Brokola pripada porodici kupusnjača jetljiva na niske temperature i jači
(Brassicaceae oleraceae) i uzgaja se mraz. Najbolje uspijeva na temperaturi zbog zelenog punog cvijeta tj. cvasti i od 15-180C i zbog toga je njena proiz- veoma je srodna sa karfiolom. Za raz- vodnja moguća u rano proljećnom i liku od karfiola, na brokoli se osim jesenje-zimskom periodu. Da bi formi- centralne ruže razvijaju manje cvasti na rala ružu, tokom vegetacije mora proći bočnim izdancima, koje se postepeno određeni period izloženosti niskim tem- beru i mogu se iskoristiti. peraturama, najčešće nižim od 100C. To se posebno odnosi na jesenji uzgoj, kad Manje je zastupljena u ishrani od kar- se zbog visokih temperatura intenziv- fiola, ali mnogi ne znaju da ima visoku nije razvija lišće, pa ruža ostaje sitnija. prehrambenu i zdravstvenu vrijednost. Dugi dani i tople noći ubrzavaju cvje- Po prehrambenoj vrijednosti ima veći sadržaj ugljenih hidrata, bjelančevina, masti, vitamina i minerala od karfiola. U prilog tome ide činjenica da kuvana brokola ima više C vitamina nego po- morandža, a količina kalcijuma u bro- koli je veća od količine kalcijuma u čaši mlijeka. Samo jedan komadić ovog povrća, sadrži više vlakana nego kriška crnog hleba. Brokola je takođe jedan od najboljih izvora vitamina A koji postoje u prirodi, zbog čega mu se kao i zbog ostalih vrijednih sastojaka pripisuju an- tikancerogena svojstva. Pošto sadrži različite biološki aktivne sastojke, kao i antioksidante, pomaže u prevenciji očne mrene, srčanih oboljenja i sma- njuje rizik oboljevanja od karcinoma. Na sobnoj temperaturi brzo uvene, pa tanje kod brokole. je treba čuvati u frižideru, na tem- peraturi od 40C. Kuvanjem gubi vita- U ranom proljećnom uzgoju, niske tem- mine, pa se preporučuje spremanje na perature mogu uticati na raniji početak pari ili se može pržiti. Osim korišćenja u formiranja cvjetova, zbog čega ostaju svježem stanju, može se čuvati i zamr- sitniji. zavanjem. Ukoliko nepovoljni uslovi gajenja do- Brokola zatijeva niže temperature gaje- vedu do dužeg prekida ili ograničenja nja nego ostale kupusnjače, ali je os- vegetativnog rasta u ranijim fazama razvoja biljke, mogu izazvati početak Dolazi na prvo mjesto u plodoredu. Za razvoja pupoljaka. proizvodnju brokole, dobre predkulture su mahunarke, krastavac, mladi krom- Pupoljčenje je fiziološki poremećaj cvje- pir i trave, a za proizvodnju kasne bro- tanja, koji nastaje uslijed uticaja niskih kole i strna žita. temperatura. Dolazi do preranog formi- ranja manjih cvjetnih ruža. Ukoliko su Zbog velike lisne mase, veoma dobro biljke u rasadu gajene na temperaturi reaguje na đubrenje stajnjakom. Osjet- ispod 100C, ili ako su izložene periodi- ljiva je na nedostatak mikroelementa ma hladnog vremena, od 0-100C, kao i bora koji uzrokuje crnjenje i šuplji- nedostatak azota ili drugog mineralnog kavost stabla, a sami pupoljci su manji. elementa, zakorovljenost ili napad šte- S obzirom na uslove uspijevanja i du- točina mogu prouzrokovati pupoljče- žinu vegetacije, brokola je značajna nje. kultura u intenzivnom povrtarskom plo- doredu. Gaji se kao rani, srednjerani, U vegetativnoj fazi, brokola može pod- odnosno srednjekasni usjev, a u medi- nijeti kratkotrajne niske temperature, teranskom području se može gajiti i kao do -100C, ali cvjetovi stradaju i kod - zimski usjev. Temperaturni stres, obilno 50C. Ukoliko je brokola izložena niskim đubrenje azotom i pretjerano navod- temperaturama dvadesetak dana, biljke njavanje mogu izazvati pojave fiziološ- formiraju male centralne cvasti i mali kih oboljenja šupljeg stabla i smeđe broj bočnih izdanaka. Visoke tempe- cvasti. rature takođe utiču nepovoljno, jer iz- nad 250C dolazi do formiranja sitnih i Proizvodi se najčešće preko rasada kao rastresitih cvasti, koje se jako brzo ot- i ostale kupusnjače, a rasađuje se na varaju. rastojanje 60x40-50cm. Dobro je da se sadnja obavi u vlažno zemljište, poslije Brokola zahtijeva srednje teška, plod- kiše, ili se zemljište prije sadnje zalije. na zemljišta sa visokim sadržajem or- Da bi stvorili dobar vodno-vazdušni re- ganske materije. S obzirom da je brzo žim, odnosno spriječili stvaranje poko- rastuća kultura, đubrenje zemljišta se rice i nicanje korova, primjenjuje se treba zasnivati na prethodno urađenoj međuredno kultiviranje. hemijskoj analizi zemljišta, kojom se utvrđuje i kiselost zemljišta. Optimalna Berba počinje kad je ruža čvrsta, bez kiselost, tj. ph vrijednost je između otvorenih cvjetova, težine 300-500gr, 5,7-6,5, a za gajenje brokole tolerantna sa drškom dužine najmanje 12cm. Vri- ph vrijednost je do 7,5. Treba izbje- jeme optimalne zrelosti traje samo ne- gavati teška, kao i laka pjeskovita zem- koliko dana, jer poslije dolazi do ot- ljišta, a najbolja su pjeskovito ilovasta varanja cvjetova. Prinosi se kreću od 15 do glinovito ilovasta zemljišta. Zbog - 30 t/ha glavne cvasti-ruže, a 0,5- plitkog korjenovog sistema, brokola je 3t/ha sekundarnih cvasti. osjetljiva na kretanje vlage u zemljištu, a zatjevi za vodom su kao kod ostalih kupusnjača.
Branka Nikolić, dipl. ing. polj.
Stručni saradnik u oblasti ratarstva i povrtarstva