UNIVERZITET U SARAJEVU

PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKTULTET SARAJEVO

ODSJEK ZA GEOGRAFIJU
REGIONALNO I PROSTORNO PLANIRANJE

ANALIZA KOMPENENTNOG GEOGRAFSKOG POLOŽAJA OPĆINE

HADŽIĆI ZA POTREBE PROSTORNOG PLANIRANJA

Seminarski rad iz predmeta Geografski i topografski položaj u regionalnim i

prostornim planovima

Predmetni profesor: Doc. dr. Aida Bidžan- Gekić Student: Haris Bulić

Sarajevo, decembar, 2020.

Sadržaj
UVOD......................................................................................................................................................3
1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ OPĆINE HADŽIĆI.........................................................................................4
2. GEOLOGIJA I TEKTONIKA OPĆINE HADŽIĆI.....................................................................................6
3. GEOMORFOLOGIJA OPĆINE HADŽIĆI..............................................................................................7
4. HIPSOMETRIJA OPĆINE HADŽIĆI.....................................................................................................8
5. NAGIB TERENA OPĆINE HADŽIĆI..................................................................................................10
6. EKSPOZICIJA TERENA OPĆINE HADŽIĆI.........................................................................................12
7. ANALIZA KLIMATSKIH TIPOVA ZA PODRUČJE OPĆINE HADŽIĆI....................................................14
.............................................................................................................................................................14
8. ANALIZA TIPOVA TALA NA PODRUČJU OPĆINE HADŽIĆI...............................................................15
9. ANALIZA BROJA STANOVNIKA PO NASELJENIM MJESTIMA NA PODRUČJU OPĆINE HADŽIĆI ZA
PERIOD 1991-2013. GODINA................................................................................................................16
.............................................................................................................................................................17
10. ANALIZA ETNIČKE STRUKTURE STANOVNIŠTVA PO NASELJENIM MJESTIMA NA PODRUČJU
OPĆINE HADŽIĆI ZA PERIOD 1991-2013...............................................................................................19
.............................................................................................................................................................20
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................21

2
UVOD

U ovom seminarskom radu cilj je kroz Geografski Informacioni Sistem (GIS) predstaviti
glavne fizičko- geografske karakteristike terena općine Hadžići sa prostorno planerskog
aspekta. Naravno, kroz sami seminarski rad zadatak je predstaviti geološke karakteristike
terena istraživnog područja. U drugom dijelu, na samu geološku podlogu, kao logičan
nastavak je izrada geomorfološke karte i opis samog terena sa geomorfološkog aspekta.
Nakon izrađene geomorfološke karte u trećem dijelu seminarskog rada cilj je predstaviti
hipsometriju terena općine Hadžići, kao i nagib i ekspoziciju terena i sve to analizirati sa
prostorno planerskog aspekta. Prilikom izrade seminarskog rada koristit ćemo se analitičkim,
sintetičkim, kartografskim i komparativnim metodom. U dijelu koji se odnosi na hipsometriju
predstaviti će se uzdužni i poprečni profil najudaljenijih tačaka općine Hadžići u smjeru istok-
zapad i smjeru sjever- jug. Analiza ovih elemenata reljefa i njihova kartografska interpretacija
je nezaobilazan i ključan posao svakog prostornog planera. Izrada ovakvih karata je osnova
svakog planerskog rada.

3
 1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ OPĆINE HADŽIĆI

Kada govorimo o matetimatičko- geografskom položaju općine Hadžići ona se smjestila

