8187

na
78187

Slovanská knihovna
SLOVANSKÁ KNIHOVNA
3186299385

3186299385
MONUMENTA HISTORICO - JURIDICA
381877€ SLAVORUN MERIDIONALIUM
VOLUMEN V.

URBARIA
LINGUA CROATICI CONSCRIPTA.

HRVATSKI URBARI.
SVEZAK I.

SABRAO I PROTUMAČIO

RADOSLAV LOPIŠIĆ .

U ZAGREBU 1894.
U KNJIŽARI JUGOSL. AKADEMIJE (KNJIŽARI DIONIČKE TISKARE) .
TISAK DIONIČKE TISKARE.
 U knjižari jugoslavenske akademije (knjižari Dioničke
tiskare) u Zagrebu
mogu se dobiti knjige, koje izdaje jugoslavenska akademija
znanosti i umjetnostî, koje izlaze njezinom pomoću i koje su
prešle u njezinu svojinu :
A. Knjige, koje izdaje akademija.
I. Zbornici (knj . 1–193 ) :
1. Rad jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (knj. 1–118) :
knjige I. do LIX. i LXXX. svima trima razredima zajedničke. Ciena knj.
I – XIX , svakoj 1 fr. 25 · ně. Knj. XX. do LIX . svakoj i fr. 50 ně. Knj.
LXXX . 2 for.
Filologičko-hi storičkoga i filosofičko -juridičkoga razreda. Knj LX., LXII.,
.

LXIII., LXV., LXVII., LXVIII.,LXX , LXXI., LXXIII, LXXIV., LXXVI.,

LXXVII., LXXIX ., LXXXI., LXXXII., LXXXIV ., LXXXV., LXXXVI.,
LXXXIX ., XCI., XCIII.. XCIV.,XCVI., XCVII., XCVIII.,XCIX ., C., CI.,
CIL , CIII., CV., CVIII., CX., CXII., CXIV., CXV., CXVI. i CXVIII.
-
( I – XL .) Ciena po 1 for . 50 nvč.
Matematičko -prirodoslovnoga razreda. Knj.LXI., LXIV , LXVI., LXIX .,
LXXII., LXXV., LXXVIII, LXXXIII., XCII., Xcv , civ., CVI. CVII.,
CIX., CXI. , CXIII. i CXVII. (XVII.). Ciena CXI. knjizi 2 for. 50 novč.,
CXVII. (XVII., ) i ostalim i for. 60 nr . , a CXVII. (XV11.2) kao i svakoj
svezci 75 nc .
Boškovićev. Knjiga LXXXVII., LXXXVIII , XC. Ciena 4 for. 50 nové.
2. Stari pisci hrvatski (knj. 1-20) .
Knj. I. Pjesme M. Marulića. U Zagrebu 1869. Ciena 2 fr. a. v.
n II. Pjesme Šiška Menčetića Vlahovića i Gjore Držića 1870. Ciena 2 fr.
n III. i IV. Pjesme Mavra Vetranića Čavčića. 1871. i 1872. Ciena III.
knj. 2 fr. , knj . IV . 2 for. 50 .
V. Pjesme Nikole Dimitrovića i Nikole Nalješkovića. 1873. Ciena 2 fr.
VI. Pjesme Petra Hektorovića i Hanibala Lucića. 1874. Ciena 2 fr.
n VII. Djela Marina Držića. 1875. Ciepa 3 for.
n VIII. Pjesme Nik. Nalješkovića, A. Čubranovića, M. Pelegrinovića i
S. Mišetića Bobaljevića i Jegjupka neznana pjesnika. 1876. Ciena
1 for. 70 nvč.
IX. Djela Ivana Fr. Gundulića. 1877. Ciena 5 for
X. Djela Frana Lukarevića Burine. 1878. Ciena 2 fr. 50 ně .
n XI. Pjesme Miha Bunića Babulinova, Maroja i Oracija Mažibradića
i Marina Burešića. 1880. Ciena 1 for. 80 nč .
XII., XIII. i XIV . Djela Gjona (ijora Palmotića. 1882., 1883. i 1884 .
Ciena knj. XII . 3 for. XIII. 3 for. 50 nvč. XIV . 2 for.
‫ת‬ XV. Djela Antuna Gleđevića. 1886. Ciena 2 for.
XVI. Djela Petra Zoranića, Antuna Sasina i Savka Gučetića Ben
deviševića. 1888. Ciena 2 for. 50 novč .
n XVII. Djela Jurja Barakovića. 1889. Ciena 3 for.
XVIII. Pjesni razlike Dinka Ranine. 1891. Ciena 2 for. 50 ně.
n XIX. Djela Gjona Gjora Palmotića. 1892. Ciena 50 nvč.
XX. Crkvena prikazana starohrvatska XVI i XVII vijeka. 1893 .
Ciena 2 for. 50 novč .
3. Starine. Knj. I—XXV 1869–1891. Ciena I. knjizi 1 for , 25 nė. Knj. VII. ,
X., XXI., XXII. , XXIII., XXIV., XXV. 1 XXVI. po 2 for ., ostalim po
1 for. 50 nč.
4. Monumenta spectantia historiam Slavoram meridionaliam .
(Knj. 1—26) :
Řnj. I – V ., IX. , XII., XVII ., XXI., XXII. 1868. 1870. 1872. 1874, 1875.
1878. 1882. 1886. 1890. 1891. Listine o odnošajih izmedju južnoga Sla
venstva i mletačke republike. Ciena I., II. , III . i IX . po 3 fr., IV., XXI.
i XXII. po 4 fr., V. i XII. po 2 fr. 50 ně., XVII. knj. 2 fr.
Knj. VI., VIII., XI., 1876., 1877., 1880. Commissiones et relationes ve
netae. Tom . I. II. III. Ciena VI. i XI. knj. 2 for. VIII. knj. 2 fr. 50 nd.
Knj. VII. 1877. Documenta historiae chrvaticae periodum antiquam illu
strantia . Ciena 6 for.
 MONUMENTA

HISTORICO - JURIDICA

SLAVORUM MERIDIONALIUM

EDIDIT

78869
ACADEMIA SCIENTIARUM ET ARTIUM SLAVORUM
MERIDIONALIUM .

VOLUMEN V.

ZAGRABIAE 1894.
EX OFFICINA SOCIETATIS TYPOGRAPIIICAE .
 URBARIA

LINGUA CROATICA CONSCRIPTA.

HRVATSKI URBARI.

SVEZAK I.

SABRAO I PROTUMAČIO

RADOSLIV LOPAŠIĆ .

U ZAGREBU 1894.
U KNJIŽARI JUGOSL, AKADEMIJE (KNJIŽARI PIONIČKE TISKARE).
‫ر‬ ‫‪,‬‬
‫‪7.8187‬‬
 PRISTUP
Jedno od glavnih vrela za poznavanje narodnoga gospodarstva,za
topografiju, statistiku, pravnu i kulturnu poviest u obće, jesu stari
urbari, rationariji , registri tlake i daća , inventari, izkazi o cienah i
vriednosti novca, zemljišnici i slični spisi o posjedu . Pošto nisu svuda
svi urbarski odnošaji uredjeni, mogu takovi spomenici služiti i za
praktične svrhe.
Ma da je tako vriednost urbarskih spomenika, koji se tiču velike
većine naroda, za povjestnu gradju sveobće pripoznata, nemožemo
zadovoljni biti sa rezultatoin dosadašnjih publikacija . Uzprkos tomu,
da se toli revni i zaslužni austrijski povjestnik Josip Chmel još prije
petdeset godina starao za publikaciju urbara, objelodanio i sam u
sbornicih bečke akademije nekoliko spisa urbarske naravi, razmjerno
je još uviek malo urbara i sličnih spisa u austrijskih pokrajinah na
sviet izašlo. U tom pogledu još je uviek najuzornija i mjerodavna
knjiga tako sadržajem , kao što i oblikom i po izvrstnoj izradbi
1
„ Habsburgisches öster. Urbarbuch “ od dra. Pfeiffera. ? Pokojni J.
Chmel bio je obrekao izdati obširnu razpravu o važnosti urbara za
austrijsku poviest ?, ali prije nego li je svoju nakanu mogao izvesti ,
zatekla ga je smrt.
Magjarski znanstveni zavodi uza sve obilje financijalnih sredstava
i množtvo svojih radnika nisu doslije izdali nikakova povećega djela
o urbarih i o sličnom predmetu . U Českoj izdao je istom prije ne
koliko ljeta profesor dr. Josip Emler deset českih urbara za vrienie
od g. 1290 do 1410.3
Za južne Slavene nije izašao dosele na svjetlo nijedan urbar u
strogom smislu rieči . Znameniti pokrajinski arhiv u Ljubljanskom
Rudolfinu hrani više urbara, a medju ostalimi , urbar staroga grada
1 Izašao je taj urbar u „ Bibliothek des liter. Vereins in Stuttgart“, knjiga
XIX . 1850 ,
3 Archiv f. öster. Geschichte. 5. Heft, 1850, p . 1–18. u članku „ Aeltestes
Urbarium der Abtei Serbenstätten “ .
3 Deset urbářů českych 2 doby před válkami husitskymi. V Praze 1882.
VI

Mehora (Maicham )", koji i nas tim više zanima, što se tiče zemalja
tik današnje medje Hrvatske, a dielom i takovih strana oko Črnomlja
i Metlike, koji su još 12. stoljeća k Hrvatskoj pripadali. Ali te ur
bare valjalo bi istom objelodaniti. Tako čekaju, da se na svjetlo iz
nese, kataster kneževine Zadarske iz polovice 15. vieka ' , a i drugi
slični spisi , što se u zadarskom namjestničkom i u dubrovačkom
arhivu nalaze. Srbska se držara rano porušila , zato i neima urbara
u običnom obliku, ali imade ustanove o feudnom pravu u zakonu
Dušanovu i u pojedinih listinah , osobito poveljah za manastire i vla
stelu . Medjutim ima liepih i temeljitih studija o agrarnili odnošajih
i o kmetstvu u srbskoj naučnoj literaturi.
Za poznavanje feudalnili odnošaja in Hrvatskoj može izvrstno poslu
žiti statut kaptola zagrebačkog (tako zvani: liber acclavatus) iz XIV .
vieka pisan Ivanom arcidjakonom Goričkim , što ga je izdao zaslužni
naš povjestnik g. Ivan Tkalčić u drugoj knjizi svojih : „ Monumenta
c?cclesiae Zagrabiensis, Zagrabiae 1874 “ . U prvom dielu toga statuta
ima znamenitih podataka o pravili vlastelinstva kaptolskoga i o duž
nostih i o službi podanika, ponajviše u okolici Zagreba.
Jugoslavenska akademija, lativ se izdavanja pravnih spomenika,
uzela je već prije više godina u kombinaciju takodjer izdavanje ur
bara i spisa te vrsti. I mi baveći se mnogo puta u praksi kao
javni činovnik urbarskimi strarmi, te u svojoj dokolici prouča
vajući prošlost urbara i sakupljajući medju ostalimi spomenici naše
prošlosti i stare urbare, nastojasmo jur o tom više godina, da ta
kove spomenike iz raznih strana Hrvatske, na koliko su stariji i
sadržajem važniji i poučniji, u jedno saberemo i našoj akademiji po
služimo.
Namjeriv se u raznih što javnih, što privatnih arhivih na prilični
broj urbara pisanih što hrvatski, ponajviše paku latinski i po njesto
talijanski i njemački, držimo, da cemo najbolje goditi, ako ponaj
prije u ovoj knjizi iznesemo na svjetlo hrvatski pisane naše urbare,
koji su nam već zbog jezika miliji, a i dosta su riedki.
Ti urbari obsižu dobu od g. 1-136 . do g. 1686.
Latinski je pisan jedino urbar Dubovački od god. 1581. , koji od
hrvatskoga g. 1579. razstaviti nemogosmo, jer ga razjasnjuje i po
punjuje. Ostali latinski urbari tiskati ce se u drugoj knjizi .
Priobéeni ii ovoj knjizi urbari zovu se ili urbari, (zakoni, kladerne)
ili pak registri ( legistri). Prvi donose obéenite ustanove, jesu stano
1 Vidi Bidermann : Zur Ethnographie von Dalmatien Oest. ungar. Revue,
J. 1885. Decemb., p . 1.17.
-

VII

viti ; a drugi opisuju vlastelinstva po mjestih i selili , pa se prema

možebiti promienjenim prilikam glede sadržaja mienjaju. Urbari za
Vlahe kod Klise od g. 1436. i za Brubno od g. 1453. izdani su kao
povelje. Zakoni (kladerne) jesu urbari : Vlaški, Blagajski, donekle
Griški, Novljanski i Trsatski : registri pako : urbari Modruški, Dubo
vački , Rakovački, Bukovački, Bosiljevački (krn) i Ozaljski. Za urbar
Dubovački opaža se, da je ad hoc (poradi prodaje) sastavljen , te da
sadržaje toliko, koliko je potrebno zid poznavanje dobra i njegove
vriednosti .
Uz urbare sliedi pod br. X. i inventar grada Dubovca od godine
1697., koji je živa slika i prilika, kako su u ono doba uredjeni bili
i veći dvorovi u Hrvatskoj i kako se je na njih gospodarilo .
Priobčujuć kronologijskim redom urbare progovorismo na čelu kod
svakoga urbara napose o poviesti i topografiji dotičnoga vlastelinstva .
Zatim označismo, kakove je vrsti takov urbar i koj mu je sadržaj.
Napokon je opisan rukopis urbara. koj za izdanje služi i navedeni
su i drugi rukopisi, ako su poznati . Kod Modruškog urbara naznačen
je i pisac tranškripcije latinskimi slovi .
Tekstove priobéismo transkripcijom sada običajnim pravopisom ;
samo Vlaški zakon od g. 1436. , urbar Blagajev od g. 1453. i Du
bovački urbar priobćeni su onako, kakovi su u izvornicih , s tom je
dino promjenom , da je Blagajski urbar i mjesto glagolice priobéen
ćirilicom radi lakšeg čitanja. Naselbene listine u dodatku odtisnute
su za šestnaesti viek i glede pravopisa točno po izvornicih, a za
sedamnaesti viek sliede u transkripciji.
Tekstovi pojedinih urbara (Novljanski i Trsatski) imaju izpod linije
opazaka glede pravilnoga čitanja i razumievanja. Isto tako sliede
izpod linije ali većimi slovi, manje ili više stvarnih, topografijskih
i povjestnih bilježaka. Posljednje tiču se ponajviše mjesta i osoba, te
su ovdje prvi put na vidjelo iznesene. Povjestne opazke jamačno će
mnogim izpitateljem naše prošlosti i prijateljem poviesti dobro doći,
tim više, što neima u nas književna rada, u kojem bi bile takove
stvari zabilježene. Bez tih opazaka sami urbari manje bi koristili
povjestnoj znanosti. U tih opazkah dielom se popunjuju mjestimice
poveljami i drugim urbari i dobivaju lik, što ga imaju urbari bolje
vrsti kod drugih naroda, na pr. Habsburžki urbar, izdan od prof. Pfeif
fera, koji obsegom kao što i sadržajem jedva ima premca. Možemo
kazati, da smo marljivo gojeći više godina staru topografiju i pro
učavajuć hrvatske rodove i druge životne prilike hrvatske prošlosti
ponajviše uspjeli konštatovati stara mjesta prema današnjim, a gdje
VIIT

nije glede pojedinih mjesta ništa opaženo, neka čitatelj sudi, da ili
nismo znali ili pako glede istovjetnosti osobito kod urbara 17. vieka,
da smo držali dotična mjesta poznatimi, o kojih je surišno što go
voriti .
Opazke jezične, molimo, da se prime prijateljski i nesude osobito
oštro, pošto nedolaze od stručnjaka. Uvjereni smo ipak, da će se
blago staroga hrvatskoga jezika prilično obogatiti riečmi, koje prije
toga jedva su čuvene i kojih znamenovanje nije bilo poznato. Dr
zasmo za dužnost rieči manje ili nimalo poznate raztumačiti, koliko
1
smo znali i mogli. Dakako da su medju ostalimi protumačene poje
dine rieči mnogim poznate, i koje dolaze ii rječnicih Miklošićevom
i Daničićevom rječniku srpsk . starina : ali pošto ovi rječnici malo su
razšireni i slabo pristupni, a akademièki rječnik jezika hrvatskoga
ili srbskoga još za mnogo godina neće biti gotov, to će ufano mnogi
čitatelj hrvatskih urbara nuždno mu razjašnjenje samo и огој
knjizi naći .
Držali smo za nuždno, na kraju naše knjige predložiti stvarni,
osobni i mjestni registar obzirom tako na sam tekst pojedinih ur
bara, kao što i naših opazaka .
Mislili smo iz prva priložiti knjigi i kartu , u kojoj da budu vidljiva
mjesta, koja se u urbarih spominju, ali pošto su mjesta vlastelinstva
prema naravi urbara iztaknuta samo u Modruškom i u Dubovačkom
urbaru, pak u mladjih urbarih IV II. vieka, koja su i onako manje
više poznata, to odustasmo od prvobitne nakane glede priloženja
te karte

Radoslav Lopašić.
 I.

Zakon za hrvatske Ŭlahe županije Cetinske od g. 1436 .

U planinskih i primorskih priedjelih Hrvatske, počev od Gvozda
Modruškoga pa do Dubrovnika i Kotora, bilo je već u srednjem
vieku pored Hrvata i drugih stanovnika, koje zvahu Vlasi ' ili
Morovlasi (Morlaki). Nijesu to bili doseljenici iz Bosne i srbskih
zemalja, gdje je takodjer bilo Vlaha, već domaći žitelji, Latini ili
romanizirani Iliri, koji su nakon došastja Hrvata slavizirani. Pohrva
ćenje romanskih Vlaha na hrvatskom zemljištu ( izuzam nekoje
primorske gradove) svršilo se jako rano, te se oni počev od 14.
vieka, odkako spomenici o Vlasih u Hrvatskoj govore, nelude etno
grafski od Hrvata, već jedino poslom i zanimanjem , stanujući po
najviše u gorskih i šumovitih priedjelih i baveći se poglavito pa
stirstvom . Obrvatskih Vlasih , što se spominju u domačih listinah
i savremenih spisih, progovorio je na kratko, ali jezgrovito prof.
Vjekoslav Klaić u razpravi „ Vlasi u Hrvatskoj tečajem 14. i 15.
vieka (Preštampano napose iz Obzora) “ , a zanimljiv i poučan je spis
glede dalmatinskih Vlaha poznatoga u nas, nužalibože nedavno pre
minuloga profesora dra. Bidermanna : „ Zur Ethnographie von Dal
matien ( Oester.ung. Revue, J. 1888, Decemb. 6 Band, 3. Heft )“ .
Na ove spise upozorujemo ovom prigodom čitatelja, dopunjujući jih
sa nekoliko podataka o hrvatskih Vlasih, a naročito o Vlasih kne
zova Nelepića, kojih se tiče zakon, što ga ovdje priobčujemo.
Pusto je i neosnovano nagadjanje, da su stari Hrvati bili pogla
vito plemići i ratnici, a da su kmetovi i u obće seoski žitelji
(ratari i stočari) u hrvatskoj državibili ponajviše samo Vlasi. Saču
vani su popisi crkvene desetine Zagrebačke biskupije, počev od
petnajstoga vieka, za arcidjakonate Gorski, Gorički i Dubički, koji
se posljednji sterao sve do Vrbasa i preko njega ; ali se u tih po
pisih, kao što ni u Modruškom urbaru od g. 1486., gdje su popisani
svi žitelji županije Modruške na obje strane Gvozda (današnje Ve
like i Male Kapele), nespominju nikakovi Vlasi. Isto tako neima
traga Vlahom u mnogobrojnih listinah, tičućih se priedjela današnje
bosanske krajine oko Priedora, Kamengrada, Ključa i Bišća , već
se tu svuda spominju i u gradovih i na selih zgoljni Hrvati, bili
oni plemići, bili kmetovi.
Vlasi su pored Hrvata stanovali ponajviše u planinskih priedjelih
na obje strane Velebita, na Dinari, pak uz rieke Krku i Cetinu u
1
2

današnjoj Dalmaciji. Najviše bili su Vlasi na okupu na medjah

Bosne i stare županije Krbavske, odkuda su se širili prama zapadu
u Primorje Na ove Vlahe kao šizmatike bio je jur g. 1373. upo
zorio bosanske Franjevce papa Grigorije, pripomenuv o njima, da
stanuju u pašnjacih i u brdih. (Vlachi schismatici, quorum nonnulli
habitant in pascuis et in montibus)". Uz Hrvate bilo je seljana Vla
ških osobito u županijah Ličkoj, Odorskoj (uza Zrmanju kod Zvoni
grada), Lučkoj (današnjoj Bukovici), Kninskoj, Skradinskoj i Ce
tinskoj. Vlasi u Hrvatskoj nijesu bili nipošto slobodni ljudi, već su
stajali prama raznoj vlasteli u podaničkom odnošaju. Spominju se
Vlasi kralja Ljudevita i žene mu Jelisave, kraljeva Sigismunda i
Matije Korvina. A i knezovi Nelipići, Subići, Gusići Krbavski i
Frankopani imali su svoje posebne Vlahe. Svi ti Vlasi možebiti za
razliku od obližnjih bosanskih i srbskih Vlaha zvali su se sami u
listinah , hrvatski Vlasi i Vlasi kraljevine Hrvatske (dob ri Vlasi
svete krune kralevstva Ugrskoga u Hrvatih, Valachi regni Croa
tiae) . Ovi Vlasi hrvatski nijesu se razlikovali niti vjerom od ostalih
Hrvata , izuzam nekoliko njih na medji bosanskoj , za koje se spo
minje, da su bili šizmatici.
Kralj Sigismund, odstupajuć g 1431. i 1434. knezovima Nikoli
i Stjepanu Frankopanu za njihove tražbine razne gradove i župa
nije Ličku i Poljičku u Hrvatskoj, predao im je zajedno i sve ta
mošnje podanike, bili Hrvati ili Vlasi?. Ličke Vlahe spominju kra
ljevi Ladislav g . 1453. i Matija g. 1465. u poveljab, kojim Dujmu
Frankopanu potvrdjuju gradove Slunj, Ostrovicu i Novigrad u Lici,
te Ledenice u Vinodolu Lički Vlasi bili su dobri katolici, koje
su papa Rimski i kralj Matija bez sumnje obzirom na to, što su
se malo poljodjelstvom bavili te bili siromašniji od ostaloga žitelj
stva , oslobodili od podavanja crkvene desetine. Franjevačkoj crkvi
sv. Ivana pod Velebitom blizu Medka, koja još i danas stoji, bili
su Vlasi jako odani. Njihovi glavari učiniše g. 1433. „ slobodšćinu
vsemu imanju svetoga Ivana i da nijedan Vlah i naš brat hrvackih
Vlahov ne imi rečenomu imanju nijednoga zla učiniti “ 4.
Podgorje, koje od Like Velebit dieli, sa ogranci Velebita prema
Obrovcu, Novigradu i Kninu bilo je četrnaestoga vieka puno Vlaha ,
a latinski i talijanski spomenici zovu stanovnike izmedju Senja i
Zadra ponajviše Morlaci. Odtuda i naziv tamošnjeg mora Mor
lački kanal. Knezovi Krbavski, podielivšig . 1387. povlasti gradu
Karlobažkom (Skrisi ) , ustanoviše ujedno, da obližnji Vlasi nesmiju
u kotaru Karlobažkom niti stanovati, niti blago pasti . G. 1395 .
živilo je u okolici Nina i Obrovca puno Vlaha. Danilo, sin Vlaha
Ninoje Piavića, darova rečene godine u kaptolu Ninskom 30 go
1 Farlati : Illyr. sacr., Tom . IV , p. 63.
2 Neo-reg. acta f. 483, br. 25, prije u hrv. zem . arhivu , sada u Budimpešti .
3 Neo -reg. acta, f. 1646, br. 8 .
4 Listina u manastiru Trsatskom. Vidi našu knjigu : Bihać i Bihaćka kra
jina, str. 295.
5 Kukuljević I. Jura r. Croatiae. Knj. I., str. 157.
 3

njaja zemlje mjere hrvatske (ad mensuram Croaticam) u Prašćevici

braći Dragutinu, Dimitru, Pribislavu, Bogdanu, Tomši, Stojislavu,
Dražnuli i Marku od Obrovca ?. Vlasi grada Obrovačkoga spominju
se takodjer g. 1392., a polovicom petnaestoga vieka Vlasi oko Nina
u katastru knežije Ninske ?. U Podgorju uzdržali su se Vlasi sve
do provale turske, a neima sumnje , da su tako zvani katolički
Vlasi u Lici izravni potomci starih podgorskih Vlaha. Kod Stari
grada u Podgorju na imanju Frankopanskom imali su Vlasi sudca
i uredjenu občinu (uniuersitas Valachorum ), a ovim Vlahom na
loži g. 1521. kralj Vladislav, da imaju slušati Senjske kapetane
Jerolima Petelinića i Grgura Orlovčića ?. Iz Like i Podgorja širili
su seVlasi u Vinodol i na otoke na imanja Frankopana, koji imahu
takodjer svojih Vlaha. Odnosne naselbine Vlaha naveo je iz Ku
kuljevićevih hrvatskih listina (Acta croatica) prof. Klaić u svojoj
jur pomenutoj razpravi, a mi ovdje dodajemo, da je knez Martin
Frankopan, utemeljujuć manastir Franjevački na Trsatu g. 1468.,
darovao takodjer rečenomu manastiru četiri Vlahau području grada
Bakra i dva Vlaha u području grada Novoga u Vinodolu pod uvje
tom , da služe Trsatskomu manastiru onako, kako su prije rečenim
gradovom služili4.
Premda su ugarsko-hrvatski kraljevi svoje Vlahe tiekom vremena
ponajviše darovali pojedinim svojim miljenikom : to se spominju još
pod kraj petnaestoga vieka u raznih priedjelih Hrvatske kraljevski
Vlasi. Vojujući kralj Matija u Bosni, podieli listinom izdanom g .
1463. u Jajcu Ivanu sinu Pavla Čubretića od Vrbrike svekolike
Vlahe od plemena Tulića u kotaru Vrhričkom 6. G. 1471. darova
rečeni kralj svojemu Vlahu (Walacho nostro) Martinu Dehonijeviću
od Koprivnai njegovu rodu pustoselinu, Lovazići zvanu, u Cetinskoj
županiji”. Uz rieku Zrmanju oko Kegalgrada, gdje je imala pra
stara hrvatska obitelj Keglevići svoj zavičajni grad, te mnogo ze
malja i kmetova, bilo je nekoliko plemena kraljevskih Vlaha. Ti
Vlasi, imenom Radić Guljević, Radmil Babić, Mozgota Guljević,
Radovan Skalić, Matija Terehimčić, Tome Kalčić bili su si prisvo
jili zemlje Keglevićeve u Brdarih, Balitićih i u Konšćici, a te zemlje
dosudišepo kralju Matiji u Hrvatsku odaslani sudci Gašpar Bodo
i Ivan Korotna g. 1486. na sudu u Senju vlasteli Ivanu i Petru
Keglevićem . Nečekajuć da sud ovrši izrečenu odsudu, ustupili su
Vlasi Bartol Trhunac, Toma Garčić, Milovan Pilipović, Jakov
Radković i Ivan Pavlović selo (villu) Konšćicu g. 1487. Šimunu
Kegleviću, priznavši i sami pred kaptolom Kninskim , da su to
selo nepravedno držali ?

