - protetičku ruku sposobna za izvođenje brojnih pokreta
različite snage.“ [1]

Slika 1. – funkcionalni pokreti DEKA Arm proteze [2]:

Pronacija/supinacija, fleksija/ekstenzija šake i prstiju, fleksija/ekstenzija palca,
abdukcija/addukcija palca, fini motorički pokreti pincetnog hvata

1.1. Statistički podaci

Statistike na globalnoj razini posljednjih godina pokazuju da je broj ljudi a

amputacijama gornjih ekstremiteta alarmantno visok i da nastavlja kontinuirano rasti. [3]

U brojkama : „ ... oko 30.000 – 40.000 amputacija obavljeno je u Americi 2019. god. i oko
27.000 u Engleskoj između 2015. – 2019. Statistika pokazuje konstantan porast tržišta
protetike gornjih ekstremiteta, čija je vrijednost procijenjena na 697 milijuna USD u 2019. i
dostići će 1408 milijuna USD do kraja 2023., a do kraja 2026. čak više od 2000 milijuna
USD, što je godišnji rast od 12.43%....“ [4]

2
 Slika 2. – Procjena rasta protetičkog tržišta gornjih ekstremiteta [5]

2. Proteze za gornje ekstremitete

Vrsta proteze koja će se koristiti ovisi o:

- Dobi
- Uzroku i razini amputacije
- Kliničkom statusu
- Razini aktivnosti
- Primjeni
- Financijskim mogućnostima [6]

2.1. Klasifikacija po nivou amputacije:

• Šaka i prsti
• Dezartikulacija šake
• Podlaktična proteza
• Dezartikulacija lakta
• Nadlaktične proteze

3
 • Dezartikulacija ramena
• Skapulotorakotomije [7]

Slika 4. – različiti nivoi amputacije

2.2. Klasifikacija prema vrsti proteze:

- Kozmetičke – pasivne proteze koje zadovoljavaju uglavnom estetske zahtjeve.

Najčešće se izrađuju od plastike ili silikona i uglavnom su nefunkcionalne
- Funkcionalno / mehaničke – mogu se pokretati putem sistema kablova, manualno
potpomognuto zdravim dijelovima tijela. Amputirani ekstremiteti moraju posjedovati
značajnu snagu i kontrolu nad različitim dijelovima tijela, moraju imati dovoljnu
dužinu bataljka, očuvanu muskulaturu i raspon pokreta. [8]
Funkcionalne su proteze još uvijek u primjeni kod većeg broja populacije, zbog nekih
prednosti u odnosu na moderne i tehnološki napredne proteze:
• relativno niske cijene
• visoka pouzdanost
• relativno jeftini popravci
• mogućnost mijenjanja nastavaka (kliješta, kuke)
• održavanja opsega pokreta...

4
 Nedostaci:
• frustrirajuće spori pokreti
• nezgodne za održavanje
• mogućnost pokretanja samo jednog zgloba istovremeno
- Mioelektroničke – najkompleksnije i najbolje
- Bioničke – omogućuju najveći stupanj funkcionalnosti i tehnološki su najnaprednije
proteze. Nedostatak im je cijena.

3. Mioelektrične proteze
3.1. Princip rada mioelektričnih proteza

Temelji se na fiziološkom principu kontrakcije mišića prilikom čega nastaje kemijska

reakcija koja proizvodi maleni bioelektrični signal kojega je moguće uhvatiti na površini
kože, površinskim elektrodama. [9]

Budući da postoji korespondencija između mišićne aktivnosti i elektromioelektričnih signala

(EMG), moguće je dobiti detaljne informacije o pojedinom pokretu, te ih je moguće prikazati
u raznim algoritamskim oblicima. [10]

Slika 5. – princip rada mioelektrične proteze [10]

5
Feedback –Bez senzorne povratne informacije, proteza bi i dalje bila jednostavan alat bez
mogućnosti potpune zamjene uda. Povratna informacija omogućava proces učenja pokreta,
njegove automatizacije te povećava učinkovitost proteze. Prenosi korisniku informaciju o
položaju ruke, pritisku, količini istezanja... [11]

Mioelektronske proteze najčešće koriste električne potencijale agonista i antagonista istog

pokreta tj. dviju mišićnih grupa, kako bi omogućile pokret.

