Professional Documents
Culture Documents
Peta Verzija
Peta Verzija
Peta Verzija
PROJEKAT
Mentori: Kandidat:
Prof. dr Ljiljana Živanov Zorica Gavrilović, 10765
Prof. dr Laslo Nađ
Prof. dr Branislav Borovac
1. Zadatak projekta...........................................2
2. Uvod.............................................................3
3. Uvodno upoznavanje....................................4
4. Zakoni zračenja.............................................5
6. Senzori zračenja............................................11
7. Primena senzora............................................18
8. Zaključak.......................................................28
9. Literatura.............................................................29
1
1. Zadatak projekta
1. Dati opis radijacionih termometara
3. Izvesti zaključak
2
2. Uvod
Projektni zadatak je određen u dogovoru sa profesoricom dr Ljiljanom Živanov.
Prva glava predstavlja kratak opis zadatka projekta.
Druga glava je pregled sadržaja.
Treća glava je uvodno upoznavanje sa temom. Dati su neki opšti pojmovi i moguća
primena razmatranih senzora.
U četvrtoj glavi dat je pregled i opis zakona zračenja.
U petoj glavi ukratko su dati principi gradnje pirometara i osnovni uzroci grešaka kod
ovih instrumenata.
U šestoj glavi navedena je podela i opis senzora zračenja
U sedmoj glavi obrađena je primena senzora i dati su primeri uređaja koji se danas
koriste. Takođe su date ideje za moguća poboljšanja.
Osma glava je zaključak rada.
Deveta glava je spisak korišćene literature.
3
3. Uvodno upoznavanje
Tela na bilo kojoj temperaturi emituju i apsorbuju različite vrste zračenja. Na temperaturi
iznad 0oK tela zrače elektromagnetnu energiju u onoj količini koja zavisi od njegove temperature
i fizičkih osobina. U oblasti visokih temperatura, a pogotovo iznad 1500 oC nije moguće koristiti
kontaktne termometre zato što u ovakvim uslovima oni ne mogu da rade duže vreme bez štetnih
posledica po svoje karakteristike. U takvim primenama koristimo radijacione termometre kod
kojih je senzor udaljen od merenog objekta i apsorbuje manji deo njegove energije. Pod
dejstvom ove energije, temperatura senzora se neznatno menja i ostaje uvek bliska temperaturi
okoline.
Radijacioni termometri se primenjuju u merenjima u metalurgiji, pri topljenju ili valjanju
metala, zatim u staklarskoj i keramičkoj industriji. Ovo su najpogodniji instrumenti za merenje
temperatura na površinama materijala jer pri merenju ne menjaju raspodelu temperature objekta.
Imaju veliki broj specijalnih primena od kojih su najznačajnije sledeće:
Merenje temperatura pokretnih objekata (vozila, živih bića, objekata na pokretnoj traci,
nebeskih tela u astronomskim merenjima)
Merenje temperatura otvorenih voda iz aviona ili helikoptera radi otkrivanja nepoželjnih
zagrevanja od strane industrijskih objekata
Otkrivanje suviše zagrejanih mesta na dalekovodovima i drugim elektroenergetskim
objektima
Određivanje temperaturske raspodele na površini ljudskog tela u dijagnostičke svrhe
Tehnoški razvoj radijacionih senzora je ubrzan, a prisutno je i usavršavanje tehnika
prikupljanja i obrade signala što uslovljava brz razvoj tehničkih sistema zasnovanih na ovoj vrsti
merenja temperature, naročito u oblasti infracrvenog zračenja. Jedan primer je termovizijski
sistem koji radi u infracrvenom delu spektra. Ovaj sistem nalazi sve širu primenu u industriji.
4
4. Zakoni zračenja
U ovom odeljku dat je opis zakona koji se u ovoj oblasti primenjuju i u svakom trenutku
moraju biti zadovoljeni. Drugim rečima, oni predstaljaju suštinu rada senzora zračenja i
omogućavaju razumevanje njihovog rada kao i njihovu primenu u raznim oblastima nauke i
života. Navedeni su u određenom redosledu, mada su, zaista svi podjednako bitni[1].
Wa + Wr + Wd = W , (4.1)
5
crno telo
WC(T)
rWC(T) W(T)
Sl.3.1
Slika4.1 Uz izvođenje Kirhofovog zakona zračenja [1]
Drugi oblik Kirhofovog zakona glasi ε = a, pri čemu je ε koeficijent emisije (emisivnost,
emisioni odnos), ε= W(T)/ WC (T), uz uslov da je 0 ≤ ε ≤ 1. Iz ovoga sledi da koeficijenti
apsorpcije i emisije predstavljaju istu veličinu. Svako telo u istoj meri zrači i apsorbuje energiju
što znači da je dobar apsorber i dobar emiter.
