16 Atlas medonosnog bilja Osnovni oblici cvjetova, cvatova i listova 17

takoder i njihova krmna vrijednost, ana kraju je posebno istaknuta otrovnost poje-
dinih biljaka, kao upozorenje citateljima.
.Za nazive 'biljaka .i njihovu sistematsku pripadnosl koristeni SU, _pored latinskog i OSNOVNI OBLICI CVJETOVA,
brvatskog i rwzivi· na ruskorn, francuskom, errgleskom, madatskoru, rnakedonskom i CVATOVA I LISTOVA
SIOVe&lSKOm jcziku, Naziv ua hrvatskom jeziku je onaj koji se najcesce upotrebljava,
a navedeni SII i drugi uazivi koji se koriste U pojedinim krajevirna,
CVJETOVI
U tekstu je opisana biljka, a simbolima je prikazana i njena trajnost, razdoblje
cvjetanja, izdasnost nektarom i peludom.
Medonosne biljke sam predstavio po vremenu cvjetanja jer mislim da je tako ra-
sporedena knjiga prakticnija,
Pred varna je, stovani citatelji, rezultat mog visegodisnjeg traganja za medono-
snim biljem i njegovog proucavanja,
Zahvaljujem se mnogim prijateljima, kolegama pcelarima, kao i ljubiteljima
prirode, koji su mi pomogli svojim idejama i upucivali me na pojedine medonosne Asimetrican
Zi gomorfan-bilateralnn Aktinomorfan - radijalan
biljke, te svima onima koji su me povremeno pratili na mojim putovanjima. (sljez - Althaea ofJicinalis L. ) (kana - Canna indica L.)
(lJubic8' - ViO/"·(ldm·l1ta L.)
s jednom ravninern simetrije vise ravnina simetrije potpuno bez simetrije

Autor DIJELOVI CVIJETA

CVATOVI

.~ .'
.'

;~ ;,'

Grozd Stit Slozen stit Metlica Klas Slozen klas

Gronja Glavica Uvojak Resa Maca Lopta

Knjiinica TIna Ujevif3

18 Atlas medonosnog bilja OSIIOVlli oblici cvjetova, cvatova i listova 19

JEDNOSTAVNI LISTOVI RUB LISTA

lglicast
)
Linearan Lancetast
, ~t ,
Lopaticast Jajast Obrnuto jajast Eliptican Cijel Nazubljen Pilast Dvojno
pi last

Reznjast Prstasto usjecen Perasto usjecen Bodljikav

Srcolik Rornboidan Trokutast Okruglast Bubrezast Strelast Kopljast
SLOZENO GRADEN} LlSTOVl

VRH LlSTA

Trodijelan Prstast Parno Parno perast

perast s rasljama

~Ct i.-
-q::
Ostar Siljast Zaobljen Usjecen ..:;I
.,~ ~
Neparno Isprekidano Dvojno Trojno
perast perast perast perast
OSNOVA LlSTA
RASPORED LISTOVA

Zaobljena Srcolika Usjecena Klinasta Rozeta Nasuprotni Prs ljenasti Naizmjenicni

NERVATURA LISTA

Spicasta
"Strelasta Kopljasta Ravna Prstasta Paralelna Perasta
20 Atlas medonosnog bilja

OBJASNJENJA SIMBOLA I SKRACENICA

TRAJNOST BILJKE RAZDOBLJE CVJETANJA

o = jednogodisnja Xlli II

e = dvogodisnja
X

IX
. 111

IV

21 = visegodisnja
Viii
~
VII VI
V

SPOLNOST CVIJETA

c! =rnuski <? = zenski

IZDASNOST NEKTAROM

slaba dobra vrlo dobra odlicna

do 100 kg 100-250 kg 250-500 kg 500-1000 kg
meda /1 ha meda /1 ha meda /1 ha meda / 1ha
MEDONOSNE BILJKE
IZDASNOST PELUDOM
REDOSLIJED PREMA POCETKU CVJETANJA

•slaba

SKRACENICE
dobra vrlo dobra

REDOSLIJED JEZlKA
Latinski - latin
odlicna

Por. = familija, porodica Hrvatski

mnv = metara nadmorske visine Ruski - PYCCKL-I~
n.e. = nova era Francuski - francais
st. = stoljece Engleski - english
grc, = grcki Madarski - magyar
lat. = latin ski Makedonski - MaKeAoHCKL-I
tal. = talij anski Slovenski
22 Atlas medonosnog bilja Sijeeal1j 23

GALANTHUS NIVALIS L.
Por. Amaryllidaceae
Visibaba, dremuljka
nOACHe)KHI<1K
Perceoneige
Snowdrop
Hoviraq
KOKl<1ye
Zvoncek

Visegodisnja zeljasta biljka, visoka 10-30
ern. Stabljika joj je njezna, glatka, s jednim
cvijetom na vrhu. Pri osnovi stabljike nalaze
se dva linearna, plosnata lista, koji se javljaju
zajedno s cvjetovima. Cvjetovi su bijeli, ima-
ju ugodan, neintenzivan miris, zvonasti, vise,
pa je zbog njih biljka dobi la ime.
Cvjeta od sijecnja do travnja. Cesto cvjeta
probijajuci se kroz snijeg koji nije okopnio.
Kada se pojavi nekoliko lijepih suncanih
dana, zabijele se cvjetovi visibaba, a zujanje
pcela oplemeni prostor na kojem one rastu.
Pcelari se tada ugodno iznenade, primije-
tivsi da pccle s tovarom narancastozutog
cvjetnog praha ulijecu u kosnice, Osim pelu-
da, daje i nektar. Ako tijekom cvjetanja potra-
je pogodno vrijeme na podrucjima na kojima
ima dosta visibaba, pcele ce iskoristiti ovu
pasu. Medutim, to se rijetko dogada zbog
nestalnog zimskog vremena.
Raste po rijetkim listopadnim sumama,
proplancima, lugovima i livadama. Raz-
mnozava se lukovicama, rjede sjemenom.
24
CORYLUS AVELLANA L.
Por. Betulaceae
Lijeska, ljesnjak, obicna lijeska
neL4V1Ha 06blKHOBHHafl
Noisetier
Filbert
Kozonseqes mogyor6
Jlecxa
Lesnlk
Llstcpadnl grm, glolke kore i savitljivih
grana, visok do 5 Ill. Penekad se niz.v\le u
manje drvo do 7' 111 visine i. do 2 ern prom-
jera stabla. Listovi s kraiklmdrkkcrn, krupni,
evalni, na vrhu -siljl;lsli, na osnovl srcollko
11s]e<1en-i , udozdo dlakavi, a po rubu .dvo-
strU~()1 pllasto usje;:;elli. Muski I;vjeJovi su
rese, mljc.es6e 2-4 zajedno u grupicama,
formirajuse tijekoni jeseni, a zenski, koj.i
odvcjeni od mrfs,kill 1:Il~vija.ill se LI5qeL':nju 11
zbijenom tamnocrvenom CYl!,Ll.I koji izgleda
kao mali pupoljak.
Prvi tepli ziruski dan] probude rese i iza-
ZO~1 njihovo cvje!I111jeflmog? prije nege sto
pocnc lislanje. Tijekorn b!agih ZH1Ja
moze procvjetati yec l~ sij~Ellj\l iii vel]lI'ci, II
Atlas medonosnog bilja Sijeeanj 25
XIIIII
2L
x
IX'
OO
. VIII
VII VI
. V
hi
IV
kadn su zime duge j hladnc, procvjetat ee u
oZl.l.ik,1.Jedna resa ima oko 4 milijuna pelinl-
nih zrnaca. 'vje,l~njejednog grrna traje oko 7
dana, .Lijcska da]e obilj e prvog zn pi;ele
drago jei~og cvjeLnog praha, i t ve-Like vri-
jednosti jar Sadrz! oko 30% bjclan~evioa.
Poznato je da vee u sijecnju rnatice pofinjlt
{lO,noVo polagati jaja, .poil.i!1jc razvoj legis, p9
Ill! Je pojava peluda u prirodi, Odl,10Sl1O cvjelanJe
lijeske U oyo vrijeme, posebno korisna zn rani
razve] pi:!ell.tlJiJlzajednica. zbog plodova. Zbog veIikog znacaja za pee- PLodovi su [estivi, vrlo ukusni, koriste sa
Prirodna statli~ta lljeske su hrastove i' larstvo lijesku je potrebno uzgajati u kao poslasiica. Cijedenjem sjem'erui dobiva se
brdske bukove sume u kojirna.cesto oblikuje neposrednoj bIizini pcelinjaka. Ona moze cijenjeno skupo ulje, ugodnog okusa,
formirati ukrasni grm ili zivu ogradu i tako 1_JekOlilla it: biljk/J. Ko)'jst,j se ;UI, ,l!jecenje
gusta siprazja, Raste i 1)0 1'llb~:vi'l1lil livada i
lijeska pasnjaka, Uspijeva ad nisinskih podrucja sve stititi pcelinjak od jakih vjetrova. upole vena, hel7lO,l"flidai,sli~l1(h (j/)nljcllj(/.
do 1700 mnv. U mnogirn se zernljarna uzgaja Razmnozava se sjemenom iIi vegetativno.
26 Atl as IIWt/()//lI.I'II(I,'..!,' bili«
27

HELlEBORUS ODORUS W. et K,
POI', Ranunculaceae
iVlirisavi kukurijek
MOp03HMK
Hellebore
Hellebore
lliatos l1unyor
MMPMCHM«ykype«
Diseci teloh

Visegodi.~llj~l zcljastu biljka. visoka do (JI) 4U c1~1Il~1, PCCI~1111~1 dajc nckrnr i cvjetni prah,
em. Stubljik a uspruvna, LI dl\njum dijclu bcz Kuk urijck jc jcdnn (lei nujruuiiil: mcdonosnih
Iistova, u gornjcrn malo gr:lIl:l!a. I'ri/CI\\110 sc biljnk a, stc;ga'jL' 1.Il:\';:lj:IIl' /:11';1111
1':!/VUj legla.
n:tI:l/i jcdan kOL,:ls! I is! na dllgom drsku, r~~IS!CLI svijcilim SUlll~LlJ1~\,U siblju, IW
prstasto je razdijeljen 1l~17-11 rcznjcvu j:\j:l- liv.ul.uua i oko ouradu. «d llizilW do brdskih
s!o lunccrastih.po rubu sitno pilastih. ['0 grudi po.lrucja. '
xu slicl\i i listovi u gomjcI11 dijc!u st.ibla. ali R:\zillllOZava sc sjcmcnorn i izdanci rna,
su oni IW kratkim drscima. l'rizemn: listovi Lit'il(wiltl ie' hi/iilli. /,"/'i.l'/i.l'(, k.»! oboljcnia
prezimljuju. Cvjciovi su svijctlozutozclcni. .\'1'(';/, protiv ,1'1'1'''f,,, i usljivosti. Koristi s~, i Z"
1(\'[11)11
i, lijcceni« ()ho/ide stoke.
Naji\':Sl't: cvjcta uovujku, ali pti povoljnirn - Medlltim,' zna se cia jc kukurijck vise
vrcmcnsk im prilikumn i u vcljaci, ~1 ponek.ul orrovan IIC~O ljck ov it pa ga rrcbumo
1':1k i u sijCCI1JU. Pocinjc cvjetu ti o.lmah nprczno upotrchljnvuti.
11:\\(011otupanjn sllijeg:1. Cvjetanje rrnje ok o
 28 Sijcc'allj 29

BERGENIA CRASSIFOLIA Engl.

Par. Saxifragaceae
Bergenija
5aAaH
X.lIJn

Megasea l(. III

IX IV·

5epreH~a
Srcastolistna bergenia
2l y!11
~
VII VI
V

Visegndisnja ukrasna zeljastu biljka, viso- Uzgnjuna je vrsta. Korisii se za Iorrnirunje

ku 10-60 ern, porijcklorn iz Sibira. Stabljika ruhniku u vrtovima koji su oblikovani kame-
jaka i kratku, gusto prekrivena liscem. Listovi njcm, MOZl: se uzgnjati u polusjenci. S
su produzeno jajasti iii okrugli, pri usnovi obzirorn na porijcklo, dobro podnosi niskc
suzeni, po rubu fino nazubljcni iii ravni, glat- temperature.
ki i sjajni, na dugim lisnim drscima. Lislovi Razrnnozava se sjcmenom iii diobom kori-
su u proljece tamnozelcni, a zirni ruzicasto- jena u jesen i zirnu,
crveui. Cvjetovi mirisni, ruzieastogrimizni, Ljckovita jc biljku. U narodnoj nicdicini sc
II krupni, sakupljcni u gustc grozdovc na dugim upotrcbljava t:« lijcccn]c ckcCII1({ i drugih
drscima, koznih bolcsti, kao i protiv proljeva. U Sibiru
Cvjeta od sijecnja do lravnja. Spada u .I'C od njcn iii /isto Vii priprenra t:v. c'agc/'ij.l'ki
dobrc medonosno-peludonosne biljke, ('ai.
30
ERICA CARNEA L.
Por. Ericaceae
Proljetna crnjusa, rumenkasti vrijesak
Bepec
Bruyere incarnate
Heath
Husszinii hanga
L\pfbywa
Spomlodanska resa
Visegodisnji zimzelen grm, visok oko 30
em, puzavih iii uspravnih stabljika s gustim,
lako lomljivim grancicama. Ima dobro razvi-
jen korijenov sustav, s mnogo zila pa odlicno
vezuje zemljiste, Listovi iglicasti, po 3-4 u
prsljenu, goli i sjajni. Cvjetovi crveni, rjede
bjelkasti, razvijaju se u pazuhu najviseg lisca,
i viseci na kratkim peteljkama grade jedno-
strane grozdaste evatove, njezncg i Iijepog
izgleda.
Ovisno 0 vremenskim prilikama i polozaju
zemljista, vrijeme evjetanja se proteze od
sijecnja do svibnja. Otporna je na niske tem-
perature pa se evjetovi pod snijegom ne
smrzavaju. Dobraje medonosna biljka koja
Atlas tnedonosnog bilja
~~XII~"
x. .. III
I~ IV'
'ill': .. V'
VII VI
daje dosta nektara i nesto manje evjetnog
praha. Nazalost, zbog promjenjivih atmosfer-
skih prilika tijekom evjetanja, pcele rijetko
iskoriste ovu pasu u eijelosti. Najbolja ce
pas a biti kada proljece malo urani pa cmjusa
pocne evjetati u ozujku, Tada ce unos nektara
omoguciri dobar razvoj legla, a jake zajednice
mogu i u to vrijeme napuniti kosnice medom.
Najcesce raste na proplaneima i sumskim
krcevinama. Moze pokrivati vece komplekse
zemljista. Odgovaraju joj vapnenacka podru-
cja s dovoljno vlage. Najcesce je susrecemo u
sumama ernog i bijelog bora, graba i bukve.
Rasprostranj ena j e i do 2000 mnv,
Razmnozava se sjemenom i vegetativno.
 33

consus IMIUJ L.
1=)01". Corruiceee
Orijcn.tvrdi drijcn
K1-131-1f1 l'I8CTOmLII-1~ XII'III
Cornouillier male X , ' 'III
Male OODwood
IX Ii'
Husos som
VIII
~ V
/:lpeH VII VI
1'11.11T1enidren

Lislopadni gCI]] iLi nisko drvo, do [) III uspijevu IW vapncnuckim toplin: i suhim
visine. sa znobljenorn 1{,L1,';!(l11'1k rosnjum. srauistirnn. l.acillvulj:1V:1 sc i plitkim zemlji-
1vl1:1C1c; L'1'c\I'lcice 'L1 7"k'nkcl.'ll).~lllelk i 1'.0- Skill, lh.g'l,ia sc i 1I vrtovima i parkovim»
cinorn S~I fino dlnk.ivc. Listovi nusuprotni. zbog lijcpih ZLlliil (;v.lcI.OI':I i jestivih plo.lova.
,iHjn,li, s d L1g:IC\{O i7V ucen i III vrhov 1111:1.Cvjc- Drijcn je korisno IIZg:lj:111 1I bl17illi pcelinjuku,
lovi 'u ZUII, .I:lvlj:ULI se rano, l'1"i.lc lislall.j;;I, a lrebamo ga i clivali od uuistavuuja.
s.rkupljeni 1I sl'il':lstc cvarovc, pravilni su I R,:IZIllIlO}:IV:1 SC i korijcnovim
SIC]ll<':1l0111
(,el veru.l i jccIII i.. izrlancima, I)1'ijC11 1':I~Ic. SpUTIl i 11107,1':doziv ..
CVlcla'lI vel,iaci i ovujku. 1.1I11cvjeiovi koji jeri slams! uti prcko 20n godin.r, OI'VLl drijcna
sc II:iI:'17L' nn krosnji drijcnu uluasflv:tjll pnro- jc vcorn.t Ivrdo. Icsko i zi.l:l 1'0, upotrcbljava sc
du. Ako Itld:'1 _ius billie i toplih clHI1H, dat cc 1I 1':1/1 icilc svrhe.
1,';(;1:1\)'1:1uek tar.i i tv,iL,IIlOg pr.thu, To je vl'i- Ploclovi SII Illll iestivi i 1ll01(LI ~;C k onzumi-
jemc bel' 1I prirodi IICllHl IIr:.l11C, :1 pcclama jc 1·2Iti.sirovi iii prcradcni II voc,,;i sok, kompot,
oua necphodna za 1':111iproljctni I'HI:Vll_i zajcd .. sl.uko, likcr, eizelli.
nicn, S I ha pcelc mogu sakupit: i cil) 20 kg Liekovit« I, hillk" i koristi ,)'t\' Z,7 li/teter/li"
mcdu. p{'nljel'tl i ,jl:/.!.,~ill·oh,)!irt/l/rl. probavni}: I:>f',ia-
Raste Ilfl podrufju hrastovih ;;L1lll:1 zajedno Ill! ~
s druguu gUJJIJI':Ill; do oko 1300 mnv, Najboljc
34 • Atlas 1IIl'<iO//(!.I'170g bilja

ALNUS GLUTINOSA Gaertn.

Por. Betulaceae
Crua joha, joha, jalsa
Oru.xa 4epHafl
Aune noir
Sticky alder
Enyves eger
tlpua esna
Crna [elsa

l.isiopadno drvu, visine do 25 Ill, S usprav- su sitne, na pcteljkama, nalazc sc iznad muskih,
nim, vitkim stablorn i horizontulnim, relu- Cvjcta u veljaci i ozujku, prije listanja, PCC-
tivno tank im grauamu. Krosnj« jajasta, pri- lama daje vclike kolicinc t~11ll110SIllC(1cg cvje-
IiCI1()gusto lisnata. Kora johe pocrveni k ad se lnog pruha. Daje i propo!is.
ozlijcdi. l.istovi na pcicljkama, pri osnovi kli- Rastc uz nizinskc i brdske potoke i rijeke,
nasti, a na vrhu tupi iii usjeccni, po rubu Odgovaraju joj vlazna i duboka humusnu,
nazubljeni, t.unnozelcni. goli i sjajni, Cvje- cesro i pjcskovita zcmljista.
rovi u rcsnma. Muski su u dugim, visccim, Ruzmnozava sc sjcmenorn i vcgetativno.
ljubicasiosmcdim resama, po 3-5 LI grozdu, IW Ljekovita jc biljk«. Koristi ,Ie protiv
debeloj suvijenoj peteljci. Zenske rese (ccxcri) grozuic«.
36 Atlas medonosnog bilja Veliaca

TUSSILAGO FARFARA L.
Por. Asteraceae
Podbjel, konjsko kopito, kopitnjak
Mars-a-va-iexa
I.xIlIJl
Pas d'ane
Co It's-foot x Itl
Martilapu IX IV
nOA6en
Navadni lapuh
2L vrn
~ -
YII
.'
VI
V'

Visegodisnja zeljasta biljka. Tijekom cvje-
tanja naraste do 15 em, a za vrijeme plo-
donosenja do 30 em. Najprije izrasta stabljika
s jednim evijetom, a kada biljka naraste, onda
se razvijaju dosta veliki listovi koji su po
obliku okruglasto sreoliki, po rubu vijugavo
zupcasti, s dugom, manje-vise ljubicastom
peteljkom. Listje na nalicju tamnozelen i gol,
a s druge strane bijel zbog mnogobrojnih
dugih vunastih dlacica, otuda biljci narodno
ime. Stabljike okruglaste, prekrivene pauci-
nastim, vunastim dlakama, s ruzicastozele-
nim ljuskavim Iisticima, Cvjetne glavice su
zlatnozute boje i ugodnog mirisa, pojedina-
cne, uspravne, posJije visece. Zatvaraju se po
oblacnom vremenu j predvecer,
Cvjeta od veljace do travnja i pcelama daje
nektar i cvjetni prah, Podbjel je jedan od
prvih vijesnika proljeca,
Raste u vecim skupinama, najcesce na
novoj vlaznoj ilovaci, na novim nasipima,
pokraj putova, izvora, potoka, kanala i na
vlaznim oranicama.
Razmnozava se sjemenom.
Ljekovita je biljka. Upotrebljava se kao
sredstvo protiv astme, kaslja, promuklosti i
bolesti disnili organa.
38 //1/(/,\' /Jlt'i./(lII(lSlIrlg bilj«

CHAENOIVIElES ,j,l\P(')NIC/.\ Pers.

Por. Boseceee
.lapunska dunja
AGifJa >lflOHCI<a51
Cognassier du Japon
~~XII,I III
.Japonese quince
.Jap.inbirs III IV

Janoucica RYl-ba v
VI[ VI
.Iaponska kutina

unvujn. VI'I" dobra medonosna hiljka, daje

lJkr:ISlli lisiopadni :;1'111,visok Lit) 2 111, ohilll~) nck lur i cvjerni pr:il1, Pecic .ie· PUS,lCCll-
porijck lorn IZ Jupana. Graue gustc" IISpmVIll:, ju masovuo. tijckom cijclog (!:illa, uvlaccc: Sl'
trnovi!c i ~t)Ic. :VI1:ldc ~I'dnl' xu 111:ISlill:I~I(1zc- (csl,) i II poluotvurcue cV_iC(OVC, I'rillos S I 11<1
lcne, llbr:;s!e kr:llkil11'" maljum«. l.istovi 11:1 ('islog !,:ls<ld:1 Ill"}": hili do ]1)11 kg mcda,
krutk im pctcljk.uun. kO;'::I~(i, naizmjcnicni. 1(:10 ranocvjctajuca i dckor.uivna VI'sl,I,
j:llasll) i/dul:C:lli, 11:1 vrhu kratko /:lsiIjCIlI, 11" CijClljCIl:l jc i ("'-,sin k"I'istella II hortikulturi.
ruhn tupo 11ii:lsli, Ml.uli lislovi u proljccc iJzg:lja sc pojedinucno, u gruJJ:lllla i II jivilll
crvcnkusti. poslijc tamnovclcni i sjajni. Cvjc- Ogl':ld:IIll:J" Dobro poclnosi obrcvivunjc. Dusl:1
tovi xu lijcpi. I"llj,il':<lsli iii bijc!i, vcliki, gol(;v(l .Ie otporn« na uiskc temperature, SUSlI, .lim,
sjcdcci, us.untjcni iii 11" 2-h U grozdovima IHI pr:rsi IlU i otro vne 111 inovc, sloga .ie vcomn
III'USlog, ld isllj iIII gr:llll: i c.una. pllgodll:1 /:1 uzgClj:llljc 1I grudovimn.
130g:lio cvjetu prije listunj«, l)ei vcljace Lill °Ra/,lllllo7.:1V~1,~e~.Ieillelloill i izdancima.
 ----a

40 Atlas niedonosnog bifja Veljaca 41

LONICERA
FRAGRANTISSIMA Lindl. et Paxt.
Par. Caprifoliaceae
Mirisna kozja krv
)I(~MOJlOCTb XIII,'j
Chevrefeuille
X III
Honeysuckle
!X IV
lllatos lonc
M~p~CH~ OPJlOB~
Dlsece kostenlcevie
HOKT~ 21 v'lll
~ vn
''I.

biljke, s I ha cistog zasada daje oko 200 kg

Poluzimzelen grm, porijeklom je iz
isto~?e .Kine, visok 2-3 m s dugim, ponekad
povijemm, golim granama. Listovi siroko
jajasti iii obrnuto jajasti, tupo zasiljeni. Cvje-
tovi zu6kastobijeli, vrlo mirisljavi.
Cvjeta od veljace do travnja i pri povolj-
nim vremenskim uvjetima pcelama daje dosta
nektara i peluda. Spada u dobre medonosne
meda.
Uzajana je vrsta pa je cesto mozemo sus-
resti na zelenim povrsinama kao dekorativnu
biljku. Dobro podnosi niske temperature i
susu, Moze se uzgajati pojedinacno iii u gru-
pama, na svijetlim iIi poluzasjenjenim mjesti-
rna.
Razmnozava se sjemenom i vegetativno.