između 18° 00' i 38" i.g.d i 43° 48' i 02" s.g.š, što predstavlja najzapadniju tačku ove općine
koja se nalazi na tromeđi općina Hadžići, Kreševo, Konjic i omeđena je planinskim masivom
Igmana. Najjužnije tačka općine se nalazi na 18° 07' i 32" i.g.d i 43° 41' i 17" s.g.š koja se
nalazi na vrhu Bjelašnice (Mali Visin i Javorak). Na području Batalovog brda i Gladnog polja
prema općini Ilidži na 18° 13' i 15" i.g.d i 43° 51' i 54" s.g.š nalazi se najsjevernija tačka ove
općine. Najistočnija tačka općine Hadžići nalazi se na 18° 17' i 04" i.g.d i 43° 45' i 01" s.g.š
na vrhu Bjelašnice. Matematičko- geografski položaj stvara jasnu sliku o kakvom klimatskom
podneblju se zapravo radi. 43. paralela sjeverne geografske širine jasno govori da je riječ o
umjerenom pojasu, gdje se vrši smjena sva četiri godišnja doba. Najzastupljenija klima na
ovom području je umjereno topla sa toplim ljetima ili tzv. klimat bukve (Cfb) prema Kepenu.
Sa porastm nadmorske visine C razred prelazi u razred D, a na samim vrhovima Igmana i
Bjelašnice razred D prelazi u razred E.

Na južnom dijelu općine, područje Ivan Sedla, predstavlja ne samo klimatsku barijeru prema
Csa i Csb klimatu, nego predstavlja i orografsku razvodnicu između Jadranskog i
Crnomorskog sliva, a predstavlja i granicu između dvije općine, dva kantona i dvije potpuno
različite regije. Stoga je veoma bitno naglasiti položaj općine Hadžići u ovom smislu.

Hadžići pripadaju makroregiji planinsko- kotlinske Bosne, gdje najveći morfostrukturu

predstavlja Hadžićko polje kao ogranak Sarajevskog polja tj. Sarajevsko- Zeničke kotline. U
Administrativno- teritorijalnom smislu dio je Federacije Bosne i Hercegovine i pripada
Kanotnu Sarajevo. Površina općine iznosi 272,4 km2. Na sjeveru graniči sa općinama
Kiseljak, Kreševo i Ilidža, na istoku sa općinom Ilidža, na jugoistoku sa općinom Trnovo
(FBiH) i na zapadu i jugozapadu sa općinom Konjic.

Sva granica općine Hadžići je orografska omeđena planinama Igmanom i Bjelašnicom, te

Gladnim poljem i Batalovim brdom. Hidrografske ili morske granice nema, odnosno nije se
vršilo razgraničenje općine Hadžići po tom principu.

4
Slika 1. Administrativno- geografski položaj općine Hadžići u Bosni i Hercegovini ( Izvor: GIS)

5
 2. GEOLOGIJA I TEKTONIKA OPĆINE HADŽIĆI

Slika 2. Geološka karta općine Hadžići (Izvor: GIS)

Prema H. Hrvatoviću područje Hadžića pripada zoni središnjih Dinarida, odnosno zoni
Bosanskog fliša. Malim dijelom na jugoistoku se nalaze kvartarni sedimenti koji su dio
Sarajevskog polja koji su povoljni za gradnju. Ugarska grupa formacija nalazi se na krajnjem
sjeveroistoku ili istočno od Binježeva. Ovo je zapravo karbonatni fliš koji je uslovno povoljan
za gradnju. Anizijski krečnjaci i dolomiti, te krečnjaci i dolomiti sa proslojcima obuhvataju
najveći dio općine Hadžići. To je prostor od Bjelašnice na jugu do Binježeva na sjeveru i od
Ivan Sedla na zapadu do samog urbanog dijela Hadžića na istoku. Silursko- devonske podloge
su zastupljene na zapadnom i sjeverozapadnom dijelu općine na području Ivan planine i
Tarčina. Južno područje je zbog karbonatne podloge dosta vodo propusno pa se prilikom
izgradnje autoputova, cesti, tunela i različitih oblika industrijskih postrojenja treba fokusirati
na geološku podlogu i otpadne vode koje se cijede u niže hipsometrijske nivoe. Kod ovih
stijena riječ je o pukotinsko- kaveroznoj poroznosti i pukotinsko-prslinskoj poroznosti. Bolje
je graditi na kompaktnijim i starijim stijenama, nego na stijenama koje imaju veću tektonsku
aktivnost, slabo su vezane i mlađe su.