Postoje razni načini realizacije crnog tela. Kvalitetna crna tela imaju koeficijent emisije u
opsegu od 0.99 do 0.9999. Temperatura crnog tela se meri kontaktnim termometrom,
termoparom ili platinskim termometrom. Crnim telom se kalibrišu radijacioni termometri.
6
Slika4.2 Uz objašnjenje Lamberovog zakona [1]
Ako je zračenje izotropno, za povšinsku gustinu zračenja W koju elementarna površina dS zrači
u gornju poluloptu dobijamo
π /2
Elementarna snaga koja se sa površine dS zrači u elementarni prostorni ugao dΩ pod ugom θ u
odnosu na normalu obeležava sa sa ∂2P i izračunava kao ∂2P = L cosθ dS dΩ. Iz ove jednakosti
izvodimo izraz za gustinu zračenja ili radijanciju L.
∂2 P W
L= 2 [
cosθdSdΩ m srad ]
( 4.3 )
Ova veličina opisuje radijaciona svojstva površine nezavisno od ugla pod kojim se posmatra i
veličine površine. U slučaju kada se toplotni zraci razlažu na monohromatske čija je talasna
dužina u intervalu λ+dλ takođe važi izraz za elementarnu snagu pri čemu imamo
gde je Lλ = dL/dλ spektralna gustina snage ili spektralna radijancija; dL je srednja gustina
zračenja u intervalu talasnih dužina λ+dλ. Za radijanciju i spektralnu radijanciju važi
∞
L=∫ L λ dλ .( 4.5)
0
7
4.3. Plankov zakon
Plank je prvi dao tačan izraz za spektralnu gustinu zračenja crnog tela. Ovaj izraz je imao
veliki značaj u razvoju fizike i predstavlja jedan od osnova radijacione termometrije. On glasi
c1
Lcλ = ,( 4.6)
π Ω 0 λ ( e c / λT −1 )
5 2
8
5. Principi gradnje pirometara
Senzori zračenja ili radijacioni senzori poznati su pod nazivom pirometri. Opisani zakoni
zračenja predstavljaju osnovu za gradnju ovih senzora infracrvenog zračenja koji služe za
merenje visokih i niskih temperatura. Postoji nekoliko vrsta ovih senzora: pirometri spektralnog
zračenja, pirometri određenog spektra zračenja, radijacioni pirometri totalnog zračenja,pirometri
na bazi boje zračenja i radijacioni pirometri odnosa dva spektralna zračenja [2].
9
Jedan od osnovnih uzroka grešaka radijacionih pirometara je nepoznavanje emisivnosti
objekata čija se temperatura meri. Radijacioni termometri se kalibršu pomoću crnog tela, pa se
kod merenja na telima čija je emisivnost znatno manja od jedan, javljaju sistematske greške.
Za razliku od termometra na bazi intenziteta zračenja, kod dvobojnog pirometra greška ne zavisi
od emisivnosti objekta, ukoliko su u pitanju siva tela kod kojih emisivnost ne zavisi talasne
dužine. Greška dvobojnog pirometra nastaje ako emisivnosti objekta na dve talasne dužine nisu
jednake.
10
6. Senzori zračenja
Kako je broj ovih senzora vrlo velik, njihove vrste i podele su takođe veoma raznolike,
variraju od autora do autora, u nastavku dajemo pregled nekih odabranih, možda najinteresntnijih
senzora.
Ovi termometri mere spektralnu gustinu zračenja unutar uskog opsega talasnih dužina,
oko 650 nm. Ovi tipovi termometara koriste se u preciznoj termometriji i mogu biti vrlo složeni i
skupi. Jedan jednostavan tip spektralnog termometra je pirometar sa iščezavajućim vlaknom.
Šema ovog termometra prikazana je na slici Sl 6.1.
objekat
objekat usijana nit crveni
sivi filtar okular
filtar
za promenu
mesta
podešavanje struje
grejanja
objektiv
sivi filtar za
miliampermetar
promenu podešavanje kalibrisan u ℃
opsega struje grejanja
Optički sistem fokusira zračenje objekta čija se tempratura meri u tačku u kojoj se nalazi
vlakno volframske sijalice. Svetlost dalje prolazi kroz crveni filtar-propusnik uskog intervala
talasnih dužina oko 650 nm. U vidnom polju posmatrača superponiraju se svetlost ispitivanog
objekta i svetlost koju emituje vlakno. Promenom struje napajanja vlakna pomoću reostata,
menja se temperatura vlakna sve do trenutka kada se spektralne gustine zračenja vlakna i objekta
ne izjednače. U tom momentu posmatrač više ne razlikuje konturu vlakna na svetloj pozadini
objekta, tj. vlakno prividno iščezava iz vidnog polja posmatrača. Temperature vlakna i objekta su
u tom trenutku jednake pod pretpostavkom da su emisivnosti u posmatranom opsegu talasnih
dužina jednake. Temperatura vlakna, a time i merena temperatura očitavaju se na skali
miliampermetra koja je kalibrisana u oC.