.. r , .'. ,\ -Ia. :.t.' •.,' ,.' ..... ~ ' ." .... (' ", ~ r, l' Jit. ... 1l1- Mao . ,

--
•. _ ' I! "" • ilJIIIlI" ~_
 -------
&&

Atlas medonosnog bilja Veljaca 43

LAMIUM PURPUREUM L.
Par. Lamiaceae
Grimizna mrtva kopriva, rumeni medic
Kpacaas 51CHOTKa
Ortie rouge
Red dead-nettle
Piros arvacsalan
o l(
1)(
Xl~XIII

'.
II

III
IV

MpTBa konpnaa upneua

Skrlatnordeca mrtva kopriva
8 'lffi
II ·1
V

Jednogodisnja ozima iii dvogodisnja, ze-
Ijasta biljka, visoka do 30 em, neugodnog
mirisa. Stabljika uspravna, suplja, cetvero-
kutnog presjeka, u sredini cesto bez Iistova,
ponekad od osnove razgranata. Listovi troku-
tasto jajasti, s kracim drskom, pri osnovi
srcoliki, po rubu tupo nazubljeni, dlakavi.
Cvjetovi crvenkasti, po 6-10 sakupljeni u 3-7
prividnih prsljenova koji oblikuju klasolike
cvatove.
Ako joj vremcnski uvjeti dozvole, moze
cvjetati tijekom cijele godine, intenzivnije od
veljace do listopada. Najbolju pasu daje 1I
travnju, kada je pcele masovno posjecuju
tijekom. cijelog dana. Osim nektara, daje i
cvjetni prah.
Raste oko naselja, pokraj putova, po ne-
uzoranim oranicama, vrtovima i ledinama.
Susrecerno je svuda, II ravnicama i brdskim
krajevima. Odgovara joj plodno tlo.
Razmnozava se sjemenom,
Jestiva je biljka. Moze se upotrebljavati za
juhe, variva, pite i salate.
 44 Oiujak

ADONIS VERNALIS L.
Por. Ranunculaceae
Gorocvijet, proljetni gorocvijet
3a514~101 MaK
Adonide de printemps )illill

Pheasot's eye
Tavaszi hetics
x:
I), •
I"
IV
3aj4j~ MaK
Gorocvet 2l "VII
~
VI! ·VI
'V'

Visegodisnja zeljasta biljka, visoka 10-40
em. Stabljika uspravna, jednostavna iii raz-
granata. Listovi sjedeci, 2-4 puta perasto
razdijeljeni, susko linearnim reznjicima,
Stabljika i listovi su obrasli rijetkim dlacica-
rna. Na vrhu stabljike se nalazi po jedan
posebno lijep, krupan, glavicast cvijet zla-
tnozute boje.
Cvjeta od ozujka do travnja. Pcelama da-
je malo nektara i cvjetnog praha.
Raste po suncanim, plitkim, suhim i
pjeskovitim zemljistima obraslim travom, iii
izmedu grmlja i po rijetkim sumama,
kamenitim brezuljcima i padinama. Gorocvi-
jet je jedan od prvih vijesnika proljeca. U
rano proljece, kada su suhi pasnjaci jos goli,
zeleni strukovi gorocvijeta s divnim cvjetovi-
rna pravi su ukras prirode.
Razmnozava se sjemenom,
Ljekovita je biljka. Koristi se za jacanje
srca, protiv angine pectoris i trovanja
nikotinom.
Gorocvijet je otrovan pa ga moramo
oprezno koristiti.
Ova biljka je znatno prorijedena, a na ne-
kim mjestima i potpuno unistena, Buduci da
je gorocvijet vazna, ne sarno ljekovita nego i
veoma dekorativna i dosta rijetka biljka,
zasticen je zakonom i ne smije se brati, vee
sarno promatrati i fotografirati.

r. " •• " L ....

".',! '.
~. I "r.'.. ..... ," " '.'&"1 .' :.. . .',; ~
. :-. ~'.
..... 1
 46 Atlas medonosnog bilja Oiujak. 47

VIOLA ODORATA L.
Por. Violaceae
Mirisava ljubica, modra ljubieica, violica
ctlli10na

11
1~!11I
Violette odorante

•
Cotton violet x ,\ III

Illatos ibolya ~~ IV

Terajaavunca
Oiseca vijolica
21 VIII
VII VI
Y

ViV,egod,isr\i!i hcljasla: biljka, visoka do 10 Cvjeta U ozujku i travnju. Peele ih rado

em. Stablj ika JC vise-manje od(ve~jjel" i iz nje
l)()celi<olli proljeca lzrasteju prvo cvjctovi na
dugim cvjelnim dtscit,n::l, p odmah zatim i Us-
tovi. Listov.i Sll srcoliki, pliiko nazubljeui.
Ostaju do dugo II zimu. Iz stabljike izrastaju
vrijeze koje SLI u biti produzene grane. One sc
na vrhu iii na vise mjesta ozile i ukorijenc,
odaldc izbija;ju nevi lisrovi. Taka se stvaraju
lzrhmci koJimll se ljubicica razrnnozavu.
Cvjetovi su pojediuacni nn dosta dugim drsci-
mil, Iamno 11i svijetloljubicasti, jakog i vrlo
ugodnog mirisa.
posjecuju i s njih sakupljaju manje kolicinc
nektara i peluda.
Raste II siblju, u rijetkim sumama, na
Iivadarna i na drugim prisojuim mjcstima.
Razmnozava se sjemenom i izdancima.
Lijepo je OYU mirisnu biljku uzgajati Ll
vrtovima.
Ljekovitaj« biljka. Koristi sc protiv sluzi II
disnhn orgoninia, protiv te,vlwg kaslja kod
djccc, kao umirujuce sredstvo kod upaljenih
mila i atoka, kod gtavobolje i nesanicc.

«" , " " ., '~ ' .•• ,~ - I.;' i ".' . I

..... ""'L.'"
,(' I u. ,,"
~.
,_.. .
.,.' ,
I"

" ';. ~ I,
r..
 Oiujak 49
48

SCILLA BIFOLIA L.
Por. Liliaceae
Dvolisni procjepak, divlji zumbul
P51CT XIIIIl
a
Sci lie deux feuilles
Squille x III
Ketlevelii cslllaqvlraq IX IV

Al!1B 3yM6yn )'111

~ ·V
:VII VI
Dvolisna morska cebulica

Visegodisujn zeljasta biljka, visuka 3-25
em. Stabblka najceScejecma, krhka i glatka,
Listovi prizernni, naj oe~ce lj., ima 2 ..lj~tt!lJ-5,
siroko Iinearnl, na. vrhu zatupljeni, donj irn
djjelom ob'llhva(;aju srabljiku do njene sre-
dine, rszvijaju sa lstodobno s cvetanjem,
Cvjetovl azuruoplavi, rjede orvenkasti,
mZleasti ili bijeli. Do J2 cvjetova oblilrnje ras-
tresit grozdast cvat,
Cvjeta od ozujka do travnja i pcelama daje
dosta peluda tamne, skoro erne boje i malo
meda.
~a.Ste Il lis,topadn'ilil sumama, sikarama i
nu livndama. Svojom Ijepotom proljetnom
izgledu Iivada 'j jo~ neolistalim sumama i
SlkanUTlR daje posebnu draz, Koristi se i kao
ukrasna biljka.
Razmnozava se lukovicama i sjemenom.
50 Atlas medonosnog bilja 51

PRUNUS CERASIFERA Ehrh. CV.

"ATROPURPUREA"
Par. Rosaceae
Crvenolisna sljiva
Cnasa naccapzia
Bacarinier ,,~,)(1I11i
Winter-cherry X III

Voroslevelu cseresznyeszilva IX . 'II

tlpaeaa crmea
Mirobolana
2L ·VIII
'VII III
,v

Ukrasni listopadni gnu iii drvo visoko do
8 111, cije stablo ima crnkastu, izbrazdanu
koru, Grane imaju rijetke trnove. Listovi
naizmjenicni, elipticno jajasti, na vrhu zasi-
ljeni, po vrhu sitno pilasti, na kratkoj peteljci.
BOJa irn je crvenosmeda. Cvjetovi su
bijeloruzicasti, pojedinacni iii 1I grupama, na
dugim peteljkama,
. Cvjeta u ozujku i travnju, malo prije iii
istodobno s listanjem. Pcelama daje nektar i
pelud smcde boje.
Plod je okruglasta kostunjaca tamno-
crvene boje. Upotrebljava se za pejzazno
oblikovanje zelenih povrsina jer jc posebno
dekorativna. Ona za to ima i ostale pogodne
osobine. Dosta je skromnih zahtjeva II pogle-
du kvalitcte zemljista, bez posljedica podnosi
i najsuroviju zi 111u, otporna je na SllSU, dim,
prasinu i zagaden zrak.
Razmnozava se uglavnorn sjemenorn, ali
cijepljenjem.
 Atlas medonosnog bilja Ozujak 53

PRUNUS SPINOSA L.
Por. Rosaceae
Crni trn, trnina, kukinja
TepH
Epine noire l(ilfll

Black Thorn x. . - III

Kiikeny IX ' IV
TpHocnltlBa VIII V
~
Crni trn VII VI

Veoma rasprostranjen listopadni grm, mnv. Raste pokraj putova, po medama i u

visok do 5 m, gusto razgranat, obrastao
ostrirn trnjem. Listovi sitni, izduzeno jajasti,
po rubu pilasti. Cvjetovi sitni, snijeznobijeli,
javljaju se u velikom broju. Mogu biti poje-
dinacni iii po 2-3 zajedno.
Cvjeta prije listanja, u ozujku i travnju.
Pcelama daje nektar i evjetni prah. Cvjetove
crnog trna pcelc masovno posjecuju, Znaca-
jan je kao ran a pasa, i uz ostale proljetne
biljke, koristan za razvoj legla. Na mjestima
gdje je masovno zastupljen na vecim povrsi-
nama daje prinos do 25 kg meda s 1 ha.
Rasprostranjen je svuda, posebno u brd-
skim i planinskim podrucjima, sve do 900
trnju, po obalama rijeka, svijetlim hrastovim
sumama i zapustenim pasnjacima.
Razmnozava se vegetativno (izdancima)
iii sjemenom koje ptice rado jedu i raznose.
Plodovi su crnoplave okrugle kostunjace,
promjera oko I em, prekrivene pepeljasto-
bjelicastim mrljama. Sazrijevaju u srpnju i
kolovozu. Oporog su ok usa. Ostaju na grana-
ma sve do proljeca, Dobre su za jelo tek
nakon sto promrznu. U pojedinim krajevima
od plodova ernog trna pravi se ukusno vino.
Ljekovita je biljka. Upotrebljava se protiv
proljeva i upale sluznice probavnih organa.

s, _ ,I ~I L ".'...
,..... I' I 'j.',
I ,"
.". '''''',,(1
T'T,
...:'
.~..
,F , •• ~'i.
,'1.,,"'''''':
", > J,
',';h'
 54 55

PRUNUS PERSICA L,
Por, Rosaceae
Breskva, praska
[lepcn«
Pecher IXlII II

Peach Tree X III

(>szibarack IX IV
Hpacsa VIII
~ Y
Breskva V!I VI

cijcnjcnu
VCOIll:l vocl.a, POl11cI;I01ll i/o S I ha zasada pcelc mogu sakupiti oleo 20
Avi-jc, xtah!o joj lllo:Ze nnrast: do 5 Ill. kg I1H;d:1. Konccnrraciju seccl'a LI nckturu jc
Kmsnj:1 jc s kratk im gl'all:llll:1, ohlikujc se I C)-27'};" Breskvu ujckorn ljetu napaduju
rcz.mjcm. Listovi lancctasti, na kr.uk im hiljnc usi, zbog ccg:l se 11:1Il_i8110111 li.SeLi
pekUkllll:l, po rubovimu sitno pilasti. Cvjc- pojavljujc mcdljil.a koju pecic takodcr suku-
rovi ruzicasri, n[lj(:c.~ce pojedinucni, pojuvlju- 11ljaju.
ju se prijc lixtova. Hrcskva je vock.i vinogradursk ih podrucja
Cvjeta LI ll'tujkLl iii rruvnju. OViSIHl 0 duzi- i L1/.g:lj:l se svuda gdjc uspijcva
i ViIHlV:'1 lu/a,
ni zimc. Cvjct.mjc rrajc 10-14 d:111:1, Osjctlji- l{aZlllnnzav:I se sjemenom,
V:I jc na mrazovc. Peele je rado posjecuju jcr Svjczi plodovi SLI I'inog ok uxa, a pogc)dni
je 1':111<1rncdonosa, osim 11(,k(',II':I dajc I cvjetni su i /.:1 preradi vanjc II sokove, clZCIllUVC i sl,
'pr:1h, . ,
 56

PRUNUS ARMENIACA L.
Por. Rosaceae
Kajsija, marelica
A6pl1KOC
IXIIIII
Abricotier
Apricot Tree
Kajszibarack ~.
I~'
.. III
IV
Kajcnja YIII
~ Y
VII VI .
Marelica

Listopadno drvo, porijeklom iz Azije, Pocetak cvjetanja kajsije je signal za poce-

visoko do 6 m, s vrlo razgranatom krosnjom,
Listovi su okrugli, na vrhu zasiljeni, po rubu
sitno pilasti, na dugim tankim peteljkama.
Cvjetovi su blijedoruzicasti, sjedeci, lijepog
su izgleda.
Cvjeta obilno u ozujku i travnju, prije li-
stanja. Cvjetanje traje 10-14 dana. Dobra je
medonosno-peludonosna biljka ciji nektar
sadrzi 11-36% secera, Ako su vremenske pri-
like normalne, pocetak cvjetanja kajsije
pocinje 40 dana prije pocetka cvjetanja
bagrema (Robinia pseudoacacia L.), koji je
na mnogim podrucjima glavna pasa, To je
vremensko razdoblje potrebno za razvoj
pcele od jajeta do izletnice.
tak poklanjanja velike pozornosti inten-
zivnom razvoju zajednica. Ako su vremenske
prilike lose, tad a zapocinje poticajno prihra-
njivanje pcela,
Kajsija dobro uspijeva na podrucjima s
mediteranskom klimom, ali je rasprostranje-
na i na kontinentalnim podrucjima, Odgo-
varaju joj zasticena mjesta jer je osjetIjiva na
niske temperature. Uzgaja se pojedinacno iIi
u plantaznim nasadima. I'
Razmnozava se sjemenom i cijepljenjem.
Plodovi kajsije imaju lijepu narancastozu-
tu boju i posebno fin okus. Jedu se svjezi, a
pogodni su za preradu u kompote, dzemove i
sokove.

. • •• .' _, . t: '.. .'. L; I '" , !~.

J '" , .. " fi' '. . ~.: .
'.'
, \ f.~~
-., ,\ I
 .~~-==-------------------------------------~~~--~
Atlas niedonosnog bilj« (}zuiuk 59

SALIX CAPREA L.
Par. Salicaceae
Vrba iva, rakita, planinska vrba
\!\Ba
'"I'11
Saule marceau
Common sallow x 111

Kecskefuz IX . IV
\!\Ba
Maca
21 '1111
~ VI I
V

Listopadni grm iii drvo visine do 12 Ill, S
debelim uspravnim granama. Listovi siroko
jajasti ili elipticni, kratko zasiljeni. po rubu
valoviti, nazubljeni iii cijeli. Vrh lista
najcescc unuzud povijen. Kada je iva u cvije-
tu, vidi se da ima dvojak ih grrnova: muskih i
zenskih. Cvjetovi SLi sabrani LI mace - rcsc,
One kod muskih grmova imaju samo
prasnike pa su Ie mace zute zbog boje peluda,
jajaslog su oblika. Mace zenskih grmova su
valjkaste, sivozelene bojc i imaju sarno tuckc,
bez peluda su.
Cvjeta u ozujku i travnju, dosta prije li-
stanja. Muske mace u to doba godine pcelama
daju vel ike kolicnc cvjetnog praha, drago-
cjenog 7,<1 razvoj zajednica, a ZellSke duju
nektar, takoder obilno. Dnevni unosi mogu
biti do 3 kg nektnru, ukupan prinos po kosni-
ci 20 kg, s I ha i do 150 kg meda.
Razrnnozavu se sjemenorn i korijcnovim
izdaucimu.
Raste po brdskim i planinskim sumuma i
medama. do 1700 mnv, Zahtijeva .plodna i
vlazna zemljista, ali dobro uspijcva ina slabi-
jim i suhim tercnima. Ovu veorna korisnu
biljku rune pcclinje pase trebu razmnozavati i
cuvuti od unistavanja.

.' " ., .' ...• ,.,. •., I'_. ~ "10 . I I' 'lit "'"- ' ~',",

-..r
It,' 1 ~.~ .. :~;~~

Vl.h"
~'~!~.ll
r~,
 Atlas medonosnog bilja

SALIX ALBA L.
Par. Salicaceae
BijeJa vrba, vrba
IIIBa oenas XU I
Saule blanc
White willow X III

Feher fiiz l~' IV

Eiena epoa
Bela vrba
21 v
". VII vl

pobijeli i pcele ga napune medom. Tada se

Listopadno d.[VQvisok. do 2S no, S ne-
prosiruje plodisni prostor jer vladaju odlicni
pravilnim stablorn 'i debclim, krivim .grana-
Ilia. Listovi d\l!,r'j i uski, pdstupno zaS.iljeni na
uvjeti za razvoj legla.
Sta~ista bijele vrbe su nizi predjeli, rijecne
o~a kl'~jl,l. po n~bu sitno pitasLI.. of.!n~'li~ju • dol me 1 plavna podrucja, Potrebno joj je dosta
bijelosivim maljama, ·po C:emuJI:: dobila line.
Cvjclovi su slozeni u zlal.n'ozutc cvaiove u vlage i mnogo svjetla,
'obliku mace, . Razrnnoiluva se sjemenorn i vegetativne.
CVjeta cd uzujlQ! do travnja, istodebno iii
Dovoljno _jcu j esen, nakon opadanja lisca, ili
posli] e IiSlanJa, dtije dosta cvjetnog praha i kmJcm. z.me GdsJecl: uspravrre 'grnnc debele 3-
4, ~m :1 duge aka 2 \TI i de;bljiril k,r(ljcm ih
nektara. Medi gotovo svake gcdine, S I ha
zabosti oko 50 em II vlaznu zemlju, Na laj
pecic: mogu sakupiii oko 150 kg meda odnos-
nacin ce se ove sadnice oziliti i normalno
no po ko'snici do 2(llm, pri .drievnim uuosirna
?d J kg; Za vrijeme cvjetanja bijcLe vrbe, eko razvijati,
Ljekovita je biljka. Koristi se protiv
je masevno zastuplJena i pri.povoljnirn vre-
prehlade, visoke temperature i reumatizma.
mensl im uvjetima, sa¢e ~I kosnicama naglo

~, • I '"
....._,
" ". I..;'
.
f.

.
, ,l'
.,',.I ~.a, I'JI. • "':,.
."
,
"
.',
.
 62 (bl/ok 63

SALIX BABYLONICA L.
Por. Salicaceae
Zalosna vrbu, jadika
iI1sa nnaxy-ra» ~\I I
Saule pleureur
Weeping willow x III
Szornoru fLlz I~ 1'\1
>KanocHa sp6a
Vrba zalujka
2L v
VII VI'
'.'

Lisropudno ukrasno .lrvo. visoko jc I Lio IS IlO nuzubljcni. S kracom pcrcljkom. Zuli
Ill,S jako sirokom, 1'1"l)iXCll:11UIll i zivopisnom cvjcuc: sukunljcni su u cvat u ohliku 1ll:ICC.
krosnjorn. I(m~l slabl~1 jc i/.lml',1tl~111'1. evjcl:1 oLi o:<ujb do svibnj.i i sp:1Li:1 u
Gruncice tunkc, imaju zLll'k~lSILI kOI'LI, visccc odlicnc IllCLiOIl(.)SI10 - PCIUtlol10SilC hiljkc.
P;l sc nu vjctru 1~lk'() lclujaju Lisiovi Lisko U7.~:I_jaI1:1 jc vrstu, ccxln u parkovimu I
luncetust: do iinearno luncctus!i. LiLl~i, 1,()slup- vriovlmu.
110 z;lsil.jClli prcmu vrhu, u osnovi S11/1::111,sil- R:I/llllllll.aV~l se sjCI1lL'1101ll i reznicumn.

'" .'.,."'"
~ I' ~ ,f.
., .
"
."
s ~
,.'
... 1--'
'-,. ~
:'~:,~
.;.:,'

~ ..;.~{
 64 Atlas medonosnog bilja Ozujak 65

PRUNUS CERASIFERA Ehrh,

Par, Rosaceae
Trcsnjolika sIjiva
Cm1Ba p03aHHaS1
Bacarinier
Winter-cherry
X~III~
Paradicsomszilva
Cm1Ba
Sliva
21 IX~'V
VIII VlI VI V· . .

Listopadno d,'vo, vlsako do a rn, veoma oprez pcelaru u srnislu pravovrernencg

razgranato. usreeemo ga i u pclugrmovitom
obliku, s vise stabala, Listovi na tankom
dr§ku, lancerastl, po rubu sltno pilasto.
nazubljeni. vjetovisu na drsci01It. rclativno
si I,n'i, s .bije] iIII krun iCllim Iisticima sabmn i 1I
kitice, s jakim, ugodnim mirlsom. Cijela:
kros.qja bogata cvjeta pa izgleda poput dam'
zacgrnute bijclitn ruhom. Peele je masovno
posjecuju pa l1f1lTI se ciI,1.l da jc 111.1 svakom
drvetu roj,
Ovisno 0 PQdrll!;jLl na kojem rsste, cvjeta 1I
razdoblju ad .o~[ljJm do, ~vibr1J,~, Daje dosta
nektara i cvjelnog praha. Nektar Itlel i 1).,1
nii,oj lempeCfl.'luri, Aka nastupe p~vol.ini
uvjeii, pcelinje ce se zajedriice jako razvit:
,V~Tglll'I\(ce j visak rneda, a ujedno ce stvoriti
i velikc rezerve peluda, Teclaje potreban velild
llrM~'ivhnjm plodiihlO,q prostora, Buduci .da
cvjeta \I nestabilnorn vrejnenskcrn razdoblju,
penekad sc moze .uogodil'i cia kasni mrazovl
unlstc cvijet, Dugotrajne kise 'i hladno vri--
jeme iakoder rnogu s-prijec.iti pcele da isku-
risl.e (lVU dobru medonesnu :biljku, sfo kod
pcelara izaziva veliko neraspolozenje.
Ova vocka rasprostranjena je uglavnom
samoniklo, od nizinskih do planinskih
podrucja.
Razrnnozava se sjemenom i korijenovim
izdancima. Pcelari bi trebali posvetiti veliku
pozornost razrnnozavanju ove biljke.
. Plodovi su jestivi, veorna ugodnog
kiselkastoslatkog okusa. Od njih se moze
pripremati i kvalitetna rakija.

. I. • _, .. ,. ,'_ i 4 J' I II ,,........ ""-,,,1 r "'.~.;~\

~ .,,' " '-.'. ~;r4~" I

~ I
 :~-

66 Atlas mcclonosnog bilia

MUSCARI SZOWITZIANUS L.
Per. Liliaceae
Preslicica, baluska, luzana
ra,[lIQYVlii nyK
Vaciet X"III

Grapheyacinth X III
Gyongyike IX tv
VII
~ V
Kodeljica VII VI

Visegodisnja zcljasta ukrasna hiljka, viso- Cvjeta od ozujka do svibnja i pcelama

ka 10-30 ern. Stubljika uspravna, jednos-
tavna, glatka. Lislovi prizernni, linearni, uzli-
jebljeni, po rubu cijeli, postupno se prema
vrhu suzavaju, sloje uspravuo ili su IllCI10
savijeni. Cvjetovi Sll plavi iii ljubicusti,
krunice u obliku praporca, na vrhu stabljike
oblikuju grozdast cvat,
daje nektar. Pelud irn je zbog obi ika cvijeta
tesko pristupacan.
Uzgaja sc II vrtovima kao ukrasna 1"<1110-
cvjetajuca biljka atraktivnog izglcda,
Razmnozava se sjemenom iii diobom lu-
kovica.
68 Atlas medonosnog bilja 69

CERCIS SILIQUASTRUM L.
Por. Fabaceae
Judie, Judino drvo, smrdljika
1O,£1Ii1HO
,£1epeBO
Arbre de Judee lill"11

Judas tree J( III

Judasta 1>( IV
JY,£1Ii1HO
,£1PBO
Jadikovec 2L VIII.
~
VII VI
V

Cvjeta od ozujka do svibnja, prije listanja.

Listopadni grm iii manje drvo, do 8 m
visine, razgranate krosnje, Listovi naizmje-
nicni, okruglo bubrezasti, pri dnu duboko
srcoliki, cijelog ruba, goli, na peteljci. Cvje-
tovi ruzicastocrveni, sakupljeni u gronjaste
cvatove, najcesce izbijaju iz proslogodisnjih
grana.
Pcelama daje dosta nektara, a malo peluda.
Prirodna stanista su joj topliji, mediteran-
ski tereni, s vapnenackorn podlogom na koji-
rna formira poseban tip gustika. U unutra-
snjosti se uzgaja na razlicitim zemljistima
kao ukrasna biljka, uocljivog izleda zbog
mnostva ranih cvjetova.
Razmnozava se sjemenom.
 Atlas medonosnog bilja

MAHONIA
AQUIFOLIUM (Pursh) Nutt.
Por. 8erberidaceae
Mahonija, dristal
MarOHIt1l1 nanyoonacrua»
Mahonie
Oregon grape
Mah6nia
061i1YHa MaXOHli1a
Navadna mahonija
2L

je tijekom cijelog dana posjecuju, sakuplja-

Zimzeleni ukrasni grm visok do 2 m, pori-
jeklom iz Sjeveme Amerike. Listovi neparno
perasti, s 5-9 listica. Listici kozasti, izduzeno
jajasti, siljasti, sjedeci, po rubu trnovito
nazubljeni, lice im je golo, vrlo sjajno. U
zimskim mjesecima dobiju crvenkastu boju.
Cvjetovi svijetlozuti, cesto s nalicja latica
crveno osjencani, slozeni su u uspravne groz-
daste iIi metlicaste cvatove ugodnog mirisa.
Cvjeta od ozujka do Iipnja. Cvjetanje
jedne biljke traje dugo, oko mjesec dana.
Spada u vrlo dobre medonosne biljke. Peele
juci dosta peluda i nektara.
Sadi se u vrtovima i parkovima, a pogo-
dna je i za formiranje zivih ograda. Voli
poluzasjenjena i zasjenjena stanista pa je
mozemo saditi izmedu i ispod drveca, Dobra
podnosi niske temperature. Otporna je na
dim, prasinu i otrovne plinove pa je pogodna
za oplemenjivanje prostora uz gradske ulice i
trgove.
Razmnozava se sjemenom i vegetativno -
mladicama, reznicama i korijenovim izdanci-
rna.

