Klinička anatomija kardiovaskularnog sistema

Općenito
 Kardiovaskularni sistem čine- srce i cirkulacijski sistem (arterije, vene i
limfaciti)
 Sistematsku circkulaciju čine lijeva komora, arterije, arteriole, kapilare,
venule, vene, gornja i donja šuplja vena i desna pretkomora
 Plućnu cirkulaciju čine desna komora, plućna arterija, kapilari, plućne
vene i lijeva pretkomora
Anatomija i fiziologija
 Kardiovaskularni sistem snabdijeva tkiva kiseonikom i hranjivim
materijama a preuzima ugljen dioksid i štetne materije
 Srce je smješteno u donjem srednjem medijastunumu, naliježe na
dijafragmu
 Čine ga dvije pretkomore i dvije komore
 Na presjeku se uočava endokard, miokard i perikard (srčana kesa)
 Miokard čine dvije grupe mišića, radna muskulatura i sprovodni sistem
Sprovodni sistem
 Sastavljene su od p ćelija i prelaznih ćelija koje prenose nadražaj na
miocite
 Ulaze u sastav sinoatrijalnog (SA) čvora, atrioventrikularnog (AV) spoja,
Hisovog snopa i njegovih grana
Srčani zalisci
 Izgradjeni su od duplikature endokarda i fibroznog skeleta
 Triskupidalno ušće, izmedju desne komore ima 3 kuspisa (lista)
 Mitralno ušće, izmedju lijeve pretkomore i lijeve komore ima 2 lista
 Polumjesečasti zalisci se nalaze na plućnoj arteriji i aorti
Srčani ciklusi
 Dijastola- predstavlja pasivno punjenje komora iz pretkomore
 Sistola komora- 1. faza izometrijske kontrakcie (zatvoreni AV zalisci); 2.
faza istiskivanja u plućnu arteriju i aortu (2/3 sistolnog volumena) 3. faza
relaksacije
 Minutni volumen- količina krvi koju desna i lijeva komora ispumpavaju u
jednoj minuti (l/min)
Simptomi i znaci bolesti srca
  Dispneja- osjećaj nedostatka vazduha
 Orthopneja- dispnea u ležećem položaju
 Stenokardija- angiozni bol
 Palpitacije- neravnomjerni rad srca
 Sinkopa- kratkotrajni gubitak svijesti
 Cijanoza- periferni tip- porast redukovanog hemoglobina
 Kašalj i hemoptizije
Puls i krvni pritisak
 Puls je posljedica istiskivanja krvi u aortu i arterijsko stablo pri svakoj
sistoli
Krvni pritisak ovisi od idućih faktora:
 Udarni volumen lijeve komore
 Elastičnost krvnih sudova
 Periferni otpor
 Volumen krvi
 Viskozitet krvi
Elementi fizikalnog pregleda srca
 Inspekcija (vrh srca, deformitet grudnog koša)
 Palpacija (srčani vrg, tril- kod srčanih mana)
 Auskultacija-1. tonovi (1,2,3,4 ton); 2. šumovi (sistolni i dijastolni- 6
stepena intenziteta); sistolni šumovi (stenoza aorte i plućne arterije,
VSD, mitralna i triskupidalna regurgitacija); dijastolni šumovi (mitralna
stenoza)
Dijagnostičke procedure
 Elektrokardiogram- EKG
 Rendgenski snimak srca i pluća
 Ehosonografija srca (dopler)
 Ergometrija (test opterećenja)
 Nuklearna scintigrafija srca i PET (pozitron emisiona tomografija srca)
 CT i MRI srca
 Kateterizacija, angiografija
 CT koronarografija
 Laboratorija
Elektrokardiografija
  EKG- W. Einthoven, Nobelova nagrada 1924.