Jačina EMG signala ovisi o amplitudi i vrsti pokreta. Nažalost, nije moguće kombinirati dva
različita pokreta u datom trenutku.[12]

Slika 6. – Shematski prikaz sustava kontrole EMG proteze s dvije mišićne grupe;
pokreti fleksije, ekstenzije i rotacije (kako bi se EMG signali fleksije i ekstenzije podlaktice
„prebacili“ na pokrete pronacije i supinacije, potrebno je aktivirati vanjski prekidač na
protezi, te joj promijeniti način rada u rotacijski) [12]
 3.2. Pokreti šake omogućeni korištenjem mioelektričnih proteza

Slika 7. – pokret štipanja, prihvat predmeta jagodicama, prihvat predmeta sa tri prsta, pokret
hvatanja

Nošenje predmeta:

Kod nošenja sudjeluju svi prsti osim palca.

Zglobovi prstiju su flektirani. [13]

Slika 8. – nošenje predmeta

 3.3. Napredne proteze šake

Karakterizira ih visoka funkcionalnost i široki spektar mogućnosti. Napretkom

tehnologije, broj mogućih pokreta unutar mioelektričnih proteza sve više raste, te oni
postaju sve svrsishodniji. Često svaki pojedini prst ima mogućnost fleksije i ekstenzije,
palcu je omogućena abdukcija i addukcija, ručni zglob može napraviti pokret fleksije i
ekstenzije, a neke proteze dozvoljavaju čak i pokret rotacije. Upravljanje naprednom
protetičkom protezom je umijeće koje zahtijeva trening i prilagodbu. [14]

Napredne proteze imaju mogućnost podešavanja parametara prema potrebama, željama i

mogućnostima korisnika. U nastavku su navedene tri najpoznatije bioničke proteze.

3.3.1. Steeper

Nudi mogućnost prilagođavanja proteze korisniku konfiguracijom različitih pokreta i

korištenjem različitih algoritama putem specijalnog softvera. [15]

Značajke bioničke ruke bebionic:

• svaki prst pokreće zaseban motor

• moguće je izvesti 14 različitih vrsta prihvata
• ruka se može bežićnim putem povezati sa smartphonom
• prepoznaje kada predmet klizi iz ruke te automatski prilagođava jačinu pritiska
• omogućuje nošenje tereta do 45 kg
• mogućnost pasivnog podešavanja i zaključavanja u tri položaja (fleksija,
ekstenzija, rotacija)
• zglob palca osim fleksije i ekstenzije ima i mogućnost abdukcije
• zglobovi prstiju mogu se flektirati i ekstendirati [16]
 Slika 9. – Bebionic hand

3.3.2. Touch Bionics

Omogućava bežično povezivanje proteze sa pametnim mobitelom. Aplikacija nudi

brojne mogućnosti i pokrete u različitim položajima ruke. [17]

Značajke bioničke ruke i-limb:

• jednostavnom pokretom, na koji smo „naučili“ protezu, možemo odabrati vrstu

pokreta koji želimo izvesti
• neki su pokreti već unaprijed programirani i integrirani u protezu, a postoji mogućnost
programiranja i vlastitih pokreta
• može podnijeti opterećenje od 90 kilograma
• nakon duže faze odmora i neaktiviteta, ruka se vraća u neutralni položaj
• Ugrađeni senzor prelazi u unaprijed programirani način rada kada se nađe pokraj čipa
postavljenog na strateškom mjestu, npr. kraj tipkovnice računala ili na bicikl [17]
 Slika 19. - Prikaz izbornika unutar mobilne aplikacije [18]