1 Listina u našoj zbirci.

2 Bidermann : Oest. ung. Revue. 1888. Dezember Heft, str. 147.
3 Listina u zbirci jugosl. akademije.
4 Izvješće kr. vel. gimnazije na Rieci, 1885–6.
5 Izvornik listine u našoj zbirci.
6 Listina u Trsatskom manastiru.
7
? Izprave u zbirci jugosl. akademije medju spisi grofova Keglevića.
*
4

Najviše je pako bilo Vlaha na prostranih imanjih glasovitih kne

zova Nelipića. Kako povelja kralja Sigismunda od g. 1412. i li
stina kaptola Kninskoga od g . 1434. svjedoče, bila su dobra kne
zova Nelepića: Sinj i Travnik na Cetini, Knin, Čačvina, Omiš,
Visuć, Kamičac, Ključ u Petrovom polju i Zvonigrad u Odorji pored
hrvatskih podanika napučena takodjer Vlasi (Morevlahiet Catunarij):
Ove su Vlahe držali knezovi Nelipići ujedno sa prostranimi imanji
sve do g. 1435., kad no izumreše posljednjim Ivanišem Ivanovićem
Nelipićevi Vlasi spominju se najviše u savremenih mletačkih spisih,
jer su dolazili i kao pastiri i ratari u doticaj sa gradskimi stanov
nici u dalmatinskom primorju, dosadjujući im često kao razuzdana
gorska čeljad.
Posljednji knez Cetinski i Kliški Ivaniša Ivanović Nelipić nije
imao sa svojom ženom Jelisavom mužkoga odvjetka, već jedino
dvie kćeri Katicu i Margaretu. Videći dospjetak svoje kuće na
stojao je knez Ivaniša sačuvati porodična ogromna imanja svojim
potomkom i po tankoj krvi. U tu svrhu sklopi prijateljski i rod
binski savez sa najmoćnijim tadanjim hrvatskim velmožom , knezom
Nikolom Frankopanom . Savez taj osobito se izrazuje ugovori i po
godbami, što su sklopljene medju oba pomenuta kneza . Ligom
sklopljenom u gradu Cetini ugovoriše Ivaniša Nelipić i Nikola Fran
kopan, da će jedan drugoga podpomagati i braniti, podupirući
ujedno i kralja Sigismunda. Na 1. januara 1411. sastaše se kne
zovi u gradu Brinju, da još bolje učvrste prijateljstvo i rodbinstvo.
Tu je ugovorena ženitba medju najstarijim sinom Nikole Franko
pana Hanžom i prvorodjenom kćeri kneza Nelipića Katicom . Ako
bi Katica postala baštinicom dobara Nelipićevih, odlučeno bude,
da ima izplatiti mladjoj sestri Margareti 10.000 dukata za miraz *.
Sam kralj Sigismund, koji je proti svojim suparnikom mnogo trebao
pomoći hrvatskih velmoža Frankopana i Nelipića, dozvolio je g .
1412. posebnom poveljom Ivaniši Nelipiću, da može svoju kćer
dotovati sa obiteljskimi imanji, koja su u povelji potanko navedena 6.
Cini se, da knez Ivaniša Nelipić nije pravo vjerovao riečim i
obećanjem prevrtljiva kralja Sigismunda, koji je prema časovitoj
nuždi puno puta svoju rieč pogazio, pa zato je nastojao knez Iva
niša, da i drugačije osjegura svoja porodična imanja kćeri Kata
rini i njenom odvjetku. G. 1424. ustupi knez Ivaniša pred kapto
lom u Kninu posebnom izpravom jedan dio svojih gradova rečenoj
svojoj kćeri za 15.000 for., što ih bijaše od nje pozajmio, upotrebiv
novac za ratni trošak, braneći se od Turaka i Mlečana
1 Transsumpta u zem. hrv . arhivu , tom . I.
2 Jelena Nelipićka, mati Konstantina od Nečvena, koja je držala g. 1423.
imanje Bušević na Uni, bila je svakako od roda Cetinskih knezova; možebiti
sestra Ivaniše Ivanovića Nelipića. ( Vidi: Bihać i Bihaćka krajina, kod članka :
Buševići .)
3 Neo registrata acta, f. 1645 , br. 5.
4 Regesta Frankopanskoga arhiva u Porpettu kod Vidma (Udine). – Vidi
naše » Spomenike TržačkihFrankopana « u Starinah, knj. XXV.
5 Transsumpta u zem. arh . u Zagrebu, tom. I.
6 Reg. Frankopanskoga arhivå u Porpettu.
 5

Prije svoje smrti dodje g. 1434. knez Ivaniša još jednom pred
Kninski kaptol i tu izdade izpravu, kojom založi sva svoja imanja
sa svimi Vlasi kćeri Katarini, ženi kneza Hanža Frankopana, za
50.000 dukata zlatnih, za koje kaže , da ih je od kćeri i zeta primio.
Na temelju ove izprave uveo je tadanji hrvatski banovac Domša
Vladihović Katicu Frankopanku kao vlastnicu u sva otčeva dobra '.
Neima sumnje, da je knez Ivaniša mislio na obranu obiteljskih
imanja za svoje potomke potankoj krvi i prigodom, kad je g. 1430.
sklapao ugovor sa knezovi Krbavskimi i drugimi hrvatskimi velmo
žami radi obrane kraljevine ”.
Posljednji Cetinski knez Ivaniša Nelipić nespominje se poslije
mjeseca junija 1334., te je sva prilika, da se jeon još tiekom po
menute godine s ovim svietom razstavio. Nasliedio ga je u banstvu
Hrvatske i Dalmacije i u upravi imanja zet mu Hanž Frankopan.
Ovaj je pako imao uzprkoskraljevskoj rieči i svečanim ugovorom
sto muka, da se u vlasti Nelipićevih imanja održi. U posljednje
doba svoga života stekao je nestašni kralj Sigismund novih milje
nika u Dubrovčana Lukarevića, koji se po imanju Topolovici u
hrvatskoj Podravini izmedju Grdjevca i Virovitice prozvaše Ta
lovci. Matko Talovac posta banom Hrvatske, Slavonije i Dalmacije,
a njegov brat Petar namoli u kralja ostavinu Nelipićevu. Kralj
Sigismund zaboravi brzo zasluge Frankopana i Nelepića u ratu i u
novčanih nevoljab, osobito odkako je u Ferrari 7. aprila g. 1433.
Dalmaciju mletačkoj republici prodao, pa nakrene svoju kraljevsku
milost Dubrovačkim štićenikom , tim više, što oni kralja takodjer
unovčanih neprilikah pomogoše i za turskoga rata život mu spa
siše. Ali Frankopan nije si dao tako lako pravedno stečenu ba
štinu oteti, pa je tako nastala borba izmedju njega i četa kraljevih
i banovih pod zapoviedi braće Talovaca. Znajući Frankopan, kako
su vrstni ratnici Vlasi, koji su već g . 1322. bana Mladena Šubića
u vojnah pomagali, a g.1412. oteli bili za kralja Sigismunda od
Mlečana znameniti grad Ostrovicu više Skradina : htio je Vlahom
ugoditi i svojemu ih rodu bolje privezati, potvrdivši na 18. marta
1436. stare vlaške zakone, koje ovdje priobčujemo. Vlahe je
nova potvrda zakona ne samo obradovala, već i obodrila, da po
običaju udaraju na obližnje mletačko područje u Primorju , na što
ban Matko Talovac iz Bišća pod 2. julijem 1436. obznani hrvat
skim Vlahom , da je sa republikom mletačkom mir sklopljen, pa
da je zabranjeno prodirati na mletačko zemljište. Neimamo po
tanjih viesti o borbi, koja je u to doba nastala izmedju Talovaca
i Frankopana, i svršila smrću potonjega, ali se spominje, da je
borba osobito kod grada Sinja u Hrvatskoj bila žestoka i da su
braća Talovci Matko i Petar u njoj izgubili mnoge svoje odlične
vojvode i službenike “. Još na 31. oktobra 1436. bješe knez Hanž
1 Transsumpta u hrv. zem . arh. tom. I.
23 Regesta Frankopanskoga arhiva u Porpettu.
Ljubić S., Monum. Slav. merid. IX , p. 89.
4 Listina vojvode Alberta od g. 1438. u zbirci jugosl. akademije.
6

darovao svojim pristalicam , knezima Vignu, Grguru i Mikloušu

Dubravčiću „ za prave i verne službe, kojom nam služiše i nam ugo
diše zemlje na Cetini pod Sinjem, a već 31. januara 1437. svje
doči ban Matko Talovac u Petrovu polju niže Knina gospoji Kata
rini, udovi Hanža Frankopana, da mu je predala u ime svoje i
sina svoga Jurja gradove i zemlje, što ih je bio pokojni njezin
muž, buduć kraljev rebel i odmetnik , nepovlastno prisvojio; morala
se dakle odlučna borba dogoditi pod konac g. 1436. mjeseca no
vembra ili decembra, a tada je i zaglavio Hanž Frankopan. Kod
uzimanja i predaje gradova išao je banu Talovcu kao posrednik sa
kneginjom Katarinom jako na ruku Šibenčanin Nikola, sin Gašpa
rov, otac Jurja Mikuličića, miljenika kralja Matije, koji je bio za
dobio Bužim i druga imanja u Pounju te se bio jako obogatio.
Nikoli bješe ban Matko za učinjene usluge tom prigodom darovao
imanje Meju i u Lučkoj županiji, koju je prije toga držao Šiben
čanin Gregorije Draganić, pristalica mletački?. Odslije u napried
uživao je Nelipićevu baštinu mirno Petar Talovac, i on bude na
mjesto Hanža Frankopana postavljen takodjer banom hrvatskim i
dalmatinskim . Talovci stekoše radi okupacije hrvatskih gradova ve
liku bvalu kralja Sigismunda, a pošto ovaj malo zatim (9. decembra
1437.) u Znojmu preminu , nadari u mjesto kraljevo vojvoda Albert
austrijski g: 1438. braću Talovce za stečene zasluge gradom Gjur
gjevcem u hrvatskoj Podravini i gradovi Srebrnikom i Barkaza
dom u Usori :. Potomci pako Hanža Frankopana moraše se zado
voljiti sa imanji, što ih baštiniše od bana Nikole Frankopana. Udo
vica Katarina sa mladjahnim sinom Jurjem stanovaše u prvo doba
nakon obiteljske katastrofe u gradu Rmanji na gornjoj Uni, po
kojem se pisaše kneginjom Rmanjskom . Kod diobe Frankopanskih
imanja g. 1449. zapao je Jurja grad Cetin kod Slunja, a po tom
Cetinju prozvaše se njegovi potomci Cetinski. Ali se knezovom Ce
tinskim prije, nego li minu sto godina, zatre koljeno ; sin Jurjev Ivan
pogibe u groznoj bitci Udbinskoj g . 1493., a drugi sin Grgur umre
kao arci-biskup Kaločki g. 1522. Unuci Jurjevi ostaviše nesretnu
domovinu hrvatsku. Ivan, poslije kao fratar Franjevac prozvan
Franje, postade takodjer arcibiskupom Kaločkim († 1542.), a sestra
mu Katica uda se za Magjara Gabriela Perena i darova magjar
skomu narodu najstariji magjarski prievod poslanica sv. Pavla apo
štola, štampan g. 1533. u Krakovu . Imanja Cetinska držala je još
neko doba Slunjska grana Frankopana, ali na skoro navališe na nje
Turci, koji sve utamaniše.

Zakon Cetinskoga kneza Ivaniša Ivanovića za Vlahe od g. 1436.

vrlo je zanimljiv spis za poznavanje života i družtvenoga položaja
1 Listina hrvatska ćirilicom pisana u manastiru Franjevačkom na Trsatu .
2 Listina u zbirci jugosl. akademije. Vidi knjigu » Bihać i Bihaćka kra
jina « kod članka: »grad Bužim «.
3
: Listina u zbirci jugosl. akademije.
 7

hrvatskih Vlaha. Zakon Vlaški bio je jur prije toga puno godina
u kreposti. Sam Frankopan kaže, da su potvrdjeni po njem za
koni Vlahom bili navadni i da su valjali za njih bivšega gospo
dina bana Ivaniša Ivanovića i za njegova otca kneza Ivana, dakle
da potiču još iz druge polovice četrnaestoga vieka. I priobćeni za
kon potvrdjuje, da su Vlasi prije svega bili pastiri (stočari) i rat
nici, ali u njemu ima takovih detalja o pravih i dužnostih Vlaha,
koje nismo doslije toli potanko poznavali. Vlaški zakon nije toliko
urbar, koji uredjuje odnošaj Vlaha prama vlasteli Nelipićem , koliko
ujedno i statut, u kojem su pobilježena osobna prava Vlaha, neke
zakonske ustanove i postupak kod suda.
Cetinski Vlasi bili su bez dvojbe mnogo samostalniji i slobodniji,
nego li ostali hrvatski i srbski Vlasi. Lički Vlasi imahu g. 1433.
,,kneze i vladike " rodjene Hrvate Antuna Tunkovića i Ivana He
rendića, ali Cetinski Vlasi bijahu sasvim odlučeni i zaštićeni od
hrvatske gospode. Birali su si sami izmedju sebe kneza, vojvode
za vojsku i sudce. Po Vlaškom zakonu bilo je dopušteno IIrvatu
da može držat samo jednoga Vlaha za svoga bravara (čobana). Da
su se prava Vlaha glede izbora kneza poštivala i poslije četrdeset
godina, dokazuje listina kneza Cetinskoga i Kliškoga Lacka Ta
lovca od 25. decembra 1476., koju pod II. takodjer u cielosti pri
občujemo.
Služba vojnička uredjena je bila od prilike onako, kako u ka
snije doba radi turske nevolje kod vlastele u Hrvatskoj. Stari Vlasi
bili su neka vrst kasnijih slobodnjaka.
Vlasi Cetinski nisu davali tlake i u obće radnje u naravi, već
razmjerno malenu daću u novcu te kao čast ovcu ili sir. Trgovine
i travnine ( travarine) u zimišćih (mjesta, gdje su u zimi stokupasli)
niesu Vlasi plaćali.
Pojedine ustanove zakona dokazuju, da su Cetinski Vlasi ipak
bili podčinjeni ljudi i da nisu uživali sva prava slobodnih držav
ljana. Vjeresija njihova bila je omedjašena, a nije bila častna za
njih ustanova, da Vlah nemože biti „ ni svidok, ni porotnik ni nitkor
od njih da ni časnik “ .
Zakon spominje i Srblje, ali jih luči od Hrvata i Vlaha. I osobno
pravo Srbalja, koji su bili bez sumnje strani ljudi, valjda trgovci,
zakonom je bilo stegnuto .
Ne samo po sadržaju, već i po ćirilskom pismu i po starom
hrvatskom jeziku zakon za Cetinske Vlahe dragocjen je spomenik
hrvatske davnine. Hrvati su vazda i u staroj kolievci u današnjoj
Dalmaciji (takodjer na otocih), i u Pounju oko Bišća, dapače i u
Banovini oko Hrastovice i Petrinje upotrebljavali uz glagolsko pismo
i ćirilicu te ju zvali hrvatskim pismom ; ali listine izdane hrvatskim
jezikom po banovih hrvatskih, kao što je Kliška od g. 1436., posve
su riedki spomenici. Jezik zakona pokazuje i po obliku ii po samih
riečih neku starinu i osebitost, pa je današnjem naraštaju pomanje
razumljiv.
8

Vlaški zakon od g. 1436. i listina u dodatku od g. 1476. saču

vane su u izvornicih u manastiru Franjevačkom na Trsatu. Po svoj
prilici da su je Cetinski Vlasi povjerili bili na pohranu manastiru
sv . Marije pod Sinjem na Cetini, pa kad je turska nevolja nadošla,
kod fratara ostavili. Iz rečenoga manastira ima više latinskih i
hrvatskih listina i danas na Trsatu. Povelje pisane su na perga
menih dosta čitljivo i samo mjestimice, gdje su pojedina pismena
izglodana, nije tekst pravo razumljiv. Interpunkcije neima nika
kove, a niti velikih pismena, već su sva pismena jednaka. To
oteščava čitanje, pa premda je ovaj naš modernom ćirilicom izve
deni odtisak učinjen, koliko se može, vjerno na temelju dvaju prie
pisa, našega i g . profesora Iv. Strohala, nemožemo jamčiti, da je
pružen skroz autentičan tekst. Pokušano je samo poredanje stavaka
i pometane su interpunkcije. Bio je na Trsatu jedan priepis ovoga
zakona latinskimi pismeni učinjen sedamnaestoga vieka, negdje u
Dalmaciji ili u Senju pravopisom u tih krajevih tada običajnim .
Taj priepis pozajmljen je magjarskomu učenjaku, g. Ludoviku Thal
locyu, koji ga je predao g. prof. Vatroslavu Jagiću, a ovaj ga je od
tisnuo u svojem „ Archivu für slav. Philologie “ XIV. knj. I. svezak,
str. 156. Makar da je taj priepis pisan nesgrapnim i hrdjavim pravo
pisom , to može ipak gdje što poslužiti za razumievanje , pa zato i
mi pojedine rieči i izreke, koje nisu u ćirilskom tekstu posve raz
umljive, navedosmo u opazkah latinskom transkripcijom po tom
priepisu.
Konačno opažamo, da je zakon Vlaški u latinskoj transkripciji
priobćen u dodatku naše knjige „ Bihać i Bihaćka krajina“, str.
296—298, gdje su pojedine ustanove onako razdieljene, kako ih mi
razumievasmo.
*
* *

І.

Ва име оца и сина и светога дяха амень. Ми кнезь Ханжь

Франкапань, Крчьки и Модряшьки, Цетиньеки и Клишьки кнезь
и веће, бань Далмацие и Хрвать, дамо видити всaкoмoy чл (о
ви)к8, ком8 се достои, по семь нашемь отворен8 листя, да прі
доше прид нaсь почтени и добри м8жи , бивше вирне и праве
сл8ге бана Иваниша Ивановића, вси добри Власи : Вигань Дзбрав
чићь, Ниное Санковићь, Томашь Роџевићь, Матиашь Bзкчићь,
Милићь Остоићь, Драгићь Проданићь, Блажь Кочићь, Хрела
Голешевићь, B&кать Воиновићь, Иванишь Гробачићь, Бѕдань
Грабшићь, Билосавь Дражевићь, Еловаць Драживоевићь, Pa
дивои Витковићь, Бялать Квстражићь, Ивань Познановићь и ини
вси добри Власи, питаюће и ищshe oт нaсь добрихь и почте
>

нихь законовь своихь наваднихь, ки имь 8 били за нихь бив

 9

шега господи )на бана Иваниша Ивановића и за негова оца ,

кнеза Ивана. И ми смисливше се и видивше право и подобно
искание и питание
нихь припасмо више речене добре м8же,
бивше вирне сл8ге бана Иваниша, себи за сл8ге И свом8
останк8 , и 8чинисмо ИНЬ
и дасмо и потврдисмо почтене и

добре и праве нихь навадне законе, ки имь cs били наиправии

и наиболи за нихь бившега господи ) на бана Иваниша и за
негова оца кнеза Ивана, и кими с8 закони нимь сл8жили они
и нихь старии ; а во и с8 они добри закони : Найпри да ни
надь ними кнеза посионога '. С нами се зговарае ”, кнезь, ки
би имь мрзакЬ да га с8 волни проминити. Ти Влахь има
село , да сл8жи с 8нчомь ,3 а ки нима села, таи на кони шћи
томь и
с мачемь, али стрилами и с мачемь. Ки не иде на
войск8, а запови му се, шесть либарь * плаћа ; от тогай гре
воиводи Влашком8 десето . Да имь сe нe 8зме кон воинички 8
подсад85 ни за ниедня кривин8 ; а да не вoтoтo oт Стипана дне
до Мартина ; а када гред8 на вопск8 , два дила войниковь да гре,
а трети дио да е напрала “ брашномь и кобилами. И да ни над
ними ниедань Хрватинь ” войвода , нерь едань изьмев нихь да е
войвода над ними , ки нимь заповида, с нашимь сe кнеземь до
говараев , И да имье питание ” подав Синемь10, а на нихь питание
да не сида ни eдань Хрватинь, нерь нихь кнезь и свци нихь . И
да има нихь кнезь (и) свци двакрать 8 годишћ8 по Власиҳь пойти ,
по всихь едино више реченихь. И да ни ме8 ними оплиника11
затискомь 12, нерь што би кога права правда допитала . И от вса
кога осяда13 да имь се третина остала, а свцемь десето гре от
освдовь , а от нашега дохотка кнез8 десето ли от освдов . И тко
1 Posioni violentus . (Daničić : rječnik iz književnih starina
srpskih
2
.)
Zgovarati se, colloqui, consulere. (Daničić : rječnik .)
3 Uncia, neki danak .
4
Libra, mjera i idealna novčana jedinica od 20 soldina. Po libri
računalo se u hrvatskom Primorju još prošloga vieka.
56 Podsada, to isto što postava (depositum ).
• Napravljati vojnike znači obskrbiti vojnike.
? Hrvatin , to što Hrvat.
8
Dogovarati ono što zgovarati, kako smo pod 2. kazali.
9 Pitanje, questio, actio ; ovdje znači sud.
10 Pod Sinjem , glavnim gradom stare hrvatske županije Cetinske.
11 Pod riječu oplinik valja razumjeti pljenenika, ovršenika.
12 Zatisak biti će pritisak, sila. Oplinik zatiskom pljenjenik
pod silu.
13 Osud znači globu, mulcta, condemnatio.
10

би cc8да допал, да м8 ce 8зме овца за либр8 , а крава за шест

либарь. И да м8 се има рокь 8чинити до двадесеть дань, а ако
е дотле не искЅпи, да е згибло. Да има дати всaки стань о
Юрьевои овна али овця, а овна приходника ", терь сирь, а тко е
3
толи збогь, терь сира нима, а онь врвч8 °, терь подимни д8кать 2

по них закон8 седамдесет и четири боланче , тко има клясе и

тридесет бравь, а тко е в божићи “ идва дзкать али имри “, и
есени о Мартиннои да имаю давати по всoмь закон8 от всaкога
кл8сета динар”, дале катüнария и дворниковь, А8 Четини ? да не
даю нигдир трговине 10. И да ни от них обишеника ни за едня
кривиня. И да више речени мЅжи, вси 11добри катянари, от своихь
ляди поль доходахь себи да усталато 18катовь, кaкoнo им е
било за них бившега господи )на бана Hваниша . И да не море
отдати12 Влах на Влаха сто либар, ки самь нима сто либарь.
и да не море отдати наамникь 13 ни ловась
14
на господара , и

1 Ovan prihodnik, ovis adveniens, to što janje.

2 U priepisu 17. vieka latinicom dolazi „vruçu “ , ali je to oče
vidno pogrješno pisano umjesto vrnču, vrnez, Veronežki sitni novac,
vernensis, monetae species, moneta Veronae. (Du Cange : Gloss.
med . et inf. latinitatis .)
3 Podimni dukat, to jest dukat od dima, dimnica, koja se je i
u posavskoj Hrvatskoj pobirala.
Bolanča, vrst novca stanovite težine, lat. bolantia, balanceta .
( Vidi akad. rječnik kod te rieči i Du Cange : Gloss.)
5
6• U priepisu latinicom : „a tko je u Boyichi i dva dukat “ .
6 wu.Tepixlov, imbrih, neka vrst novca, a rieč je arapska.
7 Dinar, denarius, sitni novac.
8 Katunar znači predstojnik sela ( čobanskoga ).
9 UCetini Cetini, župi uz rieku Cetinu u današnjoj Dal
maciji
10
.
Trgovina, dača, što se plaćala za ovlaštenje trgovanja, a često
se spominje u hrvatskih listinah. Tergovina, tributi seu exactionis
species. (Du Cange: Gloss.) — Knez Nikola Frankopan „ esu dotali
crikvu ste. Marie v Crikvenici trgovinu od Esenova tr do Črnina
od toga, ča se ondi krca na morju. (Kukuljević I.: Acta croatica,
str. 55.) —
. Knez Bartol Frankopan, poklanjajuć g. 1448. Senjskomu
kapitulu selo Župan hlm , dopušča , da su „ tolikoi i trgovine slo
bodni“. (Act. croat. , str. 71.)
11 Ustalaju , ustavljaju, pridrže.
12 Otdati ' – reddere, alienare. (Daničić: rječnik .)
13 Najamnik, plaćenik, mercenarius.
14 Lovas znači ovdje sluga . Rieč uzdržala se je kod Magjara te
znači konjušnik, agazo. (Vidi Belostenčev rječnik : „ Gazophylacium“
kod rieči lovas) .
 11

Срблинь да не море отдати на Влаха, ни Влаxь на Срблина'. И

да ни мез ними к8 . а став .. овић ? ни свидок ни поротникь,
ни нитькор от них да ни часникь ; ни да евирован мимо че
тири боланче. И да не дао травнине на планини, ни 8 зи
мишћих, ни инди, гди нис8 давали за бана Иваниша, када се
наконь себе оставиль. И да не држе Хрвати Влахов мимо еднога
бравара “. Дале кнезь Влашки и вси више писани добри м8ки,
вси катüнари, намь приаше и завезане се виромь и д8шомь
своїмь, да хоте нам вирно и нашем8 останкя, а ми се ним оби
товасмо и на той приасмо нашомь рично госпоцком, да ехо
ћемо 8 всиx них више писаних законих тврдити и 8држати вик8
вичним законом, не и них останакь, докле нам право и вирно
сл8же . И на то имь дасмо таи наш отворен листь, ере вси ови
више писани добри мяжи кат8пари cвooмь браћомь и своими
катянами и своими опћинами обитоваше се иприаше и обе
заше вирами и д8шами своими, дa нaсь и наш останакь они и
них останакь хоте вирно и право сл8жити своими глазами и
своимь благомь и свом своом моћю и неоставити нась и нашь
останакь противь всaком8 члoвик8 . Писань на Клиси ", мисеца
марча осми на десте дань вa литихь ропства Ис8крстова ч . 8.л.
шесто лито. И на все овои више реттено приасмо им тврдо, дале
што би и них зговором иш них добромь воломь било.
II .

