ZAŠTITA I SPAŠAVANJE

1.Koje države se nalaze na prostoru Jugoistočne Europe?

Područje Jugoistočne Europe, u užem smislu, sačinjavaju: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija,
Crna Gora (2006. godine stekla nezavisnost), Makedonija, Albanija, Rumunija i Bugarska.

2.Koje države se nalaze na prostoru Zapadnog Balkana?

Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Albanija i Makedonija.

3.Koji sigurnosni rizici su definirani u Evropskoj strategiji sigurnosti iz 2003. godine?

- asimetrične prijetnje (terorizam, proliferacija oružja za masovno uništenje, regionalni oružani
konflikti, organizirani kriminal, i dr.);
- prirodne nesreće uzrokovane hidrometeorološkim hazardima (poplave, klizišta, vjetrovi, i dr.), usljed
promjene klime;
- prirodne nesreće uzrokovane geofizičkim hazardima (zemljotresi, vulkanske erupcije, i dr.);
- epidemije i pandemije zarazninh bolesti uzrokovane biološkim hazardima (epizootije, insekti i ostali
vektori prenošenja bolesti, i dr.);
- nesreće uzrokovane tehnološkim hazardima: u nuklearkama, rudnicima, pri transportu opasnih
materija i dr.).

4.Koje imamo kategorije rizika?

1.kategorija- Rizici prirodnih nesreća
2.kategorija- Rizici tehnoloških nesreća
3.kategorija- Rizici asimetričnim prijetnjama i društvenim konfliktima
4.kategorija- Rizici nesreće vanzemaljskog uticaja

5.Šta je rizik, šta hazard a šta ranjivost?

Rizik- vjerovatnoća škodljivih posljedica, ili očekivanih gubitaka (smrt, povrede, gubitak imovine i
drugih materijalnih dobara, prekid ekonomskih aktivnosti ili degradacija okoliša), koje rezultiraju iz
interakcije prirodnih ili antropoloških uzrokovanih hazarda i uvjeta ranjivosti.
Rizik se konvencionalno izražava formulom:
Rizik = H (hazard) x V (ranjivost). Neke društvene i tehničke discipline uključuju u formulu i
izloženost hazardima (E).
Hazard- potencijalno fizički škodljiv događaj, fenomen ili ljudska aktivnost koja može uzrokovati
gubitak života ili povrjeđivanje, prekid društvenih i privrednih aktivnosti ili degradaciju okoliša. Mogu
se odnositi na latentne uvjete koji predstavljaju prijetnje i mogu biti različitog porijekla: prirodnog
(geološki, hidrometeorološki i biološki) ili antropološkog (degradacija okoliša, tehnološki hazardi, ili
čak urbani požari). Mogu biti vidljivi ili pritajeni, brzi ili spori, samostalni, u nizu ili kombinirani.
Ranjivost- stanje određeno fizičkim, društvenim, ekonomskim i ekološkim faktorima ili procesima,
koje povećava otpornost ili sklonost zajednice efektima hazarda.

6.Koja su obrazloženja za razvoj zaštite i spašavanja?

1. Dešavanja u prirodi
2. Tehničko obrazloženje
3. Političko obrazloženje
4. Tehnološki razvoj.

7. Koje međunarodno-pravne akte smatramo ishodištima zaštite i spašavanja?

 program MKCK u Ženevi 1883.

 Haški pravilnik, 1907.
 Paktom Društva naroda 1919.
 Brian - Kelogov pakt (Pariški ugovor), 1928.
8.U kakvom odnosu su pojmovi civilna odbrana, civilna zaštita i zaštita i spašavanje?
CIVILNA ODBRANA – termin u upotrebi koji se masovno koristi nakon I svjetskog rata u zapadno-
europskim državama. Termin u upotrebi članica NATO od 1951.-1995. godine.
CIVILNA ZAŠTITA – termin u upotrebi od II svjetskog rata pretežno u državama bivšeg
socijalizma. Svi nazivi koji sadrže termin ODBRANA nose hipoteku militantne organizacije, pa je
nastao opći zaokret od CIVILNE ODBRANE ka CIVILNOJ ZAŠTITI.
SISTEM ZAŠTITE I SPAŠAVANJA- oblik pripremanja i učešća subjekata zaštite i spašavanja u
reagiranju na katastrofe i velike nesreće, kao i organiziranje, pripremanje i sudjelovanje operativnih
snaga zaštite i spašavanja u prevenciji, reagiranju na katastrofe i otklanjanju mogućih uzroka i
posljedica katastrofa.

9.Koje imamo vrste opasnosti?

-Opasnosti prirodnog porijekla
-Opasnosti antropološkog porijekla

10.Koje su opasnosti prirodnog porijekla a koje antropološkog porijekla?

-Opasnosti prirodnog porijekla su zemljotresi, klizanje, slijeganje tla, erozije, poplave, vjetrovi,
atmosferske pojave
-Opasnosti antropološkog porijekla a to su: akcidenti(nenamjereni) i diverzije, terorizam i
rat(namjerni)

11.Gdje se dešavaju opasnosti i u kojem procentu?

atmosfera.........................................20%
hidrosfera.........................................40%
litosfera............................................15%
biosfera............................................15%

12.Koji podaci o BiH su relevantni za zaštitu i spašavanje?