Slika 20. – nositelj proteze koristeći smartphone app može birati između 24 različite vrste
pokreta [19]
 3.3.3. Otto Bock

Njeno korištenje započelo je 2011. godine i prva je proteza koja omogućava aktivnu
abdukciju/addukciju palca. [20]

Značajke bioničke ruke Michelangelo:

• mogućnost izvođenja 7 vrsti zahvata

• prva tri prsta se pokreću aktivno, dok druga dva pasivno slijede pokrete ostalih prstiju

• nakon duže faze odmora, ruka se vraća u neutralni položaj

• na protezu je moguće „navući“ kozmetičku rukavicu [21]

3.4. Jednostavne bioničke šake

Open Bionics tvrtka - 2015. je na sajmu u Las Vegasu predstavila svoju prvu 3D
printerom izrađenu protetičku ruku. Svojim djelovanjem nastoje modernu protetiku učiniti
dostupnijom široj populaciji ljudi utječući na cijenu izrade. [22]

Takve proteze imaju mnogo slabije mogućnosti od naprednih proteza, no njihova

funkcionalnost je dostatna za obavljanje pojedinih zadaća. [14]

3.5. Nadlaktna proteza

„The Espire elbow“ je revolucionarna proteza tvrtke Steeper. Dostupna je u

raznim bojama i varijantama. Moguće ju je programirati i prilagođavati individualnim
potrebama korisnika. [23]
• Baterija omogućava cjelodnevno korištenje
• Nošenje tereta do 11 kg
• Mogućnost spajanja na smartphone
• Kompatibilna je sa raznim nastavcima koji se mogu naknadno priključiti na
protezu [23]
 3.6. Nedostaci mioelektričnih proteza

Proteza nema osjet dodira, zbog čega korisnik nije u mogućnosti prilagoditi silu
prihvaćanja predmeta. Iako je danas takva proteza već izumljena, nije dostupna široj
populaciji, pa korisniku preostaje da na temelju vizualne percepcije procjeni da li se neki
predmet može sigurno prihvatiti ili ne.

U protezu je integrirana baterija koja napaja električne komponente.

Često su prisutne poteškoće prilikom korištenja proteze, jer manipulacija protezom ne spada
u prirodnu motornu kontrolu, već se pokreti treniraju i uče, a protezi je često potrebno i
reprogramiranje pokreta. [24]

3.7. Raznolikost zahtjeva različitih skupina korisnika

Svaka skupina korisnika ima svoje specifične zahtjeve. Tako se npr. ljudi, koji su prije
gubitka ruke radili kao mesari, stolari ili su se bavili biciklizmom, žele što prije vratiti svojem
poslu ili hobijima. Potrebno je prilagoditi svoj dotadašnji posao novim mogućnostima.
Ponovnom prilikom za rad i reintegracijom u radnu sredinu, ljudima se daje prilika da ispune
svoje živote i da se osjećaju korisnima. Pravo na rad je ustavno i ljudsko pravo.

Na temelju osobnih zahtjeva korisnika, mogućnosti i područja interesa, potrebno je

prilagoditi dizajn proteze. Tako će stolaru biti potrebna proteza otporna na prašinu, mesaru će
trebati proteza otporna na vodu koja će se lako čistiti, a biciklistu protezu otpornu na različite
vremenske uvjete. [25]

Vjerojatno je nemoguće izraditi protezu koja bi ispunjavala sve zahtjeve, stoga je individualni
pristup i timski rad cijelog medicinskog tima uz suradnju s radnim terapeutima, psiholozima i
sociolozima ključ uspjeha u reintegraciji osobe u društveni i radni život s krajnjim rezultatom
smanjenja nesposobnosti, oštećenja i hendikepa. [26]
 4. Zaključak

U današnje se vrijeme na tržištu nudi jako puno mioelektričnih proteza različitih

mogućnosti, ali i različitih cijena. Svakodnevni život pred protezu „stavlja“ mnoge izazove i
zahtjeve koji nisu uzeti u obzir u laboratorijskim, idealnim uvjetima.