, ,.,. i. '.:, I ., I "0. " , ~: ..... IT .. .. • .1

 Atlas medonosnog bilja Oiujak 73

CHAMAECYTISUS
HIRSUTUS (L.) Link
Par. Fabaceae
Dlakava zucica
3eHosaTb
Cytise J<®IXlIIII

•
Cytisus x 111

Borzas zan6t IX
',
,v
3aHOBeT
Zanovet
VII
VII I '

Cvjeta od ozujka do lipnja, daje nektar i

Lisropadni grmic, do 100 em visine, po le-
glih iii .uspravrrih tankih gtanCiea, \fgornJem
dijelu su, ruzgranate. Listovi trodijelni, s lise
nirn drllkoll1.Pojedlnl listiei obrnuto jajasri do
ellpti~rti. Cvjetovi jl\l'kOzll(e bo] e S natilii(!t'is-
tomnijansom u sredini, nekollko ih ohlikuje
boetle kitice U pazushna listova. Mlade gran-
cicc, lislovi i cvjetovi prekriveni su sitnim
mekirn dlacicama,
malo peluda. Peele na normalan nacin tesko
dolaze do nektara zbog uske i duboke
krunice. Zato rado koriste otvore s bocne
strane casice koje su progrizli drugi kukci, jer
iruje kroz njih nektar lakse dostupan.
Rn.spros'[':l1Jljcna. je od nizinskog do pla-
ninskog pojasa, po svijetlim sumama i sika-
rama.
Razmnozava se sjemenom i vegetativno.

':1'
....

_,....
~ ~ "i .. I . " • t ,".. _'.. ,~ .." --
-.."".. ~ It..

~
'j
 74
PHACELIA TANACETIFOLIA Benth.
Por. Hydrophy//aceae
Facelija
CbaLlenl<151
Phacelie
California blueball
Mezontofti
CbaLlenl<1a
Facelija
Jednogodisnja zeljasta biljka. s usprav-
n0111, vrlo ruzgranatom stabljikom, vi sine do
I m. Cijela bi ljka je gusto prekrivena
kratkim, tvrdim dlakama. Listovi pcrasto
usjeceni, Cvjclovi plavkasti iii modri, do 70
ih je sakupljeno u cvat u ohliku pub - spirale,
Na vrhu stabljikc i grana raste zajcdno po 3-
10 cvatova, Biljka je prep una cvjetova,
Cvjeta 45-50 dana posJije sjelve, tako da
se rnoze namjestiti pocetak cvjetanja. Cvje-
tanje traje 30-45 dana. Odlicna je medonosna
biljka. Pored nektara daje i mnogo cvjetnog
praha tamnoplave boje. Peele faceliju nepre-
kidno posjecuju, od ranog jutra do mraka,
cijelo vrijerne dok traje cvjetanje. Prinos s 1
ha, ako su uvjeti povoljni, krece se i do 1000
kg meda. Dnevni unos moze b iti oko 7 kg
. .- "I .. .~...
Atlas mcdonosnos; bilja 75
nektara po kosnici, a ukupan prinos pu kosni-
ci oko 30 kg meda. Med je svijetloznt iii bijel,
ugodnog mirisa i okusa. Po kvaliteti spada u
nujbolje medove,
Ova se korisna medonosna biljka najcesce
uzgaja kao pcclinja pasa. Uzgaju se i za dobi-
vanje sjemena koje se koristi u farmaceutskoj
industriji. Slob je nerado jede zbog rna-
ljavosri, pa kao krmna biljka nema poseban
znacaj, Najbolje je da se pokosi pri kraju
cvjetanja i da se silira u smjesi s drugim krm-
nim biljem. Na ovaj ce nacin facelija biti
najbolje iskoristena, i od strane pcelara i od svibnja. Sijanjem pojedinih pareela u vre- Nije mnogo izbirljiva prema zemljistu, ali
bi uno trebalo biti plodno, obradeno i vlazno.
strane stocara, menskim razmacirna moze sc produziti raz-
Razrnnozava se sjemenom. Za 1 ha po- doblje pase s ove biljke, Ako ne nastupi susa, Fncelija je sigurno jedna od biljaka cijim
ce se uzgajanjern u buducnosti unaprjcdivati
trebno je 8-10 kg sjemena, koje se sije na moze se sijati i u srpnju, kao postrni usjev.
dubini od 2 em. Sije se od veljace do kraja Tako se osigurava pasa i u rujnu. sve ugrozenija medonosna nora.
I .." 1, t: I :~ ~ ' ..... '" ~' .... f~
L
 76

MYOSOTIS PALUSTRIS Lam.

Por. Borraginaceae
Moevarna potocnica, nezaboravak
He3a6Y,l1Ka
Scorpion 2J. Xli I

Scorpion grass
Mocsari nefelejts
0x I)( IV
CnOMeHye onaruo
l.ubencica
8 WI ~I

Visegodisnja, rijetko jednogodisnja iii Cvjeta od ozujka do rujna, daje nektar i

dvogodisnja zeljasta biljka, visoka do 40 ern.
Stabljika se uzdize iii je uspravna, najcesce
razgranata, slabo dlakava, gusto lisnata. Lis-
tovi lineamo lancetasti, zaobljeni iii kratko
zasiljeni, prekriveni dlacicarna, ponekad
bodljikavi. Cvjetovi sitni, nebeskoplavi,
rjede svijetloruzicasti iii bijeli, nalaze se u
vrsnirn grozdastim cvatovima.
cvjetni prah.
Raste po vlaznim livadama i na obalama
rijeka i potoka. Uzgaja se i u vrtovima kao
ukrasna biljka. Moze se uzgajati u loncima za
cvijece pa tako sluzi za ukrasavanje balkona i
terasa. Zahtijeva redovito zalijevanje.
Razmnozava se sjemenom.

. .., ~.. .... j'" !: . j_'1 .. " ~ ; " '

--..
t'.. . J ~ •

~ ..
 78 Atlas lIIedollo.I·lIog bilia 79

VERONICA PERSICA Poir.

Par. Scrophulariaceae
Perzijska cestosh,vica, zicasta cestoslavlca
BepOHI-lKa nepCI-lACKa51
Veronique de Perse
o
•
Persian Speedwell
Perzsa veronika
KOKoWjl-l

Vrednica
CI-lH84
o

Jcdnogodisnju, rjede dvogodixnja zeljastn listovu,

biljku, visoka 10-40 em. Stubljiku rnzgranatu Cvjcla od ozujkn do rujna. Dobra je
od OSI1()ve, rjede ner~lzgranata, djelornicno mcdonosna biljka, Pravo jc uzivanjc proma-
polozcna po zcmlji, dok sc vrsnim dijelon: trati pcclc koje SC:, iako su mnogo vece od
uzdize. Listovi su sirokojajasti do okrugli, po cvijcta ovc hiljkc, uspijcvaju prcdnjim nllzi-
rubu grubo pilasro nazubljcni, pri osnovi carnu drzati za sicusni cvjetic dok siSLI nek-
plitko srcnliko usjcccni iii zaokruzcni, Donji tar.
listovi nasuprotni. s kralk im drxkom. srednji i Raste na sumskim proplancima, IlCI oruni-
gornji nuizmjenicni, skoro sjedeci. Cvjetovi cnma, II vrtovima. 11~1zapustenirn povrsi-
nchcskoplavi, sa zuckustin: grotlom, pojedi- nama.
nacni, na dugim drscimu, nalazc sc LI pazuhu Razrnnozava sc sjemenom.

I '
'''_ ., :
"..... I.' •• ,1 ' • .L"· . .... V ~~
_.. , •
 80 Oiujak 81

SENECIO VULGARIS L.
Por. Asteraceae
Obieni dragusac, obicni kostrfs, staraeac
KpecToBHVlK
Senecon commun
Groundsel
Kozonseqes agg6fU
o j(
XIIIII

III

e
IX, IV
06V1yeH Aparowe4 VIII'
~ .,. "
Navadni grint \Ill VI

Cvjeta od ozujka do studenog, pcelama daje

Jednogodisnja, rjede dvogodisnja zeljasta
biljka, visoka do 60 em, s uspravnom i raz-
granatom stabljikom. Listovi izduzeno elip-
ticni, duboko i nejednako reznjasti iii perasto
uSj¢cen.i, gall il.i imaju paueinasie dlake po
srednjem zivou, osnovom ,ob1.).l;l:va¢aj'usLa-
bljiku, Donji listovi s peteljkama, 11. gornji
sjedeci. Cvjetovi su zuti, sakupljeni u glavi-
caste cvatove.
nektar i cvjetni prah.
Kao korov rasiren je u vrtovima, na orani-
cama, u vinogradima, na djetelistima, zatim
pokraj putova i zeljeznickih pruga.
Razmnozava se sjemenom.
Dragusac se u nekim zemljama koristi
kao jestiva i ljekovita biljka, ali novija
Istrazlvunja pokazuju da je toksican i
kancerogen pa ga treba izbjegavati.

• " .._,
..._.,. . .' ,I f,
. ....
" .. IV'" . . .
 82 Atlas tncdonosnog bilja

PELARGONIUM ZONALE (L.) AiL

Por. Geraniaceae
Pelargonija, diran, zcravac
nenapIOHV1>l Xli I

Pelarqonier
x III
Horseshoe geranium
I>. rv
Muskatli
Capziena
Gorecnica
2L Vll
VII VI II

Vise:godi;;I1.i~1 /cljasl'l ukr.ixua biljka, pori- na odgo\'ar'ljuci nncin, cvjcta i tijckorn zimc.
jck lom i/ juznc Alrikc. Stabljikn jc vrsok.: i Peele jc; poSjCCUj11 u knsnu jcscn, kada ncma
do I Ill, nijc prcvisc razgr'lIlal'l. I.istovi SLi dnlgog I'ascvjelalog bilja. i s cvjctova sukup-
ugodnog rnirisu. naizmjcnicni, 11,1 dugim ljuju male kolicinc ncktura i pcluda.
drscima, bubrci'aslog oblika, obrasli sitnim U/gaj~1 se skoro iskljucivo u luncicimu i
Iinirn dlucicamu, manjc-visc i/r':/,ll1i 11() rubu, l.orisr: /a Ukl'ClS,IV,lIljC bulkona tcrusa, prcd-
Golovo uvijck irnaju smedu mrlju II srcdi- vorju i Z,I rubnjukc grcdica u vrtovimu.
snjcm dijclu koju imu ohlik S<IIllOg lixt«, Cvjc Vcorna jc osjeiljiva 11<1 niskc temperature p~l
lovi su ugodnog mirisa. sakupljeui u stitaxrc sc mora prijc pocctka jcscnj i h mrazova unosi-
cvatovc, crVCI1C, ruzicastc, crvcnoljubicastc ti u tuple prosiorijc i tu njcgovuti svc do pro-
iii nckc druge boje, Cvatovi su 11,1 dugirn ljccu,
drscima, na vrhu slabljike iii grana. Ruzmnozava se reznicama u proljece, U
Cvjctu neprek idno od ozujku do studenog. lravnju, i sjcmcnom.
Ak o sc CUV<l u toplim prostorijuma i njcguje

• .' ., ;':. I, ,I to , ,j~ I,. jJ ,. ..

84 Atlas medonosnog bilja 85

ROSMARINUS OFFICINALIS L.
Por. Lamiaceae
Ruzmarin, ruzmarin, zimorad
P03Maplo1H
Rosmarin )clll,

•
Rosemary
Rozmaring X III

PY3Maplo1H
Navadni rozrnarln 21. IK
VIII
~
VII VI
V
IV

Visegodisnji, odrvenjeli, vrlo razgranat, vrijeme intenzivnog cvjetanja ruzmarina goto-

zimzelen grm, visok do 3 m. Listovi
nasuprotni, linearni, zadebljall, sj"deci, povi-
jenih rubova, ar0.rnali~nj. 'vjelOvi svijetlo-
plavi iii bljeli, sakupljeni u grupicama po 5-
1011 pazusnim prsljcllovima g0rnjih listova.
Tijekem blllZih 7,ir1'lO'
cvj(.1'~cijelc godine,
intenzivnije od ozujkn do rravnja i cd listnpa-
da db siudenoga, ObUJll1 cvjelanje u prvorn
razdoblju tra]e 40' dana. Ruimnrill je dobra
medcnosna biljka. Dsje maio peluda, Prinos
meda s I ITa moz.e biti dp 200 kg. N.lcdje·~vi-
jcrao, blag. j ukusan, stoga je veoma cijenjen,
BI'Zo se kristalizim. ~ u "vrstom stanjuje pul-
PLU10 b.UeJ.
Pasu najcesce ometaju vjetrovi koji Sl1 za
vo redoviti, zato se on smatra dobrom, ali vrlo
n,~sigtl:mompa~()m. Medi pri nizim tempera-
turama nege druge biljke, pa cal< i onds kada
.ie MeIDl temperatura ispod 0 IlC, a dnevna 14
)C. Buduci cia je 10 1l'ljni7..fl temperatura pri
koj ,lj ~I';elc lete, dovo ljno.je cia samo malo
zahladi pa da 'se cne ukoce I.uginu. Ftuzniari-
nova pasa tako moze zimi biti i stetna za
pcele, Iako se leglo, zbog poticajne ruzmari-
nove pase, cijele zime nije prekidalo, zajed-
nice ipak mogu slabije docekati proljece od
onih koje su zimovale pod snijegom. ostalim grmovitim biljkama. Uzgaja se i kao U ishrani se koristi kao zacin.
Ruzmarin je biljka mediteranskog podruc- ukrasna biljka po vrtovima i 11 kontinentalnim Ljekovita je biljka. Koristi se protiv nadi-
ja. Raste uglavnom na otocima u slobodnoj podrucjima, manja, kod epilepsije, hemoroida itd.
prirodi. Ponekadje sam, a eesce u zajednici s Razmnozava se sjemenom iii reznicama,
 .86

TARAXACUM OFFICINALE Web.

Par. Asteraceae
Ohicni maslacak, radic, mlijecnjak
0AYBa4HIiIK neKapcTBeHHbljii
Pissenlit )(IIII

Dandelion x II
Gyermeklancfu IX IV
inYBap4e VIII
~ V
VII :VI
Navadni regrat

Visegodisnja zeljasta biljka, visoka do 50 dobre medonosne biljke. Dnevni L1110Smoze

ern, Iz vertikalnog, dugovjecnog i vrlo razvi-
jenog korijena izbija rozeta od lisca polegla
po zemlji, Nerna stabljike. Listovi lancetasti
iii linearui, najcesce duboko pilusto usjeceni s
trokutastirn vrscima, Cvjetui drzak je gol,
supalj, nerazgranat, valjkast, dug do 50 em, a
ua vrhu nosi zlatnozut glavicast cvat sastav-
ljen od lOO-200 jezicastih cvjetova. Svi
dijelovi biljke imaju ITIIlOgO bijelog mlijec-
nog soka, koji obilato curi kad se biljka ozli-
jedi.
Cvjeta gotovo tijekom eijele godine,
intenzivnije od ozujka do listopada, a za pee-
le je najkorisnija u travnju i svibnju. Daje do-
sta zutog evjetnog praha, a po lijepom i
top 10m vremenu obilno medi, tako cia spada II
biti do 3 kg nektara, a s 1 ha ukupan prinos i
preko 100 kg meda, Po sadrzaju bjelancevina,
masti i secera, pelud maslacka je po kvaliteti
gotovo nenadruasan. Zbog obilja peluda pccle
se na cvijetu zaprase po cijelom tijelu, Tije-
kom ove pase, pri povoljnim vremenskim
uvjetima, pcele mnostvorn unesenog peluda
napune previse celija u plodisnorn prostoru
kosnice, cime matici znatno smanjuju prostor
za polaganje jaja. Zato je preporucljivo da se
u ovom razdoblju koriste skupljaci cvjetnog
padobrancice na kojima se nalaze veorna lake korijen moze zamijeniti krumpir, .'
praha. Medje zute boje i brzo se kristalizira, Ljekovita je biljka. Pomaze fwd oboljenja
Raste svuda, a najvise po vlaznim sjemenke. Na taj nacin se maslacak raz-
mnozava. jetre, zucnog kamenca i teieg mokrenja.
livadama,
Kad otpadnu evjetni listici, stvaraju se Mladi Iistovi Sli jestivi, vrlo bogati vita-
lopte od bijelih vlakanaea koje vjetar nosi kao minom C. Upotrebljavaju se za salatu. Kuhan

, ' ., c '.', I. I " , ~: . '" At ']e.' . .. '

88 Atlas medonosnog bilja Travanj 89

BRASSICA NAPUS Var.

OLEIFERA D. C.
Por. Brassicaceae
Uljana repica, repica
Pane 03L-1Mb1Ci
IX~III
Colsat
o
Rapeseed
Kaposztarepce
PenL-14a
Navadna oqrsclca
n
o
IX

®
x..
)ill
VI.I
III
II'

Jednogodisnja iii dvogodisnja zeljasta
biljka, koja moze izrasti i preko 2 m. Stablji-
ka lisnata, razgranata, pri osnovi malo odr-
venjela. Listovi sjedeci, donji grubo do peras-
to nazubljenog, a gomji ravnog ruba, izdu-
zeno trokutasti, pri osnovi srcoliki, vrhovi
tupo zasiljeni, Cvjetovi zuti, sitni, u grazdas-
tom cvatu. Po vremenu sjetve uljana repica
moze biti ozima iii jara.
Ozima cvjeta u travnju, a jan'! u srpnju,
Cvjetanje traje oko mjesec dana. Za pceJ<lr-
stvo je od velikog znacaja ozima uljana repi-
ca, koja je dobra medonosa i peludarica. Due-
vni unosi mogu biti do 5 kg, a ukupan unos
do 60 kg meda. S povrsine od 1 ha pcele
mogu sakupiti ukupno oko 200 kg meda. Na
ovoj pasi pcelinje zajednice se posebno dobra
razvljaju i besprijekerno izgraouju sace, pa tu
okolnost treba koristiti radi zamjene starog
saea u plodistu, odnosao za dobivanjeveliklh
ko,Licin~ voska. Naovoj pa~,i m0~e so pornocu
skupljada sakupiti dosta cvjetnog pruha. Ako
oprez peelara izostane, u smislu pravodobnog
pr(isidv~Ulja JJlodiSuo.g i medisnog prostora,
tijekom cvjetanja uljane repice moze doci do
masovnog nagona za prirodnim rojenjem, sto
1I suvremenom pcelarstvu svaknko nije
pozeljno, Jara uljana repica daje znatno
manjc nektara i peluda. Med je svijeUO~ll! i
V(Cl)'IJje treba obaviti sto prije, odmnh nukon Koristi se i za stocnu hranu, ali je tada cele na kojima se uljana repica uzgaja za
dozrijevanja u sacu, jer se veoma brzo krista- beskorisna za pcele, jer se kosi na pocetku sjeme. Sjeme se koristi za dobivanje ulja.
lizira. cvjetanja. Za pcelarstvo su korisne one par- Razmnozava se sjemenom.

" ., .." • _ I ., , ~~• ....1' .... . •.

 90 Atlas medonosnog bilja Travanj 91

BRASSICA NAPUS Var.

NAPUS (L.) Metcger X
BRASSICA PEKINENSIS (LOUR)
Por. Brassicaceae
Vrzina repica, repica
XII I
Colsat
X III

PenLil4a
Navadna ogrscica
o IX
V
\(11 VI
I~

Jednogodisnja zeljasta krmna biljka.
Stabljika gola, uspravna, jaka, socna, slabo
razgranata. Moze izrasti do 2 m. Gornji lis-
tovi goli, strelasti, sjedeci, obuhvacaju sta-
bljiku. Donji listovi obrnuto jajasti, grubo
reznjasti, suzavaju se u drsku, Cvjetovi zla-
tnozuti, s cetiri krunicna listica, grade rastre-
site gronjaste evatove na vrhu stabla i u
pazusirna listova.
Cvjeta u travnju 1I trajanju 20-25 dana.
Spada u dobre medonosne biljke, Pee-
lama daje, osim nektara, i velike kolicine
peluda. Dnevni unos moze biti oko 2 kg nek-
tara po kosnici, a ukupan prinos meda preko
100 kg po I ha.
Uzgaja se kao vrlo kvalitetna stocna hra-
na, puno bolja od uljane repiee (Brassica na-
pus var. oleifera D.C). Kada se krave hrane
repicom, proizvodnja mlijeka moze se
povecati i za 30%. Repiea moze dati 2 otko-
sa zelene krme - ukupno 70-80 tona svjeze
mase po I ha. Prvi put se kosi na 5-6 em iznad
zernlje, da bi se biljka iz prizemnog dijela
obnovila. Za stocnu ishranu stize rano u pro-
ljece, kad druge krnme biljke jos nisu stasale.
Pogodna je i za pripremanje silaze u smjesi s
drugim biljkama. Poslije prvog otkosa par-
eela se moze preorati i koristiti za uzgajanje
drugog usjeva.
Razrnnozava se sjemenom. Za I ha po-
trebno je 15-20 kg sjemena. Sije se kao ozimi
usjev u prvoj polovini rujna.
Pcelari i stocari bi trebali potieati uzgaja-
nje ove visestruko korisne biljke.

. .' ., _''', I _. •• . :: . I""" '. ....

 Travanj 93
92 Atlas medonosnog bilja

PRUNUS CERASUS L.
Por. Rosaceae
Visnja
BIiIWHSl
J(II'III
Griottier
Cherry-tree X' III
Meggyfa .IX' IV
BlilwHa
Marelica 21 VIII
~ YII .
.·V

Listopadno drvo, s tankim granama i gus- visnje sadrzi 16-39% secera,

tom krosnjorn, porijeklom iz Male Azije.
Moze narasti do 6 m visine. List jajolik, zasi-
ljen, po rubu fino nazubljen. Cvjetovi bijeli,
na dugim peteljkama, sakupljeni u gronjaste
cvatove.
Cvjeta u travnju. Vrlo dobra medonosna
biljka koja pcelama daje nektar i cvjetni prah.
Peele je cesto posjecuju, posebno ujutro. S 1
ha mogu sakupiti oko 300 kg meda. Nektar
Razrnnozava se sjemenom, -izdancima i
cijepljenjem.
Uzgajana je vocna vrsta. Plod je crvena iii
tamnocrvena kostunjaca, ugodnog, kiselkas-
tog okusa, od kojeg se pravi ukusan vocni sok
za svakodnevnu upotrebu.
Ljekovitaje biljka. U peteljkama ima sas-
tojaka koji pomazu kod izbacivanja kamenca
iz bubrega i mjehura i zaustavljanja proljeva.

, " ., .' ', '.' .. . :. ' ...... .,. ~

 -~-
94

MALUS DOMESTiCt\ Barkh.

Por. Rosaceae
.~a bu Ita
~6nOH51
XII I.
Pommier
Apple-tree X III
Almata IX PI
r~oMaLuHa[aooruca
,1211)1(;11'121 2L I
V~ \11

Ij~[')Pfltlll() .lrvo visol.o do III Ill, S:I si- buk.: 'i,C\l()si -'1 ...·,:2')':,. l:1 vrijcn«: ow 11:I';C
1"<)1.0111kl'I~II_iOIII. iVll:!dc gl"IIIC Sli ohraslc mogll st' 11:1 l.osllil':IIII:1 :illlil'il';lli sl.lIl')I_j::CI
dl:ICIC:llll~, nli k.isnijc posiaju l,~oil:_ 1.,lsl()VI ,II cvjclilug prnhu. ,jCI" g:1 pcc!c 11I:l$llIJIW 1I11l)SC
1"1:1,;10.,'. ohliku, 11:1 vrhu /:lsiIICIII, ol,r:I~li [1:1 .s\" 111(ljC dllgllciili d:1 njimc hlokirsju
'1Ill:l.illl·· cil:I(;Il':1111:1, po 1'11[111
~illl;' 11:1%.lIhI_iCIlL I' I I1d i S II i I"" ,,1(11' i m.iuc I 1.1l:l1111) smunj«
11:1JlI:lII_iilll iisnim pClcl.ibm:r (_'ljcloVI 11111"1" I':]sp(lio/i"i bro.l cc lij.: 1.:1 p()I:.I:~:'lllc ,i:lj:l.
xui. hijcl i III 1,liJ,;dl>r'lI7..i(c:lSII. s vClII,I,;k,; xtr.u«: .I:lhLlClli mc.l jc [:1I11IlU7111, 1'01lICilo g(lIclk i [11'
nI7.1(-:I~li, 11:1d,lgilll cvjctnun dl-sz:illl:l, S:II"I' OI~I,I~;LI [HHISjCC:l 11:1 koslll:l; V(lI"HI"I, l)osliy;
pl,lClli II gl")\I_i:lsIT CI':lIOVl;, II sc
I,uj:llll,i 11.1 vrc.mjn SC' hrzo kristulixir.: LI SlIIl(; kl-isl:llc,
7.:lIt:llll') S lisiovim:r. r~a/llIII,,:i"l'tl ,C ',.ll:IIICIIOIII i ';0';lll\cnjclll,
, C"ICI:I u 11':11'11.111,
1-l:l%.lik:i II CVjCI:IIl_i1l 1':1' Jabuku je, 1,(1/.11:11:1VI)(:'k:i, l'lISlll'usll':lII_jl:lI:l
nih I k:ISIIIII SI)I'li ()1110gUC:lI':I 1):ISli II IT',I,I:III.jll I'U cijclom .c;Vi,lcilr
OIl ol.o 20 .l.in.r. SI1:1(ICI II led dobrih 11IC- Plod jabukc jc 111·i.iC ,,,lcg:! vr!o dohr.r i
clOIlOS:!, dujc dostu IlC[;,I:II':1 i [vjclno!: 1,1':1[1:1. ukusu.: 7."1':11':1111':111:1 II svjd.elll uhliku, uli xc
U kl·:I.i~vill;:I koji SII hug:lli 7.:I~,;dilll:l}il)lIk:i, IIHlLC prcrudivati LI sokovc, dzcmovc iii kOIII-
dobrc /:ljedllicc IIHIgli dClli i vis:lk IllcLi:l /CI pole .
vrcunjc. S I h:1 pcc!c 1ll0g11 sukupiti oku 1III ./O/1I1I><I.it? ljckoviu! biljl:« .ICI' 1",holj,f<lI'<I
kg mcdu. i(oIlCt:IlII':ICi.i:1 SCl'CI',1 1I ncklaruju- 1'1'0/1111'11 i IJuli,'", r.ul ictr« i hllllf'i'<ga,

• .' ., .'.'. I. I ,. , :: .'''.l''l '.. .