Pirometri sa iščezavajućim vlaknom mogu se primeniti samo pri vrlo visokim
temperaturama, iznad 700oC jer tada tela emituju dovoljno energije u vidljivom delu spektra
11
pošto se kao senzor koristi ljudsko oko. U jednom opsegu očitava se od 700 oC do 1500oC.
Umetanjem sivog filtra koji slabi podjednako sve talasne dužine opseg se proširuje na 2200 oC.
Osnovni nedostatak ovog uređaja je zavisnost tačnosti od subjektivnih osobina oka posmatrača i
od njegovog iskustva. Greške su reda 10-20 oC.
Kada se umesto ljudskog oka kao kod optičkog pirometra, za senzore zračenja
upotrebljavaju senzori svetlosnog zračenja (fotodiode, fotopotenciometri, fototranzistori) i
senzori toplotnog zračenja-bolometri (termoelementi, termootpornici, piroelektrici) dobija se
izlazni signal koji je proporcioalan sa zračenjem. Pomoću njih se mogu praviti pirometri
direktnog tipa koji su pogodni za izgradnju pirometara delimičnog i totalnog zračenja i
specijanih senzora u sistemima zaštite objekata i ljudi.
Bolometri se sastoje od otpornika oblikovanih u vidu tanke pločice koja pod dejstvom
toplotnog zračenja menja temperaturu, a samim tim i otpornost. Ovi uređaji grade se i na
principu termoparova, pri čemu se aktivni krajevi pričvršćuju na zacrnjenu pločicu koja je
izložena zračenju, a referentni spojevi su zaklonjeni od zračenja i služe za kompenzaciju
promena temperature okoline. Konstantna spektralna osetljivost bolometra, iako po pravilu dosta
manja, je prednost u odnosu na promenljivu spektralnu osetljivost poluprovodnika.
Otporni bolometri mogu biti metalni otpornici ili termistori. U jednom kućištu najčešće
se nalaze dva senzora, prvi je aktivni i izložen zračenju, a drugi služi za kompenzovanje
temperature okoline. Pri izvršavanju ovih merenja, najčešće se koristi naizmenični radni režim na
taj način što se vrši periodično mehaničko prekidanje zraka pomoću elise pokretane pomoću
motora (mehanički čoper). Prednosti ovoga su u tome što se dalje pojačanje signala vrši pomoću
naizmeničnih pretvarača koji su stabilniji od jednosmernih. Tipična šema i izgled jednog
termistorskog bolometra dati su na slici Sl 6.2.
12
Tipične otpornosti metalnih bolometara iznose oko 100 Ω. Vremenske konstante
bolometara na podlozi kreću se oko 1ms. Bolometri u vazduhu ili vakuumu imaju vremensku
konstantu oko 30 – 40 ms, ali znatno veću osetljivost.
Termistorski bolometri imaju veliku otpornost na sobnoj temperaturi koja iznosi oko
1 - 3 MΩ i napon napajanja može biti visok (oko 100V) uz samozagrevanje od nekoliko stepeni.
Bolometri sa termistorima imaju u jednosmernom režimu bolje karakteristike od metalnih, ali u
naizmeničnom režimu rada, kod primene čopera, prednosti se smanjuju zbog većeg
Džonsonovog šuma prouzrokovanog velikom otpornošću termistora.
Jedan od kriterijuma za procenjivanje karakteristika bolometra jeste prag osetljivosti.
Prag osetljivosti je veličina koja predstavlja minimalnu snagu zračenja koja se pri datim
uslovima može detektovati. Definišemo ga kao snagu pri kojoj je korisni napon jednak efektivnoj
vrednosti napona šuma.