Površina: 51.129 km2,
Stanovništvo: 3.531.159 stanovnika (2013.g.)
Reljef od 0-2.386 mn/m, prosjek 625 mn/m.
Zemljište brdsko-planinsko 80% sa nagibom od 13%. Prema jugu spušta se terasasto u kraška polja, a
prema sjeveru u Lijevče polje, Posavinu i Semberiju.
Klima se veže za tri područja: planinsko, panonsko i primorsko.
Hidrografska mreža: jadranski sliv (26%) i crnomorski sliv 74%.
Jezera–prirodna: Boračko, Prokoško i Suho jezero na planini Vranici, Blidinje, Veliko (gornje) i Malo
(donje) kod Jajca, Veliko i Crno jezero na Treskavici, Šatorsko i Vranac na Šator pl.
Rijeka Sava u toku 354 km od Jasenovca do Rače ima pad 7 m.
Vještačka jezera nalaze se na rijekama: Drini, Neretvi, Spreči, Vrbasu, Trebišnjici i Plivi.
Vegetacija: veliki crnogorični i bjelogorični šumski kompleksi, voćnjaci, vinogradi i makija. To
osigurava dobru pitku vodu u BiH.
Saobraćaj: zračni, željeznički 1.092 km, drumski 20.500 km sa prvih 50 km auto-puta i pomorski i
riječni saobraćaj na Neretvi i Savi.
Rude: ugalj, željezo, olovo, cink, boksit, so, gips.

13.Ugroženost BiH u odnosu na region Jugoistočne Europe?

-Konvencija o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja hemijskog oružja i o njegovom
uništenju (BiH ratificirala 29. 4. ’97.)
-Konvencija Europske komisije UN za Europu o prekograničnim efektima industrijskih nesreća,
Helsinki, 17. 3. ’92. (BiH još nije ratificirala);
-Konvencija Europske komisije UN za Europu o zaštiti i upotrebi prekograničnih vodotoka i
međunarodnih jezera, Helsinki, 17. 3. ’92. (BiH još nije ratificirala);
-Inicijative za spremnost i prevenciju svih oblika katastrofa u JIE (Izvještaj BiH za Pakt stabilnosti za
JIE, februara 2001.godine);
-Metodologija i procjene ugroženosti FBiH i Republike Srpske
14.Koji su elementi državnih kapaciteta za zaštitu i spašavanje?
U prirodnim i drugim nesrećama države se oslanjaju, prije svega, na vlastite kapacitete:
a) Vladin sektor
- Javne ustanove,
- Ministarstvo sig.i druga ministarstva u VM
b) Pravni subjekti (privredna društva),
c) Nevladin sektor
- Udruženja građana,
- Humanitarne organizacije
Također, države se povezuju da bi se međusobno pomagale u katastrofama i to :
a) u regionalne organizacije (Vijeće za regional. saradnju u JIE,Vijeće za civilno vojno planiranje za
vanredne situacije u JIE, Jadransko - jonska inicijativa (za ekonomiju, ekologiju i katastrofe),
b) u globalne organizacije (Međunarodna organizacija Civilne odbrane (ICDO), Međunarodna
federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca(IFRC) i Organizacija Ujedinjenih Nacija.

15.Šta je Hyogo Deklaracija i koja su njena osnovna obilježja?

Opći cilj: Do 2015.godine značajno reducirati gubitke zajednica i država u ljudskim životima i
socijalno- ekonomskim i prirodnim resursima usljed pojave katastrofa
Potpisan je 2005. godine: BiH je potpisnica.
Redukcija rizika katastrofa (DRR) i Okvirni plan za akciju 2005. – 2015.
Strategijski ciljevi Plana za akciju iz Hyoga:
-Integriranje upravljanja rizicima katastrofa u održive politike i planiranje (npr. procjene društvenog
uticaja);
-Razvoj i jačanje institucija, mehanizama i kapaciteta za izgradnju otpornosti na uzročne opasnosti (ili
hazarde);
-Sistematično inkorporiranje redukcije rizika u implementaciju programa pripravnosti, odgovora i
saniranja posljedica i oporavka u vanrednim situacijama uzrokovanim katastrofama.
Prioriteti:
Redukcija rizika katastrofa (DRR) kao državni i lokalni prioritet uključuje političku obavezu, državnu
platformu, izradu politika i legislative;
npr. uključiti DRR u strategije razvoja – DRR u prostornom planiranju i gradnji, DRR u izradama
politika, razvoj relevantnih stručnih institucija u monitoringu hazarda (opservatorij rizika, itd);
Identifikacija, monitoring i procjena rizika katastrofa, u svrhu upoznavanja rizika, identificiranja
akcija, ranog upozoravanja (sa naglaskom diseminacije informacije i znanja)
npr. Modeliranje i kartografsko projiciranje hazarda prirodnih nesreća, izrada i harmoniziranje
planova zaštite i spašavanja i njihova dostupnost relevantnoj javnosti
Izgradnja otpornosti (smanjenje ranjivosti) na svim nivoima poduzima mjera i akcija (podjela
informacija, standardizirana terminol, obuka, izgradnja i jačanje javne svijesti),
npr. uključenje medija, uključenje DRR u školske programe (u JI Aziji u mjestu Simuele - 7 mrtvih od
tsunamija a u Aćehu cca. 100,000 mrtvih); također, unaprjeđenje dijaloga među ekspertima,
planerima i drugim fktorima upravljanja u katastrofama.
Reducirati postojeće faktore rizika poduzimanjem određenih sistemskih mjera i akcija:
Identifikacija ranjivih zajednica, ispravno prostorno planiranje i korištenja zemljišta, održivo
upravljanje ekosistemima.
Provedba mjera pripremanja i pripravnosti za djelovanje, provođenje potrebnih mjera i akcija:
npr. izrada planova za nepredviđene situacije, stalno obavještavanje ranjivih zajednica o planskim
mjerama, uspostava fondova za vanredne situacije uzrokovanim katastrofama, dijalog između
planera i donosilaca politika, uspostava kapaciteta odgovora na katastrofe, i dr.