 96 Atlas medonosnog bilja Travanj 97

PIRUS DOMESTICA L.
Por. Rosaceae
Kruska, pitoma kruska
rpywa
l()1111"
Poire
Pear ~ III
Hazl korte
,[IoMawHa kpyuia
Hruska 2l ~11l
~
VII
~'V
Vl

Listopadno drvo s velikom i gustom okru-
glastom krosnjorn. Listovi okruglasto jajasti,
na dugim peteljkama, zasiljeni i sitno
nazubljeni. Cvjetovi bijeli, neugodnog miri-
sa, po nekoliko ih je u gronjastim cvatovima,
pojavljuju se istodobno s listovima.
Cvjeta u travnju. Od svih vocaka kruska
daje najmanje nektara pa pcele s nje sakuplja-
ju uglavnom cvjetni prah. S I ha zasada pcele
mogu sakupiti oko 20 kg meda.
Razmnozava se sjemenom i cijepljenjem.
Kruska je uzgajana vocna vrsta. Postoji
puno sorti krusaka. Sve one daju ukusne
plodove koji se mogu koristiti svjezi, za Ijud-
sku ishranu, ali se mogu i preradivati u kom-
pote, dzemove i sokove.

. • _. .' ', I" I t, • :: . ;'II I' ._. '."

r
98 Atlas medonosnog bilja 99

PRUNUS AVIUM L.
Por. Rosaceae
Tresnja, ptlcarica
LJepewHfl
Cerisier ~~IIIII
Sweet Cherry
X III
Cseresznyefa
L(pewa
Cesnja
2J. lX
VII
~ VI I
IV

Listopadno drvo koje moze narasti do 18
m, s velikom razgranatom krosnjom. List je
eliptican, na vrhu zasiljen, po rubu nazubljen,
na kratkom drsku, Cvjetovi su bijeli, na
dugim peteljkama, sakupljeni po desetak u
gronjaste evatove.
Obilno evjeta u travnju iii svibnju, sto
ovisi 0 sorti. Cvjetanje jednog drveta traje 10-
12 dana. Daje dosta nektara i peluda te ih
pcele masovno posjecuju tijekom eijelog
dana. N ektar sadrzi 17-41 % secera, Dnevni
unosi nektara su do 2 kg po kosnici, a s 1 ha
zasada moze se dobiti oko 160 kg svijetlo-
zutog meda posebno ugodnog okusa. Med se
poslije vreanja brzo kristalizira.
Tresnja je opcenito poznata vocka, ra-
sprostranjena u eijelom svijetu.
Razmnozava se sjemenom i eijepljenjem .
Plodovi tresnje su kostunjace i mogu biti
ervene, zute, bijele iii erne boje, ovisno 0
sorti, Svjeze su jako ukusne, a mogu se pre-
radivati u kompote i dzemove,
Pokoje stablo ove veoma korisne biljke
bilo bi dobro uzgajati u dvoristu,

• 'till 1 • • + I..' .-, • ;~ • ..l! .• ~ 1"-

100 Atlas medonosnog bilja 101

CERASUS AVIUM (L.) Moench

Par. Rosaceae
Divlja tresnja
4epewHfl necaan
Cerisier des bois
Wild Cherry
Madarcseresznve
,D,I1Baupeuia
Cesnja

kristalizira. N!\- podhrcjinia ria: kojima divlje

Listopadnc drvo, vlseko do 20 m cije sta-
blo maze imati prornjer i pre:\ca ,Sp 'em. Kro-
snja je '~iroka stozasta, s dosta dugih grana.
Lislovi eli'ptioni ili obrnure jajasti, 'po rubu
pilasti,Jul kratkijl1 peteljkarna, 'vJete'vi bijeli,
na dugim pcteljkamajsakupljeui po 2-6 u sti-
taste- cvateve,
. Cvjeta od lravnja do svibnja i 'spada 11
dobre medonosne-peludonosne bjljke. Med
je tamnozude boje lposi tie vrcanja so brzo
tresnje ima u izobilju, za vrijeme l.ljihovog
evjetanja, p1:.6Je 6e sakupiti znatne kolil:ine
meda i peluda. '
Raste po sumama, rubovima suma, meda-
rna, od nizinskih podrucja do 1700 mnv.
Razmnozava se sjemenom.
Plodovi su okrugle jestive kostunjace,
crvene iIi erne boje, ugodnog okusa. Njih
rado jedu i ptiee pa tako doprinose sirenju
divlje tresnje,

~'. ,.'''. ,.'.. ~- ':11-. .-~

 103
102 Atlas medonosnog bilja Travanj

MALUS SYLVESTRIS L. Mill.

Por. Rosaceae
Sumska jabuka, divlja jabuka
5la6noHR necaas
Pommier sauvage
Common Apple Tree
Vadalma
AL4Boja6onKo
Divja jablana

jabuka masovnije zastupljena, moze se dobiti

Listopadno drvo visine do 10m, siroke,
nepravilne i dosta guste krosnje, iii grm
visine do 4 m. Grancice dlakave. Grane na
mladom drvecu, i kad raste u obliku grma,
vise-manje su prekrivene tmjem koje dobro
stiti lisce od zivotinja koje pasu. Listovi elip-
ticni do sreoliki, zasiljeni, nazubljeni. Mladi
listovi su vunasto-dlakavi. Po obliku listovi
mogu biti dosta razliciti, Cvjetovi ruzicasti iIi
bijeli, pojedinacni iii po 2-3 zajedno
Cvjeta od travnja do svibnja i daje dosta
nektara i evjetnog praha. Ondje gdje je divlja
do 20 kg meda po kosnici, Medje aromatican
i ugodnog okusa.
Raste u sumama i sikarama, po medama,
od nizeg do brdskog podrucja,
Razmnozava se sjemenom i izdaneima.
U vocarstvu se divlja jabuka koristi kao
podloga za eijepljenje plemenitih sorti jabu-
ka.
Od plodova divlje jabuke pripravlja se
popularni jabucni oeat koji se mijesa s
medom i vodom. Taj napitak je posebno
koristan jer okrijepljuje ljudski organizam.

, ~. ~ I. \ f· I :.'''' ~- ~ * ._ .....
104 Atlas medonosnog bilja Travanj 105

PIRUS PIRASTER Borkh.

Por. Rosaceae
Divlja kruska
rpywa necaas
Poirier sauvage
Wild Pear Tree
Vadkorte
,[\t.-1BaKpywa
Divja hrusa

Listopadno drvo, visoko do 20 m, sa listanjem. Cvjetanje jednog stabla traje 10-14

sirokom gustom krosnjom i kratkim, dosta
pravilnim, masivnim stablom. Listovi jajasto
okruglasti, zasiljeni, na lieu tamnozeleni i
sjajni, na nalicju svjetliji, po rubu pilasto na-
borani i sitno pilasti. Cvjetovi bijeli s crvenim
prasnim kesicama, pojedinacni iii u gronja-
stirn cvatovima.
Cvjeta od travnja do svibnja, istodobno s
dana. Daje obilno nektar i cvjetni prah. Med
je aromatican i ugodnog okusa.
Zastupljena je u brojnim sumskim zaje-
dnicama. Pojedinacna stabla se mogu naci na
juznim padinama planina i do 1500 mnv.
Razmnozava se sjemenom.
Divlja kruska se koristi u vocarstvu kao
podloga za cijepljenje plemenitih sorti krusaka.

... ~ . (." ..~ , .,. A." ::M-. ,---,...~

 Atlas medonosnog bilja Travanj 107

JUGLANS REGIA L.
Por. Jug/andaceae
Drab, pitomi orah
fpellKV1H opex
Noyer XIIIII
Walnut
Kozonseqes di6
x III
N
2L
1)1
Opes
VIII . V
Oreh ~
VII VI

Listcpadno drvo, vjsoJ'b do 30 111, prOI11·
[era stable do 2 m . .Kro§lJja rijctka, velika, s
'(\nstil jakirn glavnim granama. Listov] nil
dugim I jaklin peteljkarna, nl1izmjcniclli,
neparno perasti, (~bi,cllOs 5-( listiea Lis~i(;i
el,ipliciU s:iajnozeleni, cijclqg ruba, zasiljcni.
Muski cvjetovi zu4kaSLQZel.elli, sakupljeni 1I
debele i (luge viseee rese, )1ojnvljllju so na
proslogodi~njlnl grnllama. Zenski cvjetovi
ohlikom ],odsjec:qju na pehare, nnlaze se na
QvogodlsnjiJJl zelenim granama i Ilillikuju
PllpoIJci'mfl.
o.rall {;vje(a \1 Ir'Ilvnju i svianju. PCela.tl'1<l
daje obilno cvjetui prah, a ako su .lIvj.e(i
povoljui, dal' ee i malo rrckiara.
Susrecerno ga u prirodnim ~UllJal1i!:l, uglav-
nom II l1izim r toplijiru krajevima. Mncgo
ville je rasPi·os.ltlll1.fen kilo uzgajana kulturna
biljka. Zahtijeva duboka, nesto vlaznija, vap-
nenacka zemljista, Osjetljiv je na mraz pa od
njega cesf:o strada ..
Razrunozava so sjemenom. .
Orah je visestrako korisns biljka i dobro jil
je uzgajati svuda gdje z~ to Ilostojc uvjeti.
Plodovi orahs su jestivi vrlo hranjiv] i, ukus-
ni. Koriste se i za pripremanje raznih poslas-
rica, kao i Z.O (iohi'>'llOje LIlja. Listovj, kora i
zeleni omotaci ploda korisle sa za tamno
bojenje vune, pamuka i drveta .. Drvo craha :ie.
skupocjeno. Tvrdo je, irna fina v'lakn'!1i l.¥LKo
se glaca, paje trazen i cijenjen u rezhariji i. fi-
nom stolarstvu.
Ljekovita js j)iu?w. Koristi Sf! protiv gf isla. mina Cpa se beru prije nego sto Sll se jezgra tam ina C i drugih ljekovitih sastojaka. Ovo
gthta, k(Jli1J'(1 ze/uct1 i crijeva, z'atim pralill i kostica oblikovali, zatim se stavljaju u med. "slatko" se daje bolesnicima, slabunjavoj
(Ijw/e OCill'.; kront ~lIih ekcema, zug(Jtlenfh Na taj nacin cemo dobiti .islatko" ad oraha, blijedoj djeci i slabokrvnim osobama.
rana. M/adi zeleni orosi imaju mnogo vita- koje predstavlja najbolju narodnu riznicu vi-

. .. '.'''.:. ' .. ... .. ~ ..

 108 Atlas medonosnog bilja Travanj 109

PRUNUS DOMESTICA L.
Por. Rosaceae
Domaca sljiva
CIl"1Ba ,qoMawHafl
Prunier
XIII'1l
Plum
Kozonseqes szilva II III

rv
Mo,qpa CIl"1Ba
Sliva 21 IX
VIII.
~
VI~ VI
'
V,

biti 2-3 kg po kosnici, a prinos s 1 ha moze

Llstopadno drvo, visoko 6-12 rn, s raz-
granatom krosnjom, List je eliptica», po rubu
sitno pilast, malo SlJJeZLLl'an. Cvjetovi su bijeli
ill s blagom zelenkasrem nijansom, pejedi-
nooni ili sakupljeui pe l1c)wli.l,{Q, na gelim ill
slabo maljavirn drseima.
'vjeta II razdobl] II travaaj-svibanj i to vrlo
obilao, Cvjetanje jednog stable, ttaje 4-5
tlana, a n~jace ovjetanje svih sljiva 11 jednom
vocnjaku oko ~t;:d!1i1dans. Kad se rascvjetali
slj.ivici zabijele, predjeli dobivaju izgled kao
u bajkama, Peele mssovno dolijeeu na cvje-
tove, sakupljajudi 11ektar i pelud, Svojim tela-
tivno ranim i obilnim ovjet.anJcm, ~lJiva vrlo
blagotvornc l1(jece nil proljetn] razvoj zajed-
.nica, Dnevni.unos.nektara na 0VOJ pasi moze
bitido 80 kg meda,
Sljiyi odgovara umjerena klima talco da
joj se ~~ani:sieprostice na svim ktaj_ev1t:nla. oct
najhladnijih planinskih do vrlo toplih medi-
teranskih podrucja. Voti .valovite, pomelo
ptwiilim.e terene Ill! kbjirllii. je prisutuo celiee
strujan]e zraka. U dolinarna J na vla-zllirn
zefuJj.l~tima. 'cesto podlegce bolestlrua, 'Uzga-
ja se zbog plodova koji se jedu svje$li ill
osusen], a od njih se maze .napraviti i ukusan
pekmez' i. dZ'etn. Ova vocna vrsta je ipn'k
najpoznatija po tome sta so od njenih plodo-
va pece ~uveno alkoholno pice - sljivovicil.
Dlekolll"la jlt bilJlm. Kompo: tid J/jilltl
pomaie osobema kaje pate ad tvrde stolice ;
hemoroida .

II
, ..
, "."'.:. .}" -. ~
110 Atlas rnedonosnog bilja Travanj 111

CYDONIA OBLONGA Mill,

Per, Rosaceae
Dunja
AiilBa npononroaaraa
Cognassier XIII
Quince II

®
Birs x' - III

,[Iyt-ba
Kutna 21 11(

VI'"
VII
-

- I
111

Dunju dobro- uspijcva lUI podruejirna g~je

Listopadno drvo iii gnu; por\jekl,,'nn .lz
jugolsrocne Azije, Stable visoko do 'J m s
krivirn i jake rnz_gni.Il~,lil'!l gl·,WIU11<l. Mlade
gl'OOG i liscesu prekrlveni dlakama. Listovi S1.i
8'il"oko elipt:lcni i po ruhu cijeli. Pri osnovi
lisnog drlika, nalaze se nUl.lJf¥ltl zalisci kojj jos
za vrij,~l1le,C:,v)et~nja uvenu. Cvj~t?,~i~1,1bl!~e:
dOI'uzlcast'l III bijell, veoma veliki I upadljivi
[er se IJ~II_a7.cusamljeni nil vrhovima boenih
izdan aka,
Cvjcta II travnju i svibnju, Peele moo 'jJos-
jectiJu cvjetove (Jul,lje s kojih sakupljaj u nek-
tar i pelud, Duevni ..unos nektara je oko 0,5 kg
po kosnici, !lllklt:l_:lflllprinos s 1 ha je oko 20
kg meda,
je zrak vlazan, a klima topla,
RllZlIlnohwa' se sierneuom i izdanclma, ,I
oplemenj uje ci.te,plj cnjem.
Plod dUl1jk imB snazan, ugcdan rniris i
slndak, pomalo por okus. Plodovi se jedu
svjC'Li. a mogu so preradivari i II !'laJiclie
pekrneze, slatka, kornpote, rnarruelade i
zelce, Sok od dunju i skuhfll)j 'plodovi imaju
vrlo ugodan miris i okus,
f;Ji:kOyilaje- hiljkr.l. Bc)1r,or{ (lililia '.I'/uzi soa
ugodan I !I skovi: napitak koii osyjeifT1/(1 ijaNI
sluzntuu. lis/a, ZlIhll-'tI j crijeva. Daje se protiv
dllg(Jll'CJjl~ih pn1i!ev(I ~od dJf!~'(i, ::tIe-INfinite!
dunje se :mrafl'aju, W£'i;ovitim ~'I-etil'IIIOJII jJr11/iV
upal» slusutc« grlu ,.:1:.(1[/./ '0.

, _, .,"',' '.i,' .. , ~
 Atlas medonosnog bilja Travanj 113

ACER PSEUDO - PLATANUS L.

Par. Aceraceae
Gorski javor, bijeli javor
KneH !'lBOP
Crable sycomore
Sycomore
Hegyi juhar
ropcKl!1jaBop
Beli javor

Llstepadno drvo, visoko do 40' ill, vrlo
razvjjene imi§llle. Prornjer stabla meze bili
do 1 m. Listovi relativno veliki, S 5 teZiljcvll,
na dugim dfscill1ll. Reiujevi zasiljeni i krup-
ue nazubljeni. Cvjetovi zuck~stozelelli,
abliJ.:.:lijli' visec'e- grozdaste cvatove, velicine
pribHm.o kao i li,$~.
Cvjeta od travnja do svibnja, Cvje!:ovi
ugodno mirisu, U vi~im predjelima cvjela
svake 2 ill J gedine. Pcelama daje nektar i
evjetnl prah, Dobra je.rnedonesnabiljka pa je
peele nlMOVno posjeeuju tijekom cijelog
dana. Na pcdrudjima na kojima una dosta ja-
vora, u kosnicama ce se primijetiti dobar unos
nektara,
Slaliiste javora najcesl.:e je na ]Jodrucj\l
bukve, pa i LI n~e~ovWn~ listopadno-
crnogoricnim sumama .. Gorski javor je testa
biljka koju susrecemo u parkovima, Drvo
javora je plemenito i keristi se za izradll
glazbenih instrumenata. U 'lwddilit'llpjeSffiB,-
rna cestos(l epjevane "gusle javorove".
Razmncfava se sjemenom koje vjefar lake
raznosi, Vanjski rubovi krilaca koja nose sje-
menke zatveraju ostar 'kut a lllluiTtdtlj.i su
manje - vise paralelni.
 At/as medonosnog bilja 115

ACER PLATANOIDES L.
Por. Aceraceae
Javor mlijec, mlijee, ostrolisni javor
KneH nnaTaHOBt-IAHblM
Erable plane
Milt maple
Korai [uhar
MneLfeH [asop
Ostrolisi javor

Pcelama daje dosta nektara i cvjetuog

Listnpadne drvo, vlsoko do 30 In, S
uspravnim, viikim slablern i dosta gustom
okl'uglalil'o-juj',\:s'Lc1m kresnjom, Listovi
dugim, tankitn. Ilnjcc"ce crvenim peleljkama,
razd ijuljen i M. 5-7 tt:zlljevll ~Ii(~i SU, ostro i
krupnonazubljer«. K:raJevl rcl..n~eva I zuhaca
znvrsavaju koncastim vrhom, Iz 'prekinulih
peteljk i i lisne nervature kilpljc bijcll mlijecni
sok, pa O~L1d.a(~voj vl's.lijIIVOI'3 irne, Cvjetovi
~1I.zutozelelli. j,T\IIj,\jU sc 1I uspravnim 1:,'1'0-
njastim cvatovima, ugodno mirisu,
Cvjeta od travnja do svibnja, prije listanja.
praha, Od svih vrsta javora ovaj je najme-
donosniji. Prinos mu je oko 200 kg meda s I
·IlfJ lUI Eislog zasadn.
'OpLiilltllnn staniiH;: 1110 je u nizCI11
pod 1'1Icj ll. lako se prost ire .i do pe] ~,.Sll
'<;ri1og0I'icnlh iiullm. Javlja sc pojedinacno iii
pll iieko Ii.l~o stabala zaj edno u sUnlskim
.zajcdnicama. Ce~lo sc lIzgaj,l i II parkl)viml).
Rnzr:nJlo'2uva se lako, sjemcnom i .vegeto-
tivno. Po dvije sjemenke su na krilcima pod
kutom od 1800, koje se, kad sazriju, razdva-
jaju pa ill vjetar lako raznosi.

_ I • t., , ...." _. ~
 116 Atlas medonosnog bilja Travanj 117

ACER CAMPESTRE L.
Por. Aceraceae
Klen, makljen, poljski javor
KneH nonesoa
Acerallle
Common maple
Mezei juhar
.x~~1J I
IX
11111

IV
tj_
KneH
Maklen
21. ~1Ii VII VI .,/

i~IOP~l lao drvo, vL~Qk0do 30 tn,.s okru- listnnjcm i predstavlja dobru neklarsko-
gl astorn ili iiduzenolJl .k.rosnj 0 !l;t , R] ede SC peludnu pastl. Peele Il,n racJo.'pQsje6qju. S 1 1111
j:NJjt1 U" obllku ,vcteg' gnna. Mlade grancice daje eke 100 kg rneda, ,
maljaste, cesta po cJuzi.ni s plutastim rebrirna. Najces6c taste u niskirn listopadntrn i
Listovi su T,Ul dugim peleljkama, 5 iri dubaka mjeS0vihm hrastovhn iiumrurra. a posebno jc
i'eioja i In boona k mea refnjica. sa sreolikom test U slImnma na plavnirn Ierenima, Rasia l
OSnoVI)n;I, mekanl ili kozasti. Cvjetovi S'U usamljeno, pokraj. P~lto.va. ~o medama 1'18
zelenkastozuckasti, u gronjastom cvatu, u rubevlma parcela I liU'ei1Jm rnjesnma.
pocetku uspravni, a kasnije viseci. R:aZlUfl(iZayl.I se sjemenom I vegetativno.
Cvjeta od travnja do svibnja, istodobno s jemenke nose potpuno ispruzcna kriloa

. - , _ ...... II _
.. _ !::;<""
118 Atlas medonosnog bilja Travanj 119

PLATANUS ORIENTALIS L.
Por. Platanaceae
Platana
LJ\I1Hap
Platane commun ,XII:III
Oriental plane
~ ill
Keleti boqlarta llt ,- IV
nnaTaH
21 ~ vII
VI,II Vi V

Sl.Icrveni, na visecim izbojeima. Plod je 1.1

Listopndno drvo, visoko i preko 40' 1;1;. S
promjercrn slabla j', du, 4 m, velike, dosta
rijcUcc krosnje, Mote dn;il.,ivjeli stlll'ost od
nekoliko stotiua godinrr. Kom bjelicilS[llSivo.
jJl't1slqgodisnjn, pok(Jzi'ca neprekiduo se ljusti
u vecim iii manjim pioi!UJml. Listov] n:aizJnje-
nicI1i', tanh'! kofasti, J]~ peteljci. Pod~e;ljcni ~u
Ilajeesce na 3' OSI10VI1flza:Siljena J'cznja all j
na manje, lakoder 7"a~iljelle I"C7illJ i¢e, cijelog
rubs. vjerovl v(10 sitni i ueupudljivi. saku-
pljeni SU 1I lopl;iste cva.[ove. Muski cvarovl su
zeleni i javljaju se 1I pazuhu listova, II zcmil i
obliku visecih loptiea sa strsecim ostrim
dlacicama i moze ih biti 2-8 na zajednickoj
peteljci.
, j,el.) II travnju i svibnju, i pcclama daja
pclud i neznatne knliCine nektam.
Resprostrenjenn je uz vodene tokove, no.
pjcskovilem i sljunkavilCim llu, 1I zon; listo-
patine vcgctacije, na oko 400-600 111)1V. 'Plfl-
tana jc cijenjeno.dekorativno drvo i ,c.eslo He
,kori~ti ,I parkovskim z<ls(idihlU, kao i II uli-
cnim drvoredima.
Razmnozava se sjemenorn i vegetativno,

-, ,. '. ".l..... ~ I

I
120
BETULA PENDULA Roth.
Por. BetuJaceae
Breza, obicna breza, viseca breza
6epe3a
Bouleau verruqueux
Birch
Kozonseqes nyir
6pe3a
Navadna breza
Listopadno drvo, visoko do 30 m, s vitkim
stablom koje se pruza gotovo do vrha kros-
nje, i tankim visecim grancicama, Promjer
stabla u donjem dijelu moze biti do 60 cm.
Kod mladih izdanaka kora je crvenkasto-
smeda. Kora stabla i grana, dok su mlade,
bijela je i ljusti se u horizontalnim trakama,
kasnije je u donjem dijelu cma i duboko ver-
tikalno ispucana. Listovi goli, na dugim
peteljkama, u pocetku malo ljepljivi, troku-
tasto jajasti iii trokutasto romboidni, pri
osnovi siroko klinasti, na vrhu zasiljeni, po
rubu dvostruko pilasti. Muski cvjetovi u
dugim sjedecim, visecim resama, s mnogo
prasnika i cvjetnog praha zutosmede boje,
forrniraju se jos u jesen. Zen ski cvjetovi su
takoder u resama, uglavnom vertikalni, ali
- , • '.
Atlas medonosnog bilja Travan) 121
dosta manji i s drscima, pojavljuju se tek u
proljecc.
Cvjeta od travnja do svibnja, paralelno s
listanjem i pcelama daje sarno cvjetni prah.
Breza Ijeti daje i dosta propolisa.
Nije izbirljiva u pogledu kvalitete zemljis-
tao Cesto oblikuje ciste brezove sumice koje
uvijek lijepo izgledaju. Osim toga, susrece se
u manjim grupama, ili pojedinacno u svjetli-
jim sumama i do 1900 mnv. Zbog lijepog
izgleda ima siroku primjenu kao ukrasna bilj-
ka.
Razmnozava se sjemenom i izdancima.
Ljekovita je biljka. Brezovo lisce, kora i
svjei brezov sok dobiven rano u proljece
upotrebljavaju se protiv najrazlicitijih bole-
sti. Brezov list)e jedan od najboljih biljnih
lijekova za lijecenje mokracnili putova.
to L .~. :::--
122 Atlas medonosnog bilja Travanj 123

QUERCUS PETRAEA (Matt.) Lieblein

Par. Fagaceae
Hrast kitnjak, dub
{J,y6311MHI1I1
Chene noir
Chestnut-oak
Kocsanytalan t61gy
rOPYH
Graden

Listopadno drvo, visoko do 35 m, prom- ~hIV!l J\n rnladirn grant:iClilllu. 1'1lJavijuje se

jenl sl<)Olu do I ill. S vrlo razgranatom, ohicno 11svibrju ili lipnju i rnoze lnljati do lI;i
velikorn i nnw! Ilt,)1l1 InosnJorri, Lisl.(IVI tjedna, LI_rf\.£.IOVDm medljikom moze biti
m1j eSce sakuptjcni IIEl vrhu grnncica, IW L&li- POPI'~Jclll~a eijela 5ll1113. kao i trava, i grmljc
jehljenim i g~)lim clrScil11'1l. Llstovi cvrsli.1 ispod luustova, kan daje padala medena kjs~
Siroko lancetasti, slroko obrnuto .iajn'~l.i ill Pi} pc.elnri k<&u'cia se "gOTS omedila" H rasto-
elipW:ni. na vrhu i Ll osnovi ,slIzeni, po J;UOl.l va me<!ljikajii nnjL.1\'~i~ij!1ad svih vrsta meda,
kr'ul"no 'pilastl iii perasto TczliJnsLi. ML\~ki brzo.se krislalizira i pcele na njoj lose zimu-
evjetovi 1I resarna, 11~enski p()Jeuul.acni il'[ po JU,
2-5 grupirani, sjod~ci lli na h~tI~oj p'etelj~j. , Hrast kitnjak je rasprostranjen na nizin-
CVletll (),d travnju do svibnja I da]e cvjetni skim, brezuljkastim i brdskim terenima.
prah f malo nektara. Hraslove s'LlIl'le j 'IS SLI Razrnnozava se sjemenom.
7"nflcajnije po mcdijlci, koja nekih godina zna Hrastova kora se koristi pri stavljenju
bitl vrlo bOgt1tj1, r,llke d~ 'S I ha peele IJ10gu koza,
sakupiti i do, 400 kg. Pojavu hrastove Ljekovita je biljka i koristi se kod trova-
medljike ornogueuje ~ti'lll,s!a us koja sc zadr- nja.