Napredne bioničke šake odlikuju raznolikim mogućnostima, visokom funkcionalnošću, uz

korištenje najnovije tehnologije i upravljanjem putem smartphona. Dakako sve to doprinosi
njihovoj povećoj cijeni.

Komercijalne proteze su još uvijek daleko od potencijala koji literatura prezentira u zadnjem
desetljeću, no razvojem znanosti i tehnologije, te udruživanjem kvalitetnih stručnjaka kojima
novac nije glavni motiv, napredna protetika postaje dostupnija sve većem broju ljudi.

Jednostavne bioničke proteze imaju funkcionalno dosta slabije mogućnosti od naprednih

bioničkih proteza, no zadovoljavaju obavljanje pojedinih zadaća. Cjenovno su daleko
prihvatljivije, mogu se izraditi uz pomoć 3D printera, što ih čini relativno dostupnima.

Dok kozmetičke proteze nerijetko izazivaju negativne emocije i stavove kod ljudi, aktivne
mioelektrične proteze većinom izazivaju „wow“ efekt, posebice ukoliko imaju mogućnost
spajanja sa smart uređajima.

Djeca koja nose bioničke proteze nisu više izopćena iz društva, već postaju „glavne face“ u
društvu i smatra ih se posebnima.

13
5. Reference

1. Grand View Reserch [database]. New York: GLOBE NEWSWIRE; 2020. [cited 2022 Jan
10.]. Available from: https://www.grandviewresearch.com/industry-analysis/robotic-
prosthetics-market
2. Linda Resnik, Shana L Klinger, Katherine Etter. The DEKA Arm: International Society
for Prostherics and Orthotics [serial on the Internet]. 2013 [cited 2022 Jan 10.].
Available from: https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1177/0309364613506913
3. Ziegler-Graham K., Mackenzie E.J., Ephraim P.L., Travison T.G., Brookmeyer R.
Estimating the prevalence of limb loss in the United States: 2005 to 2050, Archives of
Physical Medicine and Rehabilitation, 89(3), pp 422–429, 2008.
4. Upper Limb Prosthetics Market Size 2023. Available online:
https://www.researchandmarkets.com/reports/4618262/prostheticarm-market-
forecasts-from-2018-to
5. Dublin, Aug. 19, 2021 (GLOBE NEWSWIRE) Prostetic arm market- Forecast market
from 2021 to 2026. Available from:
https://www.researchandmarkets.com/reports/5397994/prosthetic-arm-market-
forecasts-from-2021-to
6. Robert Kolundžić., Klinika za ortopediju, KBC Zagreb. Available from:
https://dokumen.tips/documents/protetika-i-ortotika.html
7. Nikola Gavrić, prof.dr. - Protetika ekstremiteta Available from: https://vmsz.eu/wp-
content/uploads/2020/05/PROTETIKA-EKSTREMITETA-II.pdf
8. Otto Bock HealthCare GmbH. Duderstadt (DE): 2002. Available from:
http://www.ottobock.com [Google Scholar]
9. Guanglin Li: Advances in Applied Electromyography: Electromyography Pattern
Recognition Based Control of Powered Multifunctional Upper-Limb Prostheses [serial
on the internet]. 2011 [cited 2022 Jan 10.]. Available from:
https://www.intechopen.com/chapters/18212