16.Kakva je pozicija i koja su iskustva CO/CZ u: VB, SAD, bivšem SSSR, Švicarskoj, bivšoj
SFRJ i RH?
UK VELIKA BRITANIJA
Prva u Europi i u svijetu 1924.g.formirala CO. Do početka 2. svjetskog rata dostigla visok stepen
razvoja. Nakon 2. svjetskog rata počinje nova epoha razvoja:
-organizacija dobrovoljne samopomoći,
-izgradnja improviziranih skloništa,
-izgradnja podzemnih skloništa,
-promovirano načelo „ostati kod kuće“,
-zaštita Vlade i privrede „opstanak države“,
-dobra CO – faktor odvraćanja.
FAZE RAZVOJA:
-donešen Zakon o CO 1948. god.,
-rasformirana je CO 1968.godine,
KONFRONTACIJE STAVOVA O CO:
PROTIVNICI CO TVRDILI SU:
-“hladna, neosjetljiva, okrutna prevara“,
-“politika masovnog samoubistva“.
PRISTALICE CO TVRDILI SU:
-da CO ima važnu ulogu u planir. odbrane,
-ona je faktor očuvanja morala,
-ona je dio politike odvraćanja.
1972.g. PONOVO JE USPOSTAVLJENA CO PRI MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA.
OBNOVLJENA CO IMALA JE 4 CILJA:
-osiguranje od svih oblika unutarnjih opasnosti,
-ublažavanje efekata djelovanja konvencionalnog i nekonvencionalnog oružja,
-osiguranje Vlade, ustavnog poretka i opstanak države,
-povećanje mogućnosti oporavka države od katastrofa prirodnog i antroploškog porijekla.

BIVŠI SSSR–RUSKA FEDERACIJA

Na iskustvima 1. svjetskog rata 1926. g. formirana CZ,
Ključni zadaci:
-da osigura stabilno funkcioniranje ekonomije u ratu,
-da zaštiti objekate i javni život u ratu,
-da osigura uvjete za život civilnog stanovništva u ratu, a naročito zaštitu od djelovanja OMU,
-da osigura pomoć i spašavanje u kontaminiran. zonama.
-u miru CZ se MOŽE BAVITI OTKLANJANJEM KATASTROFA.
Ključni uticaj na CZ imalo je:
-centralizirano upravljanje,
-Komunistička partija SSSR-a,
-vojno upravljanje.
Od 1961. god. CZ je promovirana kao strategijska snaga Sovjetske države.
CZ je imala VOJNO- CIVILNI KARAKTER. VOJNA ORGANIZACIJA CZ ispoljavala se sistemom
vojnog rukovođenja i komandovanja i sistemom vojnih jedinica CZ. Civilnom zaštitom UPRAVLJA
VLADA preko Ministarstva odbrane. Predstavnici politike i države su izuzetno mnogo govorili o
Civilnoj zaštiti. To je država koja je razvila najljepšu RETORIKU i prema VERBALIZMU imala
najbolju CZ na svijetu. Činilo se sve da se u stanovništvu stvori uvjerenje da vlast misli na svoje
građane. Takvu retoriku slijedile su sve socijalist. države, pa tako i bivša Jugoslavija.

ŠVICARSKA
Najbolju CO imaju neutralne države. Švicarska je neutralna od 1815.g. Politika CO Švicarske
sumirana je u koncept iz 1971. godine i imala je smisao u slijedećim obrazloženjima:
-Odvraćanje kao obrazloženje i zavještanje Drugog svjetskog rata;
-Zakon iz 1962./63. i humanitarno osiguranje;
-“Preventivno korištenje skloništa“ i kontroliranje krize, kao obrazloženje;
-“Jednaka zaštita za sve“, kao obrazloženje,
-Švicarska CO je namijenjena za mirnodopske katastrofe i dijeli ih na: prirodne i tehničke.
OPĆA ODBRANA ŠVICARSKE:
Vojna odbrana,
Civilna odbrana,
Privredna odbrana.
VOJNA ODBRANA se nalazi u Ministarstvu odbrane, CIVILNA ODBRANA je konstituirana kao
Federalna uprava i nalazi se u Ministarstvu pravde i policije Švicarske, PRIVREDNA ODBRANA
(TERITORIJALNA ORGANIZACIJA) je u Ministarstvu finansija i carina Švicarske. Većina
aktivnosti u Civiln. odbrani ostvaruje se po načelu DOBROVOLJNOSTI:
-uključivanje u organizaciju CO,
-obuka i osposobljavanje,
-finansiranje skloništa.