._ .• ," • .t .... , -
124 At/us medonosnog bilja Travani
125

QUERCUS ROBUR L.
Par. Fagaceae
Hrast luznjak, dub
Ay6 neTHVlVt
Chene blanc
Common-oak
X~Xlll III ~ .• _
Kocsanyos ti)lgy Ix IV
CT8)!(
Dab
2l V1 ,VII VI.

Listopadno drvo, visoko i do 50 111, prom- pljaju, a kad se stcknu poscbni uvjeti, pcele s
jer stabla do 2,5 m, sa sirokom razgranatorn lisla mogu sakupiti velike kolicine medljike.
krosnjom. Moze dozivjef starost od nekoliko Rasprostranjcn je II nizinama i dolinama
stotina godina. Listovi uglavnorn grupirani na rijeka iii na blago brezuljkastim tcrcnima,
vrhu grancica, na kratkim, debelim peteljka- pojedinacno, 11 cistim luznjakovim slIlllama
rna, perasto razdijeljeni, Liske duguljaste, na iii u zajednici s drugim drvcccm,
vrhu tupe iii okruglaste, nesimctricnc. Muski Razmnozava se sjernenorn i vcgetativno.
cvjetovi u resama, vise, zenski pojedinacni iii Drvo luznjaka je veoma cijenjeno u stola-
u grupama do 5 zajedno, na dugoj tankoj riji i industriji jer je gusto, tesko, elasticno,
petcljci, tvrdo i trajno.
Cvjeta od travnja do svibnja. S muskih Kora luznjaka se koristi pri stavljenju
cvjetova pcele sakupljaju dosta peluda, koza,
Tijekom povoljnih klirnatskih uvjeta zen ski Ljckovita je biljka. Koristi se kod trovanja.
cvjetovi luce nektar koji pccle takoder saku-

. "J.' .~. ~
 Atlas niedonosnog bilja Travanj

THUJA ORIENTALIS L,
Por. Cupressaceae
Kineska tuja, biota
5v1OTa BOCTO'-lHa51
Thuya d'orient Xllll1

Chinese arbor vitae

X : III
Keleti tuja
I~ IV
lI1cTO'-lHa ryja
VOlI ~II '. v'
Azijski klek ~

Omanje zimzcleno drvo, porijcklom iz Cvjeta od lravnja do svibnja i daje dosta

istocnc Azije. Dostize visinu do 10m, cesto s
vise stabala koja izlaze iz zemlje. Krosnja
piramidalna iii izduzcno jajasta, gusta. Grane
su usmjerene prema gore. Mlade grancice
spljostene, prekrivene Ijuskastim, nasuprot-
nim, cvrsto prileglim, siroko jajastim, tupo
zasiljenim listovima, Kada lisce protrljamo
izrnedu prstiju, osjeti se miris srnole. Mush
cvjetovi sitni, okruglasti, sastoje se od neko-
Iiko pari prasnickih listova, Siske prije zrenja
s mesnatim, a kasnije drvenastim ljuskarna
koje imaju povijen trnic.
cvjetnog praha. Po lijepom vremenu pcclc
masovno posjecuju tuju, pa nam se po zujan-
ju cini kao da sc tu uhvatio roj.
Veoma je cesta u vrtovima i parkovima,
Sadi se u grupama iii pojedinacno, Za uspje-
san razvoj zahtijcva svijetle i suncane polo-
zaje, Dobra podnosi obrezivanje pa se koristi
i za zivice.
Razmnozava se sjernenom i rezuicama.
Otrovna je biljka. Izaziva ncizdrzive
bolovc u trbuhu.

. -...., ~
 Travanj 129
128 Atlas medonosnog bi/ja

SYRINGA VULGARIS L.
Par. Oleaceae
Jorgovan,obicnijorgovan
CHpeHb
Lilas commun
XJ~XII I II
Lilac ~ , III
Kozonseqes orgona I~ , IV
Aprasan
Lipovka
2L VII! 'VII VI 'v

Cvjeta od travnja do svibnja, istodobno s

listanjem. Pcelarna daje nektar i evjetni prah.
Listcpadni gun iii drvo, visoko do 8: In, S 1 ha cistog zasada pcele mogu sakupiti oko
jako razgrannto, S usprsvnim granarna, Pori- 60 kg meda,
jeklomje s Balkanskog poluotoka, Lisl:Ql(i Jorgovan raste i u slobodnoj prirodi,
nasuprotni na duzim petoljkuma, okruglasto najcesce u gustieima, rjede u svijetlim su-
jajasti, pd. OSI1O,V,j srcoliki, na vrhu zasi'ljcni, mama. Kao ukrasna biljka cesto se uzgaja po
c\ielog tuba. Cvjetovi lijepi, vrlo jakog i dvoristima, vrtovima i parkovima. Zbog
ugodnog mirisa; rrmogobrojni, sakupljeni 1I izuzetno atraktivnog izgleda mirisnih cvjeto-
'uli~l'a~~lc'lhemCusle cvat'!v~ l<ojise raivij~tll va cesto se koristi kao rezano cvijece za
Ilu]cesee .po. dva nil krajevima grana. BOJa bukete i vaze.
cvjerova ovisi o· sorti, 111 (l;'!;e·bifi Ijllbicasta Razmnozava se sjemenom, izdaneima i
(jorgovanova), crvena iii bijela. reznicama.

. .. 4 ._. -
130 Travanj 131
Atlas medonosnog bilja

SORBUS DOMESTICA L.
Por. Rosaceae
Oskorusa, domaca oskorusa
P516I-1Ha ca,LIOBaR
Sorbier XI[ I

Service-tree
Fojt6ska
Cxopyura
Skors

naselja zbog jestivih plodova. Uzgaja se i po

Listopadno drvo s uspravnim stablom,
visoko do 20 m. Krosnja pravilna, okruglasta,
siroko razvijena. Listovi nepamo perasti, sas-
tavljeni od 11-21 listica, koji su sjedeci,
duguljasti, po rubu 08tl'Onazubljeni. Cvjetovi
bijeli, sakupljeni u siroke, dlakave, gronjaste
cvatove.
Cvjeta u travnju i svibnju i daje dosta nek-
tara i peluda.
Rasprostranjena je najcesce u sumama i
sikarama, u nizim mediteranskim podrucji-
rna. Medutirn, cesto se susrece i u visim kon-
tinentalnim predjelima. Cesto se uzgaja uz
parkovima kao dekorativna biljka.
Razmnozava se sjemenom i vegetativno.
Plodovi su jestivi, mesnati, okruglastog iii
kruskolikog oblika. U pocetku su zelenkasti,
kasnije crvenkastotockasti, a u zrelom stanju
sivkastosmedi. Od plodova oskoruse pravi se
rakija, marmelada, kompot. Svjez sok od
oskoruse, pomijesan s medom u odnosu I: I,
prava je poslastica, ali i sredstvo za osvjeze-
nje i jacanje.
Ljekovita je biljka. Koristi se protiv kaslja,
promuklosti, reumatizma kao iprotiv zatvora
i za jace izlucivanje mokrace.

- . ..:.,.. ~
 Atlas medonosnog bilja Travanj 133

? I

RIBES RUBRUM L.
Por. Grossulariaceae
Crveni ribiz
CMopop,I1Ha KpaCHa.A
Groseillier commun XIII

®
II

•
Red currant
x III
Voros ribiszke
IX IV
PI16113na
Hdece qrozdicje 2L VIII
Vl I
V

Ova korisna biljka, zbog nevelikog grmo-

Grm visine do 2 m, sa sivosmedim gra-
nama. Listovi reznjasti, po rubu dvostruko
nazubljeni. Cvjetovi neugledni, zuckasto-
zeleni, sakupljeni u grozdaste cvatove.
Cvjeta od travnja do lipnja. Veoma je
medonosna, pcelama nudi i pelud. S I ha cis-
tog zasada moze se dobiti do 110 kg meda.
Uzgajana je vrsta. Najbolje uspijeva na
vlaznom zemljistu. Rijetko se susrece divlja.
Razrnnozava se sjemenom, reznicama i
korijenovim izdancima.
likog izgleda ciji se oblik lako dotjeruje
rezanjem, vrlo je pogodna za uzgajanje i na
samom pcelinjaku, Tako ce pri radu na
pcelinjaku osvjezavajuci plodovi biti pcelaru
nadohvat ruke.
Plodovi su jestivi, sjajnocrvene iii zuckas-
tobijele bobice, nakiselog, veoma osvjezava-
juceg okusa.
Ljekovita je biljka. Upotrebljava se protiv
groznicavih stanja, kod srcanili bolesti i za
izbacivanje glista.
 135
134 Atlas medonosnog bilja

RIBES GROSSULARIA L.
Par. Grossulariaceae
Ogrozd
KPbl>KOBHI1K
Groseillier vert
Gooseberry
Egres
60AnecTa pl16113na
Kosmulja

Listopadni grm, visok do 150 ern. medonosne biljke.

Grancice uspravne, glatke, bjelkaste, prekri-
vene tmjem koje cuva listove od vecih zivo-
tinja koje se hrane biljem. Listovi su okru-
glasti s 3 iii 5 reznjeva po rubu, krupno
pilasti, djelornicno dlakavi, s kratkim petelj-
kama. Mali, viseci cvjetovi, s kratkim drsci-
rna i blijedocrvenim laticama, najcesce su
pojedinacni i javljaju se u pazuhu listova.
Cvjeta od travnja do lipnja i daje pcelama
nektar i cvjetni prah. S I ha cistog zasada daje
preko 100 kg meda, tako da spada u dobre
Uzgaja se u vrtovirna, a rjede se susrece i
sarnoniklo na suncanim terenima u brdskom i
planinskom pojasu. Pogodan je za uzgajanje
na samom pcelinjaku zbog ukusnih plodova,
lijepog izgleda biljke i nevelikog grma.
Razmnozava se lako, sjemenom, reznica-
rna i korijenovim izdancima.
Plodovi su jestive bobice, scene i vrlo
ugodnog okusa, sa sitnim dlacicama, zute,
zelene iii crvene. Pogodni su za priprernanje
sokova, dzemova i sl.

~ ,.'.. ~ _". --:::=- ....

136 Atlas medonosnog bilja Travanj 137

FRAGARIA VESCA L.
Por. Rosaceae
Jagoda, sumska jagoda, divlja jagoda
3eMJlSlHLIIKa X111
Fraisier des bois

®
11
Wild strawberry x III

Erdei szam6ca Ix IV
WYMcKa [arona
Jagoda
21 Viii
\10 ,I
'iI

Visegodisnja zeljasta biljka, visoka do 30 Raste u sumama i po grmlju, po pro-

em. Stabljika uspravna iii polegnuta, obrasla
dlacicama, Listovi trodijelni, sa sjedecim
jajastim iii romboidnim listicima, po rubu
krupno nazubljeni. Peteljka i nalicje listica
obrasli dlacicama. Iz pazuha listova izbijaju
vrece, duge do 40 em, polegle po zemlji, koje
ce se ukorijeniti pa se pomocu njih jagoda
razmnozava, Cvjetovi su bijeli,
Cvjeta od travnja do lipnja. Spada u dobre
medonosne biljke i pcelama daje nektar i
cvjetni prah. S 1 ha pcele mogu sakupiti oko
100 kg meda.
plancima, krcevinama i livadama, do 1600
mnv. Uzgaja se i kao kultuma biljka.
Razmnozava se vegetativno i sjemenom.
Plodovi jagode su jestivi i svrstavaju se
medu najukusnije i najzdravije voce. Mogu se
preradivati u sok, slatko, marmeladu, kompot
i sl., i u tom obliku predstavljaju ukusnu
poslasticu i blagotvomu hranu.
Ljekovitaje biljka. Upotrebljava se protiv
proljeva, dizenterije, raznih zelucano-cri-
jevnih upala, protiv upaZe hemoroida.

_ . ." :~. =--Gi'

 Atlas medonosnog bilja Travanj 139

AESCULUS HIPPOCASTANUM L.
Par. Hippocastanaceae
Divlji kesten
KaWTaH KOHCKIt1~

Chataignier de cheval )(11111

Horse-chesnut
Vadgesztenye
AIt1B KOCTeH
Navadni divji kostanj 21
x
JX

11 "'-,

VIii VII VI '"

III
'IV

Listopadno drvo, visoko do 30 m, prom- Cvjeta odmah poslije listanja, od travnja

jera stabla do 2 rn. Iako je porijeklorn iz Male
Azije, divlj i kesten je prirodno rasprostranjen
uglavnom na Balkanskom poluotoku pa ga
strani botanicari i ljubitelj i prirode nazivaju
"balkanski ljepotan", Krosnja mu je velika,
jajasto-okruglasta, gusto Iisnata. Listovi
nasuprotni, prstasto podijeljeni na 5-7 listica
koji su na zajednickirn dugim peteljkama.
Listici izduzeno elipticni, pri osnovi klinasti,
sjedeci, gore zasiljeni, po rubu nepravilno
nazubljeni. Cvjetovi bijeli, pri osnovi kruni-
cnih listica zuti, kasnije s crvenim prugama,
slozeni su u uspravne piramidalne grozdaste
cvatove, na kraju grancica. Rjede se susrece i
crveni divlji kesten (Aesculus 'rubicunda
Lois),
do lipnja, ovisno 0 nadmorskoj visini i polo-
zaju terena. Cvjetanje jednog stabla traje oko
tjedan dana, Bitno je da njegovo cvjetanje
dolazi u vrijeme izmedu razdoblja cvjetanja
jabuke i bagrema, pa tako odlicno popunjava
prazninu.u branju meda. Dobra je medonosna
biljka, daje dosta nektara, cvjetnog praha i
propolisa. S 1 ha zasada pcele rnogu sakupiti
preko 100 kg meda. Nektar kestena sadrzi
30% vode, sarno 10% vise nego je ima zreli Razrnnozava se sjemenom. teskoca u probavi, groznice, pre/dade, kod
med te ga pcele brzo i s lakocorn preraduju. U slucaju nuzde, u nestasici hrane, iz bolova u plucima, protiv hemoroida, raznih
Med je obicno bezbojan i lako se kristalizira. samljevenog kestenovog sjemena rnoze se krvarenja iproljeva.
Zbog izvanrednih dekorativnih osobina vaditi skrob i koristiti za ljudsku ishranu. Ovu lijepu i visestruko korisnu biljku
divlji kesten spada u najomiljenije ukrasno Plodovi se mogu koristiti i za ishranu zivoti- potrebno je uzgajati svuda gdje za to postoji
drvece koje se uzgaja u dvoristirna, parkovi- nja. Drvo se upotrebljava u stolarstvu. odgovarajuce mjesto.
rna i drvoredima. Ljekovita je biljka. Upotrebljava se kod

- . " .. l ..... .=-

140 Atlas medonosnog bilja Travanj 141

ALLIARIA PETIOLATA (M. B.)

Cavara & Grande
Por. Brassicaceae
Ljekovita cesnjaca, Iucac
YeCHOYHL1K
2L XII I
Alliaire
8 XXI

0
Garlic mustard

o>
Kanyazsombor )~ IV
necjL1 nyK
VII VI
Cesnovka

Jednogodisnja iii dvogodisnja, rjedc vise-
godisnja zeljasta biljka. Visokaje 20-120 em.
Stabljika uspravna, u donjem dijelu dlakava,
jednostavna iii u gomjem dijelu slabo raz-
granata. Listovi na peteljci, skoro trokutasti
iii sreoliki, po rubu grubo nazubljeni. Protr-
Ijani i zgnjeceni listovi, stabljika iii korijen
mirisu po luku, pa otuda biljci ime. Zivotinje
koje pasu izbjegavaju je zbog mirisa. Bijeli
evjetovi fonniraju grozdast cvat.
Cvjeta od travnja do lipnja i pcelama daje
malo nektara i peluda.
Rasprostranjena je najcesce po svijetlim
listopadnim sumama i sikarama, od nizinskog
do brdskog pojasa. Kao korov raste u vrtovi-
rna, parkovima i slicnim stanistima,
Razmnozava se sjemenom.
Jestiva je biljka pa se moze koristiti za
pravljenje salata.

. - ., • l ,... -=--~
 ~
I
142 Atlas medonosnog bilja
I Travanj 143

GERANIUM MACRORRHIZUM L.
Por. Geraniaceae
Stjenarska iglica, zdravac
repaHb
Geranium
Geranium
Kandillag61yaorr
3ApaBe4
Krvornocnica

Cvjeta od travnja do lipnja i daje mnogo

Visegodisllj"a. zeljasta hiljka visoka 20-4\1
em, s uspravnim stabljikama, Donji listovi
brojni, 11<1 dugimpeteljkarna, oblikuju rozetu,
podljeljeni SlJ Il,U 5-7 I'cil1jcvlI .. lmji S,lI k.1i,nas\()'
ohrnuto j ajallti i k rupno n0211bljen i, Listovi na
stabljici uasuprotni, s 2c3 dilanja f'cZnjn; iion.)i
UII kratke] peteljci, .gqrnji *([1;6,i. Cvjctoyi
upndljlvi, crvenkastoljubidasti, no dugirn
cvjetnim stabljikarna, a S kratkim cvjetniru
peteljkama.
nektara i nesto cvjetnog praha. Peele je dobro
posjecuju tijekom cijelog dana.
Raste najcesce na sjenovitim, rjede na
suncanim mjestima, posebno na vapnencu u
brdskim predjelirna, Uzgaja se i kao ukrasna
biljka.
Razmnozava se sjemenom.
Ljekovita je biljka. Koristi se kao narodni
lijek za lijecenje upale sluznice probavnili
organa.

- , - ,,,... ~
144 Atlas medonosnog bilja Travanj 145

ORNITHOGALUM UMBELLATUM L.
Por. Liliaceae
Pticje mlijeko, stitasto pticje mlijeko
nn14eMJle4HIi1K
Churle .~1I111
Star-of-Bethlehem x III
Erny6s sarrna
Ix IV

Ticije mleko 2l ~
YIII VII YI V

Visegodiiinja zeljasta biljka S uspravnim i nektar i cvjetni prah.

gollm stablorn visekim 10-20 cm. NajceR6e
irna 4-9 prizemnih linearnih [istova dugih de
50 em, a iHrokih 2,8 mm, Cvjetovi uiirisui,
bijeli.sa zelenom q'ZdllZnO)!l prugom na nali-
cju. Sakupljeni su u cvaLkoji ima oblik stito-
like grenje, koja se ualazi ua vrhu stabla, Cvat
cini 3-20 cvjetova.
Cvjeta od travnja do lipnja. Pcelama daje
Raste na travnatim povrsinama, u poljima,
pokraj putova, u siprazju i slicnim mjestima.
Razmnozava se sjemenom.
Jestiva je biljka. Medutim, lukovice ptic-
jeg mlijeka nikako ne smijemo koristiti u
svjezem stanju, vee iskljucivo peeene iii
kuhane. Svjeze i sirove lukovice su otrovne.
Termickom obradom otrovi se unistavaju,
 147
146

DESCURAINIA SOP!~!A (l_.) Webb

Por. Brassicaceae
Orunj ruznolisni, Sofijin oranj
iym1BHf1K

Sisymbre sagesse
Hixweed X~~,I>;'iJ 11," tj
Sebforraszto zsombor
CTPf1 )1(3H f1Ll3

Zabji koprec
o IX

VillI/II VI 1/
IV

Jcdnogodisnju zcljasta biljka visok« 20-80 iii gl'~lIl.a II zbijcnc poluloptnstc cvutovc koji
CI11. Srahljiku 1l~ljCCSCC lISl'r~IVIl~I. I'ilw i;c.I11':-I:(- sc kusnijc gl'OLciaslo izduzc.
dana, razgranata II gOrlljelll dijclu, dlakava. Cvjeta od trnvnjo do Iipnja. Spad~l II dohre
Lisrovi naizmjcnicni, pcrasto podijcljcni. medonosne hiljkc. rCL:I~llll~1 dnjc ncktnr i
Rcznjcvi uski, na gornjim lisiovima izduzcni, pclud, Rastc na ncobradenim mjcstimn, IW
na donjirn usko jajast: do lincarni. Cvjciovi oranicuma, pok ra] seoskil: ]1l111Wa i dvorisiu.
blijcdozut}, mali, slozcni Il~lvrhu stabljikc Razmnozava sc sjcrncnorn.
148 Atlas rnedonosnog bilja 149
Travanj

PICEA ABIES (L.) Karsten

Por. Pinaceae
Smreka, obicna smreka
Ern, 06blKHOSeHHal1
Epicea )(11111

Picea
Lucfeny6
CMp4a
Navadna smreka 2L
1]x.'
IX

VII'
Vii
.

·VI
V
III
IV

praha, ali kako on sadrzi mal postotak bje-

Zimzeleno drvo, visine do 60 m, promjera
stabla do 2 m. Stablo uspravno s kupastom
krosnjom, Kora tanka, na mladim stabljikama
glatka, sivozelena, II starosti tamnocrvene
boje, ispucala u obliku okruglastih ljusaka.
Grane su prsljenasto rasporedene i najcesce
sabljasto zakrivljene, au donjoj polovini vise.
lglice su plosnate, iglicaste, na vrhu zasiljene,
najcesce spiralno rasporedene na sve strane.
Zenski cvjetovi cepasti, za vrijeme cvjetanja
uspravni i grimiznocrvene boje, ceser visi kad
se razvije. Muski cvjetovi se javljaju izmedu
iglica na visecim proslogodisnjim granama,
U pocetku su postavljeni ukoso prema dolje,
a kasnije se uspravljaju, crvenozute su boje.
Cvjeta od travnja do lipnja, ovisno 0 nad-
morskoj visini. Daje veliku kolicinu cvjetnog
lancevina, pcele ga sakupljaju samo u kraj-
njoj nuzdi. Sa smreke pcelc sakupljaju i
propolis. Za pcelarstvo je smreka veorna
znacajna, jer pojedinih godina pcele s nje
sakupljaju velike kolicine medljike koja nas-
taje djelovanjem biljnih usi, Medljika se
moze pojaviti u proljece i u jesen.
Rasprostranjena je od brdskog do planin-
skog podrucja, Odgovarajoj hladnija i vlazni-
ja klima. Dosta se uzgaja i kao ukrasno
drvece,
Razmnozava se sjemenom,
Drvo smreke ima siroku upotrebu u sto-
larstvu i gradevinarstvu, a predstavlja i naj-
kvalitetniju gradu za izradu kosnica,
Ljekovita je biljka. Koristi se protiv gihta,
reume i kaslja.

150
ABIES ALBA Mill.
Par. Pinaceae
Jela, obicna jela, vita jela, bijela jela
nWXTa
Sapin
Fir-tree
Jegenyefenyii
Efla
Bela jelka
Zimzeleno drvo, visine do 60 m, s prom-
jerom stabla i preko 2 m. Stablo uspravno s
kupastom krosnjom. Krosnja je u starosti pri
vrhu zaravnjena, kao odsjecena, tako da dobi-
va valjkast izgled. Kora je na mladim stabli-
ma sivkasta i glatka, u starosti potamni i ispu-
ca uzduz i poprijeko. Orane su prsljenasto ra-
sporedene, horizontalno polozene, cime se
jela na prvi pogled razlikuje od srnreke
[Picea abies (L.) Karsten], cije grane u do-
njoj polovini vise. Iglice na nalicju imaju
dvije paralelne bjelicaste pruge, najcesce su
cesljasto rasporedene, na vrhu obrubljene,
rijetko zaobljene iii zasiljene, Na granama
ostaju 8 i vise godina. Zenski cvjetovi su u
obliku malih eesera, uspravni na kratkoj
peteljci, blijedozeleni, a muski zuckasti, cilin-
151
Atlas medonosnog bilja Travail}
,l(11111
®
x III.
IX 1\1
2L VIII
VII . I
V
dricni, u pazuhu iglica, postavljeni ukoso
prema dolje. Zreli ceseri stoje uspravno i ne
otpadaju, vee se na grani raspadaju.
Cvjeta od travnja do lipnja, ovisno 0 nad-
morskoj visini. Obilno daje cvjetni prah kojeg
pcele sakupljaju samo u krajnjoj nuzdi jer
sadrzi mal postotak bjelancevina. Na njoj
pcele sakupljaju i dosta propolisa. Nekih go-
dina pcele s jele sakupljaju velike kolicine
medljike kojanastaje djelovanjem biljnih usi,
a moze se pojaviti u proljece i u jesen. Prinos
po kosnici mozc biti do 80 kg, a s I ha pcele
mogu sakupiti i do 700 kg medljike. Jelova Drvo jele se koristi u stolarstvu, kao i za
lela je rasprostranjena na brdsko-planin-
medljika je tamnozelenkaste boje, mirisom izradu kosnica, ali po kvaliteti je iza smre-
skorn podrucju, Cesto se uzgaja i kao ukrasno
podsjeca na smolu i ukusna je za jelo. Vrlo kove grade.
drvo.
brzo se kristalizira, cak i u sacu, Na njoj pcele Ljekovitaje biljka; koristi se protiv kaslja.
Razmnozava se sjemenom.
lose zimuju.
" .• -4
152 Atlas medonosnog bilja Travanj 153

COTONEASTER
TOMENTOSA (Ait.) Lindl.
Por. Rosaceae
Pustenasta dunjarica, musmula
KIiI31i1nbHIiIK BOl1nOI.fHblH
Neglier-cotonnier XIIIII

Cotoneaster X III
Gyapjas madarbirs
·21
IX· IV
6ena MYWMynlil4a VIII V,
~ VI . I
Panespljica

Listopadni grm, visine do 3 m, razgranat. Cvjeta od travnja do lipnja, daje nektar i

Grancice dlakave, kasnije gole, sa smede- pelud. Spada u dobre medonosne biljke.
crvenom korom. Listovi siroko jajasti, do Rasprostranjena je u sumama i gusticima i
siroko elipticni, na vrhu tupi iii malo zasi- do 2000 mnv. Zbog lijepog izgleda, sitnih,
ljeni, cijelog mba, s lica manje, a na nalicju okruglastih, crvenih plodova, uzgaja se i kao
gusto dlakavi. Cvjetovi svijetlocrveni, u ukrasna biljka.
visecim gronjastim cvatovima s po 3-12 cvje- Razmnozava se sjemenom i vegetativno.
tova.