Postoji još jedna veličina za karakterizaciju osetljivosti bolometra - snaga ekvivalentnog
šuma PŠ ,
Pr U šef
Pš = [ WH z−1 /2 ] ,(6.1)
√ ∆f Us
Kod dobrih senzora snaga ekvivalentnog šuma treba da je što manja. Osetljivost
radijacionih senzora karakteriše i detektivnost, D*,
D¿ =√ S /P š [ m Hz 1/ 2 W −1 ] ,(6.2)
Lc ( λ 1 )
=
λ 5
2
e
c2 1 1
( –
T λ 2 λ1 )⇨T =
c2 ( λ1 − λ1 ) (6.3)
2 1
5
Lc ( λ 2 ) λ 1
λ1∗Lc ( λ1 )
ln
λ2∗Lc ( λ2 )
Pretpostavlja se da je emisivnost objekta nezavisna od talasne dužine i da može imati
vrednost manju od 1 (sivo telo). Na slici Sl.6.3 prikazana je šema industrijskog dvobojnog
13
pirometra. Ulazno zračenje usmerava se na prednju stranu svetlovoda. Na izlazu se dobija
difuzno rasejana svetlost koja prolazi kroz selektivni filtar od indijum-fosfida. Ovaj filtar
propušta zračenje talasnih dužina većih od 1μm, a reflektuje zračenje kraćih talasnih dužina. Kao
rezultantni efekat dobijaju se na silicijumskim fotonaponskim ćelijama naponi koji su
ekvivalentni naponima kao da na njih padaju monohromatski zraci talasnih dužina 0.85μm i
1.05μm. Zatim se formira količnik ova dva napona i dobijeni signal vodi na indikator kalibrisan
u jedinicama temperature. Pokazivanje dvobojnih pirometara ne zavisi od intenziteta zračenja
već samo od količnika intenziteta dve talasne dužine.
Ovi uređaji služe za merenje viših temperatura, iznad 800oC. Pogodnost je što su vrlo
malo osetljivi na apsorpciju usled dima, gasova i para u atmosferi.
filtar od indijum
fosfida
Uλ2
U λ1
svetlovod
merni lanac
Si foto-naponske ćelije
Radijacioni pirometri mere temperaturu tela na bazi ukupnog zračenja tela na talasnim
dužinama od 0 do ∞ . Osnova rada je Štefan-Bolcmanov zakon. Ovaj uslov je u praksi teško
ostvariti. Zato većina radijacionih pirometara meri temperaturu tela na osnovu zračenja u
ograničenom delu spektra, u kojem treba da se nalazi 90% ukupnog zračenja. Kao senzori
zračenja u radijacionim pirometrima upotrebljavaju se isključivo senzori toplotnog zračenja.
Konstrukcija radijacionih pirometara treba da omogući zahvatanje zračenja u što širem spektru i
da ga fokusira na senzor pomoću odgovarajućeg optičkog sistema.
Ovi pirometri upotrebljavaju se za beskontaktno merenje temperature u opsegu od -50 oC
do 3500oC, sa tačnošću ±1 - 1.5 %. Brzina odziva je 0.3 - 1.5s. Čestice prašine ili vlage između
14
objekta merenja i pirometra apsorbuju deo zračenja što utiče na smanjenje tačnosti. Velika
temperatura okoline takođe negativno utiče na tačnost merenja.
Radijacioni pirometar kalibriše se na osnovu zračenja crnog tela, ali kako realno telo
zrači u ograničenom delu spektra, izmerena temperatura biće manja od stvarne. Izmerena
temperatura je uslovna temperatura i označava se kao radijaciona temperatura T r . Definiše se
kao temperatura na kojoj realno telo (sa stvarnom temperaturom T) ima isto ukupno zračenje kao
i crno telo. Dobijamo izraz
σ T 4r =εσ T 4 ,(6.4)
T =T r √4 1/ ε .( 6.5)
Još jedna vrsta senzora zračenja su piroelektrični senzori. Piroelektrični senzori služe za
radijaciono merenje temperature, a koriste se i u alarmnim sistemima za zaštitu od požara i
provalnih krađa. Ovi senzori reaguju na dinamičke promene zračenja, daju izlazni signal
proporcionalan brzini promene temperature. Kada je temperatura objekta konstantna, izlazni
signal piroelektričnog senzora jednak je nuli. Merenje ustaljenog zračenja moguće je samo ako
se vrši periodično prekidanje toplotnog zračenja pomoću obrtnog diska sa otvorima (čopera).
Piroelektrični senzori sastoje se od polarizovanih dielektrika. Istovremeno se ispoljavaju i
piroelektrični i piezoelektrični efekat što može da izazove smetnje. Piroelektrični materijali
spadaju u dielektrike. Senzori imaju oblik tankih pločastih senzora Sl.6.4.
15
tanke promenljivo toplotno zračenje
elektrode
prozirne za
toplotno
zračenje
polarizovani
dielektrik
P=P=P0−Ω ( T −T 0 ) ,(6.6)
16
ponovo podvrgnuti postupku polarizacije. Kada se dejstvom toplotnog zračenja temperatura
senzora povisi za dT(t) nastaje smanjenje zapreminske polarizacije dielektrika
dP ( T )=Ω dT ( T ) .(6.7)
7. Primena senzora
17
7.1 Šta je to termovizija?