JUGOSLAVIJA
Kraljevina SHS je relativno rano, 1932.godine, formirala Civilnu zaštitu. Raspad države
1939.g.,uzrokovao je raspad Civilne zaštite, kada je bila najpotrebnija. U ratu 1941.-1945.g. neke
forme zaštite i spašav. civil. stanovništva nalazimo u aktivnostima Narodnooslobodilačkih odbora.
Najveća stradanja civil. stanovništva u II svj. ratu dogodila su se djelovanjem avijacije.
Novooslobođena DFJ 1948.g. formirala je pri Ministarstvu unutarnjih poslova PROTIVAVIONSKU
ZAŠTITU (PAZ). Kada se smirila politička i ekonomska kriza sa bivšim SSSR-om zbog Rezolucije
Inform- biroa, FNRJ, a kasnije SFRJ slijedila je razvoj odbrane i Civilne zaštite SSSR-a do njegovog
raspada 1989. i raspada SFRJ 1991./92.god.

S A D
Zašto se kasnilo?
1. Nepoznata metoda „vlastite kože“
2. Izvoz „prljavih tehnologija“,
3. Moćno konvencionalno oružje, prvi imalac i korisnik NUKLEARNOG ORUŽJA (faktor
odvraćanja),
4. Vodeća vojna sila NATO,
5. Nestabilna federalna struktura CO.
PRVI ZAKON O CO DONESEN 1950. Od 1970.g. naglašava se „dvojna upotreba CO“: u prirodnim
nesrećama i u ratu.

REPUBLIKA HRVATSKA
Do 2005.g.CZ u sastavu MUP-a, a od 2006.g. DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE
RH
-objedinjava sistem ZiS;
-vrši jedinstvene pripreme, planiranje, postupanje, opremanje i osposobljavanje;
-uspostavlja jasne ovlasti i nadležnosti;
-vrši jedinstv. koordinac. djelovanje i upravljanje sistemom zaštite i spašavanja;
-vrši učinkovitu i racion. upotrebu resursa;
-skraćuje vrijeme reagiranja;
-vrši efikasan nadzor spremnosti.
DUZS JE NADLEŽNA DA:
-priprema, planira i rukovodi operativnim snagama
-koordinira djelovanje svih subjekata ZiS.
ORGANIZACIJSKA STRUKTURA DUZS
-Služba za CZ,
-Služba za sistem 112,
-Učilište vatrogastva i ZiS,
-Služba za vatrogastvo i
-Služba zajedničkih poslova.
ZAJEDNIČKE AKTIVNOSTI CO U ANALIZIRANIM DRŽAVAMA
1. Samozaštita, samoodbrana, osobna i uzajamna zaštita;
2. Uzbunjivanje u slučaju opasnosti;
3. Zaštita od požara;
4. Spašavanje od različitih opasnosti;
5. Raščišćavanje ruševina;
6. Prva medicinska i sanitetska pomoć;
7. Zaštita od ABH ugrožavanja;
8. Zbrinjavanje nastradalih;
9. Zaštita stoke i drugih životinja;
10.Zaštita prirode: flore i faune;
11.Obavještavanje stanovništva o mogućim opasnostima
12.Sklanjanje ljudi, životinja i vrijednosti;
13.Zaštita zdravlja ljudi;
14.Zaštita kulturnih dobara;
15.Osiguranje snabdijevanja stanovništva i privrede;
16.Osiguranje i čuvanje Ustavnog poretka i funkcioniranje legalne vlasti;
17.Pomoć vojnim snagama;
18.Funkcioniranje privrede u različitim uvjetima;
19.Organiziranje evakuacije stanovništva i njihov smještaj na sigurnija mjesta.

17.Kakva je organizacija sistema sigurnosti u BiH?

18.Kakva je organizacija sistema zaštite i spašavanja u BiH?

19.Koja su prava i dužnosti pravnih subjekata u FBiH prema civilnoj zaštiti?

Čl. 32-36 Zakon o ZiS ... („Sl. novine FBiH“ br. 39/03, 22/06 i 43/10)
U djelatnosti kojom se bave dužni su:
-provoditi odgovarajuće pripreme za ZiS (raditi planove; osiguravaju MTS; za mjere ZiS; organiziraju
JCZ i imenuju povjerenike CZ; provode obuku i vježbe)
- u akcijama ZiS provode odluke i naredbe organa U i R
- dostavljaju podatke operativnom centru
- sarađuju sa nadležnim štabom CZ u prirodnim i drugim nesrećama i izvršavaju zadatke ZiS koji im
se nalože
- fakulteti i naučne ustanove dužni su obavještavati organe CZ o naučnim saznanjima i istraživanjima
od značaja za ZiS
- vlasnici i korisnici telekomunikacionih i informacionih sistema dužni su omogućiti prioritetno
korištenje tih sistema CZ za potrebe ZiS
- pravni subjekti su dužni ustupiti materijalna sredstva CZ za potrebe ZiS