Ми Лацко с Таловца “, кезь ІЦетински и Клишки и веће, дамо

видити всим и всaкoм8, ком8 се достои, по овомь нашемь отво
рен8 листя, да видивши ми праве и верне сл8:жбе Миклоуша
Дехоевића и неговихь првих ел8жбе, ке с8 сл8жбе нашои кѕһи
1 Kao što ovdje, razlikuju se Vlasi od Srbalja i Hrvata u mnogih
osobito
2
srbskih spomenicih .
Nečitljivo u ćirilskom izvorniku, a nerazumljivo i po priepisu
17. vieka. koji glasi : „i da meu nimi ku .... Stav ... ovich “ .
3 Travnina to što travarina, daća za pašu i sieno, a ta se daća
spominje često i u kasnijih urbarih.
4 Bravara – čobanina za brave (ovce).
5 Klis ili Klisa, tvrdja nedaleko Spljeta više Solina na strmoj
litici, spominje se jur u rimsko doba i za vrieme hrvatskih kra
ljeva, koji su kadšto u njem stanovali. Glasovit je Klis po obrani
junačkih Petra Kružića iIvana Albertia, od kojih prvi tu pogibe
god. 1537., a drugi g. 1596.
6 Lacko 8s Talovca, sin Franka bana, a sinovac Matka Talovca.
12

сл8жили, да м8 8чинисмо т8и милость , да га учинисмо кнеза

Влашкога стране Влашке по закона Влашкомь ; онако, како га с8
Власи обрали, онако га ми потврдюемо и потврдисмо га за не
гова живота , да га хоћемо за негова живота 8 том8 8држати и
на мане не прити. И на то м8 дасмо ричь и виря наш8 гось
поцк8, и да нигдар ни едном8 лашц8 на нега не ћемо вировати,
што би се прид нимь 8з очи не рекло и што би се справдомь
не нашло, и да га хоћемо к негов8 напритк8 помагати, и да га
примамо и принасмо за нашега правога и вернога сл8г8 , онь
нам право и верно сл8жећи по законя Влашкомь. И на то дасмо
та наш листь отворень под вис8ћ8 печат и запечатисмо нашега
оца, господи )на бана Франка, и нашимь великимь печатомь .
Писань на Чачвини, мисеца первара на петь дань на лит poи
ства крстова ч . 8. н . и шесто текзѣи .

1 Čačvina, podor staroga grada nedaleko od rieke Cetine, južno

od Sinja prema Poljicam .
 II.

Urbar kneza Grgura Blagaja za podanike u Brubnu

g. 1453 .
Rod knuzova Blagaja iliti Babonića bio je nekoć u Hrvatskoj
bez sumnje od svih historičkih rodova najbogatiji i najsilniji. Neima
ga u Hrvatskoj već više od 300 godina, pa zato se nespominje
toliko, koliko rod Zrinjana i Frankopana ; ali to neumanjuje nje
govo povjestno znamenovanje, veličinu i slavu. Gotovo sva zemlja
po sredini Hrvatske, počev od kranjske medje pa sve do Vrbasa,
bila je kroz stotine godina u vlasti knezova Blagajskih , koji su se
u starije doba nazivali knezovi Goričkimi, Vodičkimi i Babonići,
dok nisu obćenito po gradu Blagaju na Sani, gdje su Babonići
svoje blago čuvali, prozvani knezovi Blagaji. Kralj Karlo priznao
je listinom izdanom u Napulju 14. maja 1300. svečano, da su
braća Stjepan, Ivan, Radoslav i Oto Babonići gospodari Slavonije
(Hrvatske) od Teutonije do Bosne, od Save do Gvozda i da drže
grad Medved nad Zagrebom , pa im je ta sva imanja potvrdio-. U
njihovoj vlasti bila su ogromna imanja : Sused, Samobor, Lipovac,
Zelin, Ozalj, Hrastovica, Gradac, Petrinja i Steničnjak sa mnogimi
drugimi dobri. Tolikoga bogatstva, imućtva i sile bili su si sviestni
knezovi Blagaji, pa su nastojali i prama kruni postati što neodvi
sniji i samostalniji. Tako se sukobiše već prije g. 1299. sa kraljem
Andrijom, a jošte više g. 1322. i 1345. , kada proti silovitim kra
ljevom talijanske krvi Karlu i Ludoviku ustadoše s oružjem na
obranu hrvatskih prava. U borbi sa priemoći kraljevskom izgubiše
Blagaji imanja medju Savom i Kupom, Steničnjak i Zrin, ali pre
ostala imanja prama Uni i Vrbasu, koja i u napredak pridržaše,
osiguraše im i nadalje jedno od najodličnijih mjesta medju hrvat
skimi velmožami.
Polovicom četrnaestoga vieka usredotočiše Blagaji velik dio svojih
imanja u blizini Zrinskih dobara oko Brubna, Bojne i Žirovca u
bivšoj banskoj Krajini tik bivše medje turske. Posljednja dva dobra,
: pa i Stojmerić na Korani bili su predji Blagaja Babonići dobili jur
g. 1266. od Rolanda bana Slavonije, zamienivši za nje njekoliko
svojih zemalja u županiji Vodičkoj kraj Kostajnice na Úni? Kašnje
stadoše Blagaji nabavljati zemalja od plemena Ratetića oko potoka
Buzete, Čemernice i Maje. Čini se, da se ime plemena Ratetić
1 Monumenta Hungariae, acta extera, Budapest 1874, I. p. 146.
2 Neo registr. acta u zem. hrv. arhivu , sada u Budimpešti. Jedan izvorni
primjerak zamjenbene pogodbe, sklopljene u kapt. Zagreb ., čuva grof Ludo
vik Blagaj u Boštajnu u Kranjskoj.
14

krije u imenu malenoga potoka Bratetića, koji se u Maju izlieva.

G. 1284. kupiše knezovi Stjepan, Ivan , Oto i Radoslav, sinovi Ba
bonića, od rečenoga plemena imanje Pelavu (Bielavu) kod potoka
istoga imena. Grad Brubno spominje se u listinah ponajprije g. 1327.
i u njemu kastelan Kojislav, njegova žena Jolanta, sin mu Stjepan i
unuci Pavao i Ivan . Nezna se pravo, što je bio Kojislav knezovom
Blagajem , da li možebiti njihov kastelan ; ali zemlje kod Vrh Buzete,
što su je prije pomenuti Pavao i Ivan bili kupili od Gemzine, plemića
Ratetičkoga, pripale su kasnije knezovom Blagajem, koji čuvaju
još i danas odnosnu izpravu. Ostale zemlje oko Brubna i mjesta
Hlevkovca ustupi pleme Ratetičko knezu Dujmu, sinu Radoslava Bla
gaja , kao što i zemlje oko potoka Čemernice. Tako postade imanje Bru
bansko veoma prostrano. G. 1380. budu uredjene medje vlastelinstva
prama zemljam opata Topuskoga i plemena Kreščićkoga u Vranograču
i Podzvizdu ? Od to doba stanovali su knezovi Blagajski redovito
u Brubnu , kao u svojem poglavitom gradu, i samo ako je bilo više
braće, onda su mladja braća pošla stanovati i po ostaliň gradovih,
naročito u Blagaj na Sani, u Ostrožac i na Otok na Uni. Brubno
počelo je u to doba jako napredovati, te se pod gradom spominje trg,
u kojem su držani sajmovi. Znamenita je bila župa Brubanska sv.
Nikole, koja je već g . 1334. obstojala . U Brubnu bijahu dvie crkve,
a osim župnika još tri svećenika, dva graciana i kapelan . Mjesto
bi bilo jamačno još više napredovalo , da nije bilo prama duhu
onoga vremena vjekovitih razpra i okršaja sa obližnjimi vlastelji, na
ročito sa opati od Topuske i sa knezovi Zrinskimi, gospodari u
obližnjem Gvozdanskom i u Pedlju. Okršaji i medjusobne deračine
učestale su osobito za doba bosanskoga pokreta pod kraljem Tvrd
kom. Tako je god. 1388. dao knez Stjepan Blagajski na sajmištu
pod gradom Brubnom porobiti nekoliko podložnika kneza Pavla
Zrinskoga, a još deset godina kašnje ( 1398. ) tužio se rečeni knez
na Blagaja, da jur četiri godine dana otimlje od Zrinskih kmetova
daću na mitnici, što ju bješe neovlašteno postavio na pustom mjestu
kod Banjana iztočno od Bužima, gdje se prije toga nije nikada
nikakova daća pobirala “.
Što su nestašna i ratna vremena pokvarila, to je nastojao po
praviti knez Grgur Blagajski , sin Antunov, koji je god. 1453. za
svoje podanike izdao urbar, što ga mi ovdje priobčujemo. Oženivši
se Katicom , kneginjom Krbavskom , podigao je vanredno eko
1 Valjda današnje Bielanovo na potoku Klasnićkom .
2 Odnosne listine u grofa Blagaja .
3 G. 1501. bio je župnikom u Brubnu imenom Dimitar, a g. 1549. bili su
u Brubnu svećenici : pop Lovre, župnik , pop Ivan Mentegović, gracian ; pop
Grgur, ravnatelj kapele u Brubnu i pop Jakov kapelan . U okolici Brubna
na imanjih Blagajskih bili su pako rečene godine: pop Marko, župnik u Bojni,
pop Mate u Stabandži, pop Nikola u Ajtiću ( Vrtlini), pop Martin u Žirovcu ,
pop Pavao u Vrhovini (Kninske biskupije), pop Petar u Buševiću ( Kn. bisk.),
pop Ivan, župnik i pop Juraj, kapelan u Sračici (na imanju opata Topuskoga)
i pop Pavao, župnik u Gornjem Gradcu. (kap. Zagr. imanju. Kapt. arh. Zagr.)
4 Neo reg. acta, fasc. 320, br. 16 i 31, prije u hrv. zem. arh ., sada u Bu
dimpešti.
 15

nomsko stanjeknezova Blagajskih, nabavivši za svoj rod novih imanja

osobito u okolici Brubna i Bojne. Sa Elizabetom udovom Franka
od Gorice zamieni g. 1440. zemlje u gornjoj Lestovici za imanje u
Dobretinu, te kupi g. 1457. od Ratetičkih plemića Petra i Ivana Ajtića
dobro u Maloj Slobodi, a od Ivana Zalovića imanja u Kunovljanih
i u Selcih ; k tomu još pribavi g. 1459–1165 raznih zemalja i kme
tova od Elizabete žene Petra Draganića, te od Jurja i Ivana Srem
čakovića u Senkovcu , u Mirinčiću i u Vukovuselu ?. Grgur Bla
gajski umre oko g. 1466, ostavivši udovu Katarinu i tri sina Ivana,
Stjepana i Nikolu . Grgur došao je bio u srodstvo sa knezovi Zrin
skimi, udavši svoju kćer Jelicu za kneza Petra Zrinskoga?. Rodbinstvo
nije moglo zapriečiti novih svadja medju ova dva zuamenita roda.
Sin Grgurov Ivan Blagajski uravnao se, ali deset godina nakon toga
što se je s g. 1475. nekako izmirio pred sudci obranici sa Petrom i
Pavlom Zrinski, odpremiše knezovi Stjepan i Mihael Blagaji svoje ka
stelane Stjepana Cabelića od Brubna i Bartola Dobrovčića od Lju
bine u Zrinsko selo Barbić, gdje pomoću Turaka , koji se u to vrieme
vazda po Hrvatskoj skitahu, izprebijaše i porobišé Zrinskove po
danike Dakako da su Zrinski kašnje vratili Blagajem šilo za ognjilo.
Dok su tako hrvatska gospoda medju sobom mnogo puta uništavala
imanja , koja bijahu Turci poštedili, otela je medjutim nevolja
จ

turska na hrvatskoj Krajini silan mah . Posljednji hrvatski Blagaji

Stjepan i Franjo imali su sto muka, da svoju djedovinu obrane.
Stjepan Blagaj bavio se ponajviše vojničkimi poslovi, a imanja
upravljao mu je službenik Antun Bakšić. Pošto je na 25. junija
1548. grom ubio Stjepana, tužila je njegova udovica Dora, rodjena
kneginja Slunjska, Bakšića , da je sebično upravljao Blagajskimi
dobri Brubnom, Bojnom , Žirovcem , Otokom , Stienom, Ostrožcem ,
Buševićem i Blagajskim turnjom na Korani, a maloljetnoga njenoga
sina Franju da je bio ostavio izvan zidina grada Brubna upravo u čas,
kad su se Turci radi sužanja onuda skitali *. Taj se Franjo nije
mogao u tužnoj domovini održati, te je tražio utočište u Kranjskoj ,
gdje su mu potomci sve do danas. Gradove Brubno i Bojnu ustupi
Franjo g. 1560. banu Petru Erdedu za 2500 for. uz pogodbu, da
mu vrati gradove, ako bi nevolja turska prestala. U ugovoru , što je
sklopljen pred kaptolom Zagrebačkim , kaže Blagajski, da je Brubno
ponajviše pusto i da neima kmetova, pa da bi ga trebalo na novo
naseliti. Erdedi nije valjda izpunio uvjete ugovora, pa zato je knez
Blagajski tužio g. 1571. njegovu udovu Barbaru Alapićku i sina
mu Tomu, da mu vrate založene gradove . L Brubnu stajala je
1 Odnosni ugovori u grofa Blagaja.
2 Neo reg. acta f. 316, br. 16, prije u zem. hrv. arhivu,sada u Budimpešti.
3 Neo reg. acta f. 315, br. 51 i 53. Sudci obranici bijahu g. 1475. La
dislav Rob od Deča, Stjepan Čupor Myslavački, Paval Diminić, kaštelan u
Brubnu .
4 Odnosni spisi u grofa Blagaja.
5 Kapt. Zagr. loc. credib ., knj. I. str. 98. Neo reg. acta, f . 485, br. 5.
Nijedan urbarski spis nije nam sačuvao imena plemića i podanika na imanju
Brubanskom , ali mnoge žitelje Brubna poznajemno iz drugih spisa 16. vieka.
G. 1549. svjedočili su u Brubnu sliecleći žitelji iz priedjela vlastelinstva
16

g. 1563. straža od 15 momaka na trošak krajiške uprave, ali i pored

straža osvojiše Turci godine 1577. hrvatske gradove na Glini i Maji,
te ih većinom popališe i koliko jim je bilo moguće, takodjer razoriše.
Od to doba ostalo je Brubno pusto i nespominje se više. Danas znadu
se od njega samo velike ruševine od sitnoga kamena čudne spodobe
Brubanskoga : Fabijan Aničić, Vid Barić, Martin Baničević, Jurko Barić,
Martin Benšić, Ivan Bernić, Martin Bilčić, Vid Bilošević, Martin Blašković ,
Miloš Bobaričić, Ivan Bobić, Jandrej Bobičić, Ivan Bobinac, Stipan Bobinčić,
Ivan Božidarević , Brnko Brajković, Nikola Brcković, Ivan Brukov, Stipan
Brozački, Grgur Bršanovački, Ivan Brumnjanin, Gregor Brundić, Fabian Bu
bašić, Petar Bubarić, Juraj Bučuetić, Stipan Busić.
Benko Caganović, Martin Cagatorović, Juraj Cvitić, Martin Cvitković, Ivan
Cvitošić, Luka Cačić, Jantol Carački, Tomica Cučić.
Antun Diković, Ivan Dimitrović, Juraj Dobrojević, Simon Domankušić,
Martin Domin, Petar Domjanović, Petar Dragčić, Jakov Dragišić, Juraj Dra
gozetić, Grgur Drpa, Stepan Drvodelić, Ivan Dubrovčanin, Simon Dučić,
Mate Dujmović.
Anton Eglić.
Lovre Fabianović, Luka Fučak.
Bariša Galović, Grgur Gmizović, Juraj Gojnavić, Luka Gorkošilić, Stipša
Grčić, Mihalj Grkšić, Petar Grganović, Paval "Grupković, Tomaš Gukšić, An
tun od Slabova, Juraj, Herić, Martin Hrkalović, Grgur Hrnčić, Grgur Hr
vatić, Grgur Hrvatin, Šimun Hujkalo, Tomo Huzičić.
Fabijan Ivančić, Lovre Ivanišević.
Juriša Jagatović, Šimon Jagetić, Marko Jagić, Grgur Jančarić, Blaž Jan
drović, Nikola Jarko, Ivan Jurković, Blaž Jantolović Valent Jelčić , Juraj
Jelić, Nikola Jelinčić, Juraj Ježević, Lovre Juranović, Stefan Jurjević.
Franko Kajkavčić, Luka Kamenar, Petar Kamenašić, Štefan Kelatović
Ivan Kerečen , Nikola Kirinović, StipanKolimavić, Luka Kopunić, Blažić Ko
vačić, Antun Krajač, Stipan Kraković, Nikola Krbavčić, Stipan Križančić.
Juraj Lelić, Ivan Lisičić, Lovre Litinić, Juraj Lončarić, Petar Lopatić,
Ivan Lucerana, Tomica Lukšić.
Stipan Magetić, Tomaš Malić, Ivan Marković, Mihovil Marlačić, Valenta
Marošić, Martin Mavrović, Mihal Matejčić, Petar Megjarić, Andre Mente
gović, Ivan Merdić, Bartol Miletić, Luka Milanković, Mihael Milašinić, Nikola
Milašinović, Nikola Milišić, Tomica Mladković, Jakov Morinović, Blaž Vračić,
Martin Mravović, Mih . Možnarić, Martin Muhić, Petar Muljer.
Mikula Nižil, Bartol Novoselić.
Petar Oršolić, Matko Ostrožčanin, Juraj Ozrinović.
Blaž Pavešić, Matko Pavičević, Mat. Pavlaković, Andre Pezić, Juraj Pili
čarić, Juraj Pisalić, Lukša Pivrić, Juraj Plišić, Jandrejko Polanski, Nikola
Podgajski, Marko Posavčić , Andrej Posilović, Juraj Poturičin, Juraj Priblin,
Juraj Pustobojnak, Simon Puriklin.
Jurko Radavić, Paval Radičević, Matej Radić, Paval Radinić , Mate Radi
nović, Valenta Radovanić, Ivan Radovčič, Marko Radoslavić, Luka Rapta
rović, Ivan Ratković, Tomica Rožgjenović, Martin Rundić.
Juriša od Senkovca, Stefan Slovinac, Nikola Sokačić, Juraj Spišić, Mirko
Stančić, Bartol Stepančić, Ivan Stojković, Tomaš Stojšić, Mat. Svitošić, Va
lentin Svinarić.
TomašŠifran, Ivan Šimković, Luka Šimunović, Juraj Šoštar, Petar Šušnić.
Ivan Tališmanić, Nikola Trgovčić, Martin Trženovački, Matko Tulizić.
Blaž Urmašić, Tomica Uzinović.
Blaž Valentović ,Mate Varjević , Jakov Veseličić , Nikola Vidović, Tomica
Vladišković, Vid Vogešić, Lovre Vožginović, Ivan Vrbanović, Ilija Vukičević,
Ivan Vukojević, Grgur Vujković.
Paval Zlokliković ,Ivan Žlovarić, Mate Zmirić, Nikola Zvirac, Jakov Zvirčić.
Paval Žavrić, Nikola Žiranović, Filip Žužić.' (Kapt. arhiv Zagr.)
 17

na jednom brdu pokraj ceste, što vodi od Klasnića na Bojnu do

bivšega krajiškoga korduna.

Urbar kneza Grgura Blagaja za Brubno izdan je u obliku po

velje. U njem niesu sadržane samo ustanove, tičuće se odnošaja iz
medju podložnika i vlastelinstva, već i nekoje „ pravde (prava )“ glede
vršenja sudstva i zakoni o kaznah. Zabilježene „ pravde“ ili „ zakoni“
valjali su u Brubnu jur prije izdanja povelje, ali su bili, kako kaže
listina, „ izgubljeni od silne ruke“, pa jih je knez Grgur opet po
tvrdio na molbu kmetova „ izvidivši, kako je njih stara služba i
pravda navadna bila “. Individualnoga registra podložnika neima u
ovom urbaru ili kmetskom zakonu .
Vlastelinstvo pako Brubanjsko bilo je veliko i prostrano i obse
zalo je mnogo mjesta, brojeći jamačno više stotina podložnika, kako
se to iz popisa svjedoka od g. 1549. vidi, ali poveljom od g . 1453.
uredjene su dužnosti i prava samo za mjesta Podtržci i Celvikov
čani u neposrednjoj blizini grada ( u purgariji), dok tu neima govora
o dužnostih i pravih ostaloga Brubanjskoga ladanja, koje se ipak
u povelji spominje.
Izvornik priobćene povelje za Brubno nalazi se u grofa Ludo
vika Blagaja u Boštajnu u Kranjskoj, a on nam ga dobrohotno
prije dvie godine sa mnogimi arhivalijami svoje dične porodice za
porabu ustupi i u Zagreb odpremi. Povelja pisana je na pergameni
kursivnom liepom glagolicom, kao što je tada običajna bila , ali je
tinta odviše blieda, pa zato se povelja dosta težko čita.
Povelju priobćio je bio jur jednom pokojni slovenski rodoljub,
pop Juraj Kobe, u „ Ilirskoj Danici “ g. 1841, br. 5 latinskom trans
kripcijom , odkuda ju je pok. Ivau Kukuljevic pretiskao glagolskim
pismom u „ Acta Croatica “, str. 255, 256, ali oba otiska ne samo
da obiluju pogrješkami, već je na njih datum za sto godina mladji;
zabilježen je naime u mjesto 31. aprila 1453–31. april 1553.,
a tada je živio jedini još posljednji hrvatski knez Blagajski Franje
Blagaj. Pogrješka datuma nije samo očita po slovih 8 du un, koje
zamjenjuju brojke, već i po glagolskom pismu, koje se u prvi mah
lako može upoznati kao pismo starije od 8g. 1553..
Mjesto izdanja povelje nije pisano „ u Prumni“ već „ u Brubni “,
što odgovara današnjem nazivu mjesta „ Brubno “, premda se je i u 09

Prumni“ kadšto pisalo, a „knez Ferenac Ursin , vikovični gospodin

od Blagaja “ kaže u svojem hrvatskom pismu od 28. julija 1558.,
upravljenom tadanjeinu banu Petru Erdedu , da piše „ na Brumnu “.
( Bihać i Bihaćka krajina , u dodatku , str. 304, 305.) Latinski zvalo
se Brubno u starodoba »„ Bruman “,> a tako se je pisao rodjeni
Brubljanin , zagrebački biskup Matija Brumanus (biskup 1558—63 ),
koji se je po svoj prilici zvao hrvatski porodičnim imenom Brum
njanin, koje se g. 1549. u Brubnu spominje.
Urbar Blagajski priobčujemo vjerno i tačno po izvorniku, za
2
18

mieniv samo interpunkcije prema smislu i neka mala pismena sa

velikimi kod vlastitih imena i u početku stavke.
*

Ми Грг8р кнез Благайскн и веће, дамо видити всaком8 ком8

се пристои, и пред кога лице приде та наш лист отворен, да
придоше пред нас сядац Ференац с Подержци и сядац Франац
с Челвиковчани, сказ8юћи нам, како с8 им изгибле них правде
од сиoнe p8ке, ке с8 правде имили од наших првих, просећи
нас, да бисмо им т8 милост вчинили, да бисмо им дали них
старе законе и потврдили их в них ; и ми извидивше од старих
наших кмети, како е них стара сл8жба и правда била, тако им
вчинисмо тим законом, да имаю давати од пüна села миру содини !
о светога крижа дне, в есени ошће од пяна села, ки држи пян
жриб ”, три мирнака плаћа, m (1 ) пшенице, ш ( 2 ) овса о светога Мар
тина дне, тр едн8 кокош млад8 тр аш (3) танца, ошће к божић8
с8 дяжни за ш (3) мери соли, тр едн8 либриц8° папра, т (1)
либрицу воска одa вcих, о месоnѕсти двоенадесет кври “, тер
(50) шиц, э (6) сиров ; то имаю давати, то ки би их насадил
виноград, ненаредив господином, када 68де он виноград давал 80
(25) видар вина, д8жан ее платити , видро давати од нега вина,
а када 68де давал он виноград (50) видар вина, има давати
од нега плни доходак „П. (5) видар, кон тога, ако бу он вино
град давал .Р. (70) видар вина, да нима веће давати од нега ; а ки
би виноград посадил, али к8пил, та доходак плаћае, ки е писан,
слободан га е ва ни стоеће држати ; ки би пошал свитло по
клонив се господиня своемя, оће ки би их коли имил свине,
тр би их било десетеро, избрав господар трое их , воћку”,
8
божићнака *, нeристлца ”, то их трое себи извадив,, господин8

Miru sodina, to jest soldina. Novac mletački; bijaše 20 soldina

u libri (liri), u jednom pako soldinu 12 dinara .
2 Žrib, sors, particula terrae sorte accepta. Ovdje pun žrib to
liko, koliko puno selo.
3 Mirnik, mjera, mensura, za žito, istovietna sa kablenkom , drven
kom, vaganicom , kvartom.
4
Mera, mensura.
6
Librica, mjera za težinu, od prilike jedan funt, diminutiv od libre.
6 Kuri, kokoši.
? Voćka, očka, samica, svinja za razplod.
8

9
Božićnjak , svinja za božićno pečenje.
• Neristlca, nerasta, kajkavski nerostca, bicka.
 19

наиболе гре, ако би их тко имил .Р. (70 ) свин, да веће недае од
них, нере едно, гди би их могал тко од них десетеро хранити,
а било их осмеро, да смо волни нем8 взимати ; оће када е град
дилати, одложивши зида и покривана али хиж дилана , длжни с8
по „Ф. (2) тежака слати к госпоцком8 мештр8, докла се обаид8
около, а када се обаид8, тада е вл(адание) длжно дилати, а
када се владанее обаиде, тада с8 нам опет длжни почети по
два тежака пошилати ; оће, ако би се ком8 смирило од них, тр
би члoвика 8бил, плати господин8 крвни ос8д, платил полтрет8
на десте мир8, да га нимаю веће бантовати ни 8силовати в
негову благ8, ни вина взимати, ни зами ( рити ; ohе звестише
не
нам господин8 своем8, да с8 волни с8ца поставити, нзабравше
из мею себе, кога им драго своега брата ; оће, ки би се тат,
алики ини х84 човик мед ними напал, да га е Алжан них
пристав ? каштигати оном каштигом, ча би га правда опитала ;
оће течца , кога бисмо ми в свом двори држали, длжни с8 м8
вси давати едн8 грив18 чрез мито , да по том ниедним ни с8
д8жни ; оће наш травник, ки е под 18т при Лишћици “, да с8
га длжни оправлати и ограивати, почанше од Лишћице до риб
нака и все м8 нарешeвати, ча м8 е потрибно; и да с8 нам длжни
синокоше ка
покосити и справити и привести он8 синокош8,
6
се синокоша зове Малом поли “ од мее до мее ; ки их коли

малин имил, да нам имао млити през ваганца ”. І на то им

дасмо та пап лист отворен под наш8 висѕhв печат писан
в Брябни в пондилак први по светога Јура дне лити ганх.
.w . . . ш . (1453.)
Ladanje, vladanje, provincia, dominium , znači obseg zemalja i
sela, što spadaju izim trga i podgradja pod grad. Vlastelinstvo
Jastrebarsko dielilo se još 17. vieka u kotare poveljenih občina
Jastrebarske, Cvetkovića i u podgorsko (prigorsko) vladanje (pro
vincia ladanje dicta ), za koje bje postavljen posebni sudac „ ladanja
gradov Lipovca i Jastrebarskoga “. Danas se u provincijalnoj Hrvat
skoj razumieva pod ladanjem sav zemljištni prostor, što je izvan va
roša
2
(grada).
Pristav, pristaldus, namjestnik sudca.
3 Tečac, po svoj prilici glasonoša (cursor ).
4 Grivna, novac (marca ).
5 Liščica, topično ime za livadu.
* Malo polje, topično ime za livadu.
? Vaganac, mjera za žito, kojom se uzimlje pristojba za mljetvu.
Rieč ta rabi i danas.
 III.