14
10. Kobrinski, A.E., Bolkhovitim, S.V., Voskoboinikova, L.M., Ioffe, D.M., Polyan, E.P....
Problems of bioelectric control
11. Rodrigo E. Russo, Juana G. Fernández, Raúl R. Rivera,: Algorithm of Myoelectric
Signals Processing for the Control of Prosthetic Robotic Hands. Jurnal of Computer
Science & Technology (JCS&T) [serial on the Internet]. 2018 [cited 2022 Jan 10.].
Available from:
http://portal.amelica.org/ameli/jatsRepo/30/3026002/html/index.html
12. F. Pedregosa, G. Varoquaux, A. Gramfort, V. Michel, B. Thirion, O. Grisel, M. Blondel,
P. Prettenhofer, R. Weiss, V. Dubourg, J. Van- derplas, A. Passos, D. Cournapeau,
M. Brucher, M. Perrot, and E. Duchesnay, “Scikit-learn: Machine learning in Python”,
Journal of Machine Learning Research, vol. 12, pp. 2825–2830, 2011.
13. Horvat Matija: Analiza pokretljivosti segmenta šake kao podloga za konstruiranje
bioničke proteze šake. Diplomski rad, Fakultet Strojarstva i Brodogradnje (FSB)
Sveučilišta u Zagrebu. 2016 [cited 2022 Jan 11.] Available from:
https://repozitorij.fsb.unizg.hr/en/islandora/object/fsb%3A3397/datastream/PDF/vi
ew
14. New beBionic hand almost doubles its grip-strength, steered by user's electrical 'skin
signals'. Available from: https://www.engadget.com/2012/09/07/bebionic-3-
bionichand/, srpanj 2016.
15. Ottobock [homepage/database on the Internet]. Berlin; Ottobock: 2020 [cited 2022
Jan 10.]. Available from: https://www.ottobock.hr/protetika/proizvodi-od-a-do-
z/bebionic/
16. Touch Bionics. Available online: http://www.touchbionics.com/, srpanj 2016.
17. Ferhad Tuco: Robotske ruke – Touch Bionics Tehnički Fakultet, Sveučilišta u Rijeci
[serial on the Internet]. 2019 [cited 2022 Jan 10.] Available from:
http://www.riteh.uniri.hr/ustroj/zavodi/zae/laboratoriji/laboratorij-za-asistivnu-
tehnologiju/asistivna-tehnologija/seminari/asistivna-robotika/robotske-ruke/
18. Britain's first bionic boy web stranica:
http://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-2313507/i-limb-ultra-

15
 revolution-The-16- year-old-boy-Britains-app-controlled-bionic-hand.html, srpanj
2016.
19. Open Bionics web stranica: [homepage/database on the internet]. Bristol: 2016
[cited 2022 Jan 10.]. web stranica_Available from: http://www.openbionics.com
20. Touch Bionics, web stranica: https://www.ottobock.hr/protetika/proizvodi-od-a-do-
z/michelangelo-hand/
21. Open Bionics. Available online: http://www.openbionics.com/ srpanj 2016.
22. The London prostetic brošura. Available from:
https://www.thelondonprosthetics.com/SteeperLPC/media/LPC-
Steeper/Prosthetic%20Solutions/Upper%20Limb/Espire%20Elbow/Espire-Elbow-
Range-Brochure.pdf?ext=.pdf
23. The London prosthetics. Avalible from:
https://www.thelondonprosthetics.com/prosthetic-solutions/upper-
limb/bionics/espire-elbow/#images-2
24. Castellini, C.; van der Smagt, P. Surface EMG in advanced hand prosthetics. Biol.
Cybern. 2009, 100, 35–47. Avalable from: Google Scholar
25. Cordella, F.; Ciancio, A.L.; Sacchetti, R.; Davalli, A.; Cutti, A.G.; Guglielmelli, E.; Zollo, L.
Literature_Review on Needs of Upper Limb Prosthesis Users. Front.
Neurosci. 2016, 10, 209. [Google Scholar] [CrossRef] [PubMed]
26. Markovic, M.; Schweisfurth, M.A.; Engels, L.F.; Farina, D.; Dosen, S. Myocontrol is
closed-loop control: Incidental feedback is sufficient for scaling the prosthesis force
in routine grasping. J. Neuroeng. Rehabil. 2018, 15, 81.

16