20.Šta znače pojmovi: upravljanje, rukovođenje, subordinacija, supsidijarnost, koordinacija,

saradnja?
UPRAVLJANJE - administriranje „uprava, od glagola upraviti, isto što i upravljanje, vladanje,što se
zasniva na moći kojom neko ograničava nečiju samovolju ili bezakonje, vođenje poslova (javnih i
pravnih)“. (Dujović J, 2006:11-12)
RUKOVOĐENJE u sistemu sigurnosti je djelatnost vođa i rukovodnih struktura (operativno -
stručnih organa) na usmjeravanju pojedinaca, dijelova, jedinica i sistema sigurnosti kao cjeline u
kontekstu ostvarivanja ciljeva i zadataka koje su postavili državni organi pred sistem sigurnosti“.
(Dujović J, 2006:7-8)
SUBORDINACIJA - linija dodjele i izvršenja zadataka: Pravo, dužnost i odgovo rnost državnih
organa (parlament, vlada, štab, organ upravljanja, menadžment i sl) da donose zakone, podzakonska i
druga akta i isto tako pravo, dužnost i odgovornost nižih organa da ih provode“. (Huseinbašić
Ć.2004:153)
SUPSIDIJARNOST je načelo donošenja odluka i njihovog provođenja na najnižem mogućem nivou
uz koordinaciju na najvišem pretodnom nivou.“ (Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju....Sl.glasnik
BiH,50/08:čl.2,tačka 11)
KOORDINACIJA je osiguravanje vremenske i prostorne usklađenosti u djelovanju svih sudionika
aktivnosti zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća po etapama izvršavanja poslova i
zadataka, kao i njihovo pravovremeno obavještavanje. Koordinacijom se, u smislu Smjernica UN,
osigurava uspješna komunikacija, uvezivanja i međusobno djelovanje nosilaca i snaga zaštite i
spašavanja u smislu provođenja zaštite i unaprjeđenja humanitaranih načela, izbjegavanja
konkurenciije i dupliranja, te ostvarivanja zajedničkih ciljeva“. (Okvirni zakon o ZiS ljudi i
materijalnih dobara od prir. i dr.nesr.50/08:2)
SARADNJA - usklađena aktivnost više učesnika na istom zadatku.

21.Kako i ko upravlja sistemom zaštite i spašavanja u BiH?

22.Kako i ko rukovodi u sistemu zaštite i spašavanja u BiH?

23.Šta je Koordinacijsko tijelo BiH za zaštitu i spašavanje i koja je njegova uloga?
Koordinacijsko tijelo ima ulogu da koordinira aktivnosti civilne zaštite. (pogledati šemu iznad).

24.Koji akti su dio upravljanja a koji rukovođenja?

Akt upravljanja - Odluke kada se proglašava stanje prirodne nesreće od poplava i klizišta, (npr.
Odluka općinskog načelnika o proglašenju prirodne nesreće od poplava i klizišta u mjesnim
zajednicama)
Akt rukovođenja - NAREDBA O UPOTREBI SNAGA I SREDSTAVA CIVILNE ZAŠTITE NA
ZAŠTITI I SPAŠAVANJU

25.Koje su pravne posljedice donošenja akata upravljanja i rukovođenja?

Na dijelu ili cjelokupnom području koje je zahvatila prirodna ili druga nesreća, kada nadležan organ
upravljanja (općinski načelnik ili vlade na višim nivoima vlasti) proglasi takvo stanje nastaje pravna
situacija u kojoj se treba i može:
- vršiti aktiviranje snaga i sredstava CZ,
- vršiti aktiviranje pravnih subjekata: organa i službi koji se po prirodi redovne djelatnosti bave
zaštitom i spašavanjem,
- aktivirati građane na provođenju lične i uzajamne zaštite i provođenju mjera zaštite i spašav.,
- vršiti izuzimanje materijanih sredstava koja su u vlasništvu pravnih subjekata ili građana uz
propisanu evidenciju,
- aktivirati rad komisija za evidentiranje i procjenu šteta nastalih prirodnom ili dr.nesrećom,
- zahtijevati dodatnu finansijsku i MT pomoć,
- tražiti pomoć snaga i sredstava susjednih subjekata,
- tražiti pomoć Oružanih snaga,
- uspostavit neprekidnu funkciju Operativnih centara CZ,
- uspostaviti stalne oblike odnosa s javnošću

26. Kojim aktima je regulisana civilno-vojna saradnja u BiH?

-Dopunskim protokolom 1977.g. uz Ženevske konvencije uređeno je da se nacionalne oružane
snage mogu angažirati u prirodnim i drugim nesrećama kao pomoć civilnim strukturama, odnosno
Civilne zaštite
- Zakon o odbrani BiH (Sl. glasnik BiH,br. 88/05; 2005:4)
-Oružane snage BiH mogu se angažirati za:
-„a/ pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne ili druge nesreće,
-b/ protuminsko djelovanje u BiH,
-c/ ispunjavanje međunarodnih obaveza BiH“.
- Na osnovu člana 31. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02) i Sporazuma o saradnji
između Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine i Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine u
oblasti reagiranja na prirodne ili druge nesreće od 29.06.2009. godine, ministar odbrane Bosne i
Hercegovine i ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, donose Standardne operativne procedure
angažiranja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine za potrebe pružanja pomoći civilnim organima u
reagiranju na prirodne i druge nesreće