Urbar Modruški od g. 1486 .

Urbar, što ga na ovom mjestu na vidik iznosimo, tiče se vele za
nimljiva priedjela. Prastara je županija Modruška ; ona se doduše ne
spominje u listinah kraljeva hrvatskih, ali neima sumnje, da je
već tada obstojala. G. 1185., kad je Spljetski arcibiskup Petar
držao crkveni zbor, pripadala je Modruša sa obližnjimi župami
( parochia) Plasi ( Plaškom ) i Drežnikom Krbavskoj biskupiji ; ali već
g. 1193. došla je Modruša darom kralja Bele III . u vlast knezova
Krčkih, kašnje prozvanih Frankopana. Važan i znamenit bio je
taj dar za kneza Bartola Krčkoga, jer su po njem postali knezovi
Krčki vlastela na kopnu hrvatskom uz razmjerno malo tegotnu duž
nost, da vojuju uz kralja, kad bude zvana hrvatska vojska, unutar
kraljevine sa 18 vitezova oklopnika (lorici), a izvan kraljevine sa
četiri. Gotovo svi kasniji ugarsko-hrvatski kraljevi, počev od An
drije II., pa sve do kralja Matije Korvina ( 1481.), potvrdiše kne
zovom Krčkim županiju Modrušku ', po kojoj oni dodjoše tiekom
vremena u vlast obližnjega Vinodola i grada Senja, te mnogih prie
djela i gradova u Hrvatskoj. Modruša smatrana je vazda ključem
do primorske i alpinske Hrvatske, a kroz nju je išla jur od rim
skih vremena preko planina glavna cesta do mora. Obzirom na
takov položaj Modruše bio je već g. 1251. naložio kralj Bela IV. Krč
komu knezu Ivanu i njegovoj braći Frideriku, Bartolu i Jerku,
da imadu putnike i trgovce putujuće preko Gvozda k moru štititi
i braniti. Tomu su zadatku knezovi Krčki vazda zadovoljavali,
utemeljivši knez Ivan oko g. 1380. usred šume u Gvozdu a uz
samu cestu glasoviti manastir Paulinski sv. Nikole, koji je poslije
1 Naročito potvrdiše Modrušu g. 1209. i 1223. kralj Andrija knezu Krčkomu
Gvidu, g. 1251. Bela IV. Ivanu, Frideriku, Bartolu i Jerindonu (Gvidi), g. 1270.
kralj StjepanV. knezovom Friderikı, Bartolu i Jerindonu (Gvidi) te sinu ovoga
Ivanu, g. 1279. kralj Ladislav knezovom Ivanu, Leonardu, Stjepanu i Dujmu,
g. 1322. i 1323. kralj Karlo Robert knezu Frideriku, sinu Dujma, g: 1350.
kralj Ludovik knezu Bartolu, bratu Dujma, g. 1363. opet kralj Ludovik kne
zima Stjepanu i Ivanu, sinovima Bartola, g. 1393. kralj Sigismund knezu Ivanu,
sinu Bartola, g. 1461. kralj Matija knezu Stjepanu Frankopanu i g. 1481.
opet isti kralj knezu Brnardinu, sinu Stjepanovu. Izvornici ovdje naznačenih
potvrdnih povelja i darovnica nalazili su se u zem. arhivu u Zagrebu medju
neo -registrata acta, a sada su u Budimpešti.
 21

mnogo godina postojao, obilno nadaren zemljami i raznim dohod

kom od porodice Frankopana, a i od drugih pobožnih ljudi?.
Modruša je postala glavnim imanjem knezova Krčkih. Oni su
ponajviše i stalno boravili u gradu nazvanom „ Tržan “ na vrhu
brda Modruškoga, a izpod grada pružala se varoš (civitas) Mo
druška, nakićena liepimi crkvami i gizdavimi kućami mnogih ple
mića, dvorjanika kneževskih , trgovaca i raznih posjednika.
Znamenitost Modruše postala je kud i kamo veća nakon g. 1460.,
pošto se izUdbine u Modrušu preseli poradi turske nevolje Krbavski
biskup; ali i taj najveći razcvat Nlodruše za stolovanja biskupa
s mnogobrojnim kaptolom potraja samo do g . 1493. , kad no biskup
Krištofor radi užasa turskoga pobježe u Novi i napuči svojimi ka
nonici kaptole Vinodolske. Nakon raspa od god. 1493. bitisala je
Modruša kukavno još nekoliko godina više pusta, nego li napučena
kao krajiška stražarnica, dok ju Turci i zub vremena nepretvore
po gotovu u pustoš i ruševinu.
Modruša bila je sve do g. 1449. zajednička vlastnost Krčkih
knezova ; pomenute pako godine dodje ona nakon diobe medju bra
com u vlast Stjepanu Frankopanu, kojemu bijahu tada osim Mo
druše i grada Tržana pripali gradovi i imanja Vitunj, Grobnik u
Vinodolu i Dubovac kraj današnjega Karlovca ?. Pošto je Modruška
gospoština bila prostrana i veleunosna, to su pojedini članovi obi
telji Frankopanske bili nezadovoljni sa diobom iprisvajali su Mo
drušu. Maloljetni sinovi Jurja Frankopana Cetinskoga: Ivan, Andrija
i Nikola podigoše pače pravdu proti knezu Stjepanu radi Modruše,
u čem ipak neuspješe. Brat Stjepanov Dujam, prozvan Slunjski,
izjavi g . 1453. svečano pismom izdanim na Ostrvici u Lici, da je
grad Tržan sa varošem Modrušom prigodom diobe g. 1449. pra
vedno pripao bratu Stjepanovu, pa da to vlastničtvo za zakonito
priznaje, a kralj Matija, koji je kneza Stjepana volio kao bana
hrvatskoga i odličnoga velmožu, potvrdi po dva puta g. 1460. i 8 .
1466. Stjepanu sve njegove gradove i sva imanja, a to isto učini
rečeni kralj nakon smrti Stjepanove i njegovu sinu Brnardinu
g. 14813

Za vlastelinstvo Modruško pisan je g. 1486. urbar Modruški , što ga

u ovoj zbirci na svjetlo iznosimo. Vlastelinstvo Modruško obsezalo
1 Po glasu izprave, koja se je medju spisi Modruškoga Pavlinskog mana
stira u hrv. zem . arhivu u starom priepisu nalazila, utemeljio je manastir sv.
Nikole Gvozdu g . 1330. ban Hanž, knez Krčki, boraveći u Modruši sa go
spojom Anom i sinom Mikulom , darovavši rečenomu manastiru razne zemlje
na kopnu i na otoku Krku. Datum povelje je očevidno pogrješan, jer ako i jest
Hanž Frankopan, sin Bartolov, a brat Stjepanov, te otac bana Mikule, ži
vio g. 1330. (umro je g. 1396.), to nije on mogao razpolagati za života otčeva u
svojem djetinstvu'sa imutkom svoje porodice i osnovati manastir, već je to
po svoj prilici kašnje oko g. 1380. ili 1390. učinio.
?2 Neo- reg. acta, fasc. 1645., br. 5, prije u zem. arhivu u Zagrebu, sada u
Budimpešti.
3 Neo -registr. acta, fasc. 1645, br. 33 i fasc. 1646, br. 6 , 11 i 15.
22

je po tom urbaru osim Modruše još i Plase (Plaški), koji se u po

jedinih listinah, naročito u darovnicah kneza Brnardina porodici Ze
bića g. 1481., nazivlju posebnom župom . Nego Plasi nisu već u
diobnoj izpravi od g. 1449. napose navedeni, već se bez sumnje
ujedno sa Jesenicom i Saborskim razumievaju pod Modrušom . Osim
toga pripadao je Modruškom vladanju pod Klekom sagradjeni i
već g. 1449. spomenuti grad Vitunj, o koje su visila na sjeverno
zapadnoj strani obližnja imanja i gradići Gomirje i Lukovdol
(Severin ). Grad i mjesto Ogulin nespominje se u urbaru, jer Ogu
lina g. 1486. nije niti bilo, već je on sagradjen nakon razora Mo
druškoga po Brnardinu Frankopanu svršetkom petnaestoga vieka,
kako to potyrdjuje listina kneza Brnardina od g. 1500., sačuvana
u njemačkom prievodu i odtisnuta u naših „Spomenicih hrvatske
krajine“ .
Vlastelinstvo se dakle Modruško prostiralo u doba kneza Brnar
dina Frankopana u obsegu bivše Ogulinske pukovine, te Riečke i
Zagrebačke županije počev od Saborskoga i Jesenice izmedju Male
Kapele i Kleka ća do Kupe prama Moravicam i Severinu. Očevidno
je, da vladanje Modruško u to doba nije obuzimalo čitav prostor
nekadašnje županije Modruške, koja se je još dalje osobito prama
istoku i sjeveru prostirala. Naročito su pripadale Modruškoj župa
niji i Krbavskoj poslije Modruškoj biskupiji prama iztoku uz medje
stare županije Goričke, kašnje Zagrebačke, starinska mjesta Tržić,
Ključ, Tounj i sav priedjel uz Mriežnicu prama Slunju, a pram
sjeveru i zapadu prije provale turske dobro napučena mjesta sa
dašnje Modruške županije: Moravice, Brod, Osivnica, Gerovo, Mrko
palj, a ta su mjesta držali koncem petnaestoga vieka ili druga
braća Frankopani, ili pako pojedini njihovi vazali. U gradu Ključu,
pod kojim se stječu Tounjčica i Korana, bila su kao što u obliž
njem Stublju i u Slapcih g. 1482. i 1495. ugledna vlastela Fabian
čići, au odnosnih listinah kaže se za ta mjesta, da leže u županiji
Modruškoj? Pravi i tačni obseg vlastelinstva Modruškoga, kako je
u urbaru popisan, nemožemo pako naznačiti, jer i pored poduljeg
i marljivog proučavanja mjestne topografije niesmo u stanju sa
svim izviestno ustanoviti položaj u urbaru zabilježenih župnih mjesta
Gologvrha i Pišćetaka, neznajući, da li se ta mjesta imadu tražiti u
okolici današnjega Vrbovskoga ili Moravica, ili prama iztoku u da
našnjih Dubravah i Tounju, ili pako u gori iza Modruše, gdje ima
i sada zemalja sa topičkim nazivom Golivrh i Pišćetki.
Nazočni popis sve zemlje i službe u vladanju Modruškom dao
je g . 1486. sastaviti knez Brnardin, jedan od najslavnijih članova
porodice Frankopana, pet godina iza smrti svoga otca, kneza Stje
pana, po dvojici_starih svojih službenika, Martinu Oštrihariću i
İvanu İlinčiću. Taj se popis oslanja pako na stariji više puta u
1 Knjiga I. str. 1.
2 Neo -reg . acta, fasc. 134 br. 41 i fasc. 137, br. 8 prije u hrv, arhivu, sada
u Budimpešti.
 23

urbaru spomenuti spis „ Kladernu “, koji je sadržavao ustanove o

pravih i dužnostih Modruških podanika; s kladernom sačinjavao je
registar zajedno jednu cjelinu . Zalibože, da se ta kladerna nije sa
čuvala, ili barem nije poznata. Neima pako sumnje, da je i ta kva
derna, kao što i nazočni „ legistar “, to jest individualni popis po
danika, bio pisan hrvatski glagolicom , kao što su bila pisana u
obće sva Frankopanska obiteljska pisma.
Izvornika Modruškoga urbara (legistra) neima takodjer više, ili
ako obstoji, to se nalazi gdjegodj u arhivih Bečkih ili Gradačkih,
kamo su dospjela Frankopanska pisma. Mi smo ga uzalud u raznih
arhivih tražili. Urbar sam poznajemo samo po kasnijih priepisih.
Izvornik Modruškoga urbara čuvao se je još g. 1697. u Ogulinu,
kako to posvjedočuje dodatak na prvom odlomku urbara, što ga
je prof. Em . Sladović priobčio u „ Poviesti biskupije Senjske“, a
taj dodatak glasi ovako : Ore zemle iesu izpisane czrikvene iz
pravoga originala kvaderne nigdasnega gosp. bana Bernardina, kako
se zgora imenue u Ogulinu na 12. maia 1697. “ To isto tvrdi i
opazka: „ Ja Ivan Jurasich, kanchelir Ogulinski, izpisah iz pravoga
originala “,> što su posvjedočila i tri sudca Ogulinska : Ive Salopek,
Miko Domitrović i Mate Premelić, te tarlanji župnik Ogulinski, pop
Jure de Lucka i župnik Oštarski Vinko Marinchi, koji posljednji
je još napose primietio, da se matica priepisa nalazi „ in vera et
reali quaderna , data a ecc. olim comite bano Bernardino “ 1. Urbar
Modruški čuvao je u Ogulinu tadanji kapetan grof Ivan Adam
Purgstal tim brižljivije, što su se tada za teritorij Modruški oti
mali ne samo vlastelin Severinski, barun Franjo Ivan Oršić, na
djenuv si naslov župana Modruškoga ( perpetui comitis de Modrus),
već i zapoviedajući generali u Karlovcu grof Josip Ivan Herber
stein i njegov nasljednik grof Josip Rabata ”.
Mi priobčujemo Modruški urbar na osnovi dvaju priepisa , od kojih
je stariji, nalazeći se sada u zbirci jugoslavenske akademije medju
rukopisi pod br. 60 od kraja šestnaestoga vieka, a drugi, pisan
prvom polovicom sedamnaestoga vieka, u zemaljskom arhivu medju
spisi Bakarskimi u svezku 20. Stariji priepis znatno je izpravniji
i čitljiviji, pisan latinicom , a pravopisom , koji su Zrinjani i Fran
kopani u svojih listinah 16. vieka upotrebljavali; kasniji priepis
učinjen je valjda negdje u Primorju, ili barem po kojem Primorcu
mnogo rdjavijim i nedosljednim pravopisom , koji je tada bio običajan
u hrvatskom primorju i u obližnjoj Istri. Stariji primjerak imao je
nekoć povjestnik Ivan Kukuljević. Na njem je pridodan naslov na
omotnom listu : „ Popisane zemlye i mesta, ka su slisala pod Mo
druse za šivota Bernardina Frangepana, kneza Modruskoga, Sen
skoga, Veyskoga, letta 1486.“ – Pisan je na pamučnoj hartiji na
čitavom listu, a ima 40 strana. Na novijem priepisu zabilježeno je
izvana : „Urbarium über die Grafschaft Modrus .“

1 Sladović : Poviesti biskupijah Senjske i Modruške, str. 75.

2 Acta Bucarana u zem , arbiyu . Croatica 1690, u ratnom arhivu u Beču.
24

Kako su oba primjerka urbara pisana, razabrat se može najbolje,

ako iz njih početke urbara priobčimo sasvim vjerno onako, kako
su u izvornih priepisih pisani.
I. (Priepis šestnaestoga vieka .)
Wyme Bosye amen. leth gozpodnyh 1486. aprila Dan 12. wa tho doba
posla knesa m . knez bernardyn frankapan, kerchky, zenyzky, modrwsky J
prochaya nayw marthyna osthrynarycha J ywana Klynchycha wydythy wze
zemlye thogaladanya modrwskoga j popyzazwa wza zela J wze złwsbe cha
koly pod modrwsse zlyssy I kako ko zelo zlwsy.
Zaborzko.
Tho ye zlwsba kmeczka na zaborzky, nayperwo kmeth alwsy psenycze zthary
thry, owza zthary peth,a k thomu ye dwsan od ywryewe do myholye wzake
nedylye dwa dny thesathy, yosche ye dwsan wzaky kmeth thry thowore dwa
na maly pwth a threthy na welyky, itd.

II. ( Priepis sedamnaestoga vieka.)

Wyme Bosyye amen , lett Goszpodynych 1486. Aprila dan 12 vatho doba
poszla kneza m . knez Bernardyn Frankapan Kerchky, Szenzky y Modrwsky
ý prochaya naiu Martyna Ostrykarycha i Ivana Klinchicza uiditi sue zemlyje
toga ladanya Modruskoga, y popisana sua zemglia y sve szlusbe kako li pod
Modrusse slysy, y kako ko szelo szluzi.
Zaborsko.
Thoie szlusba kmetska na Zaborsky, naiperuo kmet szlusi Bsnize stari tri,
oussa stari pet, a k tomwye duzan od Jurgieue do Miholye svake nedelye dua
dni tesatti, y ioschye ye dusan svaki kmet tri touore, dva na mali put, a
tretty na velyky.
Osim pomenutih podpunih priepisa urbara sačuvani su i odlomci
Modruškoga urbara, tičući se crkvenih dobara. Takov jedan odlo
mak odtisnut je u Sladovićevih : Poviestih Senjske i Modruške bi
skupije, i poslije u Kukuljevićevih : Acta Croatica, str. 125, a ima
priepisa toga odlomka i u svezku spisa: „ Karlstäter grenz betreff“
u zem . arhivu, i medju Croatica u arhivu ratnoga ministarstva u
Beču. Sva je prilika, da su ti priepisi nastali uslied zahtjeva cr
kvenih oblasti, da im se stara crkvena dobra izluče.
Pisca mladjega priepisa neznamo, ali za stariji rukopis šestnae
stoga vieka znamo izviestno, da ga je pisao Ivan Pukšar, „ računik
grada Ozlja i Ribnika “,, makar se on na priepisih nije podpisao.
Mi imamo u našoj zbirci barem dvadeset različitih spisa , pisanih
pravilno i razgovietno vještom i čvrstom rukom Ivana Pukšara g.
1580. do 1621. Po ovih spisih lako se prepoznaje i rukopis urbara
Modruškoga. Osobito se je Ivan Pukšar bavio transkripciom gla
golskih spisa na latinsko pismo. G. 1621. prepisao je u Bubnjarcih
latinicom izvorno glagolsku oporuku vlastelina Tomaša Mogorića,
starinskoga hrvatskoga plemića i kapetana Zrinskoga, koju oporuku
bješe u izvoru glagolski napisao pop Petar Mikuličić, tadanji žup
nik kod sv. Ilije u Ribniku ?.
1 U našoj zbirci.
 25

Po rodu bio je potekao Ivan Pukšar po svoj prilici iz Ogulinskih

strana, valjda iz Modruše, a još danas ima u Ogulinu stara plemićka
obitelj Puškarić, nekada zvana Pukšar, koja bješe dobila od kne
zova Frankopana dobra pod starim gradom Vitunjem . Sva je pri
lika, da je Ivan Pukšar poznavao krajeve, kojih se urbar tiče,
zato su mjesta i imena u priepisu posve tačno i izpravno nazna
čena. G. 1560. a i poslije živio je u Ozlju Frankopanski službenik
Stjepan Pukšar, možebit otac Ivanov. Pukšara bilo je tada i u
Dubovcu, kamo su ih bez sumnje knezi Frankopani smjestili, kad
se bjehu uklonili pred silom turskom. G. 1550. bio je na čelu ob
ćine Dubovačke sudac Ivan Pukšar.
Modruški urbar prepisao je Ivan Pukšar iz glagolice po svoj pri
lici oko god. 1580. do 1590., dok je razpra ii pravda trajala medju
Zrinskimi knezovi i knezovi Frankopani Tržačkimi radi Franko
panskih dobara. Poslije su taj urbar čuvali knezovi Zrinski do
katastrofe u Novom mjestu g. 1671. Napokon su se njim služili
komorski upravitelji u Primorju i kapetani Ogulinski.
Pošto nije urbar sačuvan u glagolskom izvorniku, to ga mi pri
občujemo poradi lakšega razumievanja latinicom sasvim vjerno i
tačno, nemienjajući ništa , van samo interpunkciju, koju bolje pore
dasmo. Gdje nije tekst možebiti sasvim razumljiv, tu (ali samo na
riedkih mjestih ) postavismo pojedine rieči i izreke u tekstu medju
zaporkami onako, kako su u starijem Pukšarovom priepisu napisane.
Glede pojedinih mjesta, osoba, vrsti daća i podanika sliede izpod
teksta urbara brojevno poredane obilne opazke, koje će ufano ra
zumievanje urbara olakšati. Topografiju Modrušku poznajemo do
nekle, prebivajući od mladih ljeta mnogo godina u području Mo
druškoga ladanja, ali smo takodjer putujué po Ogulinskih stranah
gdjegdje i na licu mjesta urbar proučavali. Dakako da je uslied
turskih provala mnogo toga promienjeno, to je mnogim mjestom i
topičnim nazivom sasvim nestalo traga, pa se zato položaji pače
nekih znamenitijih ( župnih ) mjesta sada s izviestnošću, kako rec
prije opazismo, nemogu opredicliti.
Prepuštajuć stručnjakom , da ovaj urbar znanstveno izpitaju,
primjećujemo s naše strane samo još ovo. Već smo opazili, da
je Modruški urbar tako zvani registar, oslanjajući se, kako se
u samom urbaru gdjegdje spominje, na kladernu urbara . Šteta, što
nije urbar Modruški cjelovit sačuvan; on je u koječem manjkav i
nepodpun ; u registru nije žalibože opisan grad i varoš Modruški,
njegova gospoda i njegovi purgari; u njem nije predočeno ukupno
gospodarstvo vlastelinstva, te nije označeno uz prostrani posjed
šumsko gospodarstvo i rudarstvo, a neima u urbaru spomena o
pravih i o užitcih občina, o vršenju sudbenosti i o plaćanju dese
tine, te o drugih odnošajih : pored svega toga je ipak Modruški
urbar i u formi, u kojoj je sačuvan, kad i nebi bio pisan hrvatski
sa dosta osebina staroga jezika, veoma zanimljiv i znamenit spomenik
naše prošlosti. Urbar Vodruški važan je osobito po priedjelu i poradi
velikoga obsega zemalja, za koji je pisan, a sadržavajući mnoštvo
26

različitih podataka za mjestopis i za feudalno pravo, te više stotina

jmena starih hrvatskih žitelja (premda je već g. 1486. Modruški
kraj po Turcih jako poharan bio, te su mnoga selišta pusta i na
ugaru bila), pruža izpitatelju kulturne i pravne naše poviesti obilnu
znanstvenu gradju, spoznavajući nas sa životom naroda u gornih
stranah Hrvatske na vlastelinstvu dičnih naših Frankopana.
Iz obilja tih podataka iztičemo napose ovo. Ako i nije označen
alodijal zemalja vlastelinskih, to se u urbaru ipak spominju kneževi
dvorovi u Saborskom , u Jesenici, u Plaškom , u Vitunju i u Potocih
kraj Otoka. Osim knezova držali su u području Modruške gospod
štine mnogo zemalja i kmetova razni plemići i vazali . Medju timi
plemići ima imena, poznatih u hrvatskoj poviesti, a mnogi od tih
plemića stanovali su u kasnija vremena, pošto su Turci Modrušu po
harali, u Posavskih stranah Hrvatske. Darovnice za imanja tih
plemića potiču ponajviše iz doba, dok je vladao Modrušom knez
Stjepan, otac Brnardinovl.
I u Modruškom urbaru opaža se nabožni duh i smjer Franko
pana, koji su dizali crkve i manastire i obilno ih darivali. Pa
vlinski manastir sv. Nikole u Gvozdu (na Kapeli) ne samo da je
imao prostrane zemlje po Modruši, već i dvore i kmete u Plaškom,
pa mlinove i stupe po drugih stranah .
Zemljami i kmetovi bile su nadarene osobito crkve sv. Duha,
svetoga Antuna, sv. Ivana i svete Marije u Modruši, crkva sv.
Marije stare i oltar sv. Bartola u polju (carevom ), crkva sv. Stje
pana u Plaškom, te još danas postojeća crkva u Otoku (Oštarijah)
sv. Marije. Svaka župna crkva držala je barem jedno selište, pa je
tako bilo crkvenih zemalja u Saborskom , u Jesenici, u Selišćih , kod
sv. Martina u „ Bužah “, u Zavrhu,u Vitunju, u Prapruću ,u Gomirju,
Lukovdolu, Grabrku, u Suglicah, Golomvrhu i drugdje. Spominju se
i zemlje kanoničke kaptola Modruškoga i samo na jednom mjestu
u Krakaru zemlje „ biskuplje “. Pače i bolnica „ špital“ imala je
svoje selište.
Po župnih mjestih obstojale su vlastelinske taverne ili oštarije .
Tako su bile taverne u Saborskom, na Gorici, u Broševi, u Bužah,
u Polju, u Zagorju i u Krakaru . Po takovoj oštariji prozvano je
kašnje mjesto Otok, gdje sagradiše Frankopani u gotičkom slogu
crkvu sv. Marije, Oštarijami.
Daće i službe podaničke niesu nipošto bile tolike i tako teretne,
kako na drugih mjestih Hrvatske, naročito u Posavini. Gornici
vinskoj nema traga, premda je tada, dok nisu bile šume tako iz
sječene i dok klimatični odnošaji bijahu povoljniji, bilo vinograda u
Modruškoj gospodštini više, nego li ih ima sada u onih stranah.
To odavaju mjestimice nazivi zemalja i ritova Vinovo, Vinogra
1 Medju Modruškimi plemići spominju se : Juraj i Paval Diankovići, Goj
mirci, Juraj Gašpić, Juraj Hodković , Januš Horvat, knez Ivor u Bužah, Ivan
Klinčić, Martin Klinotić, knez Krajač,Antun Marković, Mavriću Polju, Mi
hovil u Krakaru, Martin Oštriharić, Sime i Ivan Orlovići, Mikša Řičanin,
Matej i Ladislav Skalići, Franko, Tomaš i Andre Zebići.
 27

dište, Vinogradine, gdje sada nema ni traga vinogradom. Tlaku

(rabotu) u naravi podavali su jedini Saborčani, a sva druga sela
ili su gradu daću u novcu (zlat, više libara, soldina, denara) pla
čali, ili su razne službe u gradu ovršavali, ili inače vlasteli koristili.
Uz glavne daće i službe bili su podanici dužni davati u grad o
stanovitih godovih (o Miholju , Božiću, Vazmu) časti : janjce, kruhe,
sire, jaja, zarebrnjake (pleća, lopatice). Takova podavanja bila su
svuda običajna u Europi, gdje je feudalni sustav vladao, a UZ
množtvo službenika na dvoru vlastelina bile su takove daće u na
ravi vrlo koristne i potrebne. Mnogi su podanici bili dužni vlasteli
davati manji ili veći dio prihoda u žitu ( pšenici, zobi, prosu), oso
bito tako zvani četrtinjaci, koji su četvrtinu priboda gradu podmi
rivali. Za razne potrebe grada i vlastele morali su pojedini poda
nici skrbiti; tako su nekoji od njih služili u gradu, ili pako po
vozom , konjem , na moru kao mornari, „ poli knapov“ kao rudari ;
jedni bi ribnjake tvrdili, a drugi bi opet služili„ drvodelju “, „ pti
čariju “, „ bičariju“ (pletenjem hasura), „ zdelami“ i , ribariju “ ; a na
pokon su nekoji izmedju njih bili „ barilari“ ili su „delali strile i
luke u gradu“ . Podvorci (željari, inkvilini) obavljali su u tako
zvanih prnjavorih manje dvorske službe, a podvoraca bilo je dosta
ne samo za grad, nego i za pojedine plemiće na manjih dvorovih .
**

V ime Božje amen. Let gospodnih 1486. aprila dan 12. Va to

doba posla kneza m. knez Brnardin Frankapan ', Krčki, Senjski i
Modruški, i pročaja, naju Martina Oštriharića ? i Ivana Klinčića 3 vi
1 Knez Brnardin Frankopan , veoma ugledan velmoža hrvatski,
sin Stjepana, a otac Ferdinanda i glasovitoga Krste Frankopana.
Živio je još g. 1530. u velikoj starosti od 50 godina.
Martin Oštriharić ili Oštrikarić i Oštrigarič, a kadšto i Oštre
harić, u jednoj pako latinskoj listini Brnardina Frankopana od g.
1495. takodjer Hostreharić zvan, plemić odhranjen u Modruši na
dvoru kneza Stjepana Frankopana, koji mu podieli g. 1457. za
vjerne službe dvor sa kmetovi ( Acta croatica, str. 83), a g. 1478.
dvor Stubalj kod grada Ključa na Mriežnici (Izvadak listine u zbirci
jugosl. akad ., rukopis pod br. 208), što ga opet ustupi Brnardinu
Frankopanu, kad mu ga je trebovalo. Već djed Martinov Juraj,
po podrietlu Talijan, zvan „Ostrigari“,
" bio je u službi Krčkih knezova
na otoku Krku, braneći taj otok za svoje gospodare hrabro i vjerno.
Oštriharići prozvaše se kašnje Plemići, te je iz njihove obitelji pote
kao zaslužni hrvatski protonotar Juraj Plemić. Sada ima Plemića
u Mekušju u župi Kamenskoj kraj Karlovca.
3 Ivan Klinčić, već god. 1475. podknežin (vicecomes, curialis
comes) knezova Stjepana i Brnardina Frankopana u Modruši.
Juraj Klinčić, valjda brat Ivanov, bio je kaštelanom u gradu Ste
ničnjaku nedaleko današnjega Karlovca, te mu je tadanji vlastnik
28

diti vse zemlje toga ladanja Modruškoga i popisasva vsa sela i vse
službe, ča koli pod Modruše sliši , i kako ko selo služi.
Zaborsko .
To je služba kmecka na Zaborski. Naiprvo kmet služi pšenice
stari3 tri , ovsa stari pet, a k tomu je dužan od Jurjeve do Miholje
vsake nedilje dva dni težati “, i jošće je dužan vsaki kmet tri tovore,
dva na mali put , a treti na veliki .
Jošće su dužni sve seno spraviti i privezti .
Steničnjaka, knez Martin Frankopan, brat Stjepanov, g. 1466. bio
dao u zalog dobra Banji Vrh i Selnicu, koja su Klinčići posjedo
vali sve do konca šestnaestoga vieka, dok ih Turci nepoharaše.
(Stari priepis darovnice u našoj zbirci.) 1535. potvrdi kralj Ferdi
nand Mihalju_Klinčiću Banjivrh, Selnicu i Bukovac u Zagr. župa
niji i posjede Beliće, Gamčiče, Loriće i sv. Martin u kotaru Bužkom
u županiji Modruškoj . ( Priep. u zem . arkivu ) Klinčiće spominje i
Klinčićeva tratina u gornjoj Modruši.
il U starije doba govoriloi pisalo se u pluralu ,,Modruše“, dok sedanas
>

ponajviše kaže u singularu „ Modruša “, a tako i mi Modrušu pišemo.