.. --
_ ..
 Atlas medonosnog bilja Travail} 155
154

LABURNUM ANAGYROIDES Med.

Por. Fabaceae
Obicni zanovijet, zlatna kisa, tilovina
5060BHiIlK
Aubour

•
Golden chain
Aranyes6
Hernan
Navadni negnoj

Listopadni grm ili manje drvo, do 6 111
visine, S dug-ill1 gnlllamll' i na starijim biljka-
rna s ispucalcm korem. Listovi t'1<'L dugim
drscima, naizrnjcniene ra spored eni, trodijel-
Ill: ~is~6.i gol()~o.s.iede(;i., ObL11t!tO jajasti. do
ell I'll ~IJI .na nal,i:J1J prekriverii sivrm dlQ.ClI:tl-
ovo] pas! illl)gll bi'li do (, kg nektara po kONni-
ci, UkUP411l prinos po jednoj zajednici do 4
kg, a s I ha cisto_gzasada pcele mogu sakupi-
Ii do 400 kg meda.
l~a§prosTtalljel1a je tl, predjclima S urnjc-
renom k Iimom, nu osob i10, suncanim ITIje- 'I

rna. Cvjc[ovi zlntnozuti, po 1.0-30 [I 'grozdas- stima, n~_jcellMan ptldrtllljtl Mediterana. dok
tom visecem tva! u, se u kontinentalnom dijclu rjeilc pojav1h!je.
Cvjet~ od travnja do J ipnja, Spada II vrlo Zbog lijepog dekorativncg izgleda G\':SlI'l se
dobre medonosne b~ike. \Jz obilje nektara uzgaja kao ukrasna biljka.
daje l rnalo evjetnog p·l'uha. Dnevni unosl .na Razrrmczava se sjemenom I reznlcarna,

. -,..
 Travanj 157
156 Atlas medonosnog bilja

VIBURNUM
RHYTIDOPHYLLUM Hemsl.
Por. Caprifoliaceae
Kineska udikovina
KaflHHa MOPl11HHHCTOflHCTHa~
Viorne lantane XIITII

Chinese Wayfaring Tree x . TIl

Kinai bangita I>: '\. IV
MywMYflecTa
Zgubanolistna
YAHKa
brogovita 2L ~m
~ VI VT
v

Ukrasni zimzeleni grm, porijeklom iz stitaste evatove.

Kine. Raste do 4 m visine, s uspravnim, gusto
dlakavim granama. Listovi nasuprotni, jajas-
to izduzeni do izduzeno laneetasti. Pri dnu
okruglasti iii sreoliki, pri vrhu zasiljeni ili
tupi, eijelog iii slabo nazubljenog mba. Na
lieu tamnozeleni, goli i sjajni, naborani, na
nalicju gusto sivkasto iii zuckasto dlakavi.
Cvjetni pupoljei se fonniraju u jesen. Cvjetovi
brojni, zuckastosivi, formiraju siroke vrsne
Cvjeta od travnja do lipnja i pcelama daje
nektar i pelud.
Zbog dekorntivncsti i jei:!l1\)slavnQg. uzga-
junja ~esla je LI vrtovirna i parkovima. 0(1-10,.-
naje lUI mraz, Dohro poduos i m ikroklimatske
uvjete gradova i [ndustrijskih nasclja. Usp-
jesno S6 moze uzgajati j 11<i sjencvitirn rujesii-
rna, ispod visokog drveca.
Razmnozava se sjemenom i vegetativno.

- ., ... ---=-.
158 Atlas me<iul1o.l'lIog liil]a

VIBURNUM LANTANA L.
Par. Caprifoliaceae
Vunasta udlkovina, bekovina, pasja klta
KaJlIiIHa -repuas
Viorne lantane ,>:IIIII

Wayfaring Tree x IU
Ostorrncnta IX IV
Yp,IiIKa
Dobrovita
2J. ~
VI" 'VII 'VI V

Listopadni grrn viso! de 3 mil! drvo cvjctuog pruha.

visoko 1;1,1.5' Ill, S gusrom I-.'l'o~njom1iibljastih Plod je spljostcna ko.~tllnjaca crvcnc bojc
graI1~1 i ~ivka~te kore, Lis\('lV! nasuprntnl. of! koja Ll zrclom stanju pocrni,
kratkirn petcljkarnn, debeli, okruglasto clip- Ruste nu suhim, suncanim i kamcnitim
llfuli, po ruhu Iino nazubljeni. s nalicja g11sto tercnimu. po surnama i ~ikaral1la, do nad-
dlaknvi, 'vjetovi ,niriifIl.i, ;hlcka;lltQbijeli, LI morske visine i prcko I()Ot)m, Cesto se uzgaja i
gLislilll slitastim cvatovimu. . kao ukrasni grm.
Cvjctn od travnja do srpnja, ovisno 0 nad- Razmnozav« se sjemcnom, izdancima i
morskoj visini. Pccluma duje dosla nektara i reznicaruu.

.. - ...
 Travanj 161
160 Atlas medonosnog bilja

ROSA CANINA L.
Por. Rosaceae
Sipak, sipurina, pasja ruza
Wli1nOBHIi1K
Rose sauvage ,XIII
II

®
Wild Rose )(' III
Gyepiir6zsa IX III
Wli1nli1HKa 1:)'1 vm' V
Hoza £.I. VI, I

Listopadni grm do 4 m visine, sa srpastim, Razmnozava se sjemenorn i vegetativno.

vrlo ostrim bodljama, na dugirn razgranatim
granama. Listovi neparno perasti, s 5-9 lis-
tica, Listici su jajasti i goli, po rubu pilasti.
Cvjetovi svijetloruzicasti iii bijeli, pojedi-
nacni iii 3-5 zajedno.
Cvjeta od travnja do srpnja, ovisno 0 nad-
morskoj visini. Daje mnogo cvjetnog praha i
nesto nektara, pa je pcele rado posjecuju.
Raste u hrastovim sumama, na otvorenim
povrsinarna, po zivicama, pokraj putova, do
1500 mnv. Nije izbirljiva u pogledu zemljista,
Plodovi su jestivi i od njih se mogu
pripremati pekmez, vino, liker i dr. Posebno
je cijenjen caj od suhih plodova, jer u njirna,
uz druge znacajne kemijske spojeve (npr.
flavonoide), ima i dosta vitamina C koji se ne
unistava ni prilikom kuhanja,
Ljekovitaje biljka. Svjeii i osuseni plodovi
upotrebljavaju se kod oboljenja crijeva,
pogotovo protiv dugotrajnih ljetnih djecjih
proljeva.

•• -_ -.;;;}t •
162 Atlas medonosnog bilja 163

CAPSELLA
BURSA-PASTORIS (L.) Med.
Por. Brassicaceae
Rusornaca, pastirska torbica, cesljil{a
Flacryursn CYMKa
xnl
Capselle
ex .', ll
Capsell
Pasztortaska
OB4apCKa Top6V1L1a
Navadni plesec 0
,1~
Vm
® '\

1/11, I
V
III

rv

Jednogodisnja iii dvogodisnja zeljasta povoljni, rnoze cvjetati cijclu godinu, Pccla-
biljka, visoka 15-60 cm. Stabljika najcesce 1113 daje male kolicine nektara i peluda.
usamljena, uspravna, jednostavna iIi raz- Raste svuda kao korovska biljka, a naj-
granata, izbrazdana, vccim dijelom gola. Lis- eesce po naseljima, pokraj torova i po
tovi na stabljici cijeli iii nazubljeni, sjedeci, obradenom i neobradenorn zemljistu, od
obuhvacaju stabljiku. Prizemni listovi usko nizinskog do planinskog pojasa.
lancetasti, postupno suzeni u drzak, perasto Razrnnozava se sjemenom.
usjeceni ili krupno pilasti, oblikuju rozetu. Ljekovita jc biljka. Koristi se za lijeccnje
Cvjetovi bijeli, na peteljkama, formiraju mokracnih kanala, niskog krvnog tlaka,
najprije zbijen stitast, kasnije vrlo izduzen groznicc, unutarnjeg krvarenja maternicc ;
grozdast cvat, obilnih mcnstruacija, kao i protiv kWl7wzCCI U
Cvjeta od travnja do srpnja, a ako Sll uvjeti bubrezima.

- . .-- ...
164 Atlas medonosnog bilja Travanj 165

EUPHORBIA CYPARISSIAS L.
Por. Euphorbiaceae
Uskolisna mljeeika, smrekasta mljecika
Mono'-la~ KLmapL-lCOBL-IAHbl~
Euphorbe petit-cypres IXIIIII
Cypress spurge ).( III
Farkasfiitej
III IV
CMpeKOBL-InHaMne'-lL-lKa
Cipresasti rnlecek 2L VII
~ \111
V.

Visegodisnja zeljasta biljka, visoka 15-60
cm. Stabljika uspravna, najcesce ih ima vise,
pri vrhu razgranata, gola iii pomalo dlakava.
Listovi sjedeci, spiralno gusto rasporedeni,
lancetasti, uski i goli, pri vrhu zatupljeni iii
kratko zasiljeni. Cvjetovi zutozeleni, kasnije
obicno postaju purpumi, na dugim drscima
grade vrsne stitaste cvatove. Svi dijelovi
biljke sadrze mlijecnobijeli sok, pa otuda bilj-
ci i narodno ime.
Cvjeta od travnja do srpnja. Peele je slabo
posjecuju, sakupljajuci s njenih cvjetova male
kolicine nektara i peluda.
Raste kao korov na siromasnim, suhim,
neobradenim, sljunkovitim zemljistima i
pokraj putova, kao i na livadama i oranicama.
Pojavljuje se od nizinskog pa sve do alpskog
podrucja (i preko 2500 mnv.).
Ljekovita je biljka. U narodu se upotre-
bljava uglavnom izvana - za skidanje bra-
davica, rjede iznutra - za izazivanje povra-
canja i za Ciscenje.
Medutim, cijela biljka je otrovna. Mli-
[eenobijell sok na kozi moze izazvati upalu
i plikove.
'/615

[~IRASS~CJ-\Ol,IEI,,{ACEj,\ L,
Por, Bressiceceee
IKall)lII~;~
bruskva
Kanycra oropozuran
Chou potager
o
2J.. /@HIIIIIII
Cabbage
Kilposzta
'IX ' IV
3eJ"ll<a C':\ ~II v
ZelJe Q vn VI

LJZg:lj:1 se u kulruri kao povrtna biljku za

I.)vogociisnja iii, vi~cgDdi,~nja 7.elj2ls1fl bi li- ljudsku ishranu,
b, Ncke su sortc kupus.r, u/g:lj:Jne u kulturi, R:I,-,IllIlO7.aVa se sjemenom,
I jednogodisujc. LJ prvoj se goclilli oblikujc Jcsriv.i je biljka J predsrnvl]a vrlo Zdl':IVLI
"gl:lvica" koju cine skracen» xtablo i listovi Iml11L1, kako svjez" lako i uk iscljcu. U prchrani
kOfi Izl:!ze iz 'njeg:l, gusto mlLegli jcdan na zuuzima ZlIaC;UIlO mjesro, pogotovo zimi, ,btl
rllutcuga, L~r<l('leci rije!o lopl:lslog ohliku. hi ga bilo dohro jcsti svnkodncvno, bolje
"GI:!viciI" je lisni pupoljak 1/., kojega ce xe sirovoj; nego kuhanog,
sljedccc godine razviti vrlo SIJ:t7.Il:l srabljiku, l.irkovi!« i« biljk«. SI!j,';z i sirov kiseli
visinc i rio 170 em, l'azgl':!llalii i pri osuovi k111'1~.~'s{l,d,.3i· n'll/(J,!t',~(lvittunin« (~' j)t! k()I'i".~tf'-
Ilajccsce odrvenjela, a iz.nje ce se razviti lis- nictn lju.lsko]
II surjedav«
/,1"1.'/11":1111 pojavn
tovi i cvjciovi. f)oll}i listovi su siroki, gornji skorbuta. Kisel! /n/PIIS ie dobar tiisk ,(/
duguljasti, pluvozclcni, 1;>0 rubu naborani. /'o/>o,I'ljul(je probuve i ja;;·"II~j@. ;;",111('1./" koo i
Cvjctovi blijedo+uti, na vrhu stabljike i gl'C111C1 pintiv ,<.;'i/IIc'I, Dobrtr ntsolj« najboi]! lijekpro
oblikuju gl'u:cdasl cvut.
rastresit Iii! mamurlnkn. kno i fwd irovauia pokva.
Cvjcra uti travnja do SI"I)II,j:l, :.1 pcclum« 1'c'I/{l1l1 /1I'iI//(JII'I., Kupu: .l'ii ied« i £/.I(W 1(I~'rl [er
daje nektnr i pelud. S I h21pce!e mogu sakupi- je 1/0.1'"llili od zaraznih /";/(;,I'li, Lislc';;'i k'~'p;,SU
Ii oleo 50 kg merla. «e stavliaiu Iltl opekotine, rane, cireve, ubo]e
'i --
168 Atlas medonosnog bilja Travanj 169

VERONICA CHAMAEDRYS L.
POf. Scrophulariaceae
Zmijina cestoslavica
rpll1)1(HII1K
Gerrnandree fausse 'X'II'III
Germander speedwell
J<' III
Osztorus veronika
ix IV'
TpecK8B8 6111J1K8
Vrednikov [eticnik 21 VIII
~
VII VI
V'

VisegodiSnja zeljasta biljka, visoka 10-40, ni dlakama, izlaze iz pazuha gornjih listova
em. S l!;lblj ika' se izdiie lu.cuo, riaj:ce:1lt':e neraz- stabla.
granata, djdoll1icno' dlakava, Listovi sjedeci, Cvjeta od travnja do kolovoza i daje dosta
nasuprotnl, jajnsti do izduzeno jajasti, duboko nektara i peluda.
pilasji, na nalicju dlakavi. vjerovi azumo- Raste po suhim livadama, oko grmlja i po
plavi, slozeai u bocne, nasuprotne, rastresite rij etkim 8umama.
groadasracvatove, Dr!icicvateva ~u prekrive- Razmnozava se sjemenom,
 Atlas medonosnog bilja Travanj 171

LAMIUM ALBUM L.
Por. Lamiaceae
BijeJa mrtva kopriva, medic
$'IcHoTKa oenas
Lamier blanc
'X~XIIIII
White dead-nettle X III
Feher arvacsalan IX I JV
MpTBa konpaaa 6ena
Bela mrtva kopriva 21 Viii
VII VI
V

Rastc po rubovima sum a, uz putove,

Visegodisnja zeljasta biljka, visoka do 60
em. Stablo suplje, zelcno, cetverokutnog
presjeka, uspravno iii se izdize, prekriveno je
rijetkim dlakama, Listovi srcoliki, ostro zasi-
ljeni, po rubu nazubljeni, nasuprotni, dlakavi,
Cvjetovi su sjedeci, prljavobijeli, sakupljeni u
prividne prsljenove u pazuhu listova.
Cvjeta dugo, od lravnja do kolovoza. Spa-
da u dobre medonosno-peludonosne biljke.
cgrade, pokraj naselja, na obalama rijeka i
potoka i na slicnim mjestirna od nizinskog do
planinskog pojasa.
Razmnozavn se sjemenom,
Mladi listovi su jestivi i mogu se koristiti
kao povrce.
Ljekovita jc biljka. Koristi se kod zenskih
bolesti, protiv zatvora, bolova II usima,
nesanice i nervoze,
172
AGERATUM MEXICANUM Sims.
Por. Asteraceae
Meksicki agerat, goruca Ijubav
Aqerat rnexicain
Kenderpak6ca
Zeljasta, visegociisnja., ukrusna biljka,
porijeklom iz Meksika i Perna. Stabljika
uspravna, slabo razgrun at!) , yisok~ oko 50
em, obrasla strsecirn d.lacicllIDa Listovi na
peteljkama, ckniglasto srcoliki, s izrazenorn
netvaturom, po rubu krupno pilasti, obrasli
sitnim dlaeieauaa. Cvje.tovi su ljubicasti iii
bijeli, sakupljeni u prilicno male glaviee koje
Atlas medonosnog bilja Travanj 173
cine slozen gronjast evat.
Cvjeta od travnja do rujna i pcelama daje
dosta peluda i malo nektara.
Uzgaja se u vrtovima i parkovima. Po god-
na je za forrniranje rubnjaka, grediea i zaseb-
nih evjetnih grupa na travnjaeima.
Razmnozava se sjemenom u ozujku iii
travnju.
- .. ·n~
174 Travanj 175

PLANTAGO LANCEOLATA L.
Por. Plantaginaceae
Sulicasti trputac, uskolisni trputac
)i(IiIJlOSJlaK
Bonne-femme ,XIIIII

Ribwort plantain J< III

l.andzsas (ttim IX • IV
nOCeKJlIiISa 'rpeaa
Ozkolistni trpotec
21 ~
VIII .VII VI Y

Visegcdisnja zeljasts biljk.a, visoka 5-50
em, s nekoliko uspravnih iii lIstal"u6ih evjet-
nih stabljika. Listovi 81.1 sakupijerii L1 prizern-
nu rozetu, lancetasti ili linearno lancetasti, na
duzim drscima, na vrhu postupno suzeni,
zasiljeni, eijelog rub a, slabo dlakavi ili vunas-
ti, s 3-7 zivaca koji su po eijeloj duzini lista i
ne granaju se. Cvjetovi su sakupljeni u dugu-
ljaste, cilindricne, guste, klasaste cvatove,
bez mirisa. Prasni koncici su bijeli.
Cvjeta od travnja do rujna i daje mnogo
evjetnog praha i zanemarive kolicine nektara.
Raste na susnim livadama, pokraj putova,
u vrtovima, na oranieama, proplancima,
posebno na pjeskovitom zemljistu,
Razmnozava se sjemenom.
Mladi se listovi u nuzdi mogu jesti.
Ljekovita je biljka. Sulicasti trputac je
. omiljen narodni lijek. Izmrvljeni listovi se
stavljaju na posjekotine, vanjske cireve i na
mjesto uboda pcela i osica. Koristi se i protiv
raznih upala koze i sluznice, olaksava iskas-
ljavanje, smanjuje ucestalo mokrenje i
POVOIjIlO djeluje na probavne organe.
 Atlas medonosnog bilja Travan] 177

PLANTAGO MEDIA L.
Por. Plantaginaceae
Srednji trputac
npL<1nYTHL<1K
XII I
Plantain batard
Hoary plantain x
.J I' III

RCti utitti Ix lV,

CpeAeH reraseu
Srednji trpotec
2L'vll " '
" ~ ,\/1 ,I
V

Cvjeta od travnja do rujna. Pcelama daje

Vi~egodiSJ1:iazeljas:t~ biljka, visoka ,I 0-50
em, s jednorn ili 'vise dlaknvih cvjetnih 'sta-
'bljika .ko}e ~11pri osuovi sabljasto savijene> a
zatim uspravne. Listovi II prizemnoj rozeti,
'e'iipticni ili, jajasti, 1l!1 sij'okom drsku Hi
sjedetli; .s 5-9 iivl).ca po cijelo] duziul lista:
Cvjetovi svijetlcljubicasti, u zbijel~im cilin-
dri~nim klasastim evatovima 1111 vrhu cvjetne
stabljike, bez mirisa,
mnogo cvjetnog praha i zanemarive kolicine
nektara.
Raste u suhim brdskim i nizinskim li-
vadama, u prorijedenim sumama, na prisoj-
nim i pjeskovitim mjestima,
Razmnozava se sjemenom.
Sve sto je receno 0 jestivosti i ljeko-
vitosti sulicastog trpuca (P. lanceolata L.),
vrijedi i za ovu biljku.
178 Travanj 179

SYMPHYTUM OFFICINALE L.
Por. Borraginaceae
Gavez, crni gavez, obicni gavez
OKonHIiIK neKapcTBeHHbliil
Grande consoude Xlfl

®
ll
Common comfrey x III
Fekete nadalyto IX • II'
raBe3
Navadni gabez 2L VIII
VII
.
,I
V

oblika cvijeta, pcele do nektara najcesce

Visegodisnja zeljasta biljka, visoka 50-100
ern, Stabljika uspravna, kruta, suplja, mesna-
ta, gusto prekrivena dlakama, sarno u gor-
njem dijelu razgranata. Listovi lancetasti,
grubi i dlakavi, u donjem dijelu stabljike
suzeni u drzak. Gomji listovi sjedeci, nabo-
ranih rubova. Cvjetovi su ruzicasti iii prljavo-
ljubicasti, zvonasti, sakupljeni u povijene
cvatove u pazuhu gomjih listova. Cvjetni
drsci i easieni listici obrasli dlacicama.
Cvjeta od travnja do rujna. Spada u dobre
medonosne biljke, daje i malo peluda. Zbog
dolaze kroz otvore na casici koje progrizaju
bumbari i mravi. S I ha mogu sakupiti do 180
kg meda.
Rasprostranjena je najvise po vlaznim
livadama, pasnjacima i oranicama, na obala-
rna rijeka i potoka, oko putova i u kanalima,
uglavnom na plodnom tlu, do iznad 1000
mnv.
Razmnozava se sjemenom i vegetativno.
Ljekovita je biljka. Koristi se za lijecenje
plucnik i ielucanih bolesti, grceva, prijeloma
kostiju, rana i proljeva.
180 Atlas medonosnog bilja 181

BEGONIA
SEMPERFLORENS Link et Otto
Por. 8egoniaceae
Begonija
6eroHI1S1
1'XlIlll
Begonia
Begonia X' nl
Sokviraqu begonia IX IV
6eroHI1ja
Begonija
2L VII'
~ WI
V

Cvjeta dva puta godisnje, od travnja do

Visegodisnja zeljasta ukrasna biljka, pori-
jeklom iz Brazila. Stabljika mesnata, raz-
granata, visoka do 50 cm. Listovi na kratkim
drscirna, mesnati, okruglasto jajasti, na vrhu
zasiljeni, pri osnovi tupo klinasti, po rubu
osjenceni crvenom bojom i nejednako pilasti.
Cvjetovi pazusni, njezni, neotvoreni u obliku
srca, ruzicasti, crveni iii bijeli, po vise njih u
rastresitom gronjastom cvatu. Postoje mnoge
varijacije boje cvjetova i listova.
lipnja i od rujna do listopada. Peele je pos-
jecuju, sakupljajuci s njenih cvjetova malo
nektara i dosta peluda.
Pogodna je za uzgajanje u vrtovima
oblikovanim kamenjem, za ukrasavanje rubo-
va dvorisnih bazena, kao i za njegovanje u
loncicima radi ukrasavanja balkona i terasa.
Razmnozava se sjemenom i reznicama.
Sije se u stakleniku, u kolovozu i rujnu, a na
proljece se mlade biljcice rasaduju.