Karakteristike uređaja:
težina 700g
balansirana za celodnevnu upotrebu
izdržljiv dizajn-guma preko oblikovane plastike
laser za pozicionu preciznost
iluminacija svetlom
IP 54 hermetičko kućište
upotreba sa i bez ručke
6 sati kontinualne upotrebe
integrisana u uređaj
Funkcije i prednosti:
laka za upotrebu za sve inženjere
fuzija slike
puna radiometrija
auto hot & cold
temperaturni alarmi
glasovna beleška
LED Iluminator
laserski pokazivač
višejezički interfejs
18
IP54 – 8Hz
opseg merenja -10oC do 350oC
korekcija emisivnosti na kameri
dvojni kursor-tragač najvrelije tačke i tragač najhladnije tačke
mešanje termalne i vizuelne slike
Karekteristike uređaja:
640 x 480 UFPA detektor
rezolucija 0.03°C
trajanje frejma: 30 frejmova/s
automatski fokus
vizuelna kamera
termalna/vizuelna fuzija
zapis u realnom vremenu
snimanje glasa
zaštita od uticaja sredine
moguć snimak pokretne slike
manja potrošnja sa LED pozadinskim osvetljenjem
Karakteristike uređaja:
19
uvećanje slike
ručni i automatski način rada
podešavanje osvetljaja i kontrasta
ima vidokrug od 20o x 15o i pokriva oblast od 160 x 120 (19200 piksela)
prenošenje termičkih slika sa instrumenta na PC
korišćenje namenskog softvera
Opis uređaja:
težina 1.2kg (sa baterijom)
dimenzije 102 x 217 x 205 (bez izbočina)
merni opseg -20°C do 250°C; mogućnost podešavanja dva opsega merenja
rezolucija 0.1°C pri 30°C
displej 3.5-inčni LCD monitor
obezbeđena ambijentalna i pozadinska kompenzacija
izbor boje prikaza i palete boja
ušteda energije-režim pripravnosti, automatsko gašenje
veliki memorijski kapacitet
standardni dodaci: AC adapter, pakovanje baterija (2 kom), punjač baterija, torba za
nošenje, kaiš za nošenje, poklopac sočiva, viewer softver, uputstvo za upotrebu, USB
kabel
20
Karakteristike uređaja:
opseg merenja -20℃ do 350℃
opseg spektra 8-13μm
tempo frejma 8.5 frejma/sek.
vidno polje 28° (H) x 21° (V)
vizuelna kamera 0.7 megapiksela CMOS kamera
korekcija emisivnosti
pozadinska kompresija
PC interfejs USB2.0-masovno memorisanje funkcija
grafički korisnički interfejs podržan mnoštvom jezika
radna temperatura -15℃ do 50℃
težina 500g (sa baterijom)
standardni dodaci: AC adapter, baterijski punjač, punjiva Li-Ion baterija, USB kabel,
držač-kaiš, softver, uputstvo za rukovanje, zaštitna torba
Ovde su pomenute samo neke vrste konkretnih termovizijskih kamera. Kao što smo već rekli,
na tržištu je trenutno na raspolaganju stvarno velik broj ovih uređaja. Navedene karakteristike
pojedinih uređaja su, takođe, samo neke od postojećih kojima svaki uređaj raspolaže. Razlog za
to je zaista veliki spektar kako osobina, tako i funkcija i mogućnosti ovih uređaja. Trudili smo se
da navodimo različite, kako bi se stekao uvid u kompleksnost i korisnost termovizijskih sistema.
Smatramo da je od interesa pomenuti i termovizijski skener koji se koristi u praksi u okviru
nekih poliklinika, a primenjuje se kao savremeni i precizni metod brze i rane dijagnostike.
Specijalna kamera registruje infracrveno zračenje tela koje se menja pri promeni temperature i
od stotinka stepena, a kao rezultat patoloških procesa u organizmu. Posle kompjuterske obrade
na ekranu se pojavljuje toplotni portret čoveka sa zonama povećane ili smanjene temperature
koja je od značaja za dijagnozu [4].
Za kraj smo ostavili uređaj koji nam je privukao najviše pažnje, kako zbog dizajna, tako i
zbog funkcionalnosti. Zbog toga ćemo se na njegovom opisu malo više zadržati. U pitanju je
infracrvena kamera MobIR M8 [3]. To je infracrvena kamera koja po izgledu jako liči na
mobilni telefon. MobIR je kamera, nalik mobilnom telefonu, ima neviđen dizajn i izvanredne
spoljašnje linije, kao kod ravnog - klasičnog ili preklopivog mobilnog telefona. Poseduje
perfektne tehnološke kombinacije optike, mehanike i elektronike.
21
Dizajn
Magnalijumsko kućište ja daleko robustnije i otpornije na šokove u poređenju sa drugim vrstama
plastike. Inteligentan dizajn ugrađenog sočiva omogućava sveukupnu zaštitu preciznoj optici,
čak i u slučaju slučajnog ispuštanja na pod. Unikatni AGT omogućava dvostruku zaštitu osetljive
optike i detektora u modu off (isključeno) i u modu spavanja. Opciona gumena obloga
omogućava dobru zaštitu za sve oštre uglove kamere.