>

2 Saborsko ili Saborski ( Zaborski), katoličko župno mjesto u

bivšoj Ogulinskoj pukovini, sada Modruško-Riečkoj županiji, na
planinskoj ravnici ( visočini) izmedju Male Kapele i kose Veliki
Zvirnik i Male Lisine.
3
Star, starić, talijanski: stajo, staja, mjera, koja je rabila u starije
vrieme u velikom dielu Europe, pa i u hrvatskom Primorju sve do no
vijeg vremena za mjerenje različita žita, te se spominje i'u njemačkih
urbarih različite dobe ; star ima nješto više od Požunskoga vagana .
4 Dužan je raditi za rabotu ili tlaku, koja posljednja rieč dolazi
u hrvatskih spomenicih istom 16. vieka, a zvala se takodjer „ go
spoščinom “. Podavanje težaka uu naravi postalo je u zapadnih evrop
skih zemljah, osobito u Njemačkoj i u Ugarskoj, tiekom vremena
veoma tegotno, kako to dokazuju i urbari za priedjele s ove strane
Kapele (Gvozda), priobćeni u ovoj zbirci
6 Toror mali i veliki, mali i veliki povoz (vectura, vehitura) ,
koji je označen u urbaru Rakovačkom posve dobro „povozom u ko
taru i izvan kotara “. Osobito je bio tegotan za podanike dugi povoz
(longa vectura) uslied zloporaba mnoge vlastele, pa je zato već ur
barom Marije Terezije odredjeno, da valja u svakoj zgodi samo
jedan veliki povoz podavati, a taj da nesmije trajati dulje od dva
dana. Dugi povoz dokinut je VII . člankom zakona od g. 1832—36.
Po svoj prilici, da se u Modruši prema tamošnjem gorovitom i
klisurastom priedjelu i u pomanjkanju voznih cesta tovorilo na
konje, mule i magarce, te je onda tovor značio, kako još danas
rabi narodu : onus jumenti, njemački Saumlast. – Osim povoza i
tovora postojala je mjestimice i dužnost ponosa, pošto su podložnici
nosili stvari velikaša ili vlastele, kuda je trebalo. Takova dužnost
spominje se već u Dušanovom zakoniku.
 29

Jošće su dužni k tomu tri časti ?.

Jošće su dužni pojti z glasom po redu ”.
Jošće je na Zaborski sidećih kmeti 12, à sel pustih 6 ter pol ,
> 2

a ka vsakomu se selu štima dni 123 .

Jošće ima ka vsakomu selu sinokoš stoge četire.
Jošće pod gospocki dvor * dni bolje od 20, a sinokoše kosac bolje
od 50.
Jošće su dužni gospodinu k hižam lesa privezti , ter vsaki deset
dasak, kada se hiže prepokrivaju, ki drži puno selo ; a ki drži pol
sela, ta je dužan dasak pet.
Jošće zemlje crikvene na Zaborski, ki pop drži , dni 16, sinokoše
stoge tri.
1 Časti lat. munera. Te su časti davali podanici. kako je i u
ovom urbaru na više mjesti naznačeno, redovito o vazmu (uskrsu),
o Miholji i o Božiću, a sastojale su po nješto u novcu, a najvećma
u podatku različitih jestiva, pečenja (jalovica, janjaca) , zarebrenika
(lopatica ), kruha i jaja . Namienjene su bile časti vlasteoskoj kuhinji.
Ti su podavci (naturalia) svuda i po zapadu u običaju bili, osobito su
kmeti podavali takov živež manastirom i svećenikom. Purgari Dubo
vački davali su g. 1579. tri časti o božiću, vazmu i o novini (kad
su se prvi usjevi želi) i još tri druge daće u novcu : Jurjevčinu,
Miholjšćinu i dižmu o mesopustu. Rakovčani davali su Jurjevčinu
i Martinšćinu u gotovom novcu, u pšenici , kopunih, siru, lopaticah
i krnjacih .
2 Glasonoše ili listonoše bili su osobito podvorci i slobodnjaci. Ova
je institucija bila osobito važna, dok nisu bile uredjene pošte, koje
su još šestnajstoga vieka prolazile Hrvatskom samo rasli saveza sa
krajiškom vojskom glavnimi cestovnimi pravci. Potonjimi zakoni
bješe odredjeno , da se raznašanje listova ima računati u tlaku. U
zakonu Blagajskom za Brubno zove se glasonoša tečac. (Vidi
odnosnu opazku na str. 19.)
: Selo ili selište, lat. sessio, bilo je u različito doba i u raznih kra
jevih Hrvatske razne veličine. Obseg od 12 dnih (ralih , Tagbau) i
sjenokoše stoga 4 odgovara prostoru selišta, koji je bio zakonito
ustanovljen u većem dielu Hrvatske. Po $ 1. zak. čí. V. od g. 1836.
odmjerena je bila veličina selišta u Hrvatskoj na 12 do 16 dana
oranice i sjenokoše na 5 do 9 kosaca. - Rieč „ selo “ označuje u hr
vatskih spomenicih vazda skup zemalja, spadajućih kmetskomu se
lištu, dočim se za naselbine sa više kuća upotrebljuje naziv : vas,
ves i vasnica. , 1448. ki bi kmet hotel priti na no selo“ ( Acta cr.
str. 71 ) , 1570." zel kmetczkyh “ (str. 260) , 1572. zela czela kmet
czka4
tri“ (str. 270). — Pojedini kmet držao je i po više sela.
* Dvor, lat. curia, castellum . U Saborskom bio je Frankopanski
dvor, kojemu se tragovi znadu, kao što je takodjer trag staroj
kat. crkvi, koja je za doba turskih provala razorena.
30

Jesenica i Goridnje polje '.

Filip Križanić ima zemlje dni 14, k tomu ima luke stoga dva,
malinišće jedno, služi zlata 22.
Franjac ima zemlje dni 7. , luke stog jedan, služi zlatoga pol.
Jošće Blažičevića selo, ko drži Ivša Jarnetić, zemlje dni 12, sino
koše stogi tri , malinišća četrti dels, služilo je zlata dva.
Vrbanje selo , zemlje dni 8, luke stog jedan, malinišća četrti del,
podanje služi zlat jedan.
Kiac ima dni petnaist, luke stoga dva, malinišća pol, podanje
služi zlati jedan ter pol .
Lovre Rilić ima zemlje dni 12, luke stog jedan , malinišća pol,
?

podanje služi zlata dva.

Marka Rilića selo, to je pusto, ima zemlje dni 6, ali sinokoše ni,
služilo je zlat jedan.
Selo to je pusto, ima dni zemlje 8, luke stog jedan, malinišća
pol, a drugoga malinišća šesti del , podanje služi zlata dva.
Jemrih Jakovočić na Goridnjem poli, drži jedno selo didino, ima
zemlje dni 16, luke stog jedan , malinišća šesti del, podanje služi
zlata dva.
Benko Baričević ima zemlje dni 24 svoju nivistu, luke stoga dva,
malin jedan tekuć, malinišće jedno, služi zlata dva.

1 Jesenica (Jasenica) sjeverno od Saborskoga pod Malom Kape

lom , selo sa grčko-istočnom parokijom i sa podorom staroga grada
Frankopanskoga, u kojem je za vojničke uprave stanovao častnik
Plaščanske satnije. Potok Jesenički dieli Jesenicu od Gornjega
polja , a potok ponire u dolnjem polju. Jesenički grad imao je već
g. 1558. stražu od 40 vojnika; poslije bilo je u njem kad što po
sade i sto momaka ; oko g . 1580. čuvao je Jesenicu uz Plaški i
Dabar kapetan Andrija Tadiolović, a g. 1592. osvojili su ju Turci,
te je opustjela, dok ju nisu oko g. 1690. opet ,Vlasi “ naselili. Vidi
o Jesenici više podataka u naših „ Spomenicih krajine hrvatske“ .
2 Zlat, mletački zlatni novac, ono što i dukat. G. 1554. brojio
se u Bakru , dukat po libar šest i soldini četiri“ (Acta croat. 256).
Kašnje počev od g . 1568. bilo je u tečaju u okolici Karlovačkoj
„ dukat vgerzkyh zlatih po sto novacz ; po zto zoldinow“ . (Acta
cr. str. 263, 264, 297).
8 Malinišće mjesto, gdje je mlin stajao, ili mjesto, koje je pri
kladno za namještaj mlina. Mlinova bilo je u staro doba puno, a
i sada vidi se po mnogih priedjelih Hrvatske po koritih rieka i po
toka sila kojekakovih brana i slapova te podora nekadašnjih mlinova.
 31

Vida Plešića selo ima zemlje dni 10, luke stog jedan, malinišća
četrti del ; i to je pridano pod konja ? Šimunu Jarnjutiću.
Sovića selo ima zemlje dni 6, luke stog jedan, služilo je zlatoga
pol ; i to je pusto ; pridano je i to drži Benko Baričević.
Vida Gigača selo ima dni 13, luke stog jedan, služilo je zlat jedan.
Franko Vidonić ima zemlje dni 13, služi l( ibar) 8 ; i ti obi drži
Franko Vidonić, zač je prvo bilo vse jedno selo ; i to drži Blaž Obrat
ković pod zlata dva.
Brnjko Brlić ima zemlje dni 14, luke stoga dva, malinišća če
trti del, to je služilo zlati jedan, a sada služi zdelamia.
Tomko Valkovčić ima zemlje dni 12, luke stoga dva, malinišće
jedno, podanje služilo je zlat jedan .
Juraj Brlić ima zemlje dni 14 i sinokošu, služi zlat jedan.
Iliašića selo, to je pusto, ima zemlje dni 10, k tomu je malina
šesti del, sena stog jedan , služi zlati jedan; i to drži Brlić.
Marka ribara selo ima zemlje dni 13, to je prvo služilo riba
3
riom a sada je pod gradº.

1 Služi pod konja, konjem , služio je naime kao konjanik u kne

ževih četah za obranu grada i domovine. Većina tadanjih vojnika
sastojala je od konjanika.
2 Pravio je naime različite posude, zdjele, pladnje itd. od zemlje
i drva za grad.
3 Riba gojila se u srednjem vieku po svih kulturnih zemljah,
pa i u Hrvatskoj, o čem nam su dokazom mnogobrojni Ribniki,
Ribnici i Ribnjaci, dielom još i sada napučena mjesta, dielom pako
samo priedjeli, gdje su nekoć ribnjaci bili. Poznati su osobito stari
gradovi Ribnik u Lici i Ribnik nedaleko Karlovca, nekoć vlastništvo
knezova Frankopana. Oba ta grada tako su položena bila, da su oko
njih obilni ribnjaci obstojati mogli. I Zagreb imade svoj Ribnjak.
Svako veće ili manje dobro imalo jejoš u prošlom vieku jedan ili
više ribnjaka. Vlastelinstvo Steničnjačko preko Kupe kraj Karlovca
imalo je toliko ribnjaka, da je još g. 1570. u vrieme turske na
pasti dobivalo više od 1000 for. dohodka od ribnjaka. U Modruškoj
gospodštini bio je jedan ribnjak u Pišćetkih pod brdom Trieskov
cem kod Munjave. Osim toga bio je jedan ribnjak pod Modrušom
niže Puškarićevih kuća, a drugi na Jurlinki pod gradom prama
iztoku. Na ribnjake pazio je ribić ili ribar i obskrbljavao je grad
ribom , osobito u postno doba, koje se u prijašnje doba strogo držalo.
Posebna služba kmetska bila je „ ribnjake tvrditi “.
* Uzeto je pod neposrednu upravu grada kao alodialno zemljište.
32

Anton na Planicil ima zemlje dni 30, luke sinokoše stoga dva,
malina četrti del , služi zlati jedan ter pol .
Stipko Jurić na Planici ima zemlje dni 30, luke stoga 2, malina
treti del , služi zlat jedan ter pol .
Simun Grličić ima zemlje dni 16 i sinokošu, služi zlati jedan i pol.
Matko Lašié z bratom ima zemlje dni 22, luke stoge tri, mali
ništa treti del, od polovice toga sela služi Matko ribariju, a njega
brat od polovice zlati jedan .
Bartol ptičar ima zemlje dni 14, luke stoga dva, od toga služi ptičariju ”.
Jemrih Jakovčić ima zemlje dni 20, luke stoge četire, od toga
služi konjem .
Šimun Jarnjević ima zemlje dni 14, luke stog jedan, od toga služi
konjem.
Stipko Jarnjević ima zemlje dni 17 , sinokoše stoge tri, malina
jednoga treti del , jošće pusta malinišća treti del , od toga služi konjem .
Ivan Jarnjević ima zemlje dni 17 , sinokoše stoge tri, malina jed
noga treti del, jošće malinišća pusta treti del , od toga služi konjem.
Simun Jarnjević ima zemlje dni 16 , luke stog jedan, malina treti
del , a malinišća pusta treti del, od toga služi konjem .
Ivša Jarnjević ima zemlje dni 16, luke stog jedan, malina treti
del , a malinišća pusta treti del , od toga služi Bratković konjem .
Pliskovo
Cvitan Lovrenčić ima zemlje dni 16, a sinokoše stoge tri , služi
2

zlata dva ; jošće Cvitan Lovrenčić drži drugo selo, ko je bilo šavca
Ivana ; ima zemlje dni 8, služi zlat.
1 Na Planici t. j . mjestu, gdje šume neima (Waldblösse ). Ova
Planica bila je negdje oko Plaškoga i Jesenice, ali ima jedna Pla
nica kod Gornje Modruše, pa i više drugih.
3 Ptičar, lovac na ptice za grad. U priepisu učinjenom s izvor
noga glagolskoga originala stoji u mjesto „ ptičar služi ptičariu “,
„bičar služi bičariu “. Bičar, bičarija slovenski bičje, bičevje, nje
mački: die Binse, lat. juncus, hrv. sit, rogoza : (Miklošić Lexicon
palaeoslov. Vindob. 1865. po Megiseru kod rieči bič.), dakle poda
vanje sita, hasura za grad, ili podavanje sita za vezanje vinograda.
3 Pliskovo, mjesta toga imena neima sada u okolici Modruše,
ali po svoj prilici da se tako nekoć zvalo sadašnje selo Blato kod
Plaškoga na jezeru istoga imena, i da je kašnje ime promienjeno,
kako je u Ugarskoj od Plesa postalo jezero Blato (današnji Bala
ton). Ples ili pleso znači u više slavenskih nariečja močvara ili je
zero (lacus). Ruski i češki ples, magjarski pesso, samo u staroj
slovenštini nije Miklošić plesa našao. (Lex . palaeosl.) U staroče
 33

Fikac Lovrenčić ima zemlje dni 8 , sinokoše stog jedan , služi zlati
jedan.
Martin Tomašić i Blažina imata zemlje dni 16 ; jošće drži zemlje
drugo selo dni 4, treto selo dni 7, sinokoše stoga dva, od tih bi sel
imili služiti zlate tri, a knez stari pokojni? ta je pusti jošće nebogu
Tomašiću zlata dva ter pol.
Matko Novačić ima zemlje dni 16, sinokoše stoga dva, služi zlata dva.
Brnardo Balšić drži seli dvi ter pol , zemlje dni 20, a sinokoše stoga
dya, služi zlata dva ter pol.
Mihovil, Cvitkov sin, ima zemlje dni 8, sinokoše stog jedan, služi
zlat jedan .
Jošće su dužni o Miholi Jeseničane jalovicu jednu ?, k tomu su
dužni knapi", ter ki su gracki “, vsaki v Miholi ovsa star jedan, a
vsaki kmet, ki ima volove, dužan je kvartu ovsa jednu , sol . 3,

skom i hrvatskom ima rieč „ plesnik “ njem . der Fischmeister (Brandl

Gloss). Selo Pleso u Turovom polju leži usred močvare i to tako,
da se i medju pojedinimi kućami prolazi po panjevih i gredah. U
Kranjskoj imade kod Litije takodjer selo Plis u močvari. K Pli
skovu spadao je bez dvojbe i današnji Begovac blizu Blata, koji je
tako prozvan po nekom turskom begu.
1 Naime Stjepan Frankopan, sin bana Nikole, a otac Brnardina.
Umro je g . 1481.
2 Valjda kravu mladu jalovu (sterilis, non praegnans ), možebiti
pako i ovcu. Daća ova bila jeobćenita, a još u Marija-Terezijanskom
urbaru ima ustanova, da 30 cieloselaca ukupno imadu davati vlastelu
jednu
3
tele, ili za to relutum od 1 for. 30 krajc. svake godine.
Knapi, od stare njemačke rieči: Chnappe, Knappe, Page, u obće
mladenae, ono što danas Knabe. Osobito je poznat Schildknappe
serviens, armiger uz rieč vitez (Ritter, miles). U rudah još su i
danas Bergknappi, a možebiti da su bili Modruški knapi takovi
rudari, te da se je uz rudare, koji iz Njemačke u naše krajeve
dodjoše, udomila ú nas rieč Knap.. Frankopani imali su po
svojih imanjih dosta ruda, naročito u Primorju kod Liča , u Fu
žinah, oko Cabra i u Steničnjaku pod Petrovom gorom (Gvozdom ),
a kopali su zlato, srebro, bakar, željezo i olovo. Na rude dobio je
knez Ivan Krčki i Modruški g. 1392. po kralju Sigismundu po
sebni privilegij (Izvornik bio je u zem, arhivu, neo reg.. acta, fasc.
318, br. 61, a sada je u Budimpešti); na njem ima izvana glagolski
napis: „ Frankopanom , da su volni kopati vsako blago prez vsake
daće " .
4
* Podanici, što su u gradu knezovom Frankopanom služili, za
razliku od onih, koji su bili podanici pojedinih plemića i vazala .
• Kvartom zvala se mjera, na koju se je osobito žito mjerilo. Od
govara hrvatskoj rieči: četvrtinka. - U bivšoj Ličkoj pukovini kod
3
34

voz sena o Miholi, a ki nima volov , ta je dužan ovsa kvartu jednu ,

sol . 3. A vsaki kmet do godišća ta je dužan tri časti , jednu o Mi
holi, drugu o Božići, tretu o Vazmi, ki ima kmet janjce, dužan je
sedmoga ; ki bi neimil janjac, dužan je 12 jajac ter tri kruhe.
Ako bi kmet imal janjac sto, ali dvi sto, li ni veće dužan, nego
jednoga janjca za čast, ako bi kmet neimil veće nego 7 janjac, du
žan je sedmoga.
A crikvene zemlje, ku drži pop, dni 14 u Jesenici, a tavernal
Jesenička, ta se proda, kako se kada more, a nigda gre na kup
z trgovinom .
Zavrh

Grgur Ladišić ima dni zemlje 10, sinokoša se nemore pisati, zač
je veći del u vsih skodi, služi (ibar) 11 .
Jemrih Ladišić ima zemlje dni 19, služi I. 11 .
Grgurić ima zemlje dni 10 , služi l. 11.
Ivan Blažičević ima zemlje dni 5, služi 1. 5, s(oldinov) 10.
Jurko Ladišić ima zemlje dni 10, služi l . 11 .
Veliki Matko ima zemlje dni 10, služi 1. 11. Jošće Matko drži
2

jedno pusto selo, ko bi imilo lih tu službu služiti l . 11 .

Benac ima zemlje dni 10, služi I. 11 .
Lukša Pačelatić ima zemlje dni 10 , slovi I. 11 .
Mavar Salopek ima zemlje dni 11, sinokoše stoga dva, malinišće 1,
služilo je zlati jedan, a sada služi zlatoga pol ; a to je Ivana Klinčića.
Pazarišta ima selo Kvarte, prozvano po kvartah (mjeri), izdubenih
u kamenu na medji bivše turske i hrvatske Like za trgovanje iz
medju hrvatskih krajišnika i obližnjih turskih podanika .
1 Taverna, toverna, lat. taberna, cella vinaria , taberna venalis, ubi
vinum distrahitur. (Du Cange: Glossarium mediae et infimae latinitatis).
Još i sada kaže se u primorju prostim krčmam , da su taverne. —
Krčmarenje spadalo je još nedavno u Hrvatskoj medju tako zvana
manja kraljevska prava (jura regalia ), te su ga vlastela ponajviše
u zakup davali.
2
Valjda sadašnji Troj vrh, ili pako Vein Vrh, koji je nješto dalje,
a oba ta sela stoje izmedju Plaškoga, Cerovnika i Munjave. Mjesta
Zavrha sada neima, ali se u 17. vieku spominje mjesto Vrhovce (Vejin
Vrh) sa župnom crkvom sv. Martina, koju je dao župnik Ogulinski
Juraj Čop iz nova popraviti. (Vlastoručno pismo župnika Copa u
našoj zbirci.) Podor te crkve stoji još i danas na Vejinom Vrhu.
Medju Trojvrhom i Vejinim Vrhom ima ruševina grada ili crkve
polag stare rimske taracane ceste, koja je tuda izvedena bila od
Modruše
3
na Carevo polje.
Salopeki, stara hrvatska plemićka porodica, kašnje naseljena u
Ogulinu, po kojoj su prozvana dva sela : Salopek selo u župi Mo
 35

Zopet zemlje dni 36 ; i to su bila tri sela . sinokoše stoga dva ;

Sopotnjak je od njega služil z konjem , ali zlati jedan, a sada je
pusto, to drži Gamza .
Matko Malčié ima zemlje dui 16 , sinokoše stoge tri , malinišća pol ,
služi zlati jedan i pol; i ta je Martina Oštriharića.
Kovač Benko ima zemlje dni 8 , sinukoše stog 1 , jošée malinišće
1, služi zlat 1 ; ta je Martina Ostriharića.
Janton u Maolih ima zemlje dni 14, sinokoše stoga 2, služi zlati
1 i pol ; ta je Martina Oštriharića.
Tomić Macad ima zemlje ( ni 19, sinokose stogi 3, malinista pol,
služi zlati 1 ; i ta je Martina Ostriharica.
Benko, Mikulin sin , ima zemlje dni 32, sinokoše stoge 4, služil je
prvo zlata 2, a sada služi 1. 7 ; i ta je Martina Klinčića.
Mikula Miklibetić ima zemlje ( ni 16 , sinokose stoga 2, služi zlat
1 ; i ta je Martina Oštriharića .
Selo maloga Antona, zemlje dni 16 , sinokoše stoga 2 , služilo je
prvo zlat, 1 , à savla je pusto ; to je Martina Oštriharića.
Domša na Ceroviki ', zemlje dui 60 i sinokošu, služilo je pria
zlate 3 , a bil je vsega inoga slobodan pria, il sada služi zlata 2 ; ta
2 >

je Markovića Antona ?.
Mikula Juršić ima zemlje dni 35 i sinokošu , služil je prvo zlata
2, a sada služi zlat 1 , inalina treti del; ta je Antona Markovića.
Selo Goloslipi, zemlje Ini 40 i sinokoši, malina treti del , služilo
je prvo zlata 2, a sada je pusto ; to je Antona Markovića.
Ilia Vlašić ima zemlje dui 26 , luke kosca 2, služilo je zlata 2 ;
ta je Antona Markovića.
Galojevo selo, zemlje dni 8, sinokose kosca 1 , služilo je sol. 80,
a sada je pusto ; a to je Antona Markovića .
druškoj, i drugo prama Ogulinu u župi Zagorskoj. Ima Salopeka
i na Kordunu , a i u Osieku, ali su svi potekli iz Modruških strana.
Plemićki list dobiše Salopeki od kralja Leopolda I. za vojničke za
sluge na krajini Modruškoj. Luku S. posjekoše Turci, a Petar i Vuk
S. dospješe u tursko sužanjstvo. Kraljica Marija Terezija potvrdi
g. 1746. iz nova plemstvo Salopekom, kojih je tada mnogo bilo.
1 Cerovik , današuji Cerovnik , kat. župno mjesto kod Munjave
i Trojvrha. Sadašnju župnu crkvu sv . Križa u Cerovniku sagradio
je oko g. 1680. Ogulinski župnik Juraj Cop, kašnje župnik na Trsatu .
2 Bez sumnje istovietan sa Antunom Markovićem , bratom Mikule,
koji se spominje u jednoj parbi g. 1460. u Bagu (Act. croat., str. 89).
2