Por. Solanaceae
Obicn] vucac, vucac, vueje Iiko
>KVlBo6noT
Lyciet
Box-thorn
Gyepuordoqcerna
Cauorpan
Kustovnica
Veoma razgranat i gust listopadni grm,
visok do 3 m, s mnostvom dugih tankih i
trnovitih grana koje najprije rastu uspravno, a
poslije druge godine povijaju se prema dolje.
Listovi lancetasti, uglavnom najsiri u gomjoj
polovini. Cvjetovi blijedocrveni iii ljubicasti,
po 1-3 u pazuhu Iistova.
Cvjeta od travnja do listopada i daje obilno
nektar i cvjetni prah. Vrlo je dobra medono-
sna biljka pa pcele vrijedno, po citav dan pos-
jecuju njene cvjetove, cak i po najvecoj susi.
Rasprostranjena je po rubovima suma, me-
Travanj 183
dama i pokraj putova. Zbog vrlo skromnih
zahtjeva eesto se koristi za formiranje
ekonomskih zivih ograda. Dobro podnosi
susu, niskog je rasta, ne pravi sjenku, ne
zauzima mnogo mjesta i ne podrezuje se.
Veoma j e otpoma na mraz. Lisee i plodovi su
otrovni, a tmje sluzi za obranu pa je zbog
toga ni stoka ne unistava. Pogodna je i za sta-
bilizaciju klizista,
Razmnozava se vrlo lako, reznicama,
dijeljenjem korijena i sjemenom.
Ovu korisnu medonosnu biljku dobra je
uzgajati svuda gdje za to postoje uvjeti.
 -
184 Atlas medonosnog bilja 185

LOTUS CORNICULATUS L.
Por. Fabaceae
Obicna svinjdusa, roscicava svinjdusa
n>lABeHe4
Lotier cornu
Bird's-trefoil
Szarvas kerep
)KonT 3Be3AaH
Navadna nakota

Visegodisnja zeljasta biljka, visoka 5-60
em. Stabljika polegla, ustajuca ili uspravna,
gola ili slabo dlakava, slabo razgranata. Lis-
tovi sjedeci, peterostruko podijelni. Listici na
kratkim drscima, klinasto obrnuto jajasti do
gotovo lancetasti. Cvjetovi zuti, izvana
ponekad crvenkasti, na vrlo kratkim peteljka-
ma, sakupljeni po 2-6 u stitaste cvatove koji
su na dugim drscima, na vrhovirna stabljike i
grancica.
Cvjeta od travuja do listopada. Glavno
cvjetanje je u drugom otkosu - otavi, u srpnju
iii kolovozu. Peele ga posjecuju tijekom cijel-
og dana jer im obilno nudi nektar i pelud. Za
lucenje nektara svinjdusi pogoduje topla i
vlazna klima. Daje prilicno gust nektar pa
pcele na ovoj pasi brzo pune kosnice me-
dom. Med je zut do tamnozut, slabog mirisa i
ugodnog okusa. Kristalizira se 2-3 mjeseca
poslije vrcanja, pri cemu dobiva tamniju
boju.
Raste na prirodnim i umjetnim livadama i
pasnjacirna, kao i na tratinama, od nizinskog
do planinskog pojasa. Uspijeva na najslabi-
jim, pa i kiselim zemljistirna,
Razmnozava se sjemenom.
Jestiva je biljka. Listovi svinjduse su jako
bogati vitaminima pa ih II nekim zemljama
jedu kao zdravu proljetnu salatu iii varivo,
Svinjdusa je veoma dobra stocna hrana,
kako u svjezem stanju, tako i 1I sijenu, zbog
cega se sije i na umjetnim livadama.
186 Atlas medonosnog bilja Travanj 187

RANUNCULUS ACRIS L.
Por. Ranunculaceae
Zabnjak ljutie, v(azja stopa
lllOTIiIK e,t1KliliiI
Bassinet lQl.lll

Buttercup x j,l
Reti boqlarka IX '. l\l
llYTIiI4e
Ziatica
2L··v'UI· ~
vlI
\11 \I

Raste kao korov pokraj putova, po kanali-

Visegodisnja zeljasta biljka, visoka 30-
100 cm. Stabljika uspravna i razgranata, U
donjem dijelu gola, u gornjem s prileglim
dlakama. Listovi na dugim peteljkama,
duboko dlanasto razdijeljeni na 3-7 rez-
njeva kojl su klinasto podijcljonl na po 3
re~llj.ica, nepravilno krupno pilastih, nsko
lancetasllh KrlljeV1.l. Gornj! Listoiii sjcdeci,
llsjtl1)en:ide osneve ria linearne n::·lnji(:c. CvJe~
tovi zlncrmzuti i sjajni, kao da su lakiraui, na
dugim cvjetnim drscima,
Cvjeta dugo, od travnja do listopada. Peele
s nje sakupljaju dosta peluda i malo nektara.
rna i vlaznim livadama.
Razmnozava se sjemenom.
1:..J'ekrNilClje biqka. Narod je upotrebljava
os(.dl~IlI'za lije 'e'!fe lIC1jrazllOvrsllijiJ, I olesti,
najcelcepl'OtiJi reumatizma. is[i(l.l'l1".boio)J(I. u
krizima i slicnin bolesti.
Medutim, treba naglasiti da su svi zab-
njaci u svjezem stanju veoma otrovni i
mogu biti smrtonosni, pa pri koristenju
ove biljke treba biti jako oprezan. Suse-
njem biljke otrovnost se gubi.
Zbog otrovnosti ga ni stoka ne pase, ali
osusen u sijenu nije stetan za zivotinje.
188 Atlas medonosnog bilja Travanj 189

RANUNCULUS REPENS L.
Por. Ranunculaceae
Puzavi zabnjak
nfOTIIIK nonsYYllliij
Chasse XIIj'11

Creeping buttercup ~.- III

Kuszo boqlarka
LX IV
non3ecT )Ka6l-baK
Plazeca zlatica 2l VIII
~
~II. VI
V

Cvjeta od travnja do listopada. Pcelama

Visegodisnja zeljasta biljka, visoka 15-50
em. Iz donjeg dijela stabljike razvijaju se
puzave vrece koje sa ukorjenjuju, -iz Eega se
rnzviJaju nove .stabljike, uspravne i. razgra-
nate. Listovi Il'Opcl'I1,j. listie; s drsclma, trodi-
jelni, nepravilno krupno nazubljenl. Gornji
lisrovi jednosravnij! i ~jedeci_ Cvjetovi zlat-
nozuti, na dugim dlakavim drscima.
daje dosta peluda i malo nektara.
Rasprostranjen je kao korov na vlaznim i
plavnim livadama i pasnjacima, od nizinskog
do predplaninskog pojasa.
Razmnozava se sjemenom i vegetativno.
Kad je u pitanju ljekovitost i otrovnost
puzavog zahnjaka, i za njega vrijedi sve sto je
o tome napisano za zabnjak ljutic (Ranun-
culus acris L).
190 Atlas medonosnog bilja Travanj 191

BELLIS PERENNIS L.
Por. Asteraceae
Tratincica, krasuljak, klobucac
Mapraparxa
Paquerette vivace XIIIII

Daisy-eye ~ , III
Vadszazszorszep IX' IV
napli14e
Navadna marijetica 2L ~
W VII'VI Ii

Visegodisnja zeljasta biljka, najcesce 2-15
em visoka. Stabljika je veoma kratka, zbog
cega su listovi obicno polozeni po zemlji.
Listovi su lopaticasti do obrnuto jajasti,
nepotpuno tupo nazubljeni iii pilasti, naglo
suzeni u drsku, sakupljeni u prizemnu rozetu.
Cvjetovi su sakupljeni u glavicaste evatove
koji su na dugim drscima, obrasli prileglim
kratkim dlacicama. Sredisnji evjetovi su zuti,
a rubni bijeli, rjede ruzicasti, pa eijeli evat
ima upadljiv izgled.
Cvjeta tijekom eijele godine, a intenzivno
od travnja do listopada. Ako nastupi duze raz-
doblje bez snijega, s nekoliko uzastopnih
suncanih dana s povisenorn temperaturom,
evjetat ce i u zimskim mjesecima. Daje malo
nektara i evjetnog praha, Peele je posjecuju
sarno onda kad u prirodi nema rasevjetalih
izdasnijih medonosnih biljaka.
Raste na livadama, po dvoristima, pokraj
putova, na tratinama i sumskim proplancima,
Razmnozava se sjemenom.
Ljekovita je biljka. Ubrajamo je u cajeve
za lijecenje disnili organa.
192 Atlas medonosnog bilja Svibanj 193

MALUS
PUMILA Mill.ev. "NIEDZWETZKYANA"
Por. Rosaceae
Niska jabuka, ukrasna jabuka
s=l6J10HRHeA3Be4Koro
XlIIII
Pomier NIEDZWETZKYANA
Apple-tree NIEDZWETZKYANA
Niedzwetzky fele alma
TYPKecTaHcKaja6oJlKHII14a
Niedzwetzkyjeva jablana
21. ®
x,
1;(/1
\1111
VII
--

l
' VI
III

IV

Manje ukrasno listepudne drvo, visine do 4
m, siroke razgranate krosnje. Porijeklorn [e iz
$llll1~jngozapadnog S,ibll'a i Turkestana, Lisc
tovl jajasto produzerii na sba kraja, terrmoze-
fern, s crvenkastom -nervatmolll po rubu
nazubljeal, Cvjctevi fllzicastm:rve-ni, sakn-
pljeni po 4-7 u cvatu na kraji.1 gnmcica.
Cvjeta'u svibnju i pcelamfl daje dosta lick-
tara i peluda, , ,
Uzguja se kao ukrasao drvo, Buduci de
je otpoma na niske temperature i do -30 °e,
nalazi siroku primjenu u predjelima umjerene
i hladne klime. U doba cvjetanja, kad se okiti
mnogobrojnim cvjetovima, posebno je deko-
rativna, kao i u doba plodonosenja jer daje
ljubicastotarunocrvene plodove, Zahtijeva
svij'etl'a i I>tTnc:Jnado poluzasjenjena mjesta i
zalijevanje ~I sl)stlom razAoblju. Cellto 51:
korlsti 11 hortikulturi a posebno je efektna
kad se sadi u drvoredima.
Razmnozava se sjemenom, a najceSce
cijepljenjem u proljece,
194 Atlas medonosnog bilja Svibanj 195

CORNUS SANGUINEA L.
Por. Cornaceae
Svib, svlbie, pasji drinak
KI131i1n
Cornouiller sanguin
Common Dogwood x
X®,JuIIn III
Veresgyiirii sam i~ IV
neCI1ApeH
Pesikovina
21. "II I
VII "

Listopadni grm visok do 5 m, s manje-vise dogodi da u jesen po novo evate.

uspravnim, tankim i dugim granama. Mlade
grane su dlakave i tijekom zime tamnoervene.
Listovi na kracem drsku, s prileglim dlakama,
siroko elipticni do jajasti, na vrhu zasiljeni,
Cvjetovi bjelicasti, u stitastim evatovima pri
vrhu ovogodisnjih grancica, Plodovi su erne
okrugle kostunjace,
Cvjeta u svibnju, poslije listanja, i daje
dosta nektara i evjetnog praha. Ponekad se
Svib najcesce raste u hrastovim sumama,
kao i na rubovima suma iu zivieama. Prostire
se i do preko 1000 mnv. Dobro podnosi jaku
zasjenu. To je biljka koja sporo raste, rijetko
dozivi starost preko 30 godina. Koristi se u
hortikulturi kao dekorativna biljka.
Razrrmozava se sjemenom i korijenovim
izdancima.
 Svibanj 197

ACER OBTUSATUM W. et K.
Par. Aceraceae
Javor gluhac, crveni javor, planinski javor
KneH KpaCHblCj
Erable printannier "i:1I1

®
11
Red Maple
xt >: III
Tompalevelii juhar
IX, IV
Jaop
2! \fll
VI I
V

Cvjeta Ll svibnju, istodobno s J ist;mJem.

Listopadno drvo visoko do _5 111, S prom-
jerom stabla .do J m. Kn)snj<l jaj ssta, s'dUgi1T,1
taukim granarna, Mlade grancice crvenkaste,
Listovi nil. petel] kama, jednestavui, s 5-7
rezl1jeva koji su gmbo .aazuhljeni. Cvjetovi
zlIcka:srozeleI'U, u visecim grezd rstim eva-
tovima,
Pcelama dajo dosta uektara i peluda. Zastu-
pljen jc u brcjnlm s'UJi1skill1 zaj edn icama,
500-1.'600 mDV. Zbog lijepog izgLe¢lil krolinje
cesto se uzgaja po parkovima kao ukrasno
drvo.
Razmnozava se sjemenom koje nose kril-
ca, ciji rubovi zatvaraju ostar kut.
198
ROBINIA PSEUDOACACIA L.
Por. Fabaceae
Bagrem, hijeli bagrem, akacija
AKa41i1Roenas
Acacia
Black Locust
Feher akac
5enli1 6arpeM
Akacija
Listopadno drvo, porijeklom iz Sjeverne
Amerike. Dostize visinu do 25 m, s rijetkom
i svijetlom krosnjorn, okruglom iii duguljas-
tom. Promjer stabla je do 50 em. Mlade grane
su s ostro zasiljenim trnovima koji stite
pupoljke. Listovi su neparno perasti, sastav-
Ijeni od 9-21 listica koji su elipticni, Cvjetovi
su bijeli, jako mirisni, sakupljeni po 15-20 u
Jijepe visece, grozdaste, rastresite evatove.
Cvjeta obilno od pocetka svibnja pa do
kraja lipnja 40-45 dana IHiMIl izbijanja pr-
vih PlIl:)oljaka. Poceiak cvjetanja ovisl 0 nad-
111(:11;5k,Oj visinl sorte, kao io StUjl11jU OSUI1-·
cano.sli povrsina pod bagrernom. Zahvaljn-
juci tome, mogu se koristiti dvije, pa i tri ba-
gremove pase ujednoj sezoni, cime se prinosi
Atlas medonosnog
~1I111
X III
IX Iv
21 ~
VIII VII VI' .V
meda znatno povecavaju. Na jednoj lokaciji
cvjetanje traje 10-15 dana. U mnogim kraje-
vima bagrem je najznacajnija medonosna
biljka, a daje i malo. peluda zuckaste boje.
Usamljena stabla mnogo izdasnije luciti nek-
tar od onih koja se nalaze u sklopu suma,
Takoder, stara stabla znatno su produktivnija
od mladih. U nizirn predjelima s plodnijim
zemljlstem cvjelovi lln';e mnogo vise nektara
nego u brdskirn i plauinakim, Na terenima s
nadmorskom vi·si.ilum preko 700 m cvjetovi
ne mede. Cvjetovi bagrema luce nektar na
temperaturi 2-25 °C, a najjace kada je vri-
jeme bez vjetra, uz jutarnju rosu i ternperatu-
TIl iznad 16 °C. Dnevni unosi na ovoj pasi
rnogu biti do 15 kg nektara, a ukupan prinos
bilja Svibanj
s jednc pu§e i 70 kg rncda po koSnh.d. Prinos
meda s I ha Inoze bHi do I 000 kg. Bagremov
med jc odlicnc kvalitete, veorua ugodnog
mirisa i okusa. Spada U FllId najcjenjcnijih
J1l<ldoVJI.Skoro je bezbojan, keistalne prozi-
ran, s jedva primjetnom zelenkastom nijan-
son;' D@o se 110kristllliziro, ponekad i I1Gko-
liko godlna,
Rl1.zmnoZava so sjemcnom i izdancima, (j
Madarsko] su stvO:ttll'C Ii ne bagrerna koje
pocinjl1 cvjelati 1-8 dana kasnije, po' so
ruedenje, ua povrsinama .gdjc Zlyi i ovnj ba-
grern, znatno produzuje, Poelari bi so trebali
UpOHl.Oboriti za ()~uvanJe poslojecih povr~ ina
pod bagremom, kao i intenzivno raditi 1111
podlzanju novih zasada Bagrern jc skrornnth
199
zahtjeva u pogledu kvalilete zemljista,
Vrio jc o$jeUjlv na kasne proljetne mra-
zeve pH se poueksd dogod] da cvjelni pupclj-
ci potpuno promrznu, take dn .lzoslane cvje-
tr.U1jC na pojedinlm lokacijama. Ako Sf: tome
dada da b(lgrt-,lI1 .cvjeto ~a vrijerne promj e-
njivog proljetnog razdoblja, 'tako til) klsa,
hiJ,ldlloca i vjeliu"ceslo danima 1113 dozvoljava-
ju peel.ama. fzl ijelanj e i1:' ko~ii i~il, enda ~LI i
razocaranja pcd!\t:a U .0·\111 pasu .no;:.izl1jeZn~.
Lose raspolozenje mezemo ublnfiti [edino
selldbom kosnicil na ~l1llge lokacije; gdje
bagrem nije promrzao, kao I not terene gdje
cvjetanje pociilje kasni]e,
Ljekovitu [e ,b.i(/kc/. Itoristi se ZCI· ·I(tk.~f!.
lslwslja vanje i (JI'O/iv prehlada.
200
AMORPHA FRUTICOSA L.
Par. Fabaceae
Amorfa, bagremac, divlji bagrem
AMop¢a
Amorphe
Amorpha
Gyaloqakac
AMop¢a
Amorfa
Listopadni grm iii drvo, porijeklom iz
Sjeveme Amerike, visine do 4 m, sa sa-
vitljivim granama. Iz korjenovog sustava
izbijaju mnogobrojni izdanci, tako da se brzo
formira sirok grm. Listovi nepamo perasti,
vrlo slicni bagremu (Robinia pseudoacacia
L.) pa otuda i narodni naziv. Iz vrhova jedno-
godisnjih lastara izbijaju cvjetici ljubicasto-
plave boje, nanizani u obliku uspravnih
grozdica s izbacenim prasnicima, U jednom
cvatu moze biti do 300 cvjetova.
Pocinje cvjetati trece godine, a zatim
redovno i masovno svake go dine tijekom svi-
bnja i lipnja. Cvjetanje pocinje odmah nakon
zavrsetka cvjetanja bagrema i traje 20-25 da-
Atlas medonosnog bilja Svibanj 201
XIIIII
X ' III
IX IV
21 VIII
~
YO ~
V
na. Vrlo dobra medonosna biljka koju pcele
posjecuju tijekom cijelog dana radi sakupl-
janja nektara i zlatnozutog peluda. Dnevni
unos nektara moze biti do 7 kg, a ukupan pri-
nos meda po kosnici i do 30 kg. S 1 ha pcele
mogu sakupiti do 300 kg meda. Amorfin nek-
tar sadrzi 53% secera, Med j e tamnocrvenkast
i ugodan za jelo.
Dobro uspijeva, kako na vlaznirn i plav-
nim podrucjima, tako i 11~ susim terenirna, 'Maze se sjeci, svake tl'e6,e-,c_etv,rtegodine, ka. Osim obilja neklara [. pe.['udn koje riudi
pored putova, zeljeznickih nasipa I ~I. Pogod- l~(jslije se lako obnQ.'vljll izhijanjcm izdanaka, peel ama, njcgovc cvjetanje pot,illje od mah
na je za posumljavanje odrona, kosina i kliz- Razmnofave se sjemenom' i Izdancims, nakan zavrsetka bsgremcve.pa! c i traje u raz-
ista jer korjenovim sustavom dobro vezuje Radi lakseg klijanja sjeme je potrebno prije doblju kad na veeini lokaoija nema :ma&tillije
tlo. Koristi se za vjetrozastitne pojaseve, zive sijanja dll~e vrijerne dtzali u vodi, JJilSe. Vrlo se lake nrzmno7.Itva, otporan je na
ograde, kao ukrasni grm u parkovima itd. Bagremac je vdo' k()rjsl)?- D),Cdonosjia' bi Ij- $nstJ 'i uiJe i:?bij'ljiv prema LLu.
202 Atlas medonosnog bilja Svibanj 203

GLEDITSCHIA TRIACANTHOS L.
Par. Caesa/piniaceae
Gledicija
rne,l11i14li1R
Fevier
Honey-locust
Lepenyta
rne,l1114
21
~~B,
v~ t:j
Gledi6

Listopadno drvo, V1501<0 do 45 1lJ, ' ve-
Iii-om prozraznom kxosnjom i dubokc
ispucalom korom. 1:'Ia,gJah<lmu iV'ustajLl tr-
nevi koj i su m~i~e~Getrodijelni iii jedno-
stavnl, u donjem dijel'll plcsnati, Listovi
slozen], jednostavno iii dvostruko parne
perasti. Listie! eliptidni, sitni, gotovo bez
peteljke, vjctovi zu6kaslCizelcnkllsli, saku-
pljeui [I pilzu~njm -gro2Kwslim evatovima.
Plodovi su vrlo dugi, 3()-40 em, mahune su
sabljasto savijene, crvenosmede, sjajne-i gale.
Ostaju na stabln i tijekom zime.
v.iota u ~vibnju iii [ipn] lI. Cvjetanje treje
oko L5 dena. Oledi'(jiJrlje vrlo izdaSI13 nekta-
rom i peludom. Prinos rnoze biti oko 250 kg
medii, po hekiaru, a dnevni unosi mogu se kre-
laL; do 4 kg nektarn llo kosnici,
Cesto SI.:!u~g''lia IJO parkovima i drvoredi-
rna.
Zbog jakog 'rrn]a, lakog uzgajanja i
mogll.cllosti obrezivanja, pogo dna je za
forrrriranje ZiViJl cgrada. Zil, uspjesno uzga-
janje zahtijevu.duboka i plodna zemljista, i to
na mjestima s puna svjetla.
Razmnozava se sjemenom.
Ljekovita je biljka. Koristi se za sniienje
krvnog tlaka, zatim za lijecenje cira ieluca i
dvanaesnika, kao i protiv kronicnog zatvora.
 Atlas medonosnog bilja Svibanj 205

AILANTHUS ALTISSIMA (Mill.) Sw.

Por. Simarubaceae
Kiselo drvo, rajsko stablo
AiilnaHT BbiCOYaiilwl'1ii1
Vernis de Japon JXIl_11I

Tree of Heaven X III

Balvanyta IX I~
Kl'1ceno APBO
Navadno bo je drevo 21 'lUI
~
~JI VI
V

Rasproslrarijeno je od obale mom do btd-

Lisiopadno .drve, vlsOko lO-30 In porije-
1<.10111 iz Kine i Japana. Krosnja mu je okrn-
gl~sh! i rijetka, a stable snaznc i debelo. Lis-
tovi nalzmjeuicni, ueparno perasti, dllg~ sas-
tavljeni at! 7-25 jajasto lancetastih.l istica na
kratkom d~~kLl.pri 'osnovi okrugll s (Iva ill
vise karakteristienih zubi. Mladi Listiei
pokrivcni gustlrn leratklm dlacicama, kasnije
gotovo 'goll. Cvjetovi zelonknstoiuli.-fonni ra-
ju velike metlieaste Cyalo;ve.' vjetovi i -lis-
tovi p'l"uzaju specifidan miris,
vj'eta ad svib,njl), do llpnja. pe.elamu daje
dosta ucktara i cvjeincg praha, Mod je tanme
boje, izrazito aromatican.
skih krajeva, Uspijeva na svakom zemlji~tu,
pat pli'll_illn leamenitim ierenima; zbog cegaJe
pogednc za 'poSl.lmIJllvilnje krsa. Zahtijev<l
till'Cane i svijetle po\oza,ie. Zbog brzog raste
i §jrokog kerjenovog susiava tc otporuosti
prema jakem vj etru, dll'golTajnoj S\lS'ii 11iskim
ternperarurama, pogodno je za ucvrS6iyanj~
t(11) 11<1 ugro::i:eIl,og erozijern .i bujicama;
Buduei da dobro podnesi diJ~l, pr~sl~a~li orro-
vne pf.illove, pogodno je za uzgnjanje tt grad-
skim uvjetima,
Razmnozava se sjemenom i vegetativno -
izdancima.U narodu se svjeze lisce kiselog
drveta koristi za rastjeravanje kukaca.
 Atlas medonosnog bilja Svibanj 207

SALVIA OFFICINA LIS L.

Por. Lamiaceae
Ljekovita kadulja, zalfija, kus
Wan¢ei:i
lUI j
Sauge

•
Shop-sage
X'. ' III
Kerti (orvosi) zsalya IX IV
)Kanqma
ZajbeJ 2J. VII
~, VI VI
V
~

Mediteranska visegodisnja polugrmovita kadulja izlucuje vrlo velike kolicine nektara

biljka, visoka do 90 em s vise i!etv.eroklllruh
~azgra,:atih stabljik~ koje i?~ij(lJu ~ep0sredl1(l
lZ korijena. LlstOVI tin dugim drsolm'a sre-
brnozeleni, djelomicno zimzeleni, ~yrsti,
duguljasti, fino nuborani, S obje strane
prekriveni s.iLnim cllaciCama. Cvjetovi
plavoljubicasri, ponekad ruzi(';uslobjcllcasti,
izrazito dvousnasti, sakupljenl u prliljenovi-
rna, formiraju rastresite klasaste cvatove na
vrhovima stabljika i grancica.
Cvjeta od svibnja do lipnja, i to postupno,
od nizih prema visirn predjelima. Cvjetanje
pojedinih grrnova traje oko 20 dana. Pasa
kadulje moze se, selidbom kosnica, koristiti
skoro dva mjeseca. U povoljnim godinama
pa je zato u6nij31illl medu najmedcnusnije
biljke. Dnje i 1,le~loc::vjelT)Og prsha. l~ro~it!:cni
dnevni unosi mogu biti 5-6 kg. iii i (10 TO kg
meda po kOSLlici. Prinos s L ha je do 600 kg
rneda. Med ]e I<iml;1OZ-[1I1ue boje. tjl.a'io gorkog,
ali ugodnog okusa i mirisa, dugo se ce krista-
Iizira, Ubruja se U l1i1jlwalitefnije vrste meda,
Kadulja u P{1ce::tku cvjetanja slabije medi,
svakog dana sve jauc i jacc. tako da peele
PO*~llj'lI i cvjetove koji su vee uveli, t;.Jajv'is.e
nektara izlucuje tijekom toplog vremena s
dosta vlage 1I zraku, Osjetljiva je na tempe-
ralurne premjene i vjetreve jer se uz te uvjete
medenje.znatno smnnjuje, ,a eeslo i prestaje,
Rasprestrenjenaje po ljutim kamenjarima
primorskog krsa, kao i na pojedinim slicnim
kontinentalnim terenima, na vapnenackoj
ml podlozi, Uspijeva ne same na najlosijem
zernljistu, nego i na golom kamenu na kojem
nista drugo ne rnoze rasti, Otporna je na susu
i mraz. Cesto se uzgaja po vrtovima kao
ljekovita i ukrasna biljka.
Razmnozava se sjemenom.
Ljekovita je biljka i spada u najstarije
medicinske biljke. Ulazi u sastav velikog
broja lijekova koji se upotrebljavaju za ispi-
ranje usta igrla kod nastanka upala i katara.
protiv kaslja i proljeva, kod bolesti jetre i
bubrega, za smanjenje lucenja znojnih zlije-
zda. Izvana se koristi kod gnojnili rana i cireva.
Kadulja se vrlo cesto bere u Ijekovite
svrhe, Time se pcelarstvu nanosi velika steta
pa bije trebalo brati u onim krajevima gdje se
ne moze iskoristiti kao pcelinja pasa,
 Atlas medonosnog bilja

r Svibanj 209

TRIFOLIUM INCARNATUM L.
Por. Fabaceae
Inkarnatska djetelina, inkarnatka
Knesep M51COKpacHbli1
T ref e in carn at
Crimson clover IXUl

e
o@
ii
Bibor here ~. III
ItlHKapHaTKa ,~ . 'N
Inkarnatka VI'I . - 1/
Ifl VI

. .J8dnagodi~llja do dvogo I.isnjn _zeIjns:>1 vjeta ed svibnia do iii nja, a ako se

biljka, viscka 10-50 em. Stabljike pojedll18c-
nil ili ih.ima vise, uspravna iii se izdize, ne-
razgranata iii id snove $ duglm uspravnlm
granama, Listovi troperni, gOI'J"ji s kratkom, a
dOi1ji s dugom peteljknm, Listici kliuesto obr-
Dutil jajasti do ol)r(\gli, .u gornjoj polovini
uazubljeni. Cvjetovi ctvenkasil - bo]e 111C!{a,
pa otuda biljei i naziv, Grade duguljasto
jajaste do cili11.dril\oc glavicmrtc cvatece nil
dugim drscima,
pokosl, j0.S jednorn mjesec dana nakon
kosidbe, Cvjcla1\_je lraje aka ~O dana,
Vrlo dobra medouosna biljka s ) oje pcele
sakupljaju nektar i pelud,
)It;lste pored pulova, ua po ljanarna i prirod-
nim livadama. BudLl6i da spada u vrlo dobre
krmne biljkc, kako u svjeZeIl1 stanju taka j n
sijenu, Ll't;g<\ja'se i ls',lO kulturna biljka,
Razmnozava se sjemenom. Sije se ujesen
ili p proljece.
 Svibanj 211
210 Atlas medonosnog bilja

I
JURINEA MOLLIS (L.) Rchb.
Por. Asteraceae
I Meka medoglavka, srpac
Har0I10BaTKa
XIIIII

X III,
Lagylevelii hanqyaboqancs IX, IV
MeAHa rrtaaa VII v
.. 'vu '
~ I
Jurjevina

V,i!\ego(li~nJn j," ze)jasta b'iJjkn S uspravnom, na vrhu stabljike.

najcesce jednoi>tavt,!<ltn sl_<ibljil~om,v~sokoll'l Cvjeta od svibnja do lipnja. Dobra je
30-70 em. Listnvi prizemui, duguJjasto lance- medonosno-peludonosna biljka koju pcele
tastl, dubeko. peraato reznjasti, rijetko nedi- ma80V110' posjecuju,
jcljcni, s duguljastim do lancetastlin reZiljevi- Rasprostranjena je po kamenitim i su-
rna koji su po rubu cijeli. Grimizni cvjel()y,[ snim,li'vadama brdsko-planinskog pojasa.
grade vel ike glayieastc,'I'.watove, pojedinacue, Razmnozava se sjemenom.
212 Atlas medonosnog bilja Svibunj 213

ARMERIA CAESPITOSA RUBRA L.