6
 3. GEOMORFOLOGIJA OPĆINE HADŽIĆI

Slika 3. Geomorfološka karta općine Hadžići (Izvor: GIS)

Iz priložene karte se jasno može zaključiti da na prostornu Hadžića dominiraju četiri

morfogenetska tipa reljefa, i to: fluvio-akumulativni, fluvio- denudacioni, glacio- nivacioni i
krški oblik reljefa. Najveću površinu općine zahvata fluvio- denudacioni reljef. Sam naziv
govori da je riječ o djelovanju rijeka i procesima odronjavanja stijena i stijenskog materijala.
Ova područja su u većoj mjeri manje pogodna za gradnju, upravo zbog procesa denudacije i
mogućih formiranja klizišta, kao i procesa spiranja, tečenja i jaružanja. Sa druge strane
najpogodniji tip reljefa za gradnju je fluvio- akumulativni, gdje rijeka već gubi svoju moćnost,
najčešće se radi o terasnim nizijama i zaravnjenim dijelovima terena, gdje je veliki stepen
akumulacije i gdje rijeka taloži svoj materijal. Upravo na ovom tipu reljefa nalazi se urbana
jezgra Hadžića i to na sjeveroistočnom dijelu općine. Krški oblici zbog vodopropusnosti i
specifične hidrografije su manje pogodni za gradnju bilo kakvih objekata i nalaze se na
istočnom dijelu općine. Glacio- nivacioni tip reljefa nalazi se na području Bjelašnice i
Velikog i Malog polja, ova područja su pogodna za gradnju skijaških centara i kompleksa.

7
 4. HIPSOMETRIJA OPĆINE HADŽIĆI

Slika 4. Karta hipsometrije općine Hadžići ( Izvor: GIS)

Na karti su jasno vidljivi dijelovi od 500 pa sve do 2100 metara na najvećem vrhu na planini
Bjelašnici. Najniži dijelovi općine se nalaze na sjevernom dijelu i to su zapravo brdski
predjeli od 500-1000 metara. Najniži dio općine je na području Tarčina na 505 metara
nadmorske visine koji je dio Hadžićkog polja. Veće nadmorske visine su na jugu općine gdje
gorski dijelovi od 1000 do 1500 metara prelaze u planinske dijelove na području Igmana i
Bjelašnice, pa čak na krajnjem jugoistoku prelaze i preko 2000 metara nadmorske visine.
Sjeverni dijelovi su samim tim sa prostorno planerskog aspekta povoljniji za građenje jer su
na nižim hipsometrijskim nivoima i potrebno je manje ulaganja i prilagođavanja terenu.
Južniji dijelovi su uslovno povoljni do nepovoljni, zavisno od stepena korekcija prilikom
gradnje, ali svakako da troškovi izgradnje rastu sa porastom nadmorske visine.

8
 Graf 1. Zastupljenost hipsometrijskih zona u općini Hadžići ( Izvor: GIS)

Najveću zastupljenost ima zona od 700- 800 metara i to 50.000 m2. Tendencija smanjivanja
površine hipsometrijskih nivoa je od razreda 1000-1100 m.n.v. Tereni od 500 do 900 metara
nadmorske visine zahvataju preko 40% teritorije općine Hadžiće, što daje povoljne
mogućnosti za gradnju na skoro polovici teritorije, posebno po pitanju pristupačnosti,
elektrifikacije, vodovoda i kanalizacije i prometne dostupnosti.

Graf 2. Uzdužni profil općine Hadžići na potezu Binježevo- Bjelašnica

Jasno se vidi porast i jasan skok reljefa na udaljenošću od sjeverne tačke na nekih 12.000
metara, visina se penje do 1800 metara. Pa kao i u prethodnom dijelu možemo zaključiti da je
sjeverni dio ravničarski i brdski i povoljniji za gradnju u svakom smislu.

9
 5. NAGIB TERENA OPĆINE HADŽIĆI

Nagib terena je također urađen preko Spatial Analyst Toolsa, preko opcije Slope na
digitalnom modelu reljefa za područje općine Hadžići. Sa prostorno planerskog aspekta nagib
je veoma bitno analizirati i kartografski interpretirati. On označava ugao što ga horizontalna
ravnina zatvara za pravcem padine. Veći nagibi su nepovoljni, manji nagibi su povoljniji, sa
prostorno planerskog aspekta. Analizom ovog područja i radom u GIS-u dobiveni su sljedeći
podaci.