 Grafički prikaz električne aktivnosti miokarda
 EKG sadrži 12 odvoda- 3 bipolarna (I, II i III), 3 unipolarna (AVR, AVL i
AVF) i 6 prekordijalnih (V1-V6)
Elementi EKGa
 Frekvenca srčanog rada (rastojanje izmedj dva R zupca)
 P talas- depolarizacija pretkomora
 P-R (PQ) interval- sprovodjenje impulsa kroz pretkomore, AV čvo i Hisov
snop
 QRS kompleks- depolarizacija komora
 ST segment
 T talas- repolarizacija komora
 U talas- kod hipokalijemija
Vještačka srčana stimulacija
 Priprema električne struje na membranu srčane ćelije dovodi do aktivne
i pasivne aktivacije srca
Indikacija:
 Disfunkcija SA čvora (sinusna bradikardija, sinkopa, zamor i srčana
slabost)
 Akutna i hronična oboljenja AV sistema za provodjenje (Av blok, I, II i III
stepena)
Poremećaji srčanog ritma
 Poremećaji u stvaranju impulsa u sinusnom čvoru
 Poremećaji u sprovodjenju impulsa
Poremećaji u stvaranju impulsa
 Sinusna tahikardija- 100-140 otkucaja u minuti
 Sinusna bradikardija- frekvenca ispod 50 u minuti
 Sinusna aritmija
 Putujući vodič srca
 Pretkomorska tahikardija 120-220 u minuti
 Atrijalni flater- 300 u minuti
 Nodalni ritam- impuls nastaje u AV nodusu
 Komorske ekstrasistole, VES
 Ventrikularna tahikardija
  Flater i fibrilacija komora
Poremećaji sprovodjenja impulsa
 Bolest sinusnog čvora (SA blok) I,II i III stepena
 Atrioventrikularni poremećaji sprovodjenja impulsa- AV blok I stepena,
AV blok II stepena i AV blok III stepena
 Intraventrikularni poremećaji sprovodjenja
Srčane mane
 Urodjene
 Stečene
Urodjene srčane mane
 Uzroci- genetski i mutageni (hemijski, infektivni, fizički)
 Stenoza aorte
 Koarktacija plućne arterije
 ASD- atrijalni defekt septuma
 VST- ventrikularni defekt septuma
 Perzistentni ductus arteriosus
 Tetralogija fallot
 Pentalogija fallot
Stečene srčane mane
 Uzroci- bakterijska i reumatska zapaljenja, ateroskleroza
 Mitralna stenoza
 Mitralna insuficijencija
 Aortna stenoza
 Aortna insuficijencija
 Trikuspidalna insuficijencija
 Trikuspidalna stenoza
 Pulmonalna insuficijencija
Bolest endokarda
 Reumatska groznica i reumatski endokarditis
 Infektivni endokarditis
 Stečene srčane mane
Infektivni endokarditis
 Uzroci- streptococcus viridans, staphilococcus, pneumococcus
  Klinička slika- 1. akutna forma- febrilnost, sepsa, embolije bubega,
koronarnih sudova, CVI; 2. subakutna forma- endokarditis lenta-
subefebrilnost, anemija, azotermija
 Dijagnostika- laboratoija, EKG, EHO
 Terapija- antibiotici prema AB hemokulture
Bolesti miokarda
 Miokarditis
 Kardiomiopatije (primarne)- dilataciona, hipertrofična i restriktivna
 Ishemijska bolest miokarda- koronarna bolest
Miokarditis
 Po lokalizaciji fokalno i difuzno, a po toku bolesti akutni i hronični
 Uzroci- virusi (Coxackie, influenza CMV, HIV) rikecije i streptococcus
 Klinička slika- znaci viremije, umor, lupanje i preskakanje srca, dispneja,
bol u grudima
 Dijagnostika- fizikalni pregled (šumovi) laboratorija (virusologija), EKG i
EHO
 Terapija- etiološka, mirovanje
 Komplikacije- miokardiopatija dilataciona, tromboembolije, letalni ishod
Kardiomiopatije
 Dilataciona- najčešći oblik (proširenje svih srčanih šupljina uz