27. Šta znače pojmovi: procjena, planiranje, programiranje, prevencija, redukcija, asanacija,
opasnost?
PROCJENA, misaoni proces kojim nosioci izrade iskazuju sposobnost predviđanja prirodnih ili
drugih opasnosti na određenom prostoru i vremenu, pri čemu se procjenjuje mogućnost cikličnog
pojavljivanja. Procjena se vrši u svim segmentima sigurnosti i svim drugim oblastima društva.
PLANIRANJE, aktivnost na izradi operativnih dokumenata kojma se konkretizira politika, strategija i
ciljevi organiziranja i funkcioniranja sistema zaštite i spašavanja definirani programom zaštite i
spašavanja za posmatrani nivo društvenog organiziranja.
Planiranje se vrši u svim segmentima sistema sigurnosti i svim drugima oblastima društva za
kratkoročni, srednjoročni i dugoročni vremenski okvir.
PROGRAMIRANJE, aktivnost na izradi dokumenta kojim se utvrđuje: politika, strategija i stanje
sistema zaštite i spašavanja na određenoj teritoriji i u određenom vremenu. Polazeći od procjene
program je futuristički dokument koji daje vizije razvoja sistema zaštite i spašavanja u kratkoročnom,
srednjoročnom i dugoročnom periodu.
PREVENCIJA, količina mjera i aktivnosti kojima se smanjuje ili sprječava mogućnost nastanka
prijetnji, odnosno smanjuju posljedice prirodne ili druge nesreće, (Okvirni zakon o zaštiti i
spašavanju...2008:411)
REDUKCIJA, smanjena opasnost, ublažavanje posljedica prirodne ili druge nesreće angažiranjem
građana, subjekata, snaga i sredstava sistema zaštite i spašavanja.
OPASNOST, „hazard, prijeteći događaj ili vjerovatnoća koja može uzrokovati gubitak života nanijeti
štetu vlasnicima ili okolini.“ (Zbirka propisa CZ, 2007:411)
RANJIVOST,“stanje uzrokovano fizičkim, socijalnim, ekonomskim i okolišnim faktorima ili
procesima,koji povećavaju osjetljivost zajednice na uticaj od opasnosti“. (UN/Međunarodna strategija
za smanjenje rizika, Ženeva,2004.g.)
ASANACIJA, otklanjanje štetnih posljedica i uzročnika koji mogu dovesti do pogoršanja stanja na
području pogođenom katastrofom. U masovnim nesrećama asanacija podrazumijeva: pronalaženje,
identifikaciju i sahranjivanje poginulih ljudi, uklanjanje uginulih životinja, bioloških otpadaka,
dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju; normalizaciju komunalne infrastrukture

28. Šta je procjenjivanje opasnosti, kako i gdje se radi?

Pravni osnov za izradu i donošenje Procjene su propisi i Metodologija za izradu Procjene. Procjena se
radi na svim nivoima, a provode je nosioci planiranja i programiranja zato što im je procjena polazište.
U Izradi učestvuju resorni organi u zajedničkom timu, a donosi je nadležni organ upravljanja.

29. Šta je Metodologija za izradu procjene ugroženosti BiH?

Metodologija za izradu procjene ugroženosti BiH je dokument usvojen 2009.g., a njegovu izradu
naručili su UNDP BiH i Ministarstvo sigurnosti BiH. Izrada Metodologije rezultat je projekta podrške
UNDP-a Bosni i Hercegovini u izgradnji kapaciteta za redukciju rizika katastrofa.
- Metodologija je usmjerena ka ispunjenju slijedećih ciljeva:
- Identificiraju se i analiziraju rizici - realni, potencijalni i prekogranični;
- Utvrđuju se područja izraženog rizika;
- Vrši se podsticajan uticaj na izmjenu razvojnih strategija i politika (identifikacijom i
preporukom mjera za redukciju rizika – materijalnih, finansijskih, i dr.);
- Podstiče se razvoj državnih kapaciteta za procjenu rizika;
- Uspostavlja se sveobuhvatna baza podataka o ranjivosti za svaku kategoriju elemenata pod
rizikom;
- Uspostavlja redovni razvoj državnih kapaciteta za procjenu rizika i ažuriranje radi redovne
replikacije studija i održiva razmjena informacija među nosiocima i korisnicima procjene.