Por. Plumbaginaceae
Armerija
KepMeK
Armerie XIIIII

Thrift X III
lstac
IX IV
ApMep~ja
VIII ."
Armerija ~ vn I

CVjCIB od svibnjn do' lipnja, PEele je rado

ViSegodtsnja zeljasta ukrasna biljka viSOe
ka IO-]C em, porijeklom iz ~pa.,joJske. Lis-
tovi lineami, Llsl,j i dugi, s [ednim ~i,vcetl1,
Zavrsavaju s!ljaslo skoro s bod ljom.
SI11Jlljike dlakave, .zavrsavaju glavicflSlirtl
cvatovima sastsvljenirn od crveaih cvjoiova.
posjecuju, saKupljflj,lti S I1jepelucl i nekiar,
U~g.ajann je vrsla. VJ;lo dekor'p~jvl]Q dje-
luje kad so uzgnja.u gredicama kao j u izdvo-
jenim cvjetnim grupama.
Razmnozava se sjemenom iii diobom stru-
ka, u rujnu iii listopadu.

- - 1

I
 215
Atlas medonosnog bilja Svibanj
214

PYRACANTHA COCCINEA Roem.

Por. Rosaceae
Skrletni vatreni grm, pirakanta
nl1paKaHTa
XII I
Buisson ardent
Evergreen thorn X III

IX IV
nl1paKaHTa
Navadni ognjeni trn 2L V
VII VI

Vrlo trnovit zimzelen grm visok preko 3 m,
s gustom krosnjom, Mlade grancice sivo-
dlakave, smedeervenkaste boje. Trnovi bro-
jni, kratki, bez lisca iii dugi s liscem, Listovi
jednostavni, naizmjenicni, izduzeno elipticni
do lancetasti, dosta kozasti, po rubu tupo
nazubljeni, mladi slabo dlakavi, kasnije goli,
na kratkoj, dlakavoj peteljei. Cvjetovi bijeli,
rjede zuckastocrvenkasti, u velikom broju
oblikuju gronjast evat. Plodovi brojni, okru-
glasti, sitni, koraljnoervenkasti, rijetko
narancasti, zadrzavaju se tijekom eijele
zime.
Cvjeta od svibnja do lipnja. Vrlo dobra
medonosna biljka, pcelama daje i pelud.
Mediteranska biljka, rasprostranjena je i u
kontinentalnom dijelu s umjerenijom kli-
mom. Podnosi temperature i do -20 °C. U
divljini se susrece kao sastavni dio siprazja na
suhim, kamenitim, suncanim, nagnutim tere-
nima. Dekorativna je vrsta koju karakte-
riziraju ~irriztlMO lisee, brojni Jijepi cvatovi i
pogotovc plodovi koji u zimskcrn razdoblju
atraktivno izgledaju pa se cesto uzgaja po
vrtovima i parkoviina.
Razmnozava se sjemenom i izdancima,
 216 Atlas medonosnog bilja Svibanj 217

SPIRAEA MEDIA Schmidt

Par. Rosaceae
Srednja surucica, dugolisna surucica
Taaorira cpeAH5151
Spirea ..
,lIl'lll

Spiraea X III
Kozepes bajnoca IX· IV
MajcKIi1 cser
Medvejka 21 NIII
~
VII VI
V

Listopadni razgranat grm visok 1-2 m.
Mlade grancice zutosmede, dlakave. Listovi
siroko elipticni, na kratkim peteljkama, s obje
strane goli iii kratko dlakavi, a s donje strane
po zivcima i na rubu dlakavi .. Na cvjetnim
granama listovi imaju cijeli rub, a ostali su
dijelom pilasti. Cvjetovi bijeli, u gus tim
poluloptastim gronjama na kraju lisnatih
grancica,
Cvjeta od svibnja do lipnja i daje malo
nektara i dosta cvjetnog praha.
Raste najcesce na vapnenackom tlu, na
suncanim, toplijim, kamenitim stanistima
gdje oblikuje gusto siprazje. Zbog deko-
rativnih svojstava cesto se uzgaja u parko-
vima i vrtovima.
Razmnozava se sjemenom i vegeta-
tivno.

, ~ ...... -
218 Atlas medonosnog bilja Svibanj 219

SORBUS AUCUPARIA L.
Por. Rosaceae
Jarebika, planinska oskorusa, smrdljika
PR6£1Ha
I
Sorbier desoiseleurs x
Mountain-ash X III
Mad:'lrberkenye I~ IV
CMPAJ1£1Ka V
VII VI
Jarebika

Listopadno drvo VlSI.Il.C do I (l m, 5:11- Naj~e~ce prirodno . tliniste su mu pla-

zgl;anatohJ svijetlom krosl1jom. Dosta je 8Ii1:-
no oskorusi (S()rlJ!.I.~dtune tica L). OSUovJ]<l
razlika jc 1I ·jzgl.edu ploda. Lisiov! neparuo
perasti, s .9-J § usko cbpt!llnih po rubu
nazubljenih listica, Bijeli cvjclo,,:j SLI saku-
pljenl 11 gronjast cvat Llgoduog mirisa,
C.vjcLa ad svibnja do lipnja, ovisno o.nad-
morskoj visini, l'~c)al11a d(1je Ilektaf i pelud,
Prinos meda je do 40. kg. s 1 ha, Medje Z.Ilt.
vrlo dobre kvalitete i aromatican,
Plodovi crveni, sitni, okruglasti iii elipticni,
u vecem broju vise na grancicama,
ninske Sl,11T)C. 2gllja 51: i IJ0 parkovima ; dr-
voredima gdje sa svojim :'ijepim plodovlrna,
ko]l tijekom zirnc osta]u nil' drvetu, djeluje
vrlo ukrasno, Njeg!)vi pledovl II zimskirn
rnjesecima predstavljaju pristupacnu .hranu
pli.Can'l!I:.
R~ZllmO~a\mSa sjcrneuorn.
Plcdovi su jestivi, ali 811 prtlk.tiCki upotre-
bljivi tek poslijc i1.lotell0sti student.
Ljr]'/wvlr.n J blljku. Km·;'yti Sit prOfili klls!j.e/
i promuklosti, protiv proljeva i kamenca II
bubresima. kad o()oljf{i!ia mjehura f sf.
 Atlas mcdonosnog hili" Sviban] 221

SORBUS TORMINALIS (L.) Crantz

Par. Rosaceae
Brekinja
5epeKa neye6Ha5'l
Alisier des bois IXIIIII

Wild service X III

Bark6cafa
I~ .' W
5peKn~HKa
Breka 2! vII
~
VII 1(1
V,

Listopadno drvo s pravilnim stablom i jako zivjcti starost od preko 100 godina. Zbog lije-
razvijenom. gustorn, okruglastom krosnjorn. pog izglcda i ostulih povoljnih svojstava,
Dostizc visinu do 20 Ill, a promjcr stubla do koristi se u hortikuliuri kao ukrasno drvo u
70 em, Listovi jednostavni, vrlo prornjenji- parkovi III a i drvorcdima,
vog oblika, duboko reznjasti na 3-7 Razmnoznva se sjernenom i vegetativno.
simetricnih parova, zasiljenih i pilastih, na Plodovi su jesrivi, kruskolikog iIi okru-
kracoj peteljci. Cvjetovi bijcli u uspravnim glastog oblika. U po~elkll su crvenkastozuti,
gronjastirn cvatovima, a u zrclom stanj u, LI kolovozu-rujuu, t,1I11110-

Cvjcta u svibnju i lipnju i daje dosta nek- smcdi sa svijetlim il)ckica-n'1a. Za jelo su dobri
tara i peluda. poslije mraza.
Rasprostranjeno je u ravnicarskirn i brd- Ljckovita jc biljka. Koristi .I·C Pf'O/iF pro-
skim sumama, do oko 1500 mnv. OtP01'l10 je muklosti, kaslju, proljevu i kamcnca u bubrc-
na niske temperature. Raste sporo i mozc do- ZiIlW, kod oboljcnja mjchura.
222 Atlas medonosnog bilja 223

SORBUS AUSTRIACA (Beck) Hedlund

Par. Rosaceae
Planinska mukinja
5eJlbliii 60I1PbIWH~K
Alisier cornrnun
White beam XII I

Osztrak berkenye X III

5a6Jl~KanJlaH~HCKa IX IV
Mokovica v
VII VI

Listopadno drvo, u povoljnim prilikama pukotinama razdrobljenih stijena.

izraste i do 20 m. Rjcde se javlja u obliku
grma. Listovi veliki.. sirokc jajasti do eli-
pticni, pravilno re~nja:s.li. S okruglastim
vrhovima i pilastim l'uboil'l, k01.asli, na kracoj
peteljci. Cvjetovi bijeli, sakupljeni II guste
gronjaste cvatove.
Cvjeta od svibnja do lipnja. Pcelama daje
dosta nektara i peluda.
Njegovo najl'eSce stlJnisle je na podrucju
bukve-jele, IlD vapnenackorn zemljistu, na
otvorenim kamenjarima, a cesto izraste i u
Rasprostranjeno je do oko 1800 mnv.
Uzgaja se u hortikulturi zbog povoljnih estet-
skih svojstava, najcesce 1I drvoredima,
Razmnozava se sjemenom i vegetativno.
Plodovi su sitni, okruglasti, crvene boje.
Jestivi su, ali su oporog okusa pa su ukusni za
koristenje tek kada omeksaju, poslije mraza.
Ljekovita je biljka. Koristi se protiv prolje-
va i kamenca 11 bubrezima, zatim protiv kas-
lja i promuklosti, reumatizma, bolesti mjehu-
ra.
 Atlas medonosnog bilja 225

BERBERIS VULGARIS L.
Por. 8erberidaceae
Zutika, trpkovina, turska loza
Bapoapuc 06bIKHOBeHHblL1
Xtli
Vinettier ll
Barberry
S6skafa
>KonTL-lKa
Navadni cesrnln
21 ®
X·

r~
~1l1
VII
.

. V
!
III

IV

Li.slopadni gun, visok do 3 ill, s ~'i1l,)vilim ri5lJnvi,11 visecim grozdastirn cvatovima.

tankim granama koje 811 na prijelomu ZlI!tl
.otuda Q.iUci irne, Listevi jajasli. po rubu fino
naznbljeni, po 'pQ\!TSini mrezaste nervature,
.pri osnovi suzen! II drzak, LI gruparna na
kratkorastima, Boja llsja [c zelena Iii pepe-
UMloblijedoruii&lsta. . vjetovi zuti, Izvilflil
I11tigll bif s uarancastoervenim preljevoin, mi-
Cvjeta od svibnja do Jipnja i da.:je dosta
uektara i malo cvjetnog' praha. .Med je Zllte
beje, ugodncg midst! i ckusa .
. Rasprostranjcna je n:ajeeMe ot;! IJj7..1n~kih
dobrdskih predjela, li lIzgaja'se ikao.ukrasna
biljka pe parkovima i vrtovima,
R,..'1Zliin(lZH'¥'Bse sjemenom 1 vegetativno.
226
ACER TATARICUM L.
Par. Aceraceae
Zestika, zeslja
YepHOKneH
Erable de Tartarie
Feketegyilru juhar
>Keen-m
Listopadno drvo iii veliki grm, visine do
12 m, s nepravilno razgranatom krosnjom,
Listovi na duzim crvenkastim peteljkama,
izduzeno jajasti, kratko zasiljeni, ponekad
neupadljivo reznjasti, po rubu dvostruko i
nepravilno pilasti. Cvjetovi bjelicastoblije-
dozuckasti, u uspravnim metlicastim cvatovi-
ma koji se razvijaju na vrhu grancica.
Cvjeta u svibnju i lipnju, nakon listanja, i
daje obilno nektara i cvjetnog praha. Spada u
vrlo dobre medonosne biljke jer s 1 ha pcele
Atlas medonosnog bilja 227
mogu sakupiti i do 300 kg meda, pri cemu se
dnevni unosi mogu kretati do 6 kg nektara po
kosnici, Med je tamne boje i aromatican,
Rasprostranjena je u ravnicarskim su-
mama i brezuljkastim krajevima. Odgovara
joj vlazno i hranjivo zernljiste, Preporucljivo
je ovu biljku koristiti za posumljavanje goleti,
kao i za sadenje u parkovima i drvoredima.
Razmnozava se sjemenom i vegetativno.
Sjemenke su na manje-vise paralelnim krilci-
mao
 Svibanj 229
Atlas medonosnog bilja

CRATAEGUS
MONOGYNA L. Jacq. s. Lato
Por. Rosaceae
BijeJi glog, jednovratni glog
605lPbIWH~K oAHonecT~4Hbliii
Epine blanche
Hawthorn
Egybibes galagonya
rnor
Enovrati glog

Listopadni grm do 6 m visme iii rjede, sumama, u gusticima, na rubovima suma, od

drvo visine do 8 m. Grancice tmovite, gole iii
malo dlakave. Listovi promjenjivog oblika na
kracim peteljkama, s 3-7 duboko razdvojenih
reznjeva, Vrhovi reznjeva mogu biti na-
zubljeni. Cvjetovi bijeli, sakupljeni po 10-20
u uspravne gronjaste cvatove.
Cvjeta od svibnja do lipnja, ipcelama daje
nektar i pelud. S 1 ha prinos je oko 80 kg
meda.
Vrlo je rasprostranjen, ponajprije u listo-
padnim, mjesovitim, rjede u cmogoricnim
nizih predjela pa do 1500 mnv. Zbog gustih i
tmovitih grana, cesto se koristi za formiranje
ekonomskih zivih ograda oko seoskih
parcela.
Plodovi su jestivi, jajasto okruglasti,
tamno iii svijetlocrveni i u njima se nalazi
sarno jedna sjemenka.
Razmnozava se sjemenom j izdancima.
Ljekovita je biljka. Koristi se protiv nesa-
nice, raznili uzbudenja, za sniiavanje krvnog
tlaka, za ublaiavanje klimakterijskin tegoba.
 Svibanj 231
230

PAPAVER RHOEAS L.
Por. Papaveraceae
Divlji mak, mak tureinak
MaK AI1KI1~

e
Coquelicot
,~)(Jilli
Red poppy
x III
Pipacs JX IV'
EiynKa
Bulka O VII·
VII
.'
VI
V

Jednogodisnja, rijetko dvogodisnja ze- cuju na prasnike.

Ijasta biljka, visoka 20-90 em. Stabljika je
uspravna, jednostavna iii razgranata, obrasla
dugim dlakama. Kada se biljka ozlijedi, iz nje
proeuri ljepljiv bijeli sok. Listovi su najcesce
sjedeci iii suzeni u drzak, izduzeno jajasti iii
elipticni, perasto iii dvostruko perasto
usjeceni, reznjevi razlicito urezani. Cvjetovi
su tarnnoerveni iii blijedoerveni, rjede lju-
bicasti iii bijeli, pojedinacni na vrhu stabljike.
Pri osnovi krunicnih listica nalaze se sjajne
erne, bijelo obrubljene rnrlje, koje kukee upu-
Cvjeta od svibnja do lipnja i u to vrijeme
znatno upotpunjuje ljepotu prirode. S evjeto-
va makova pcele sakupljaju velike kolicine
tarnnoplavog peluda, dok nektara nema.
Raste po poljima, kraj putova i zivih ogra-
da, po zeljeznickirn nasipima, ali najcesce po
ozimim zitima.
Razmnozava se sjemenom.
Ljekovita je biljka. Koristi se kao narodni
lijek za disne organe i protiv kaslja kod djece.
Otrovna je biljka.
232 Svibanj 233

GALIUM CRUCIATA (L.) Scop.

Por. Rubiaceae
Zuta brocika, durdevak
naHAVlw
Crucianelle XIIIIl

Crosswort X 111
Keresztesviraqu galaj
1)( IV

Smarnica 2L I'll
~
I'll
.-
VI
I'

Visegodisnja zeljasta biljka. Stabljika sakupljeni u pazusne okrugle, spljostene eva-

visine do 50 em, uspravna iIi poluuspravna, tove.
cetverokutna, dlakava. Listovi duguljasti, Cvjeta od svibnja do lipnja i pcelama daje
eJipsasto tupi iIi siljasti, sjedeci, po cetiri u malo nektara i peluda.
prsljenu, krizasto postavljeni. Cvjetici sitni, Rasprostranjena je po livadama i pa-
zuti do zutozelenkasti, vrlo rijetko bijeJi, snjacima, uz mede, ograde i rubove.
234 Atlas medonosnog bilja Svibanj 235

VICIA GRANDIFLORA Scop.

Por. Fabaceae
tuta grahorica, velecvjetna grahorica
BIiIKa xcenraa
Vescejaune 1'l(11'11i

Yellow flowered vetch X III

Naqyvlraqu biikkony
rpaop )KOnT

Rumena grasica o IX
VIII
~
WI vr
V
IV

liki, na vrhu cesto zasjeceni iii urezani, s

Jednogodisnja zeljasta biljka, s polu-
uspravnom stabljikom, visine 30-60 em, pri
osnovi rnzgranatom. Listovi pamo perasti, s
3-7 parova listica. Umjesto vrsnog, nepamog
listica, nalazi se slabo razgranata vitica. Lis-
tici obmuto jajasti do izduzeno obmuto srco-
kratkim siljkom. Cvjetovi zuti, po dva u
pazuhu listova.
Cvjeta od svibnja do lipnja i pcelama daje
dosta nektara i peluda.
Raste na livadama, u usjevima, na rubovi-
rna suma i na zapustenim povrsinarna.
236 Atlas medonosnog bilja 237

RAPHANUS SATIVUS L.
Por. Brassicaceae
Rotkva, rokva, povrtnica
PeAbKa
Radis XII !

•
Radish X II!
Kerti retek

e
IX IV.
TpynKa V
Repa II I

Uzgajana je biljka, Razrnnozava se sjeme-

Dvogodisnja zeljasta povrtlarska biljka.
Cvjetonosna stabljika razvija se u drugoj
godini, razgranataje i visoka do 100 em. Lis-
tovi su duboko usjeceni s velikim vrsnim
reznjem, po rubu grubo nazubljeni. Cvjetovi
su sitni, sakupljeni u grozdaste evatove,
bijeli, ruzicasti, ljubicasti iii ervenkasti.
Cvjeta od svibnja do lipnja i daje nektar i
evjetni prah. S 1 ha zasada pcele mogu
sakupiti 50 kg meda. Med se brzo kristalizira.
nom.
Jestiva je biljka. Najcesce se svjez korijen
koristi za salatu. Ako je rotkva ljuca, onda je
korisnija,
Ljekovita je biljka. Koristi se protiv bron-
hitisa, kaslja, za lijecenje jetre i izbacivanje
kamenca i pijeska iz mjehura i bubrega. Izazi-
va bolji tek i otklanja teskoce u probavnim
organima. Koristi se za lijecenje gljivicnih
koinih oboljenja.
238 Atlas medonosnog bilja Sviban] 239

RISES NIGRUM L.
Por. Grossulariaceae
Crni ribiz, grozdic crni, samorodina
CMOpO,l1V1Ha'-IepHaR
Groseillier noir X!llil

Black Currant X III

Fekete ribiszke IX IV
L\pHa pVl6V13Ila
Crno qrozdicje 2L VIII
~
VII V.I
V
II

Listopadni uspruvn i grm visok do 2m. Lis- vrtovima zbog uk usnih plodova. Razmno-
tovi reznjasti, dvostruko pilasti. S donjc stranc zava se sjernenom, rcznicama i korijcnovim
lista nalaze se dlacice i zuckaste smolaste zli- izdancirna,
jczdc, Cvjetovi su zclenkasti, s unutrasnjc Plodovi su erne bobicc punktiranc zlijcz-
strane laticn crvcnkasti, sakupljcni u grozdast damn, jestive su, Spccificnog SLl okusa koji
cvat, podsjeca na tarnjan.
Cvjeta od svibnja do lipnja, Dobra Ova korisna biljka pogodna je za uzgaja-
medonosna biljka koja pcelama daje i cvjctui nje i 1I Sa1110111 pcelinjaku.
prah. Najmedonosnija je medu ribizirna. S I Ljckovita je biljka. Upotrcbljuva sc protiv
ha prinos jc oko 240 kg mcda. Koncentracija tcskoca pr: mokrcnju, za snizcnie krvnog
sccera u nektaru je 23-37'%. tluka, kao i protiv sklerozc krvnili iila. Raki-
U divljini raste po vlaznirn sikurarn» i ja, pogotovo kotnovicu, II koju .\'11 stavljeni
sumama nizih podrucja. Dosta se uzgaja po plodovi emo!!, ribiza, jU(;U cijcli organizam ..
240 Atlas medonosnog bilja Svibanj 241

VITIS VINIFERA L.
por, Vitaceae
Vinova loza, loza
BI1HorpaA KynbTypHbly
Vigne
Vine
Borterm6 sz616
BI1HCKa noaa
Vinska trta

Listopadna grmolika biljka s granama
koje se, ako ih prepustimo same sebi, penju
po drugom grmlju i drvecu pridrzavajuci se
pomocu raslji koje izrastaju nasuprot listovi-
ma. Grane su tamnocrvene iii tamnozute, a uz
to i fino izbrazdane. Listovi su na dugim
peteljkama, prstenasto usjeceni u 3-6 reznje-
va, po rubu grubo nazubljeni. Gomja strana
lista je tamnozelene boje, dok je donja
prekrivena vunastim dlakama pa izgleda siva.
Cvjetovi su neugledni, mali, zuckastozeleni i
sakupljeni u metlicast cvat.
Cvjeta u svibnju iii lipnju, ovisno 0 vrsti i
nadmorskoj visini. Iako su cvjetovi neugled-
ni, pcele ih masovno posjecuju primamljene
mirisom nektara. Kada u to vrijeme prolazi-
mo pored vinograda, osjetit cemo ugodan
miris i euti zujanje pcela. Pored nektara, s
cvijeta vinove loze, pcele sakupljaju i pelud.
Vinova loza je omiljena vocna vrsta koja
se masovno uzgaja u cijelom svijetu.
, Razmnozava se sjemenom, reznicama iii
izdancima, koji se djelomicno zatrpaju zem-
ljom, na tom mjestu ce se oziliti pa se kasnije
odvoje od stabla.
Plod je vrlo socna i ukusna bobica,
pokrivena peteljkom, boje tamnomodre,
zutozelene ili crvenkaste. Plodovi se jedu
svjezi ili osuseni, Najveci dio plodova se pre-
radi u vino. U jesen iz zrelih i raspuklih bobi-
ca grozda pcele rado sisu sokove, sto je
mnoge vinogradare navodilo na pomisao da
pcele progrizaju i ostecuju bobice grozda. To
je velika zabluda. Peele sisu sok samo iz
raspuklih bobica, cime sp.tjecavaju I1jihovo
truljenje i pojavu raznih bote.<;ti11 vinogradu,
zbog cega im vinogradari mogu biti zahvalnl.
Ljekovita je biljka. Koristi se protiv pije-
ska i kamenca u bubrezima.

,I
RUBUS IDAEUS L.
Par. Rosaceae
Malina
ManlilHa
Framboisier
Raspberry
Malna
Mannua
Malinjak
Listopadni gnu, visok do 2 m, s vise sib-
ljastih, pravih iii lucno savijenih okruglih sta-
bljika, obraslih sitnim bodljama. Listovi
neparno perasti s 3-7 neravnomjerno pilastih
listica koji su s gornje strane goli, a s donje
prekriveni vunastim dlakarna. Cvjetovi bijeli,
sakupljeni u grozdasto metlicaste cvatove.
Cvjeta od svibnja do srpnja, tako da se na
istoj stabljici mogu nab istodobno i cvjetovi i
zreli plodovi. Malina daje vrlo dobru nek-
tarsku i dobru peludnu pasu, Najjace mede-
nje traje oko 20 dana. Peele je posjecuju od
ranog jutra pa do mraka. Nektar izlucuje i
tijekom hladnijeg vremena, Sadrzaj secera u
nektaru maline krece se 44-52%. Dnevni
unosi mogu se kretati i do 6 kg, a ukupan pri-
nos do 40 kg meda po kosnici. Prinos s 1 ha
Atlas medonosnog bilja Svibanj 243
moze biti oko 250 kg meda. Med jc svijetle
boje i izvanrednog je mirisa i ok usa. Potreb-
no je zurno preseliti kosnice na planinsku
livadu da pcele mogu iskoristiti pasu maline
od pocetka cvjetanja.
Malina je rasprostranjena u srednjim i
visokim podrucjima suma, na krsevinama,
pozaristima i proplancima. Cesto se uzgaja
kao kulturna biljka zbog ukusnih jestivih
plodova. Ovu biljku je korisno uzgajati na
okucnici i u neposrednoj blizini pcelinjaka.
Razmnozava se sjemenom i vegetativno.
Od maline se pravi sirup i sok koji je
veoma zdrav i ukusan osvezavajuci napitak,
bogat vitaminom C.
Ljekovita ]e biljka. Koristi se protiv prolje-
va, srdobolje i krvarenja.