degeneraciju i pojavu tromba), muškarci srednje dobi
 Etiologija- nepoznata (alkohol, kokain, toksini, virusi) i sekundarne kod
hipertenzije, hemohromatoze, DM, trovanje olovom
 Klinička slika- zamaranje, dispneja, nepravilan srčani rad, otoci nogu i
edem pluća
 Komplikacije dilatacione miokardiopatije- embolije, aritmije i edem
pluća
 Dijagnoza- anamneza, fizikalni pregled, EKG, EHO, RTG, kateterizacija
srca
 Terapija- diuretici, ACE inhibitori, antiaritmici, antikoagulanti,
kardiotonici i u najtežim oblicima transplantacija srca
Hipertrofična kardiomiopatija- zadebljan miokard lijeve komore ili
septuma. Može biti nasljedna, idiopatska ili sekundarna kod izražene
hipertenzije
 Klinička slika- dispneja, angiozni bolovi, aritmije, vrtoglavica, zamor
  Terapija- medikamenti i hirurški zahvati
Restriktivna kardiomiopatija- rigiditet zidova sa nemogućnošću relaksacije i
krivnog priliva. Dvije forme: Roflerov i endomiokardna fibroza. Sekundarna
forma se vidja u amiloidozi i sarkoidozi
 Klinička slika- dispneja, nabrekle vene vrata, edemi nogu,
hepatomegalija, ascites, zamor i artmije
Ishemijska bolest- kornarna bolest
 Patogenoza- neadekvatno snabdijevanje krvlju dijelova srčanog mišića
 Etiologija- ateroskleroza u 90% slučajeva; smanjeno snabdijevanje srca
krvlju (embolus, tromb i anomalije); povećana potrošnja (hipertrofija
lijeve komore, hipertenzija);
 Faktori koji pogoršavaju ishemiju- anemija i hipertireoza
Oblici ishemijske bolesti
 Stabilna angina pectoris
 Nestabilna angina pectoris
 Akutni infarkt miokarda (sa Q zupcem i bez Q zupca)
 Nagla srčana smrt
Faktori rizika za ishemijsku bolest srca
 Arterijska hipertenzija
 Hiperlipidemija- (povišen LDL HOL, VLDL HOL, Trigleciridi, snižen HDL
HOL)
 Pušenje
 Šećerna bolest
 Naslijedje
 Stres
 Tip ličnosti
Stabilna angina pectoris
 Klinička slika- retrosternalni, anginozni bol sa ili bez propagacije 1-15
min, provociran radom, hladnoćom stresom i klimatskih promjenama
 Dijagnostika- laboratorija, EKG, EHO i ergometrija
 Terapija- dilatatori (nitrati), beta blokatori, antriagregaciona Th, Ca
antagonisti
Nestabilna angina pectoris
  Klinička slika- bolovi nastaju akutno ili kod pacijenata sa prethodno
stabilnom anginom. Angiozni bolovi traju do 30 minuta pri minimalnom
opterećenju ili mirovanju
 Dijagnostika- EKG, koronarografija
 Komplikacije- infarkt miokarda, nagla smrt, poremećaji ritma, srčana
insuficijencija
Infarkt miokarda
 Akutna nekorza srčanog mišića zbog dugotrajne ishemije
 Klinička slika- prodromalni znaci (umor, nedostatak vazduha,
preznojavanje) angiozni bolovi traju duže od 30 min sa propagacijom,
blijeda i orošena koža, strah od smrti, nepravilan ritam srca, edem pluća
 Kod dijafragmalne lokalizacije abdominalni bolovi uz mučninu i
povraćanje
Dijagnostika infarkta miokarda
 Anamneza
 Fizikalni pregled (oslabljeni srčani tonovi, sistolni šum)
 EKG znaci (elevacija ST, dubok negativan T i pojava Q zupca)
 Laboratorija (porast transaminaze, LDH, CPK- MB- max do 24h i
normalizacija traje 3 dana, troponin test za prognozu bolesti
 Koronarografija, EHO, CT koronarografija