Vizija
Sa praktičnim i inovativnim dizajnom, MobIR M8 osvežava tradicionalne ideje o infracrvenoj
kameri. To je instrument nalik mobilnom telefonu, deluje malo u ruci korisnika, a integrisan je sa
naprednom infracrvenom tehnologijom.
Automatsko snimanje
Kamera se u svrhu monitoringa u realnom vremenu može montirati na tronožac jer raspolaže
funkcijom automatskog snimanja slike u opcionim intervalima od 15 sekundi, 30 sekundi, 60
sekundi i 5 minuta.
Modovi rada
Uređaj raspolaže sa nekoliko različitih modova rada. Svako pri korišćenju može da izabere koji
mod mu odgovara: rad dugmićima, ekran osetljiv na dodir, W/T točkić, USB2.0 interfejs sa
infracrvenim daljinskim upravljačem. Ovi modovi rada čine rad sa kamerom lakim i brzim.
Tehnologija IC fuzije
Guide-ova tehnologija termalne (IC) fuzije omogućava da se termalna slika direktno preslika na
odgovarajuću vizuelnu sliku. To omogućava da se izvrši tačna identifikacija problema i utvrde
rešenja problema.
23
Besplatni sofver, Guide je sa prijateljskim interfejsom i kompatibilan je sa Microsoft-ovim
operativnim sistemom. On omogućava da se infracrvene slike i video zapisi smeštaju i
analiziraju. Uključene su mnoge napredne funkcije, kao što je obrada slike, termalna fuzija, sve
vrste analiza, automatsko generisanje izveštaja u Microsoft-ovom Excel-u ili Word-u itd.
Višejezičke mogućnosti dozvoljavaju da se izabere jezik sa kojim je korisnik najviše familijaran.
Tehničke specifikacije
Karakteristike slike
Termalna
Tip detektora Mikrobolometar UFPA(160 x 120 piksela,25μm)
Spektralni opseg 8-14μm
Ugao gledanja(FOV) / fokus 20.6° x 15.5° / 11mm
Fokus Automatski i motorizovan(oba-termalni¿ vizuelni)
Termalna osetljivost 80mK na 30℃ ¿ 50 Hz
Frekvencija slike 50Hz PAL / 60Hz NTSC, bez preklapanja
Elektonski zum X2
Palete 8
Vizuelna
Ugrađen digitalni video CMOS senzor,1600x1200 piksela,224 prave boje
Prikaz slike
Spoljašnji displej 2.47" TFT LCD visoke rezolucije i ekran osetljiv na
dodir, neosetljiv na sunce
Video izlaz PAL / NTSC
IC fuzija Vizuelni i IC mešano
Komunikacija čovek-mašina
Ekran osetljiv na dodir Da, ugao LCD ekrana se podešava
Džojstik dugmići Da
USB2.0 Da
W/T točkić na okretanje Da
Infracrveni daljinski upravljač Da
Merenje
Temeraturni opseg -20 do 250℃ (350℃ opciono)
Tačnost ± 2℃ ili ± 2 % od očitavanja
Modovi merenja Automatski najtoplija i najhladnija tačka,
automatski alarm živa/zumirana slika i video,
linijski profil, histogram i izotermalni opseg
Korekcija emisivnostti Varijabilna od 0.01 do 1.00, moguća je
korekcija emisivnosti na ekranu
Karakteristike merenja Automatska korekcija bazirana na rastojanju,
rel.vlažnosti, atmosf.transmisiji i eksternoj
24
optici
Korekcija optičke transmisije Automatska, bazirana na signalima iz senzora
Snimanje živog videa, merenje i memorisanje
Snimanje Moćno snimanje do 30 min na Mini SD karticu
Merenje Automatsko merenje max & min temperature
Smeštanje Na Mini SD karticu, ugrađenu fleš mem. ili PC
Laserski locator
Tip klasifikacije Klasa 2, poluprovodnički laser
Sistem napajanja
Tip baterije Punjiva Li-Ion baterija, zamenljiva na terenu
Sistem punjenja U kameri ili baterijskom punjaču
Vreme rada na bateriji 4 sata kontinualnog rada
Rad na spoljašnjem napajanju AC adapter 110/220V AC, 50/60 Hz
Okolina
Radna temperatura -10℃ do 60 ℃
Temperatura skladištenja -20℃ do 60℃
Vlažnost Radna i skladištenja 10% do 95%, bez
kondenzacije
Oklopljavanje IP54 IEC 529 kućište
Interfejs
USB2.0 Slika u realnom vremenu, transfer video
podataka na PC i upravljanje kamerom u
realnom vremenu na PC
RS232 komunikacija Upravljanje kamerom na PC-u
Fizičke karakteristike
Veličina 154mm x 69mm x 45mm
25
Prednosti termovizije nad klasičnim aparatima za dijagnostiku su [4]:
bezopasna metoda (nema zračenja ili nekog drugog štetnog delovanja)
dijagnostikuje bolest u začetku
testira sve funkcije i sisteme tela
pomaže u otkrivanju velikog broja raznih oboljenja
ne zahteva posebne pripreme
pacijent na ekranu sam vidi svoje oboljenje, a dobije sve snimke, tzv. termograme na
kraju snimanja.