Sa aspekta prostornog planiranja postoji 6 kategorija nagiba terena, koji su prikazani na karti.
Nagibi su izraženi u stepenima. Subhorizontalne padinske plohe su nagibi od 0 do 2 stepena i
ovi nagibi su najpogodniji za izgradnju industrijskih postrojenja jer se ona baš grade na ovom
rasponu od 0 do 2 stepena. Ovaj nagib je povoljan i za izgradnju saobraćajnica i naselja.
Zahvata sjeverozapadni dio općine Hadžići, krajnji istočni dio i zastupljen je disperzno na
sjeveroistoku i jugu općine. Vrlo blago nagnute plohe zahvataju dijelove reljefa koji imaju
nagib od 2 do 5 stepeni i ovi dijelovi su također povoljni za gradnju. Blago nagnute padinske
strane i ustrmljene padine obuhvataju najveću površinu u općini Hadžići, ovi nagibi su

10
uslovno povoljni za gradnju, gdje troškovi izgradnje saobraćajnica rastu, a gradnja
industrijskih postrojenja je nemoguća. Za nagiba preko 7 stepeni potrebno je izohipsno oranje,
a nagibi od 7 do 15 stepeni su pogodni za stočarstvo. Dok su nagibi od 15 do 30 stepeni
pogodni za livade i pašnjake. Svi nagibi preko 30 stepeni su označeni narančastom i crvenom
bojom i oni su pogodni za izgradnju vinograda, ali je problem izgradnje saobraćajnica gdje
troškovi izgradnje iznimno rastu jer gradnja na ovakvim nagibima predstavlja pravi tehnički
izazov. Svi nagibi preko 55 stepeni su nepovoljni za gradnji i oni su predstavljeni strukturnim
strmcima, odnosno liticama.

Graf 3. Zastupljenost pojedinih kategorija nagiba na području općine Hadžići ( Izvor: GIS)

Povoljni uslovi za gradnju su prirodnom konfiguracijom terena omogućeni na oko 47%

teritorije, negdje je potrebna manja tehnička intervencija, negdje veća. Dok je ostatak općine
veoma teško iskoristiv ili totalno nepovoljan za bilo kakvu gradnju sa prostorno planerskog
aspekta. Ako pogledamo grafikon možemo reći da je ova općina povoljna za gradnju sa
prostorno planerskog aspekta i to sa aspekta nagiba terena, što je veoma bitno. Daleko su
najzastupljenije ustrmljene padine sa 41% terena, na kojima je opet moguća neka planerska
aktivnost. Najveći dio infrastrukture općine Hadžiće je sagrađen u prve dvije kategorije
nagiba, ali su zauzete poljoprivredne površine, što predstavlja veliki problem. Najmanji
procent prema grafikonu zauzimaju nagibi preko 55 stepeni i to oko 0,07 % od ukupne
površine teritorije općine Hadžići.

11
 6. EKSPOZICIJA TERENA OPĆINE HADŽIĆI

Ekspozicija terena predstavlja orijentaciju neke reljefne cjeline ili nekog dijela terena prema
određenoj strani svijeta. Najčešće se ekspozicija radi prema 4 glavne i 4 sporedne strane
svijeta i to istok, sjever, jug i zapad kao glave strane svijeta i sjeveroistok, jugoistok,
jugozapad i sjeverozapad kao sporedne strane svijeta. Na kartu treba uvrstiti i ravne terene
koji su zapravo bez ekspozicija ( flat tereni). Ekspozicija je također urađena u GIS-u pomoću
Spatial Analist Toolsa uz opciju Aspect na digitalnom modelu reljefa općine Hadžići. Uz
stranu svijeta prikazani su i stepeni, da bi se znalo, do koje strane svijeta se smatra određena
orijentacija padine.