Markovići doseliše se 16. vieka u Posavsku Hrvatsku, i to u oko

licu Zeline. Sada ima još starosjedilaca Markovića pod Klekom i u
Ogulinu.
36

Lovre Dragšić ina zemlje dni 29, sinokoše kosca dva, služilo je
prvo žitka stari tri, a sada služi zlati 1 ; to je Antona Markovića.
Benka Miloelića selo, zemlje dni 30 i sinokošu , služilo je prvo
zlat 1 i pol, a sada je pusto ; to je Antona Markovića .
Ivan Valetié zemlje dni 24, sinokoše kosca 2, služilo je prvo zlata
2, à sada služi zlati 1 ; i to je Markovićev.
Luke Domšić ima zemlje dni 20, luke stog 1 , služilo je prvo
zlata dva, a sada je podvoravl Antona Markovića.
Krizmanica selo, zenulje dui 24, sinokošu , služilo je prvo zlata
2, a sada je pusto .
Luka Salopečić drži jedno selo crikveno, a drugo kanovniče?; pod
obje seli zemlje dui 20 , sinokoše stogi četiri , inalin jedan, služi
crikvi libar 8. kanovnikom zlata pol; to je kanovničko.
Bobarića selo, zemlje dni 24 i sinokošu, služilo je prvo zlat jedan ,
a sada je pusto ; to je Martina Oštriharica ; opet ima zemlje dni 24 ,
a to je kanovnicko.
Jurko Ciamzić ima zemlje dni 17 , Sapakova ( Sapakowa) sela zemlje
dni 10 , luke kosca 1 : te obi drži Jurko, od toga služi konjem, jošće
malinišća pol.
(iojinerčića selos, zemlje dni 40, luke stog jedan, služilo je konjem
sada je pusto. jošíc malmisía pol; to drži barbir Paval.
1 Podvorci i pridvorci, lat. inquilini, fundos curiales incolentes, Klein
häusler, Holden, u prievodu Dubovačkoga urbara od g. 1579. Keusch
ler, podložnici stanujući pri dvoru ( gradu) na dvorskom zemljištu,
kadšto unutar platna dvorskoga (gradskoga) u tako zvanoj purga
riji (prnjavoru). Oni su ponajviše obavljali poslove samo na dvoru,
u vrtovih i kod kuhinje, a služba bila je prema manjem posjedu i
užitku dodieljenih jim zemalja manja od kmetske. Potonjimi za
koni ustanovljena je podanička služba podvorca sa 18 dana tlake.
Podvoraca (prnjavoraca) imali su osobito manastiri darom vladara
i velmoža. Tako je car Lazar clao manastiru Ravaničkom selo
Pridvoricu . (Daničić: rječnik.)
2 To jest kanonika kaptola Modruškoga, koji je brojio mnogo
članova .
3 Gojmerci ili Gojmerčići, stari plemići, valjda poreklom iz Go
mirja. Braća Stjepan, Bartol i Sigismund Frankopani podieliše li
stinom , pisanom u Modruši 10. septembra 1441., svojemu kanceliru
Tomi Gojmercu za vjernu službu imanje Valčićevo i Malković selo
u državi (provincia) Modruškoj. ( Izvornik kod plemića Gojmeraca.)
Stjepan Frankopan Ozaljski podieli pako g. 1550. „ U našem Ogu
linu“ slugi svomu Grguru Gojmirčiću, „ki je prognan od turske sile
iz svoga Šimun vrh i Brod podgradom Ribnikom i selo jedno pod
gradom našim Ogulinom polag Svete nedelje, ko se selo zove Ka
 37

Pavlovića selo, zemlje dni 14, sinokoše stog 1 , služilo je prvo

zlati 1 ; to drži Paval barbirl .
Knez (knes) dvor 11 Bužah ( Busah ) ?, zemlje dni 100, luke stoga
2 ; na tom sta podvorca dva, jošće malin jedan svetoga Ivana z Mo
drušs, luke stog jedan, to je kapelje ? Martina Ostriharića ; služi malia
pšenice stara dva, prosa stari 4.
Burića selo, zemlje dni 8, ko je pusto.
Podvorčića selo, zemlje dni 36 , luke stog 1, na njem sta dva
2

kmeta ; služilo je prvo zlate 3, a sada služi libar 8 , to su s. Duha ".

Jurja Črnavića selo, zemlje (ni 22, sinokose stoga 2. služilo je
zlat 1 9, a sada je pusto .

ševar, kadi su tri sela “ (Listina glagolska u našoj zbirci), a isti

Stjepan Frankopan darova god. 1568. u Ribniku Petru ( ojmerčiću
„ za službu od svoga ditinstva Grče selo (Griče) pod gradom Rib
nikom “ . Sada su Gojmerci dosta ubogi seljački plemići u Loviću
u Jastrebarskom kotaru, čuvajući još nekoja svoja obiteljska pisma.
Gojmerac seoce ima i sada u župi Cerovničkoj.
1 Barbiri bili su nekoć više uvaženi, nego li danas, baveći se
liečenjem bolestnika, te su bili dobro vidjeni i na dvorovih naših
velikaša. Knez Juraj Zrinski darova aprila 1573. barbiru Martinu
Selnikoviću „ za službu, ku je još v Sigetu preminuéemu pokojnomu
našemu otcu svoiom meštriom i umielnostiom izkazovali t. d. -
pod Lipnikom pri Ribniku jedno imanje “. (Priepis u našoj zbirci iz
zem. arhiva, odkuda je izvornik odnesen u Budimpeštu .) -- Valjda
je za takove zasluge i barbir Paval dobio od Frankopana kmete u
Zavrhu.
2 U Bušah, ili valjda u Bužah. — U Bužali na Ceroviki (Cerov
niku) dao je knez Stjepan Frankopan g. 1457. dvore Martinu
Oštrihariću (Act. croat., str. 83 ). Dakako da su ove Buže različite
od Buža na Lici, gdje je bila do 16. vieka hrvatska županija.
Kako se vidi, imali su knezovi Frankopani u Modruških Bužalı
i posebni svoj dvor.
* Isto tako dobio je g. 1457. Martin Oštriharić i crkvu sv. Ivana
Krstitelja „ poli crkve sv. Marka v Modrušalı“, koja je imala tri
oltara, veliki i dva pobočna : sv . Marije i sv. Lucije.
4
Kapelje, to jest, da to pripada kapeli , što je darovana Oštri
hariću .
5 Crkva sv. Duha na posebnom humku niže crkve sv. Marije.
Za nju kažu, da su ju držali nekoć templari, kako je to zabilje
ženo i u krajobrazu vojn. geogr. instituta. Zbog toga, što je bila
velika i impozantno gradjena, držao je Senjskibiskup Colić, raz
gledavši Modrušu i vidivši čitav zvonik, da je bila prvostolnom
crkvom nakon razora sv. Marije. (Sladović: Poviesti senj.-modr.
bisk ., str. 39.) Za crkvu sv. Duha kaže listina g. 1463. , da stoji
niže dvora podknežina Modruškoga Apaja Likovića. (Act. croat.,
str . 92)
38

Tomaša Markovića selo, zemlje dni 20, sinokoše stoga 2, služilo

je zlati jedan i pol, a sada je pusto.
Simuna Rebaréaka selo, zemlje dni 32, sinokoše stoga 2, služilo
je zlat 1 , a sada je pusto.
>

Petar Krizmanić , zemlje dni 23, sinokoše stoge 3, služi zlat 1.

Matia Juršačića selo, zemlje dni 20, sinokoše stog 1 , služilo je 1.
>

8, a sada je pusto.
7

Antuna Golenčića selo , zemlje dni 22, sinokoše stoga 2, služilo

je zlat.1 , a sada je pusto .
Trpkovo selo ima zemlje dni 35, sinokoše stoga 2, služilo je prvo
zlata 2, a sada Želesković služi od njega u gradu.
7

Jelena Večića žena ima zemlje dni 80, sinokoše stoga 2, služilo je
prvo zlata 2 , ter sol. 40. — Ko
ko je selo Cehovo, to je zdola popisano.
Fabjanje selo ima zemlje dni 25 i sinokošu, služilo je prvo zlata 2 ,>

a sada je pusto.
Ivana Mačarića selo, zemlje dni 25, služilo je pria l . 10, a sada
je pusto.
Selo Prikosdamlje zemlje ima dni 25 i sinokošu, služilo je prvo
četrtinom , a sada je pusto.
Selo Stipanje zemlje ima dni 25 i sinokošu , služilo je prvo če
trtinu, a sada je pusto; a taverna na Gorici, kako se kada proda.
U Ribarih (W Rybaryh ) 8.
Vrban Ribarić ima zemlje dni 32, luke stog 1 , služi Ribarić .
ali u gradu, jošće ima malin jedan.
Lukša Stifulinić ima zemlje dni 32, luke stog jedan, služi konjem.
Marko Magnović ima zemlje (ni 21 , sinokoše stoge tri , služilo
je prvo zlati 1 , a sada služi l. 8, zaie je poli knapov.
Tomko Panadić ima zemlje dni 20, luke stoge tri, služi konjem .
Ivan Ribarić ima zemlje dni 40, sinokose stoga 2 ; od toga je
služil Krabanić konjem .
i Četrtinom, četrtinjaci, lat. quartalistici coloni, podanici, koji su
podavali u grad četvrto, četvrtinu od čitava svoga prihoda. Urbar
Božjakovački od g. 1685. izkazuje 37 kmetova, koji su četvrtinu
podavali. Četvrtina davala se i crkvam „ a ce „jae PKBI Trphia “.
(Daničić: rječnik.) Nješto spodobni bili su četrtinjakom tako zvani
ilišnjaci, koji su podavali iliš (petinu) od prirodnina. (Vidi urbar
Bosiljevački.)
2 Na Gorici valjda blizu Plaškoga, koja je Gorica različita od one kod
GornjegaZagorja, mjesta župe Zagorske medju Modrušom i Ogulinom .
3 Ú Ribarih , valjda sadašnje Ribarié selo u župi Zagorskoj nad
Mrežnicom , od koje jedan rukav tu ponire.
 39

Lisac (Lyzacz) ".

Blaž Mihovilčić ima zemlje ( ni 20, sinokose stoge ,
tri, služi
zlata dva.
Blaž Mihovilčić ima zemlje dni 16 , sinokose stoga dva, služi
libar 8 .
Mavar Dujmović ima zemlje ( ni 18, sinokoše stoge tri , inalinišća
pol, služi zlati jedan, ali gradom .
Jurja Ribarića selo, zemlje ( ni 12, sinokoše stoga dva, služilo je
zlati jedan, a sada je pusto.
Jošće su dužni Plašane (Plasane )" jalovici od Miholje i čast i
ovac i seno, kako se zgora u kladerni udrži, i vse ine riči6.
Selšići ( Zelsyehy ) .
Tomaša krabanica selo ima Ini 16 , luke stoga dvit, služilo je prvo
konjem , a sada je pusto ; drži je Jakov Likošie.

1 Lisac po svoj prilici mjesto izpod kose Drenovice u Plaščanskoj

občini (kod Kraguljčeva sela); ima medjutim u Modruškoj okolici
više Lisaca i Lisina . Nekoć bila je kod Sv. Jurja u Liscu opatija,
od koje se i sada podjeljuje naslov opata. Gdje je taj Lisac bio,
nezna se stanovito. Pukovnik barun Maretić, koji se je bavio histo
ričnom topografijom , tražio je Lisac medju Dabrom i Jesenicom ,
gdje ima i danas brdo Veliki Lisac nad Osman aginim poljem, a
tuda je bila odredjena g. 1690. medja turska i hrvatska. Neki drže,
da je opatija bila na brdu Liscu više Slunja, gdje se znadu i
danas ostatci nekadašnjega manastira, a i sada uspieva izvrstno
kloštarsko Lisačko vino ; ali je sva prilika, da je opatija Lisačka
bila bliže prama Senju i kod mora , valjda u Sv. Jurju u Pod
gorju, gdje imade i danas ruševina nekadašnjega manastira.
9 Služiti gradom , k gradu, služi na kneza dvoru ; tako su ozna
čeni podanici, stojeći kao trabanti, čuvari, sluge i radnici u gradu
za stalno, ili na koje vrieme. Po feudalnih zakonih bili su podanici
dužni kraće ili dulje vrieme probaviti na službi dotične vlastele.
3 Plašane, to jest Plaščani .
4 Kladerna, lat. quaterna, ili quaternus, ubi quatuor quartae chartae
seu octo folia, a i caternum , prout est computatum et distinctum in
caterno curiae. (Du Cange kod rieči quaternus i caternum). Talij .
quaderno. — Riečova rabi Vinodolskomu zakonu, a dolazi i u drugih
G
hrvatskih spomenicih, te znači „knjigu zapisnu“, u nazočnom slu
čaju obći registar i zemljišnik čitave gospodštine Modruške.
Rič znači stvar, res. U ovom znamenovanju dolazi „rič“ već u
Vinodolskom zakonu i u drugih spomenicih, a u tom smislu rabi
7

još ne samo u Primorju, već i blizu Karlovca, naročito u Vukovoj

gorici na Lujzinskoj-cesti, gdje govori narod čakavski.
• Selšiće po svoj prilici današnje Staro selo, mjestance na iztočno
sjevernoj strani Plaškoga pod kosom Klasnića vršak zvanom.
40

Lucia Paralića žena ima zemlje dni 28, luke kosac jedan , služilo
je prvo konjem .
Zmukalića selo ima zemlje dni 10, luke stog 1 , služilo je sol. 80,
a sada je pusto.
Domša Benšić ima zemlje dni 11 , služilo je prvo zlati jedan.
Matešnjakovo selo ima zemlje dni 11 , luke kosca dva, služilo je
prvo zlati jedan, a sada je pusto.
Grdića Tomka selo ima zemlje dni 10 , luke kosca jednoga, slu
žilo je prvo zlati jedan, a sada je pusto.
Dvornik ? Marar Franković ” ima zemlje dni 90 z jednim selcem,
koje bilo je Lupie, sinokoše stoge 4 ; od toga služi konjem ; na to
ima list od v . m . 3, jošće ima malinišća dva.
Prujče selo ima zemlje dni 42, sinokoše stoga dva, služilo je prvo
7

konjem , ali zlata dva.

Paval Ložavić ima zemlje sela deljnega dni 20, jošće malinišće
jedno, ko je jošće stari pokojni knezé dal i tu zemlja i sinokošu,
služil je konjem ali gradom .
Petar Latin ima zemlje dni 40, sinokošu , služi gradom , ali zlata dva .
Jošée selo Agnežića, zemlje dni dvadeset , sinokoše stoga dva,
služilo je zlat jedan , a sada je pusto, drži je Paval Ložavić; jošće
stari knez pokojni to mu da.
Vrbanje selo, ima zemlje dni 12, sinokoše kosea jednoga, služilo
je prvo sol. 80, a to je pusto, a drži je Ivko Bahorié.
Ivko Bahorić ima zemlje dui 20, sinokoše stog jedan, služi ko
njem ali gradom .
Strgarica selo ima zemlje dni 35 , sinokoše stog jedan, služilo je
gradom , i to je pristo ; drži je Ivko Bahorić.
Selo rane i Ukurje ( Chrane Iwkwche ); ti sta obi u Strgarića,
zemlje dni 24, podanje je sinokoše stoga dva, služi zlata dva.
1 Dvornik, nakon podknežina (namjestnika knezova ), koji je bio
postavljen za više vlastelinskih imanja, prvi službenik u dvoru ili
gradu, poslije prozvan kaštelanom. Mjesto dvornika dolazi i naslov
dvorski. Dvorskim se je zvao u bosanskom kraljevstvu praefectus
aulae, comes palatinus. (Daničić : Riečnik iz knjiž. starina kod
rieči : dvorski. )
2 Frankovića ima još i danas u okolici Ogulina, u Oštarijah i u
Skradniku. Jednu granu naseliše Frankopani u kotaru grada Bosi
ljeva na Glavici, a ti su Frankovići plemići.
3 Vašo milosti, naime kneza Brnardina Frankopana.
4 Naime knez Stefan Frankopan .
6
Latin , seoce nedaleko od Staroga sela pod gorom Drenovicom
u občini Plaščanskoj.
 41

Martin Sokodar ima zemlje dni 31 , sinokoše stoge 4, od toga je

služilo dosle u gradu.
Martin Vkoslavić ima zemlje dni 8, sinokošu , služi sold. 80.
Venežića selo ima zemlje dni 12, sinokoše kosca jednoga, služilo
je prvo zlati jedan , a sada je pusto ,, to drži Juraj Hromčié.
Luka Lučić na Sledčića seli ima zemlje dni 16, sinokoše stog
jedan, prvo je služilo konjem, a sada služi zlat 1 ; toga kmeta drži
knez Krajač?
Juraj Hromčića ima zemlje dni 25 , ča je sela dedinoga, luke kosac
jedan, a paprutna sena stog jedan, od toga 11 gradu stoji, to najde
Jurola Bošnjak ter Domša Brdie, ter Lukša Berojević, ki biše tada
dvornik Modruški 4.
Stipka Cujkovića selo , zemlje dni 40, sinokoše stogi tri , od toga
je služeno konjem ter u gradu ; to je pusto, i to drži knez Krajač.
Ivka Skočića selo, zemlje dni 24, sinokoše stog jedan , to je sluz
žilo prvo konjem, a sada je pusto ; to drži Lukša Stefulinić, ter
Tomko Panadić za dohodak .
Jošće selo na Poli ", ko se zove Hodiain, zemlje dni 40 , luke stoga
7 2

1
Krajači knezi Vitko i Franko spominju se u Modruši g. 1475.,
te je Vitko prodao svoj vinograd „ v Koteli brdi“ samostanu Pau
liná sv. Nikole u Gvozdu (Act. croat., str. 114). -- G. 1490. spo
minje se u Modruši knez Ilija Krajač, koji će bit istovietan sa
vlastnikom kmetskih selišta u Selšićih . Knezom zvao se je tada
osim grofova svaki odličniji, osobito plemeniti i pismen čovjek, te
je 2rieč „ knez“ zamjenjivala obično rieč „ gospodin “.
Juraj Hromčić bio je početkom šestnaestoga vieka višegodina
dvornik (kaštelan) grada Modruškog i upravljatelj grada Hreljina
u Vinodolu.
3
(Listine u našoj zbirci.)
4
Paprutna siena, to jest siena pomiešana sa steljom ili bujadi.
Prijašnji službenici Modruški, koji su glede urbara koješta
bilježili. Jurola Bošnjak bio je valjda bosanski uskok, kojih je tada
bilo nekoliko u službi kod hrvatske vlastele.
5 Dohodak, obćeniti naziv za podavke kmetova i drugih podlož
nika , koji dolazi mnogo u hrvatskih spisih. Pisac urbara nije ovdje
slučajno potanje naznačio daću, jer je tada i onako poznat bio do
hodak selišta, i jer je bio zabilježen u kladerni. Napose zvala se pako
daća u novcu dohodkom. Na primorskih imanjih zvao se takodjer
dohodkom bir, koji se plaćao u gotovom novcu. – Pop Tomo Par
tinić oporučuje g . 1445. crkvi u Martinšćici „maline, stupe i brajde
z dohodkom četrtine“. (Act. cr., str. 64.) — Štefan Frankopan izbraja
g. 1457. u darovnici Martinu Oštrihariću vrsti dohodka : „ navadnu
službu, biru , osudi, razlogu, povozom i desetinu “. (Act. cr., str. 84.)
6 Na Poli, na Carevom polju, ili možebiti samo na polju polag
Selšića.
42

dva, sinokoše paprutne stogi 3, malinišće 1, služilo je prvo zlata 2,

ter samo strilom ?, kamo mu se je reklo, a sada je pusto.
Jošće li poli toga sela jedno selo Tkalče, ko je pusto ; pametara
ni, ki bi zamiril kmeta na njem , ni ča je njega služba, ni kuliko
je zemlje.
Jošće su dužni z Kunićani i z Medvijami", Selšićami jalovicu
7

jednu i čast, ovac i seno i ine riči, kako se zgoru udrži u kladerni,
a dacia, kako se kada prigoda.
Jošće crikvene zemlje u Selšićih dan 32, sena stoga dva.
7

Medvija (Medwyya).
Kljunovo selo ima zemlje dni 12, luke stog jedan , služi zlati jedan ,
a na njen je jedna udovica ; to drži Matij Skaliét.
Anton Roglić ima zemlje dni 8, luki kosce 3 , služi zlatoga pol.
Mikula Jažorića zet ima zemlje dni 14, luke stog 1 ; jošće drži
Srebalića selo dni 8, zemlje sinokoše stog jedan , od toga svega služi
zlata 2 .
Šimko Hržić ima zemlje ani 22, luke stoga ?, služi zlata 2 ; toga
2

drži Matij Skalić .

Filip Rebarčić ima zemlje dni 12 , luke stog jedan , služi zlat je
dan, toga drži Matij Skalić .
Vrban Dunčić ima zemlje dni 14, luke stoga 2, služi pšenice
star jedan, prosa star jedan , ovsa stare tri : pria je služil četrtinu,
toga drži Martin Oštriharić.
1
Strilom , kamo mu se reklo “, „ samo strile čine “ , „ dela samo
72 ។

strile u gradu “; tako zabilježene službe dokazom su , da za doba

sastava ovoga urbara još su uviek u porabi bile striele, strielice,
premda se je već nakon obreta monaka Svarca sgotavljao prah. Po
sjednik selišta u Polju bio je dakle dužan u lovpolaziti za gradsku
potrebu i za vlastelja vojevati.
2 Z Kunićani, to jest sa seljani iz Kunić-sela, a to selo postoji
i sada sjevero-zapadno od Plaškoga polag Medvedjaše na potoku
Kunićkom . Cudno, da se u popisu mjesta nespominju napose i po
imence i žitelji Kunićki.
3 Medvija, Medvja, u pismu g. 1481. Medweya, sada Medvedjaše,
selo u občini Plaščanskoj pod Malom Kapelom. Medvejani, ži
telji iz Medvejaše.
Danas ima selo Skalić, naseljeno pravoslavnimi u brinjskom
kotaru, prozvano valjda po nekadašnjih plemićih Skaličih. G. '1555.
spominje se plemić i literat Juraj Skalić, službenik knezova Stje
pana i Gašpara Frankopana Tržačkili, sinova Nikole Tržačkoga.
(Kap. arhiv u Zagrebu, L. Cr. , Prot. 20. , pag. 14.)
 43

Jurša Dunčić ima zemlje dni 18 , luke stoga 2, služilo je prvo

konjem , a sada služi ribariju .
Tomko Ludčić ima zemlje dni 12, luke stoge 3 , služi ribariu.
Ivan Jarčić ima zemlje dni 20, luke kosac 6 , da je stoga 2, služi
u gradu, ali zlata dva .
Marko, popov brat, ima zemlje dni 28, luke stoga dva, služi četr
tinu ; to drži Martin Oštriharić.
Vražića selo, zemlje dni 25, Inke stoge 4, služi zlata 2, a sada
7

je pusto.
Goligino selo, zemlje dni 10, luke kosac jedan , služi zlati jedan ;
to drži Matij Skalie.
Radošića selo ?, zemlje dni 15 i pol , luke kosca jednoga, služilo je
zlati 1 , a na tom sidi Matij Skalić .
Lašića selo, zemlje dni 18, Inke stoga dva , služilo je konjem , ali
zlata dva, to drži Matij Skalić.
Mihovil Miroslavić ima zemlje cui 18 , luke kosca 1 , služi u gradu.
Petar Miroslavić ima zemlje dni 16 , luke kosca jednoga, služi
zlati jedan ; toga drži Matij Skalié.
Filip Birojević ima zemlje dni 24, luke stoge tri , služi zlata dva ;
toga vlrži knez Krajač.
Brneša Črndić ima zemlje dni 18 , sinokoše stoga 2, malinišće 1 ,
služi zlata 2, i toga drži knez Krajač.
Rudčića selo, zemlje dni 12, luke stug 1 , služi zlat 1 , a to je
>

pusto, to drži Jurko Pipalić za dohodak.