Na osnovu svega navedenog, zaključili smo kolike su mogućnosti i prednosti termovizije.
Područja njene primene su ogromna. Smatramo da treba dalje raditi na usavršavanju ovih uređaja
i produbljivanju koristi koje celokupno čovečanstvo i ostali živi svet može imati od primene ove
tehnike u različitim oblastima svakodnevnog života, nauke i eksperimenata. Naše ideje sastoje se
u tome - kako što više pomoći životinjama posredstvom temovizije. Svoje ideje i razmišljanje
usmerili smo u ovom pravcu jer definitivno je teže lečiti životinje nego ljude. Razlog kojim
potkrepljijemo ovo mišljenje je taj što ljudi mogu da pomognu doktorima, makar da im daju
dovoljnu odrednicu na taj način što iskažu tip svojih tegoba, kažu na šta se žale i šta osećaju.
Naravno da je to od velike koristi pri lečenju pošto doktori odmah znaju koja oboljenja postoje
da mogu da izazovu takve simptome. Životinje to ne mogu i na žalost, lečenje se u najvećeem
broju slučajeva sprovodi samo na osnovu grubih pretpostavki i opšte procene veterinara date
golim okom. To niije dovoljno da se izleči neko ozbiljnije oboljenje i u svakom slučaju
ograničava pravovremeno reagovanje. Naročito velik problem predstavljaju male životinje, koje
su već unapred osuđene na smrt pošto za njih nema leka. Ovaj izraz jako iritirajuće zvuči – ne
može se tu ništa uraditi, za to nema leka . Mi smatramo da to ne mora biti tako, već da se i ovim
malim bićima može pomoći i bez obzira na to koliko mala i bespomoćna bila zaslužuju da dobiju
šansu da žive.
Sve ovo iz ličnog iskustva pišemo, ali oduvek je većina ljudi imala životinje, manje ili
veće i izuzetno se vezivali za njih. Često nailazimo na nemogućnost njihovog izlečenja. Osećaj
nemoći i bol zbog gubitka drage životinje je jako težak i strašan i gotovo svako od nas je iskusio
i osetio to.
Naš izbor je pao na termovizijsku kameru koju smo detaljno opisali kako zbog dizajna,
tako i zbog svih njenih karakteristika, funkcija i mogućnosti koje obezbeđuje. One koje su
presudile pri izboru su: LCD ekran sa podesivim uglom i vrlo mala veličina kamere što
omogućava da se dosegnu teže pristupačni delovi tela bez ikakvih problema, zatim dvostruka
zaštita koja obezbeđuje otpornost na slučajni pad koji vrlo lako može da se desi usled naglog ili
iznenadnog pokreta životinje što nikako ne možemo predvideti, zatim mogućnost direktnog
preslikavanja termalne slike na odgovarajuću vizuelnu što bi nam omogućilo da se što tačnije i
što bolje locira bolno mesto, mogućnost crtanja na ekranu osetljivom na dodir bilo kog
nepravilnog oblika u cilju uniformnijeg i tačnijeg merenja, kao i mogućnost različitih modova
rada i montiranje na tronožac u cilju kontinualnog praćenja ponašanja životinje.
26
Inovacije koje bismo uveli, kako bi se uređaj za dijagnostiku mogao primeniti i na sasvim
malim životinjama su povećanje elektronskog i optičkog zuma, kao i povećanje broja paleta boja
koje bi kamera registrovala. Povećanje zuma je potrebno kako ne bi postojalo ograničenje u
primeni uređaja zbog veličine i uzrasta životinje, a veći broj paleta bi bio potreban da bi se
proširila mogućnost registrovanja oboljenja, odnosno proširio broj mogućih oboljenja koja bi se
na ovaj način mogla registrovati. Kako bilo koje žarište u organizmu proizvodi određene reakcije
koje se manifestuju u promeni temperature tela, ili dela tela, samim tim to znači promenu boje u
odnosu na uobičajenu na ekranu kojim posmatramo našu životinju. Ovo bi signaliziralo bolest ili
u boljem slučaju začetak bolesti u njoj.