Slika 5. Karta ekspozicije terena općine Hadžići (Izvor: GIS)

Najmanju zastupljenost imaju i najpovoljniji dijelovi terena i to oni bez ekspozicije, koji se
ako pogledamo kartu nagiba terena Općine Hadžići poklapaju za terenima nagiba od 0 do 2
stepena, što bi moglo potvrditi točnost ove operacije. Hlade padine imaju sjevernu i
sjeverozapadnu orijentaciju i na njih sunčevo zračenje veoma malo djeluje i insolacija je

12
veoma mala. Južnije ekspozicije su izloženije suncu i primaju više sunčeve energije i imaju
veći broj dana sa suncem, odnosno sunčanih sati.

Graf 4. Zastupljenost pojedinih ekspozicija na području općine Hadžići ( Izvor: GIS)

Južnije padine su povoljnije za izgradnju saobraćajnica i naselja zbog većeg broja sunčanih
dana, manje maglovitih dana i manjih broja dana sa snijegom u toku godine. Takve
ekspozicije su svakako južne, koje zahvataju 10,69 % terena općine Hadžići. Jugoistočne
padine su također izložene većem djelovanju sučeve energije kao i istočne. One zauzimaju
oko 20 % površine općine Hadžići. Ravne plohe su najbolje za gradnju infrastrukturnih
objekata i one zahvataju 7,59 % teritorije ove općine.

Sjeverne padine su povoljne za izgradnju skijališnih kompleksa i zimskih kompleksa općenito

zbog većeg zadržavanja snježnog pokrivača zbog malog upada sunčevih zraka, pogotovo u
zimskom dijelu godine. Naravno u obzir za izgradnju na ovim ekspozicijama trebaju se u
obzir uzeti i nagibi terena koji uveliko uslovljavaju gradnju na tom području. Sjeverne
ekspozicije zahvataju oko 11 % terena općine Hadžići. U padine koje primaju dosta malo
sunčeve energije tokom godine ubrajaju se i sjeveroistočne i sjeverozapadne strane koje
obuhvataju na ovom području oko 24 % teritorije ove općine.

Najčešće prilikom izgradnje zgrada ili kuća, teži se stanove ili određene objekte orijentirati
prema jugu ili istoku, a što manje objekata i stanova smjestiti na sjevernu ili zapadnu stranu.
Ovo prije svega ima socijalni i psihološki značaj na stanovništvo koje živi na sjevernim
stranama nebodera ili zgrada. Pa se ovi problemi trebaju na vrijeme rješavati prije gradnje i
orijentacije samoga objekta, što naravno nije slučaj u Bosni i Hercegovini.

13
 7. ANALIZA KLIMATSKIH TIPOVA ZA PODRUČJE OPĆINE
HADŽIĆI

Slika 6. Klimatski tipovi u općini Hadžići (Izvor:GIS)

Analizom klimatske karte, može se uočiti jasan srazmjer između nadmorske visine i
klimatskih tipova. Na najnižoj nadmorskoj visini najzastupljeniji tip klimata je Cfbx“s,
ujedino je i najzastupljeniji u ovoj općini, od sjevera pa sve do obronaka Igmana i Bjelašnice.
Prelazni tip je Cfcx“w na višim nadmorskim visinama. Povećanjem nadmorske visine razred
C prelazi u razred D tj. snježno šumsku klimu. Pa je na većim nadmorskim visinama tj. na
južnom dijelu istraživanog područja najzastupljeniji razred D, odnosno Dfb i Dfc tip klime.
Na najvećim nadmorskim visinama od preko 2000 metara, na vrhu Bjelašnice, razred D
prelazi u razred ET, odnosno klimu vječnog snijega. Sa prostorno planerskog aspekta za život
i rad ljudi najpogodniji je C klimatski razred, koji je i najzastupljeniji na ovom području, što
je velika prednost. Ostali klimati su pogodni u ljetnim mjesecima jer obiluju šumskim
potencijalom koji hladi okolni prostor. Na najvećim nadmorskim visinama, više se zadržava

14
snježni pokrivač, te to područje pogoduje razvoju svih vrsti zimskog turizma, naravno uz
kombinaciju s ostalim faktorima koji su bitni sa aspekta prostornog planiranja.