Stipko Črndić ima zemlje dni 15, luke stoga dya, služilo je prvo
konjem ; toga drži Žvan Klinčié.
Hudobića selo, na kom stoji Ladislav Skalii , ima zemlje dni 16 ,
luke stoga dva, služi zlati jedan i pol.
Marka Dragšića selo, zemlje dni 17 i pol, luke stožića dva , služi
konjem , ali zlata dva.
Ivanac na Broza Dragšića seli, zemlje dni 8, luke stog jedan, služi
zlati jedan, toga drži Zvan Klincié ; jošie ima malina pol.
Selo Mojčakovo, zemlje dni 12, luke kosca jednoga, služilo je prvo
zlati jedan, sada je pusto; to drži Zvan Klinčić .
Jošće jedno selo pusto , ko su držali Miroslavići, zemlje dni 16 , ko
je na v. m . postu ?, a ni pametara, ki bi znal, kada bi kmet na njemn .
Jošće drugo selo, ko je držal Franko Lazić, zemlje dni 12 , ko je
pusto i ne pameti se, kada bi kmet na njem .
1 Radošića kosa izmedju Vejin Vrha i Oštarija.
2 Na v. m. postu t. j. mjestu, zemljištu, teritoriju, talijanski posto .
44

Paval Voškinić ima na Grgurevi seli i na Juršića seli, pod obi

ti seli ima zemlje zle i dobre dni 50, luke kosac 8, malin jedan li
pod obi seli ; od toga je služil Grgur Dragšić četrtinu , ter drivodelju ',
a sada Vukšinić stoji u gradu.
Jošće drži Paval Diankovié2 selo osebujno na Gorici (na Goryczy ) };
ima zemlje dni 12, luke stog 1 , služilo je zlati 1 , a sada je pusto.
Jošće drži Juraj Dianković jedno selo na Gorici , ko je bilo Vr
banče; ima zemlje dni 18, luke stoga dva, služilo je zlati jedan, a
sada je pusto.
Krnice ( Kernycze )
Kirin Lopčić ima zemlje dan 40 i sinokošu , malina četrti del,
služi konjem .
Mavar Lopčić ima zemlje dan 20 , služi u gradu, samo strele čini;
jošiće mu je pridano selo Dardroyo na (iorici, zemlje dan 18, ko je
služilo konjem .
Mikula Lopiié z bratom drži zemlje dan 20 i sinokošu, služi
zlati jedan.
Ladić ima zemlje dlan 30 i sinokoši, služi u gradu, a to selo slu
žilo je lib. 8 i pol.
Ive Vikarié ima zemlje dan 16 , služi sol . 90 .
Prapruća (Praprwcha )".
Mile ima zemlje dni 50 i sinokošu, maliništa pol, služi konjem .
Petar Sukoglić ima zemlje dnì 20, sinokose kosta jednoga, slu
žilo se prvo konjem , a sada služi zlata dva.
Lukša Barbić ima zemlje dni 4, ča je sinokose stog jedan; jošie
govori , da mu je v. m . pridala selo Šimuna Ankovića, zemlje dan
5 ; to je služilo zlati jedan , a sada služi konjem .
1 Drivodelju, to jest tesarskom radnjom .
3 Diankovići ili Djankovići, starinom plemići iz Gacke. Juraj
Djanković saslušan je g. 1487. u parbi Ivaniša Obrakovića i Jurja
Vídošića radi nasljedstva. (Act. cr., str. 133.) Poslije se doseliše
Diankovići u Draganiće pri Karlovcu , gdje se koncem 16. vieka
spominju, te u Rakarje i uu Kobilice uu Turovu polju.. – Juraj Dian
ković
3
bio je g. 1585. službenik knezova Erdöda u Jastrebarskoj.
Valjda Gorica na brežuljku više Dobre iza mosta medju Ogu
linom i Praprućom , gdje sada neima kuća. Zemlje obradjene ima
tu i danas prilično.
4 Krnice, seoce kod Kučenić sela u župi i obéini Ogulinskoj. U
Krnicah je i vrelo, zvano Krnjelac, koje spada pod sv. Jakov.
6
Prapruća selo, sada Prapruće prozvano po praprutih (bujadi,
stelji), tik Ogulina preko Dobre i pod Ogulin ubrojeno. Ima u Pra
prućah do 40 kuća.
 45

Paval Serpelić ima zemlje dan 35, luke stog jedan, služi konjem .
Mladen ima zemlje dan 20, sinokoše stog jedan, služi 1. 8.
Matko Kranjčić ima zemlje dni 100, manje dva , a zle ; služilo je
prvo zlata dva, a sada je na njem jedna udovica, ka ima sirote četire.
Juraj Barbić ima zemlje dan 14, sinokoše jednog kosca, služi
zlati jedan.
Kotlebiće selo ima zemlje dan 12 ; to je pusto.
Gorica 1
Ivan Magnović ima zemlje dan 15, luke stoge 3, služi zlata 2.
Jurko Anić ima zemlje dni 22, luke stoge tri , malin jedan , služi
konjem .
Jakov, Anića netjak, ima zemlje dni 4, luke stoga dva, služi zlati
jedan.
Selo Kojane, zemlje dan 10, luke kosca jednoga, služilo je zlatoga
pol, a sada je pusto.
Katarina udovica ima zemlje dni 20, sinokošu , služi zlata dva .
Jurko starišina ima zemljo dan 20, jošće lučicu jednu, služi
zlata dva.
Ivan ima zemlje dni 24 i sinokošu, služi zlati jedan.
Selo Fabića, zemlje dni 2 i sinokošu , služi zlati jedan, a drži
je Dobčić ; a to mu pridase.
Jelka, Dedkovića žena, ima zemlje (Ini 10 , sinokoše kosca jednoga,
služi zlatoga pol.
Paval Jelenčić ima zemlje dni 16, sinokose papritne stoga ilva,
služi zlati jedan.
Ilija Brdić ima zemlje dan 20, sinokoše stoy 1 , služi zlata dva.
Selo Vojkovo ima zemlje dan 16 , sinokoše stog jedan , služi zlati
jedan, a sada je pusto.
Ilia Kovač ima zemlje dui 22 i sinokošu, služi libar 8.
Jakov Medilić ima zemlje dni 20, sinokose stog jedan , služilo je
zlata dva, ali konjem .
Jošiće jedno selo Kotljenjakovo ima zemlje dni 12, sinokoše stoga
dva, služilo je zlati jedan, a sada je pusto.
Mavar, Carov zet, iina zemlje dni 20, sinokoše stog jedan , služi
zlata 2.
Jošće drugo selo Fabče, zemlje dni 8, služi zlatoga pol, to se
prida Ladiću gradu.
1
Gorica, mjesto označeno sprieda na strani 44 u opazki 3.
2 Jelenčić, zemlje u Zagorju prema Ribarić selu.
46

Jurko, Pavlića sin , ima zemlje dni 35, sinokoše stoga dva, služi
zlata dva.
Petar Kovač ima zemlje dni 10, služi libar 11 .
Blažko Parclatić ima zemlje dni 10, služi libar 11, a toga sela drži
7

polovicu Levko.
Vlaš ima zemlje dni 10 , služi l . 11 .
Levko ima zemlje dni 10 , služi I. 11 .
Jandriac ima zemlje dni 10, služi l . 11 .
Kitrić ima zemlje dni 10 , služi l . 11 .
Balšića selo ima zemlje dni 10 , ko bi inilo služiti 1. 11 , pusto je.
Jošíc Levko drži zemlje dni tri, ka je bila pod dvor.
Jošće su dužni tri časti vsaki do godišća, jednu o Miholi, drugu
o Božići, tretu o Vazmi; dva janjca su dužni vsi o Vazmi, ter jajac.
Jošće k tomu ine službe, ča je potriha kućam i k inoj potribi i
k senu , kako se u njih listu udrži.

Plasi ( Plazy ) '.

Franjko Zebice? ima zemlje ( ni 132, to je vse z onimi seli , ka su
bila okolo njega, ka ste mu v. m . dali: k tomu ima luke stogov
šest, jošće k tomu ima malinišći dvi , il te zemlje je veći del zle.
1
Plasi, sada Plaški. Oblik „ Plasi “ sačuvan je u svih starih spo
menicili , počam od g. 1185. , kad se parochia (župa) Plasi u Krbavskoj
biskupiji prvi put spominje. Plasi je topično ime; gdje ima puno
njiva, to su Plasi. " Sa Modruškom županijom došle su i Plasi u
vlast Frankopana, premda se i poslije (g. 1481.) spominje posebna
županija ( comitatus) „ Plazy “ . l'odor staroga Frankopanskoga grada
nalazi se jedan sat hoda udaljeno od mjesta na kosi Plaška glava.
Procienbena izprava od g. 1558. (Zem . arhiv, neo registrata acta ,
f. 1646 br. 22) kaže za Plaški: „castrum Plaaz est totale desertum “.
Kašnje smještena je u Plaškom krajiška straža, dok nebude g. 1592.
za Hasan paše Predojevića grad po Turcih osvojen i zatim za
pušten. Plasi naseljeni su sadašnjim narodom ponajviše oko polovice
sedamnaestoga vicka, dok je bio kapetanom Ogulinskim knez Petar
Zrinski, potonji ban. On je sagradio u Plaškom g . 1663. za obranu
turanj, u kojem je stanovao katolički župnik, dok nebude g. 1836.
razoren .
Od polovice prošloga vieka je u Plaškom stolica vladike grčko
iztočne crkve ; katolika ima tu samo do 200, te imaju župu od
g. 1807. Više podataka o Plaškom imaju moji „Spomenici hrvatske
krajine“ u sve tri knjige.
2 Zebići, stara hrvatska plemićka obitelj , nekoć vazali Franko
pana u Plaškom i u Modruši. Njih spominje i danas u Plaškom
Zebićko selo pod Malom Kapelom , gdje velika studen vlada, zatim
 47

Simun Zemlić ima zemlje dni 40, sinokošu , malinišće jedno, slu
žilo je prvo Miholšćinn ', a sada služi Franjku Zebiću podvorčiju.
V. M. mu ga je dala .
Jošće li Franjko Zebić drži jedno selo, ko je držal jedan trat
Franković, pod ko je zemlje dni 40, luke stoge 3 , malinišće jedno ;
a to je bilo naiprvo Brecljevo selo Zebićevih prvih ; a ta zemlja je
zla, ništar ni vridna, vsa je veći del praprutna.
Jošće drži Toniaškovi seli 2 ; pod ke je zemlje dni 16 , luke stog
jedan, ki sta pusti.
A to su pak kmeti njegovi:
Tomaš Vidović ima zemlje dni 16 i pol i sinokošu, služi četrtinu.
Selo Jurmanića ima zemlje dni 10. sinokošu : to bi takoj imilo
služiti četrtinu , a sada je pusto.
Matij Bošnjak inna zemlje dni 17 i sinokošu , služi četrtinu,
។

jošće ima malinšće jedno.

Jurko Tomković ima zemlje « Ini 15 i sinokošu , služi četrtinu.
Jure Fabianić ima zemlje dni 17 i pol, sinokošil, služi četrtinu .
Vale Vičinić ima zemlja dni 21 , like stoge tri, malin jedan , od
te stoji u gradu.

Zebićki potok i prostrano Zebićko polje. Imanje odvisno od grada

držali su Zebići od zamana. Oko g. 1450. dobili su službenici Stje
pana Frankopana Filip i Franko Zebići od svoga vlastelina potvrdu
na kuće u varošu Modruši niže kuć kneževskih na placi“, koje
bjehu kupili od Mikše sina Ivanova. ( Priepis listine u nas.)
G. 1481. darova Brnardin Frankopan i njegova žena Alojzija od
Aragonije (de Marchano) Franji Zebiću za vjernu službu (tholo
merius) kod pokojnoga otca Stjepana više selišta u Plasil . (Pravo
adnye, liuanye selo, Zebino selo, Culinah, Golubousko) za plemenito .
Za ta selišta kaže listina, da leže medju Medvejom i potokom Dre
tuljom , Brigom , posjedom manastira Pavlinskoga sv. Nikole i Do
linskom Vasi, napokon s treće strani do mjesta (villa) Labodići i
brda Kuca (Kutcza). (Priepis u nas. ) Nakon provale turske usko
čiše Zebići u Pokupje, gdje je g. 1569. dobio Juraj Zebić od kneza
Jurja Zrinskoga dobro u Gornjih Vrhovcil, a tu je i danas na Ze
bića dvoru, sadašnjojC. pučkoj učioni, namješten Zebićev grb i napis :
D. C. Z.
Anno domini 1672 D. V. P. M. Zebići držali su i imanje Duguresu
kod Mriežnice, koje je morao g. 1769. odstupiti Nikola Zebić, ka
petan u banskoj krajini, uz odštetu od 10.000 fl. za krajinu. (Acta
comiss. u zem . arhivu.)
1
1 Miholjščina, podavak ponajviše u prirodninalı, koji su podanici
davali o jesenskom Miholju.
48

Jošie drži drugo selo, ko je bilo Lovrenca Vičenića, zemlje dni

15, luke stoga dva, služi zlati jedan.
Mavar, Zebića zet, ki stoji na Lovrenca Hovislića seli, ima zemlje
dni 35, luke stoga dva : od toga stoji u gradu, a k tomu ima pri
dati zlati jedan.
To su kmeti sv . Mikulel u Plasih i u Bužah .

Najprvo Vale Zebić ima zemlje dni 27 , luke stoga dva, služi
zlata dva .
Valak ima zemlje dni 17. luke stog 1 , služi zlat jedan.
Štefac ima zemlje dni 15, sinokoše, luke stog jedan, služi zlati
jedan.
Kirin Stetulinić ima zenılje dni 40, luke stoga dva, jošće malin
jedan, služi zlata dva .
Jurjevo selo i Hitriiero selo drugo ima zemlje dni 26, luke stoga
dva , služita obi dri zlata va .
Jošće li na njih postu zemlje dni 6, ku im je odminil Andrij
Zebić.
Jošće li fratrovih luk stoga tri.
Najprvo na vrh rike fratror dvor, dni zemlje 20. luke stoge tri,
malinisce 1 , malina dva .
Ilija Markalj ima zemlje dni 31, luke stoge tri, 10 je od trih sel,
služi žitkom ?
Andri Viserii ima zemlje dni 18. luke stoga dva služi žitkom .
Sv. Mikule pavlinskoga manastira na Gvozdu (danas na Velikoj
Kapeli) polag ceste, kojom je Posavje i lokupje od davnih vre
mena jamačno još za rimskog doba skopčano bilo sa jadranskim
morem. Taj manastir imao je silan posjed, najviše u Miodruškoj i
Gackoj županiji. Utemeljio ga je, kako već spomenusmo, oko g.
13:0. knez Ivan Krčki, otac bana Vikule, koji se prvi prozvao
Frankopanom . Ovaj darova g. 1101. sv. Mikuli kuriju (dvor) i
ribnjake u Plasih ; drugi dror u Plasih pokloni sv. Mikuli Stjepan
Frankopan i još jedan dror u Vrhriki kod Plaškoga. U darovnici
za Franju Zebića od . 1481. spominje se „ villa claustri S. Nicolai
Brig vocata". -l' Plaškom znade se i danas, gdje je bila stara kato
lička crkva i samostanski dvor. Tragovi crkve nalaze se u dvorištu
pred bivšom kumpanijskom pisarnom , koja je valjda i sama služila
za manastir, jer se i danas znadu ćelije po zgradi.
Grozd zove se danas brdo nail dolnjom Vodrušom nasuprot
staromu manastiru .
* Žitak. lat. frumentum , ono, što kod čistih štokavaca žito. Kod sela
Jurka Plavšića specializuje se taj žitak, naime pšenica, proso, zob.
 49

Petar Ribarić ima zemlje dni 10, luke stoga dva, služi žitkom.
Matko Butković ima zemlje dni 10, luke stoga dva, služi konjem .
Jurko Plavšić ima zemlje dni osam , luke stoga dva, služi pšenice
star jedan, prosa stara dva, zobi stara dva.
2

Anton Celčić ima zemlje dni 12, služi četrtinu.

Lukša Šimunić ima zemlje dni 20, luke stoge 4, malinišće jedno ,
služi četrtinu .
A Zavoda knezal u Plasih, ko je na Briševi, zemlje dni 60,
obilo štimano, ka je zemlja na knezu postu ; jošće luke stog 1 , ki
je na knezu postu .
Zemlje pri svetom Stipani ”, ka je k toverni, dni 5, od ke je prvo
plaćano zlate tri, a litos je dano od nje l . 3 .
Jošće zemlje u Plasih svetoga Stipana, ku drže popi , dni 23 ;
luke stoga dva ; jošće toverna na Braševi, za no, ča se proda.
Bužičevci (Bwsychewczy )".
Ivan Trunbitarić ima zemlje dni 23, praprućane sinokoše stoga
dva, od toga služi četrtinu.
Broz, Kralića sinovac, ima zemlje dni 12, luke stog jedan, mali
7

nišću dviu šesti del, služi četrtinu.

Anton Žesković ima zemlje dni 14, prapruti stoga dva, služi četrtinu.
Lovre, popa Stipka brat, ima zemlje dan 9 dedine ; jošće Kasni
kova sela dni 14, da je vse zemlje dni 23, luke stoga dva, mali
nišća šesti del, služi četrtinu.
Jandri , Martin unuk, ima zemlje dni 19, luke stoga dva, malinišću
dviu svakoga pol .
Stipko ima zemlje dni 9, luke stog 1 , malinišća šesti del, služi
četrtinu .
Šimun Kralić ima zemlje dni 12, luke stog jedan, malinišću dviu
šesti del, prapruti stog jedan, služi četrtinu.
1 Knez Zavod nije nam poznat. Možebiti da je to bilo ime kojega
Zebića, kojih predji ( prvi) imali su Brusljevo selo, a ovo da je
istovietno sa Briševom ili Braševom , gdje je bila takodjer taverna
(krčma). Pod Briševom lako da se razumieva brdo Brešljenovica u
Babinoj gori prama Tržiću.
3 Sv. Stjepan, po svoj prilici stara župna crkva u Plaškom , a kod
nje bješe taverna, koja je imala takodjer vlastitih zemljišta. Zvonik
te crkve stajao je još g . 1658., te je kašnje pretvoren u kulu za
obranu. (Izvještaj Martina Stiera, ingeniera. Codex ces. biblioteke u
Beču . A. CLIX , A. 8608.)
* Bužičevci, Bužaci, stanovnici u Bužah . Vidi opazku na strani 37 ,
br . 2. 4
50

Stipko, Kralića sinovac, ima zemlje dan 9, luke stog 1 , malinišću

dviu sakoga šesti del , prapruti stog 1, služi četrtinu.
Juraj Radovanić ima zemlje dni 23, sinokoše stoga 2, služi četrtinu.
Šimko Popović ima zemlje dni 27 , sinokoše kosca jednoga, služi
četrtinu .
Ilia Mihovilčić ima zemlje dni 17, luke stoga dva, papruti stoga
dva, služi četrtinu .
Tržac ( Thersacz)
Jandri Jurjaković ima zemlje dan 23, malinišća pol, služi četrtinu.
Belac ima zemlje dan 22, luke stog jedan, služi četrtinu.
Benko Lažić ima zemlje dan 22, luke stog jedan, služi četrtinu .
Jandri Belčić ima zemlje dni 13 i pol, prapruti stog 1, služi če
trtinu .
Ivan Malšić ima zemlje dan 16, služi četrtinu .
2

Lukša Lončar ima zemlje dan 11 '/2 , luke stog 1 , služi četrtinu.
Juraj, Obkin sin , ima zemlje dan 24, služi četrtinu.
Benko Kuretčić ima zemlje dan 15, služi četrtinu.
Ilia Verić ima zemlje dan 15, služi četrtinu .
Jurića sin Jandrij ima zemlje dan 15, služi četrtinu.
1 Nemožemo pozitivno opredieliti, koji Tržac se tu razumieva.
Grad Modruški zvao se je napose za razliku od varoša i čitavoga
priedjela u staro vrieme Tržan, a pod tim imenom zabilježen je
gornji grad Modruški i u diobnoj izpravi Frankopana od g. 1449.,
dok se varoš pod gradom zvao Modrušom ( castrum Thersan et ci
vitas Modrussa. Neo reg. acta, f. 1646, prije u zem. arhivu , sada u
Budimpešti). Podor grada na Modruškom vrhu zove narod i danas
Tržcem. Ako je ovo Modruški Tržac, onda niesu u ovom urbaru
naznačeni purgari, već samo kmetovi četvrtinjaci. Možda se pako
ovaj Tržac ima tražiti u Tržcu (Tržiću) na Mriežnici, koji je neko
doba spadao pod grad Ključ na utoku Tounjčice u Mriežnicu.
Ključ je bio tada uvlasti Brnardina Frankopana,kojemu ga kralj
Matija godine 1481. potvrdi. Kašnje držao je Ključ nekoliko go
dina plemić Juraj Fabiančić, te je istom g. 1495. došao opet u
vlast Brnardina za izmjenu imanja Stublja i Slapaca u županiji Mo
druškoj i Stativa tlačnih na Dobri blizu Novog grada. (N. r. act.,
f. 137, br. 8. , sada u Budimpešti.)
Nipošto nije pako ovaj Tržac istovietan sa Tržcem na Korani u
današnjem bosanskom dielu Hrvatske. Koranski Tržac dobio je kod
diobe g. 1449. Bartol Frankopan, a po njem prozva se jedna loza
Frankopana knezovi Tržačkimi, koji izumreše Franjom Krstom,
pogubljenim g. 1671. u Bečkom Novom mjestu. (Vidi naš prinos
» Spomenici Tržačkih Frankopana “ u Starinah, knj. XXV .)
 51

To je dvor Diankovićev .
Imaju zemlje dan 64, luke stoga dva, malin jedan, ki su kupili .
Imaju jedno selo, na kom je kmet Franko, ima zemlje dni 100 ;
služba je Miholščina, ili dva dukata i to je u Krnica h .
Jošće imaju jednoga kmeta Pavla Vikarića, zemlje dni 15 i sino
košu, služi zopet ....
Jošće imaju jednoga kmeta u Krnicah Mavra ; ima zemlje dni
28 i sinokošu , služi njim konjen .
Jošće lih u Krnicah imaju jednoga kmeta Matia ; ima zemlje
dni 15 i sinokošu , služi zlat jedan.
Jošće drži Paval Dianković na Gorici selo Domkovića : ima zemlje
dni 18 i sinokošu, služi zlat jedan ; to je pusto .
Jošće drži Petar Dianković jedno selo na Gorici , ko je bilo
Hručevo selo, zemlje dan 16 ; to je prvo služilo konjem, a sada
služi ničimre, zač je pusto .
Jošće drži Petar Dianković selo Dojčevo, zemlje dni 16 , sinokoše
stog jedan, služilo je 1. 8, a sada je pusto.
9

Jošće drži li Petar jedno selo u Kutu Dedkovo, zemlje dni 35,
sinokoše stoge 3, služi l . 8.
Videne selo, zemlje dni 30, sinokoše stoga dva, služilo je zlata
dva, a sada je pusto
Selo Račića, zemlje dni 10, sinokoše stog jedan, služilo je zlatoga
pol, a sada je pusto .
Dragovanje selo, zemlje dni 10, sinokoše stog jedan, služilo je
2

zlatoga pol, a sada je pusto.

Lubanića selo, zemlje dni 16, na kom je Petar Bošnjak ? hižu po
stavil, sinokoše stog jedan, služi zlati jedan.
Kaplića selo, na ko gre Lovre Jakomelié, zemlje dni 15, sino
koše stog jedan, služi l . 5.
Cebića selo , zemlje dni 22, sinokoše stog jedan, služilo je konjem ,
2

ali zlata dva, a sada je pusto .

Filip Jakomelić ima zemlje dni 40 i sinokošu , služi konjem .
Hrvat Januša selo, zemlje dni na Svibne (na zwibne) 20, luke
stoga dva, malinišće jedno, služilo je prvo četrtinu , a sada je pusto.
2
Matij Bošnjak na Vrhovcih ? ima zemlje dni 10, sinokoše stoga
dva, služilo je zlat jedan ; ta je Ivana Klinčića.
1 Bošnjaka ima i sada tri kuće u Mihaljević selu kod Oštarija,
a u Carevom polju jesu četiri kuće Bošnjaka.
2 Na Vrhovcih, to jest na brdu Vrhovcu izmedju Kunića i Mu
njave lievo. Kralj Ferdinand darovao je imanja Ban vrh i Selnicu
52

Valeće selo, zemlje dni 20, sinokoše stog jedan, služilo je zlata
dva i pol ; to drži Ivan Klinčié.
Marko Stiborić ima zemlje dni 22, sinokoše stoga dva, služilo je
prvo žita stari sedam , a sada služi zlati 1 ; to je Ivana Klinčića.
Anton Priselac ima zemlje dni 12, sinokoše kosca jednoga, služi
zlati 1 , a to je Ivana Klinčića.
A toverna u Bužah, ča se kada proda. Jošće su bili dužni jalo
vice 3, a sada nijedne ni; jošće časti i ovce pismene i seno, i ine
službe, kako se zgora udrži u kladerni.
Ta zemlja popov pristoji pri svetom Martini ? dni 83, sinokoše
stogov 8 ; na tom bi imili stati 3 popi .
Jošće zemlja crikvena, ka je prez popovske osebujna, dni 44.
Selo Valčje polje, ko je pusto, i ne vi se jure sada, koliko je
zemlje; to drži Anton Marković.

To je dvor Ivana Klinčića .

Ima zemlje pod svoj dvor dni 64, a sinokoše kosac 9, jošće ma
linišće 1, a na toj zemlji su tri podvorci.

Dvor Martina Oštriharića Vidokucih (Wydokwzcyh). S

Ima zemlje pod svoj dvor (Ini 38, luke stoga 2, vrhovne sinokoše
kosac 50, ništar nevridne, inalinišće jedno; na toj zemlji su tri po
dvorci .
Selo Jurka Potesića, zemlje dui 18, luke kosca dva, služilo je
prvo zlata dva, a potlje zlat jedan ; to je Antona Markovića.
Selo Grmojevo, zemlje dni 18, luke kosca dva, služilo je prvo
zlata dva, a potlje zlat jedan, a to je Antona Markovića.
s Bukovcem pri Steničnjaku, zatim plemeniti dvor u Vrhovcih sa
zemljami u Belićih, Gamčićih'i u Ločićih i kod sv . Martina u kotaru
Bužanskom županije Modruške plemićem Antunu i Mihajlu Klinčićem
de Banvrh. ( Trans. u zem . ark . T. I., p. 46.)
1
Ovce pismene (pisane, šarene) cienili su osobito zbog krzna,
praveći od njihove kože kučme kape. — U Gomirju pripoviedaju,
da su njihovi djedi, kupovavši g. 1653. od kneza Jurja Franko
pana teritorij Gomirski, morali dati Frankopanu 300 crnih i šarenih
ovaca, kupeći ih u tri regimente.
* Tadanja župna crkva u Bužah (Vejin Vrhu), koju jur spome
nusmo na str. 34, u opazci br. 2.
:3 Vidokuci nepoznato nam mjesto ; jamačno bili su to pako oni
isti Kuci, koji se spominju u listini kneza Brnardina za Zebića.
Vidi opazku na strani 47
 53

A na tiu obiu selu zgora pisaniu drži Anton Marković svoj dvor ;
luke ima stogov pet.
Polje ."
Selo i malin svetoga Ivana?, zemlje dni 10, luke stoga dva, to
drži Latkovića sin Lukša ; od toga služi pšenice stari tri, prosa stari 5.
Selo Puničino, ko drži barbir, zemlje dni 30 i sinokošu, služilo
je prvo zlata dva, a sada je pusto.
Jošće svete Marie 3 selo iz mesta, kadi staše Bariša , zemlje dni 20,
služilo je prvo zlata dva, a sada je pusto.
Grdina Sović, ta je sv. Antona , zemlje dni 21 , luke stog 1 , 2

služi zlata dva.