Kako ova metoda nije agresivna, nije prisutno zračenje ni drugo štetno delovanje,
životinje bi se mogle tretirati preventivno, pri svakom kontrolnom veterinarskom pregledu u
vremenskim razmacima koje bi procenilo i odredilo stručno lice. Iz napred pomenutih razloga
isti tretman bi se mogao primenjivati i na sasvim malim životinjama koje su posebno osetljive i
podložne raznim oštećenjima i zarazama, naročito u periodu pre vakcinacije.
Smatramo da bi inovacije koje smo uveli značajno poboljšale i olakšale lečenje životinja i
omogućilo nam da mnogo duže uživamo i njihovom društvu, a naša savest bi bila mirna znajući
da smo pomogli ovim divnim bićima i bar nekom spasli život.
Za sam kraj bismo hteli da navedemo zapažanje da bi ova kamera imala značajnu ulogu u
Elektrohemijskom tertmanu tumora. To je tema kojom smo počeli da se bavimo i na kojoj je
baziran jedan diplomski rad, a predstavlja softversko praćenje procesa u organizmu, crtanje
odgovarajućih dijagrama i određivanje naboljeg mogućeeg načina tretmana malignih ćelija, čime
bi se oštećeno tkivo u značajnoj meri redukovalo. Nije u pitanju zvanično lečenje, proces se
nalazi još uvek u eksperimentalnoj fazi i sva poboljšanja su vrlo dobrodošla jer mu je cilj
najvećih mogućih razmera - izlečenje vrlo teške bolesti. Naravno uz modifikacije koje smo
naveli njena bi uloga bila još veća jer bi omogućila dijagnostikovanje bolesti u vrlo ranoj fazi.
8. Zaključak
27
Svi projektni zadaci su uspešno odrađeni. Prvo su navedeni i opisani zakoni zračenja koji
se primenjuju, olakšavaju razumevanje ovako opširne oblasti i u svakom trenutku moraju biti
zadovoljeni. Oni predstavljaju suštinu rada senzora zračenja. Nabrojani su i svaki je kratko
opisan. Zatim, navedeni su opšti principi gradnje pirometara i data opšta blok šema kao i osnovni
uzroci grešaka kod radijacionih pirometara. U nastavku dat je pregled i opis, po našem mišljenu,
najineresantnijih pirometara. Možda najznačajniji deo je primena ovih opštih principa i
zakonitosti. Upoznali smo se sa pojmom termovizije, uvideli njene karakteristike, prodnosti i
široki dijapazon područja primene. Zatim su navedeni uređaji koji su danas u upotrebi na tržistu i
u kratkim crtama date njihove karekeristike. Detaljno smo se upoznali sa uređajem koji
predstavlja prekretnicu u napretku IC tehnologije – termovizijskom kamerom MobIR M8.
Ukazano je na prednosti ovog uređaja u odnosu na druge i ostvaren inovativni prilaz njegovoj
strukturi i primeni.
Pri merenju temperature na bazi zračenja zagrejanog tela moguće je koristiti ukupnu
energiju zračenja, ili samo deo spektra toplotnog zračenja, npr. vidni deo spektra, ili merenje
odnosa intenziteta dveju boja iz spektra toplotnog zračenja. Uređaji čiji se rad zasniva na
zakonima zračenja se sve više razvijaju i nalaze svoju primenu u raznim oblastima i delatnostima
važnim za čoveka. Jedna od savremenih primena koja je od posebnog značaja jeste u medicini,
kao što su medicinska termografija i dijagnostika magnetnom rezonancom, zatim u vojnoj
industriji, pri sistemima odbrane, bezbedonosnoj industriji, kao napredna tehnika video nadzora,
u građevinarstvu, prediktivnom i preventivnom održavanju itd.
Iako ovi uređaji već imaju veliku ulogu u svakodnevnom životu, nauci i tehnici, treba
raditi na njihovom daljem usvršavanju i povećavanju broja mogućnosti i funkcija kao i na
unapređivanju postojećih. Naše ideje vezane su za povećanje zuma i broja paleta opisanog
uređaja, a opredelili smo se za primenu u lečenju životinja i ljudi i za aktivno učestvovanje ovog
uređaja u eksperimentalnim vrstama lečenja. Ove ideje je u teoriji moguće realizovati, međutim
treba ih ipak sa rezervom shvatiti pošto ni jedna tehnika nije svemoguća, a najverovatnije će
proći duži vremenski period dok ljudi ne shvate da je važno pomagati životinjama, pri tom,
verovatno, bez neke velike finansijske koristi. Tek tada bi bilo moguće razraditi, usavršiti i
praktično realizovati ove ideje.
9. Literatura
• [ 1 ] D. Stanković, Fizičko – tehnička merenja
28
• [ 2 ] Senzori i merenje neelektričnih veličina
• [ 3 ] www.merniinstrumenti.com
• [ 4 ] www.asmedicus.co.rs
29