15
 8. ANALIZA TIPOVA TALA NA PODRUČJU OPĆINE
HADŽIĆI

Slika 7. Tipovi tala na području općine Hadžići ( Izvor:GIS)

Najzastupljenije su prve dvije kategorije a to su distrični kambisoli na silikatnim stijenama i

kompleks rendzina- kalkokambisol na dolomitu, koja zahvataju najveći dio Hadžićkog polja,
odnosno centralni, istočni i zapadni dio općine Hadžići. Na većim nadmorskim visinama
prema sjeveru i jugu ovi tipovi tala prelaze u rendzinu i kompleks litosoli i to rendzinu na
dolomitu, te prelaze u kalkokambisoli i mozaik kalkomelanosoli na krečnjaku. Na najvećim
nadmorskim visinama na području Igmana i Bjelašnice najzastupljeniji tipovi tala su mozaici
kalkomelanosoli te mozaik kalkokambisol-litosol, kao i litosol, kalkomelansol i mozaik
litosol. Manjim dijelom u tragovima na području općine Hadžići možemo pronaći i
kalkokambisoli i mozaik kalkomelanosoli na dolomitu ili krečnjaku, ali to su uglavnom
planinski predjeli prema općini Konjic ili prema općini Ilidža.

16
 9. ANALIZA BROJA STANOVNIKA PO NASELJENIM
MJESTIMA NA PODRUČJU OPĆINE HADŽIĆI ZA PERIOD
1991-2013. GODINA

Slika 8. Broj stanovnika po naseljenim mjestima u općini Hadžići 1991. godine ( Izvor: statisika.ba, GIS)

Na priloženim kartama broja stanovnika, jasno se vidi smanjenje broja stanovnika u svim
naseljenim mjestima općine Hadžići. Daleko veći broj stanovnika se bilježi u 1991. godini, ali
nažalost ratna dešavanja su uzela maha u smanjenju broj stanovnika. Prije svega iseljavanje
Srpskog stanovništva iz novoformirane Federacije Bosne i Hercegovine u svoj entitet
Republika Srpske iz naseljenih mjesta Miševići, Binježevo, Bare, Garovići itd. Čak, veliki
broj Srba se iselio iz područja urbanog dijela općine Hadžići zbog ratnih dešavanja. Dakle,
riječ je o jasnom populacionom egzodusu i prirodnom padu stanovništva. Neki razloge
pronalaze i u lošoj trenutnoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji u Bosni i Hercegovini. 1991.
godine najveći broj stanovnika bilježe naseljena mjesta Hadžići, Tarčin i Pazarić, sa preko
1000 stanovnika, a Hadžići čak preko 5000 stanovnika.

17
18
 Slika 9. Broj stanovnika općine Hadžići po naseljenim mjestima za 2013. godinu ( Izvor: statistika.ba, GIS)

Naravno, većina naseljenih mjesta bilježi manji broj stanovnika u odnosu na 1991. godinu,
osim naseljenih mjesta Binježevo (+263), Budmolići (+74), Garovci (+277), Miševići (+1309)
i Tarčin (+108). Razlozi su već prethodno objašnjeni. Međutim potrebno je objasniti da ova
naseljena mjesta koja bilježe porast su imala Srpsku većinu prije rata u Bosni i Hercegovini, a
danas u zbog političkih razloga naseljena i imaju dominantnu Bošnjačku većinu. Također,
možemo zaključiti da naseljena mjesta koja zahvataju veću površinu istraživanog područja
imaju manje stanovnika, dok se većina stanovnika skoncentrisala u Hadžićima, Tarčinu i
Pazariću. Kao i prije rata najveći broj stanovnika imaju Hadžići, ali ispod 5000 stanovnika,
ako ih usporedimo sa 1991. godinom. Sa druge strane Tarčin bilježi porast broja stanovnika u
odnosu na 1991. kao jedno od naselja sa većim brojem stanovnika.