30. Šta sadrže zaključci i preporuke Metodologije za izradu procjene ugroženosti BiH?
Tokom procesa evaluacije radi izrade Metodologije zaključeno je da se Metodologija za izradu
Procjene ugroženosti BiH radi se tako da odgovara formatu Smjernica UN GRIP-a i ustavnom
uređenju i organizaciji vlasti BiH.
Preporuke:
1. Obogatiti dokument procjene digitalnim, analognim kartama različitih sadržaja i preporučenim
razmjerima;
2. Dokument treba obogatiti i drugim studijsko – analitičkim podacima i ilustracijama (GIS, GPS,...);
3. U izradi Procjene primjeniti metodu “9 koraka”;

31. Kako se priprema i koji je sadržaj procjene ugroženosti?

Procjena ugroženosti se metodološki zasniva na općim karakteristikama teritorije Bosne i
Hercegovine, identificiranim opasnostima prirodnog ili antropološkog porijekla, karakteristikama tih
opasnosti, karakteristikama ostalih elemenata rizika.
Ugroženost se procjenjuje kroz opservaciju geografskih faktora prijetnje sigurnosti - lokalnih rizika,
transnacionalnih rizika i rizika novog doba.
Nakon što se razmotre opći i posebni elementi, odnosno izvrši identificiranje, profiliranje i
dimenzioniranje opasnosti i drugih elemenata rizika pristupa se zaključivanju i davanju preporuka
uspostave legislativniih i institucionalnih mjera za redukciju utvrđenih rizika (npr. preporuke
regulative, instrumenata i mehanizama za monitoring rizika – njihova detekcija, kvantitativna i
kvalitativna analiza - mjerenje po prirodi rizika).

Procjena ugroženosti od prirodne ili druge nesreće mora sadržavati sljedeće podatke i ocjene:
a) opći dio (opće karakteristike teritorije, uključujući svu potrebnu statistiku o stanovništvu,
naseljenim mjestima, građevinama, objektima infrastrukture);
b) posebni dio (identificirati hazarde po klasifikaciji i elemente izloženosti riziku štetnih pojava iz
klasifikacije, te iste profilirati i dimenzionirati radi redukcije i planiranja snaga i resursa odgovora - i
navesti za svaku grupu hazarda koje podatke i prikaze je potrebno koristiti, i sl);
c) procjena raspoloživih i potrebnih kapaciteta (ljudskih, materijalno - tehničkih resursa) za odgovor
na posljedice eskalacije rizika prirodnih ili drugih nesreća;
d) zaključci i preporuke (izvođenje zaključaka, te preporuka o mjerama redukcije rizika.

32. Vrste planiranja zaštite i spašavanja prema namjeni i vremenu?

Vrste planiranja prema namjeni:
- planiranje djelovanja u prirodnim i drugim nesrećama;
- planiranje razvoja i materijanog opremanja
- planiranje finansiranja (Finansijski plan);
- planiranje obučavanja i osposobljavanja;
- planiranje saradnje sa OS i policijom.

Vrste Planova po vremenu:

- kratkoročni (operativni, godišnji),
- srednjoročni (na 5 godina) i
- dugoročni (na 15-20 godina).

33. Koje imamo faze plana djelovanja?

1. faza prevencije i pripravnosti,
2. faza odgovora (operativnog djelovanja),
3. faza asanacije (uklanjanje, oporavak i razvoj).

U svim fazama Planovi imaju:

- izvršioce mjera, postupaka i zadataka,
- materijalno tehnička sredstva i opremu ZiS.

34. Šta je nastavni plan, a šta nastavni program u planiranju obučavanja i osposobljavanja?
NASTAVNI PLAN – raspored tema po vremenu izvođenja i brojem sati.
NASTAVNI PROGRAM – operacionalizacija Plana, sadržaj, mjesto i vrijeme izvođenja.

35. Koja je uloga nastavnih centara civilne zaštite?

NASTAVNI CENTRI (Federacija i kanton):
- pripremaju i izdaju stručnu literaturu;
- vrše obuku pravnih subjekata i nevladinih organizacija
- štampa propise i literaturu za obuku;
- provodi Program svesnosti o minama;
- vrši ispitivanje sredstava i opreme ZiS;
- izvodi obuku za potrebe drugih resora

FUCZ i Federalno ministarstvo obrazovanja odgovorni su za sticanje osnovnih znanja o prirodnim i

drugim nesrećama i sistemom ZiS u obrazovnom sistemu FBiH.
36. Koja dokumenta ulaze u Plan zaštite i spašavanja FBiH?
Dokument kojim je konkretizirana politička i strategijska zamisao priprema i provođenje ZiS u FBiH.
Njime se određuju snage, sredstva, imenuju organi vlasti i pravni subjekti kao nosioci zadataka ZiS.

Dokumenta Plana ZiS FBiH sadrži dokumente o:

- Federalnom operativnom centru CZ,

- aktiviranju snaga i sredstava CZ,
- provođenju aktivnosti na ZiS,
- mjerama ZiS,
- saradnji sa RS i Brčko Distriktom BiH,
- prihvatanju i pružanju međunarodne pomoći.
- Planovi kantona, općina i pravnih subjekata moraju biti usklađeni sa Planom ZiS FBiH.
Usklađivanje se vrši pomoću izvoda iz plana višeg sa planovima nižih nivoa: Federacija-kanton-
općina-pravni subjekt.

37. Koje imamo mjere zaštite i spašavanja i koja su njihova osnovna svojstva?
Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara
Evakuacija ljudi i materijalnih dobara
Zbrinjavanje ljudi i materijalnih dobara
Zaštita i spašavanje od radioloških, hemijskih i bioloških sredstava
Zaštita i spašavanje od rušenja
Zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom
Zaštita i spašavanje od požara
Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava
Prva medicinska pomoć
Zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla
Asanacija terena
Zaštita okoline
Zaštita i spašavanje u rudnicima
Zaštita bilja i i biljnih proizvoda
Zamračivanje

38. Vrste skloništa prema: lokaciji, kapacitetu, namjeni i zaštitnim svojstvima?

Prema lokaciji i korisnicima skloništa mogu biti: kućna i javna.
Prema namjeni i zaštitnim svojstvima: dopunske zaštite (50 osoba), osnovne zaštite (300 osoba),
pojačane zaštite (više od 300 i borvak duži ood 14 d).
Prema kapacitetu: porodična (3-7 osoba), mala (50 osoba), srednja (200 osoba), velika (do 1000
osoba) i vrlo velika (preko 1000 osoba).