19
Slika 10. Razlika između popisa 2013. i 1991. godine za općinu Hadžići po naseljenim mjestima ( Izvor: statistika.ba, GIS)

20
 10.ANALIZA ETNIČKE STRUKTURE STANOVNIŠTVA PO
NASELJENIM MJESTIMA NA PODRUČJU OPĆINE
HADŽIĆI ZA PERIOD 1991-2013.

Slika 11. Etnički sastav po naseljenim mjestima općine Hadžići za 1991. godinu ( Izvor: statistika.ba, GIS)

Jasna promjena i razlika su uočljivi odmah kada se pogleda karta 1991. godine i 2013. godine
po pitanju etničkog sastava. Vidimo da 1991. godine većinu po naseljenim mjestima čine
Bošnjaci, ali za razliku od 2013. godine dosta je bilo naseljenih mjesta sa Srpskom većinom.
U ta naselja ubrajaju se Miševići, Bare, Crepljani, Kazina Bara, Drozgometva, Donji Zovik,
Češće i ostala mjesta. Broj stanovnika Hrvatske nacionalnosti je zanemariv i 1991. godine i
2013. godine, izuzev naseljenog mjesta Medvjednici sa 14 stanovnika 1991. godine, a koje je
ugašeno 2013. godine. Naime popisom 2013. godine broj Srba se izuzetno smanjio u svim
naseljenim mjestima i oni više nigdje ne čine većinu. Interesantno je napomenuti da je broj
ostalih, veći od broja Hrvata i Srba zajedno na području općine Hadžići. Posebno većinu,
ostali čine u naseljenim mjestima Do i Resnik.

21
22
Slika 12. Etnički sastav općine Hadžići po naseljenim mjestima za 2013. godinu ( Izvor: statistika.ba, GIS)

23
ZAKLJUČAK

Prema svim analiziranim parametrima sa fizičko- geografskog aspekta, možemo zaključiti da

općina Hadžići ima povoljan matematičko- geografski položaj koji uvjetuje klimatska
obilježja sa smjenom sva četiri godišnja doba. Općina Hadžići mora iskoristiti povoljan
tranzitni, odnosno prelazni položaj između Kantona Sarajevo i Hercegovačko- Neretvanskog
Kantona.

Veću pažnju u građenju treba posvetiti analizi geološke strukture koje je građena od krških
stijena, dolomita i krečnjaka. Posebno prilikom izgradnje vodovoda i kanalizacije na ovom
području, jer se voda ocjedito kroz pukotine spušta u niže hipsometrijske nivoe.

Geomorfološki, općina je veoma diverzificirana u istočnom dijelu sa tri tipa reljefa, dok je na
zapadu općine dominirajući samo akumulativno- denudacijski tip reljefa. Tu prilikom gradnje,
sa prostorno planerskog aspekta, posebnu pažnju posvetiti izgradnju saobraćajnica i
stambenih objekata zbog moguće pojave klizišta izazvanih procesima spiranja i jaružanja.

Hipsometrijski, ekspozicijski i prema stepenu nagiba, općina Hadžići ima dosta povoljne
dijelove terena za izgradnju industrijskih objekata, cesta i naselja. Ovi povoljniji tereni se
najvećim dijelom nalaze na sjevernom i sjeveroistočnom dijelu općine Hadžići. To su tereni
sa veoma malim nagibom do 2 stepena, bez ekspozicije i u najnižoj hipsometrijskoj zoni do
600 metara nadmorske visine. Sva daljnja odstupanja od ovog standarada povećavaju
troškove. Nažalost ovaj dio terena je najviše infrastrukturno okupiran i pod najvećim
atropopresingom.

Sa aspekta prostornog planiranja potrebno je revitalizirati prostor Hadžića i vršiti

interpretaciju kroz Geografski Informacioni Sistem. Potrebno je planski i pažljivo isplanirati
svaki sljedeći korak već okupiranog prostora. Treba obustaviti stihijsku gradnju i tako
sačuvati najpovoljnije dijelove terena za razvoj poljoprivrede.

24
25