39. Šta je programiranje zaštite i spašavanja?

PROGRAMIRANJE, aktivnost na izradi dokumenta kojim se utvrđuje: politika, strategija i stanje
sistema zaštite i spašavanja na određenoj teritoriji i u određenom vremenu. Polazeći od procjene
program je futuristički dokument koji daje vizije razvoja sistema zaštite i spašavanja u kratkoročnom,
srednjoročnom i dugoročnom periodu.

40. Šta sadrži Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i
drugih nesreća?
Cilj Programa je unaprjeđenje provedbe Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od
prir i drugih nesreća.

Sadržaj Programa:
1)Politika razvoja zaštite i spašavanja,
2)Strateški pravci razvoja ZiS sa akcijskim pl.razvoja.
41. Kakvu saradnju je BiH razvila sa državama u okruženju i regionu?
1. Saradnja BiH u zaštiti i spašavanju sa državama u okruženju - potpisani bilateralni sporazumi sa
Republikom Hrvatskom, Republikom Crnom Gorom, Bivškom jugoslovenskom republikom
Makedonijom i Republikom Srbijom.

42. Koja i kakva je funkcija OS BiH u pružanju pomoći civilnim strukturama vlasti?
Oružane snage BiH mogu se angažirati za:
- pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne ili druge nesreće,
- protuminsko djelovanje u BiH,
- ispunjavanje međunarodnih obaveza BiH“.
(Zakon o odbrani BiH,Sl. glasnik BiH,br. 88/05; 2005:4)

43. Koja je i kakva funkcija NATO-a u pružanju pomoći BiH?

NATO od osnivanja 1949. g, vodi računa o civilnom stanovništvu. Tako je, već 1951. godine u svojoj
strukturi uspostavio Komitet civilne odbrane, koji je 1995. godine, preimenovan u Komitet civilne
zaštite. Dakle, gotovo od osnivanja NATO je prisutan u svim katastrofama prirodnog ili antroploškog
porijekla u svojim članicama. Za ovu aktivnost NATO je razradio mrežu centara, formirao
Euroatlantsku jedinicu za djelovanje u katastrofi (EADRU) i uspostavio tijesnu koordinaciju sa
UNOCHA.
Bosna i Hercegovina, kao članica Partnerstva za mir, može računati na pomoć NATO-a za slučaj
katastrofa.

44. Koja je i kakva funkcija UN-a u pružanju pomoći BiH?

OUN – Organizacija Ujedinjenih nacija je opća međunarodna organizacija država osnovana
26.juna 1945.godine u San Francisku radi održavanja i zaštite mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje
saradnje u svim oblastima života i stvaranje humanih odnosa među ljudima. Za ovo razmatranje bitno
je izdvojiti i pružiti informacije o dijelu infrastrukture OUN, nosiocima pružanja pomoći državama
koje je zahvatilla prirodna ili druga katastrofa.
UN OCHA – Ured Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih poslova, uspostavljen je
decembra 1991. godine, Rezolucijom Generalne skupštine OUN-a, broj 46/182 sa zadatkom da se
ojača koordinacija hummanitarne pomoći UN-a i odlučno primijene principi osiiguravanja
humanitarne pomoći UN-a, te da se preporuče posebne mjere za olakšanje brzog i koordiniranog
odgovora na složena stanja u prirodnim i drugim katastrofama (Terenski priručnik o procjeni
katastrofa i koordinaciji UN, 2000:4-12). Ured je organizacijski dio Sekretarijata OUN-a, a
koordinator za pomoć u katastrofama je po dužnosti pomoćnik Generalnog sekretara UN-a za
humanitarne poslove, kojem neposredno podnosi izvještaje o radu.
UN OCHA je prva i prava adresa na koju se treba javiti radi dobijanja ili pružanja pomoći državama
zahvaćenim katastrofom u kojima OCHA uspostavlja Centar za koordinaciju operacija na mjestu
nesreće (OSOCC).

45. Šta znače skraćenice:

UN – Ujedinjene nacije
UN OCHA - Ured Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih poslova
UNDP - Razvojni program Ujedinjenih nacija
UNICEF - United Nations International Children’s Emergency Fund / UN-ov međunarodni fond za
djecu
UNHCR - Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (eng: The Office of the United
Nations High Commissioner for Refugees)
WFO - Svjetski program za hranu (eng. World Food Programme)
WHO – Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation)
JJI - Jadransko-jonska inicijativa
RCC SEE – Regionalno vijeće za saradnju JIE (Regional Cooperation Council)
CMEPC SEE - Vijeće jugoistočne Europe za civilno-vojno planiranje u hitnim situacijam (Civil
Military Emergency Planning Council for SEE)