Jošće tri sela na Munjave sv. Antona, vsako to selo ima
zemlje dni 18 i sinokošu ; i to svako služilo je 1. 8, a sada su pusta.
Selo i malin knež(ev), ko Belić drži , zemlje dni 16, luke stog 1 ;
od toga malin nadstoji.
Jošće selo i malin svete Marie, ko Belić nadstoji, zemlje dni 5,
luke stoga dva ; od toga daje crikvi pšenice stara dva, prosa stari 10,
va to se popi nepačaju.
Jošće jedno selo poli Belića, ko je od velika davna pusto, zemlje
dni 6 ; to drži Benko Plešić za luku, ku mu je kneza m (ilost) uzela.
1 Polje, danas Carevo polje, oveliko selo i prostrano polje na
desni kraj Josipove ceste pravcem iz Karlovca u Senj od Skrad
nika do Munjave. Na tom polju ima podor starinske velike crkve,
a nadjene su mnoge rimske starine, osobito uz potok Munjavu.
(Vidi Arkiv za povj. jugosl. knj. XII . i Frass : Topografie der
Karlst Grenze
. , str. 302.)
2 Sv. Ivana crkva stajala je izmedju Oštarija i Munjave kod
Suhoga mosta. Prije kojih desetak godina razkapali su odte crkve
kamenje i tom prigodom nadjen je zlatni kalež, koji je prodan
nekomu židu.
: Sv. Marija, kapitularska crkva u Modruši, posvećena prije
svetomu Marku, stajala je uz platno varoša Modruškoga niže grada
Tržana, kako je to naznačeno u nacrtu od g. 1690. (Rukopis :
Karlst." Grenz betreff, III. Band, u zem. arhivu .)
4 Crkva sv . Antuna postoji i sada u Modruši u blizini župne
crkve sv. Trojice. Biskup Senjski Colić pripovieda (Sladović : Po
viesti bisk. Senjsko-Modruške, str. 39), da se kod crkve znade
podor nekadašnjega Franjevačkoga manastira, i da je u crkvi sv.
Antuna bila grobnica biskupa Modruških.
6 Munjava mjesto nedaleko od Josipova dola ,koji je tako pro
zvan po cesaru Josipu II. nakon prolaza kroz IIrvatsku g. 1775.
U Munjavi ima grčko-istočna župa.
54

Jošće staro Plešino selo, zemlje dni 12 i sinokošu, služilo je prvo

zlati jedan, a sada je Belić drži.
Grgur Bedić, kmet svete Marie stare ', ima zemlje dni 4 i sino
košu, od toga služi zlatoga pol ; to drži pop Ilia.
Simko Benić ima zemlje dni 60 i sinokošu , služi zlata dva.
Benko Plešić ima zemlje dni 35 i sinokošu , zač mu je luka uzeta
za kneza, i za nju mu je dano jedno malinišće, nakon te i on je na
njem učinil malin ; služi zlata dva .
Jakša Bunda ima zemlje dni 18 i sinokošu , služilo je prvo zlata
dva, a sada služi na more ?
Matiče selo, ko drži Mavrić, zemlje ilni 32, služilo je prvo konjem ,
a sada je pusto.
Selo pusto Spitalsko3, zemlje dni 60 i sinokošu, služilo je zlata
dva, a sada je pusto .
Slavošića selo pusto, ko drži Mavrić, zemlje dni 26 , služilo je zlati
jedan, a sada je pusto.
Jošće drži druge zemlje dni 5, ka mu je pridana, od ke služi
sol. 20 ; i to drži Mavrić.
Ivko, Mavrićev kmet, ima zemlje dni 32 i sinokošu ; jošće malin

1 Crkva sv. Marije stare, o kojoj se dalje kaže, da je u Polju

(Carevom ) i da ima 124 rala vlastite zemlje i više svećenika, sta
jala je bez dvojbe u Carevom polju u mjestu zvanom Svetice.
Lako da je ta crkva bila nekoć i rimski hram , jer je nadjeno na
istom mjestu i rimskih starina. Na jednom kamenom stupu iz te
crkve namješten je kip bogorodice u Ogulinu.
2 Služi na more. Držeći Frankopani čitavu obalu morsku od Rieke
do Baga, imali su zbog sigurnosti i trgovine vlastite brodove, te
jim je trebalo i mornara, medju kojimi su služili osobito naši vrstni
primorci.
3 Špitala (hospitala ), bolnica i obskrbnica za bolestnike i siro
make te putnike, bilo je u staro doba na više mjesti u Hrvatskoj
i izvan većih gradova po tako zvanom ladanju, dok žalibože u
današnje vrieme neimaju i mnoga poveća mjesta takovih humani
tarnih zavoda . Takov špital spominje se u petnaestom vieku u
župa niji Buža nsko j pod Velebitom kod ponora Like. G. 1445. ostavi
rodjak' knezova Zrinskih Jakov Šubić špitalu u Bribiru u Dalma
ciji tri gonaja (tres gonayos, tri dana oranja ) zemlje za vjekovječni
užitak po običaju i zakonu hrvatskom (secundum consuetudinem
regni Croacie ; Ń. R. Ac. f. 316 , Nr. 18, sada u Budimpešti). Za
Modrušu bio je takov špital tim potrebniji, što je kroz nju prolazila
glavna cesta do mora. Jedan „ Spital“ bio je pod gradom Modruškim
kraj stare ceste, a od drugog „ Špitala “ ima ruševina u Čaklovcu
kod Munjave , gdje ima takodjer podor velike crkve i grada .
 55

jedan ; i to sta bili dve seli, služili su prvo zlate tri, a sada služe
zlata dva.
Jošće selo Kvaskonivo i Kiritniko i Dragojevo: tih je vsih zemlje
dni 33 ; od tih je služil Slavković 1. 8, a sada su pusta ; ta drži
>

Ivko Mrklić.
Jurko Cigulinić ima zemlje dni 10, služi zlati jedan ; to je kanovnićko .
Vrban Vinković ima zemlje dni 21 , služi četrtinu kanovnikom .
Filip Mrklić ima zemlje dni 18 , služi četrtinu kanovnikom .
Živkovića selo, zemlje dan 20, služi zlata ( va, to «lrži Mavrić, a
to je pusto.
Jošće Blaškovića selo, u gori pri Koh ačići; imali su zemlje i
sinokošu, koliko su hotili, služi zlata dva.
Fabian Mrklić ta je svetoga Duha, stoji na krhića seli, zemlje
dni 20, sinokoše stoga dva , jošće malinišio 1 , služilo je prvo 11
>

gradu, ali zlata dva .

Jurko Pribilié, ta je li svetoga Duha, ima zemlje ( ni 20, služi zlati 1.
Petar pod Vinicu, ta je Oštriharića Martina, ima zemlje dni 9 ,
i sinokošu, služilo je zlati jedan , a sada nisée.
Jurka Blaškovića selo, to drži Mavrić, zemlje dni 16 i sinokošu,
služilo je zlati jedan, a sada je pusto.
Selo Broza Blaškovića, to drži Mavrić, zemlje dni 18, služilo je
zlati jedan , a sada je pusto.

Četrtinjaci.
Kučino selo pusto, to je četrtino, zemlje dni 17 , služi četrtinu , i
to je pusto.
Martinovo selo, zemlje dni 7 , služilo je prvo zlata pol, tu drži
Mavrić, to je pusto .
Sudene selo,, zemlje dni 7 , služilo je řetrtinu, a sada je pusto.
Valentinića selo, zemlje dni 12, služilo je četrtinu, to je pusto.
Selo brata popa Vida, zemlje dni 10, služilo je četrtinu, a sada
je pusto.
Kopesića selo, zemlje dni 10, služilo je četrtinu, a sada je pusto.
Kralića selo, zemlje dni 17 , služilo je četrtinu , a sada je pusto.
7

Žrnovarovo selo, zemlje dni 9 , služilo je četrtinu, a sada je pusto.

2

Grdac Benšić, zemlje dni 21 , služi četrtinu .

Selo crikveno, zemlje dni 10, služilo je zlati jedan, a sada je
pusto ; to drži pop Ilia .
Pribilića Jurka selo, zemlje dni 12, služi cetrtinu.
56

Grgeče selo, zemlje dni 11 , služilo je četrtinu , sad je pusto.

Brajkovića selo, zemlje dni 15, služilo je četrtinu, sada je pusto.
Kuzmino selo, zemlje dni 15, služilo je četrtinu , sada je pusto.
Hržića selo, ko je u Dražic a h ', zemlje dni 11 , služilo je četr
tinu, a sada je pusto .
Selo Jakšino u Dvornici vasi, zemlje dni 13, služilo je četr
tinu , a sada je pusto.
Latkovo selo, zemlje dni 12, služilo je četrtinu, a sada je pusto.
Pribilovo selo, zemlje dni 15, služilo je četrtinu, to drži Grdac.
Šimun Grdasić ima zemlje dni 22, služi četrtinu.
Grdac Šimun ima zemlje dni 15, služi četrtinu .
Jandrij Rosnić ima zemlje dni 19, služi četrtinu .
Jurko Ugrić ima zemlje dni 19, služi četrtinu.
Benša Grgečić ima zemlje dni 21 , služi četrtinu .
Juriševo selo, zemlje dni 15, služi četrtinu ; to drži Mikula Kralić.
Jurko Kralić ima zemlje dni 16, služi četrtinu .
Paval, popa Vida brat, ima zemlje dni 15, služi • četrtinu.
Grgur Jurković ima zemlje dni 28, sinokoše stoga dra, jošće
malin jedan u Rupi , služi četrtinu .
Ivan Dminčić, ta je kanovnički, ima zemlje dni 24, služil je prvo
zlata dva, a sad služi zlat jedan.
Lukačića selo, zemlje dni 42, sinokoše stoge tri, to je bilo na
troje razdiljeno, poda vsako to zemlje dni 14, sinokoše stog jedan,
i ni se inače imenovalo sva tri, nego Lukačića selo ; služilo
četrtinu, a sada je pusto.
Jurjevo selo, to je bilo takoj Lukačića, to je zgora pisano.
Dminšića selo, to je takoj Lukačića bilo, i to je zgora pisáno.
Juraj Bošnjak, ta je svetoga Antona, ima zemlje dni 31 , služi
zlata dva .
Krajača Jurja selo, to drži Mavrić , zemlje dni 6, služi zlatoga
pol, a sada je pusto.
Grdca Benšića selo, zemlje dni 23, služilo je prvo zlata dva, sada
je pusto.
Peruša Mikulinića selo, ima zemlje dni 16, služi četrtinu.
Petar Lacković ima zemlje dni 31, služi četrtinu.
>

Stipkovo selo, zemlje dni 29, služilo je četrtinu , a sada je pusto.

1 Dražica, polje kod Lomosta blizu Ogulina ; ali ovo će biti
druga Dražica.
 57

Petar Črnečić ima zemlje dni 10, služi zlati jedan.

Grgur, Mavrićev kmet, ima zemlje dni 15, služi zlati jedan .
Jurko na Matanjem seli ima zemlje dni 29, služi četrtinu.
Jurja Bošnjaka selo ima zemlje dni 15 , služi zlat jedan.
Kulino selo, zemlje dni 29, služilo je prvo konjem ; njegov sin
Luka od njega služi ča more.
Grgur Peričić, ta je svete Marie stare, ima zemlje dni 12, služi
zlati jedan ; da ga popu Ilii.
Črneče selo, na kom je Matko Fričić, ima zemlje dni 10, sino
koše stog jedan , služi četrtinu.
Vranino selo, na kom je sin Ivan, zemlje dni 10, služi četrtinu .
Lašića selo pod Treskavcem ? ima zemlje dni 20, služi četrtinu.
Dvor kneza, ki je držal Jurša Gašpić, ima zemlje dni 60.
Škrtića selo, na ko se je Antol preselil, ima zemlje dni 25, mali
nišće jedno, služi četrtinu.
Vale Medved, ima zemlje dni 16, služi četrtinu , jošće malinišće
jedno.
Matko Vinković, ta stoji na kneza dvori, služi četrtinu.
Jemrih na Potoki ?, ta stoji na kneza dvori, služi četrtinu .
Lončarića selo, ta je na kneza dvori , služi četrtinu.
Šimun Begonić, ta stoji na kneza dvori, služi četrtinu.
A kneza dvorje u Poli zemlje dni 100.
Selo Žvanovo , to je dano Franu Vlašiću na četrtinu, zemlje dni 20.
Matešino selo, to su bili Gašpića kmeti, ali podvorci.
Lapkovo selo, to su bili Gašpića podvorci.
Zemlje sv. Bartola oltara dni 32.
Sela crikvena pri svetoj Marii staroj zemlje vse dni 124 ; tu
zemlju drže popi, ki stoje pri crikvi.
Barče selo, to je sv . Duha, zemlje dni 19 ; na to se načini Petar
Olebušić, da ima dati 1. 12.
Mavrić na dviu selu Švrdića selo dni 33, i na tom drži svoj
dvor, a ta su prvo služila zlata dva, ter sol . 20.
Škrlče selo, to drži Mavrić, zemlje dní 20, služilo je zlata 2.
Blaž Tkalac na kanovničkom seli ima zemlje dni 2, luke stog je
dan, jošće malin 1 , služi zlati 1 .

1 Treskovac brdo blizu Josip dola (Munjave), sada samo trnje i

kamenje.
* Na Potoku, to jest na vrelu Potoku kod Josip dola izpod
Treskovca, ili na potoku Munjavi.
58

Jošće li kanovničko selo više Blaža, malinišće jedno i dvi lučice,

sena stog jedan.
Jošće li taverna u Poli , kako se zgora piše, ili kako se prigodi.
Ivanočići i Novaci ?.

Anton Rudiić ima zemlje dni 17 , sinokoše stog 1 , služilo je prvo

zlata dva, a sada služi zlat jedan ; ta je Šimuna Orlovčića?.
Vale Valdanić ima zemlje dni 10, luke kosca 1 , malinišća šesti
del, služi zlata pol ; ta je Simuna Orlovčica.
Jošće selo Toišino, zemlje dni 15, luke kosac 1, prvo je služilo
zlati jedan, to je pusto ; to drži Vale Valdanić; to je Ivana Orčinića.
Selo Beljakovo, zemlje dni 18, luke kosac 1 , malinišća šesti del ,
služilo je zlat 1 , a sada je pusto ; to je Simuna Orlovčića .
Anton Valečić ima zemlje dni 18 , luke stoga dva, malinišća šesti
del, služi zlati jedan i to je Orlovčića.
Črne na Guslanje seli ima zemlje dni 11 , luke kosca dva, mali
nišće jedno, služi zlati jedan ; ta je Simuna Orlovčića.
Grgur Valdanić ima zemlje dni 18 , luke kosca jednoga, služi zlat
7

jedan ; i ta je Simona Orlovčića.

Mihovil Rodčić ima zemlje dne 14, luke stog, služi zlat 1 ; i ta
je Šimuna Orlovčića.
Selo Črneče ima zemlje dni 18 , služilo je zlat 1 , sada je pusto ;
to je Šimuna Orlovčića.
Selo Budkovo, zemlje dni 4, luke kosca jednoga, služilo je zlat 1,
sada je pusto ; i to je Simuna Orlovčića .
Selo Zalkovo, zemlje dni 20, luke kosca jednoga, malinišće jedno,
služilo je zlati jedan, sada je pusto ; i to je Simuna Orlovčića.
Jošće zemlje pod dvor crikvene pri « rikvi u Ivančićih, zemlje
dni 20, luke stog jedan.

1 Ivanočići u Munjavi. Novaci nisu nam poznati, ali bez sumnje

da su u neposrednoj blizini stajali do Ivanočića. Možda su im po
tomci Novačići u Carevom polju.
2 Orlovići ili Orlovčići, glasovita stara hrvatska porodica, koja
je držala imanja na gornjoj Uni . Orlovčićem pripadao je neko vrieme
i Sokol grad (Sokolac) kod Bišća, i grad Covka. Znamenit je Grgur
Orlovčić, kapetan Senjski, koji je hrvatske čete vodio na Muhačkom
polju (g . 1526.) i tu poginuo. Orlovčići se spominjuposlije oko Kar
lovca i Samobora, a Stjepan Orlovčić bio je g. 1562. vlastnik dobra
Hrašća kod Ozlja i podknežin Zrinsko-Frankopanski u Dubovcu
kraj Karlovca. (Gledaj straga urbar Dubovački.) – Na Orloviće
sjeća Orlovac, mala ravnica kod potoka u Munjavi.
 59

Jošće su dužni Ivančići častni(h) ovac pismeni i seno i ine službe

poli ladanja, kako se u kladerni udrži .
Novaci.
U Novacih sel 11 , poda vsako to selo zemlje dni 17 i sinokošu.
Služba je u selu vsakomu po sol. 93, časti, i govore , da je to bila njih
stara služba za stare gospode : Vsaki kmet da ima pojti s dvima
volma ovsa sijati, ter jednué po vino, ter ona ribnjaka trditi, ka sta
bila pri njih ; i da su vsega slobodni. I sada su na selih tri kmeti,
ter dvi udovici , ke ništar nimata ; a ostalo to je vse pusto.

Dana ' kmeti svetoga Duha.

Krznar Šimun ima zemlje dni 11 i sinokošu , služil je prvo zlati
jedan, a sada služi zlatoga pol.
Selo Vladića Grgura, zemlje ( ni 32 i sinokošu, služil je prvo
zlata dva, to je pusto.
2

Grdina krčić ima zemlje dni 18 i sinokošu, služilo je prvo Mi

holščinu, sada pšenice star jedan ; jošće je jednoga sela zemlje
dni 10, služi pšenice star jedan.
Radete Benedičića selo, zemlje ani 9, služilo je prvo lib . 5, a sada
je pusto .
Jurić Bošnjak ima zemlje dni 14, služilo je prvo zlat jedan, a
sada služi zlatoga pol.
Pavlakovo selo, zemlje dni 18 , služilo je prvo zlat jedan, a sada
je pusto.
Mavrinsko selo , zemlje dni 13, služilo je prvo sol . 50, a sada služi
sol . 40.
Kočarovo selo, zemlje dni 13, služilo je prvo zlat jedan, sada je
pusto.
Kudlanovo selo , zemlje dni 16, služilo je prvo Miholščinii, a sada
je pusto .
Ferdolića selo , zemlje dni 10, sinokošu , služilo je Miholščinu, a
7

sada služi zlata dva .

Bogdanje selo, zemlje dni 12, služilo je prvo zlati jedan , sada
služi zlatoga pol.
Grgur špan ima ti ohi seli, kak je zgora pisano.
1 Dana ima više u Hrvatskoj: Dani, selo u župi Lešćanskoj, a u
občini Bosiljevačkoj, i Dane seoce u Žumbrku. Modruški Dani
ili ti Danci leže medju Otokom i Kučinić selom kod Oštarija. Naj
više su tu luke oko Mriežnice, a ima i jedna rpa kuća u Ošta
rijah, koja se zove Dani.
60

Ranje selo, zemlje dni 7 , služilo je prvo zlat 1 , a sada je pusto.

Rade Bošnjak ima zemlje dni 17 i sinokošu, služil je od nje
prvo zlat jedan , a sada zlatoga pol.
Petar Palčić ima zemlje dni 18, služilo je prvo Miholščinu , sada
služi pšenice stara dva.
Mavra Palčića selo, zemlje dni 12 i sinokošu, služilo je prvo Mi
holščinu , sada je pusto.
To su kmeti sv. Marie u Otočci ?.
To je zemlja u Otoci svete Marie, ka je u Danih , zemlje dni 4 ;
jošće jedne luke dva dni; jošće malinišće 1 u Rupi? pod 0 čakove,
pol prve sloge toga malinisia, luke kosca dra; više Sorića kuće jedno
selo, na kom je l'ičié stal : jošće stari knez pokojni dal je svetoj Marii
u Otočci poli sv. Marie zemlje dui 20 : služilo je prvo zlati jedan,
a sada je pusto.
Jošće jedno selo crikveno, na kom je Petar Hrvoié, zemlje dni
8 , služilo je lib. 3, a sada služi sol . 10 .
Jošće seli dve, ko da v. m . li svetoj Marii : selo Gladovića, zemlje
dni 14, služilo je prvo zlat jedan, sada je pusto.
Drugo selo Luclića, zemlje dni 20 i sinokošu, služilo je zlat jedan,
a sada je pusto.
Josée selo popovsko, ko je li poli rikve, zemlje dni 10, luke
kose tri : jošie pokojni knez, uzmožni gospodin knez Štefan, otac
kneza Brnardina, da selo svetoj Marii u Otočar Blažeru luku , jošće
zgoru Blaževe luke kmeti pet, na Blaževi luki kmeti, a ti vsi kmeti
služe po zlati jedan.
1 Sv. Marija u Otočcu, današnja župna crkva u Oštarijah, koje
je mjesto tako istom kašnje prozvano po krčmi ( tal. osteria ), koja
je tu bila, kao što se zove Oštarom u Bosiljevu vlastelinski dvor
uz staru Karolinsku cestu, koji je nekoć krémom bio.
Crkva sv. Marije u Oštarijah bila je krasno u gotičkom slogu
podignuta. Od nje sačuvan je danas samo sanktuar; porušena su
pako sva tri crkvena broda, razlučena medjusobom mramornimi
pilovi, kao što i zvonik. Po tradiciji dao je zidati crkvu pobožni
knez Martin Frankopan, mladji brat Stjepanov, poznat kao zaštitnik
manastira i crkve na Trsatu . G. 1558. kaže procienbena izprava
za tu crkvu : ecclesia s. Mariae in Ostaria cum turribus, da je za
puštena. G. 1635. bila je jur crkva bez krova, a u tom stanju ju
je g. 1657. našao carski inžinir Martin Stier. Crkva bijaše bez krova,
a medju crkvenimi zidovi nalazile su se kolibe krajišnika. (Codex
carske biblioteke uu Beču A. CLIX, A. 8608, str. 78.) Zidine vanjske
crkve
2
razorene su istom za ovoga vieka po vojničkoj upravi.
2 Rupe nalaze se i danas blizu Oštarske crkve.
 61

Otočaci
Najprvo selo, ko se je zvalo zaloga Pavla, zemlje dni 31 i sinokošu ,
služilo je prvo zlati jedan, a sada je pusto ; to drži Mavrić.
Jošće dvor, ki je držal Ivan, zemlje dni 60,7 a na njoj stoi Broz
Ferdulić i Stipko Belčić ; jošće luke stog jedan, ku je Ivan vazda
držal; Broz Ferdulić, služi od toga lib. 8 .
A Stipko Belčić služi od toga lib . 8.
Cvitko Olovčić ima zemlje dni 31 , služilo je prvo zlata dva i pol,
a sada služi zlati jedau, ta je barbirov.
Blaško Ferdulić ima zemlje dni 30 , služilo je prvo zlata dva, a
sada služi zlat 1 , i ta je barbirov.
Bartol Ferdolić ima zemlje dni 30, služilo je prvo zlata 2 , a sada
2 7

služi ča more, i ta je barbirov.

Tomaša Ferdolića selo, zemlje dni 30, služilo je prvo zlata dva,
2

sada je pusto , to drži Paval barbir .

Andrejevo selo, zemlje dni 25, služilo je prvo zlata dva i z dacini
vinu ( wynnw ); jošće je imil i malinišća pol , a sada je pusto.
Matko Plevelić ima zemlje dni 30, luke kosca dva, malinišća pol ,
služi zlata dva .
Jandri Vučković ima zemlje dni 14, služi zlati jedan.
Franče selo, zemlje dni 8, služi zlati jedan, i to je pusto.
Pičulinje selo , zemlje dni 12, služilo je zlati 1 , i to je pusto.
7

Bartola Tomašića selo, zemlje dni 11 , služilo je zlat jedan , sada

je pusto.
Pavlovo selo, zemlje dni 15, služilo je zlat 1 , sada je pusto .
Vulkinje selo, zemlje dni 12, služilo je zlat jedan , sada je pusto .
Ilia Hrvoić ima zemlje dni 12 , sinokoše kosca jednoga , služi
9

lib . 8 .
Matievića selo, zemlje dni 15, služilo je zlat jedau , to je pusto.
Brajkovo selo, zemlje dni 20, služilo je zlata dva, to je pusto.
Banje selo, zemlje dni 12, služilo je zlati jedan, sada je pusto .
Šimuna mlinara selo , zemlje dni 12, služilo je zlati jedan, mali
nišća šesti del .
Jurja Dležča selo, zemlje dni 12, služilo je lib . 3, sada je pusto .
1 Otočac, sada Otok, povećeselo sa grčko-iztočnomcrkvom sv.
Nikole uz cestu iz Oštarija u Otok. Nekoć bile su i Oštarije čest
Otoka. Tu ima podor staroga grada, koji je za Frankopana služio
kao vlastelinski dvor, a kasnije kao tvrdja za obranu tako zvanih
Novih Vlaha, koji se oko g. 1608. u Otoku i u njegovoj okolici na
staniše.
62

Jakov Sorić ima zemlje dni 40, Juke stoga dva, malinišća dva
dela, služilo je zlat jedan, sada je pusto .
Barca Hrvoiía selo, zemlje dni 13, malinišća šesti del, služilo je
zlat jedan, sada je pusto.
Tomka Turčića selo, zemlje dni 13, malina šesti del, služilo je
prvo lib. 4, sada je pusto.
Klobučara Valente selo, zemlje dni 25 , luke kosca jednoga, mali
nišía 6 del , služilo je u gradu, a potlje zlat jedan, to je pusto.
Jošie puste zemlje. ka se jure nezna, čija je, ni ka komu selu
pristoji, ni mrve je ni manje, nego je te, ka je zgora pisana.
Jošííe su dužni ovce, rasti , seno, pismeno? i ine riči, kako se zgora
u kladerni drži poli ladanja.
Dražica ?

Služili su prvo veći delih melju (melyw ) u gradu, sada služe, ča

v. m . oće, ali ča zapovi.
Lukša Miyanić ima zemlje dni 14 , sinokoše stoga dva.
Martin Ludanić ima zemlje dni 8, sinokoše stoga dva, služil je
prvo zlat jedan, it sada služi drivodelju i gradom .
Selo svetoga Duha, zemlje dni 7 , sinokoše stog jedan, služilo je
prvo zlat jedan , a sada je pusto.
Baklića selo, zemlje dni 7, sinokoše ni.
Vernac ima zemlje dni 13, sinokoše stoga dva.
Paval Zajčić ima zemlje dni 7, sinokoše stoga dva, služilo je prvo
7

zlat jedan .
Vrban Lubnić ima zemlje dni 12, sinokoše stoga dva.
Anton Luščić ima zemlje dni 12, sinokose stoga dva.
Vale Kolić ima zemlje dni 14, sinokoše stoga 2.
Anton Olehušić ima zemlje dni 10, sinokoše stoga dva.
Barišino selo, zemlje dni 10, sinokoše stoga dva, služilo je zlat
jedan , a sada je pusto.
krznara Simuna selo , ko je svetoga Duha, zemlje dni 6, sinokošu,
služilo je zlati jedan, a sada je pusto.
Tomaševo selce, zemlje dni 8, sinokoše stog 1 , služilo je prvo
>

zlat jedan , a sada je pusto.

3
Jošće u Potocih v . m . dvor, ki je bil Vukov, zemlje dni.
1. To jest pisane ovce. Bez sumnje je pogrješka, što su ovdje
rieči „ ovce“ i „pismene“ razstavljene.
n

2 Dražica nedaleko Salopek sela u župi Zagorskoj; tu ima i po

veća špilja .
s Potoci, današnji Musulinski potok pod brdom Klekom prama jugu.
 63

Zagorje .
Hrvat Januša ? dvor i kmeti na Breził , zemlje dni 31 , luke
stoga 2, jošće malin jedan ; na toj zemlji stoje podvorci i barilari*.
Broz Grkšić ima zemlje dni 28 i sinokošu, služilo je lib. 11 , ta
je Hrvat Januša .
Stričevo selo ima zemlje dni 12 i sinokošu, služilo je zlat jedan ,
a sada je pusto, to je Hrvat Januša.
Štefan ima zemlje dni 16 i sinokošu , služilo je lib. 10, ta je Hrvat
Januša .
Grgur Ratković ima zemlje dni 14, služi bačvariu ", sinokoše stogi
7

tri ; ima jošće jedno selo, drži zemlje dni 7, služilo je zlat jedan, to
mu je pridano k bačvarii.
Petar Valetić ima zemlje dni 20, sinokoše stoga dva, služilo je
prvo zlata dva, ta je Hrvat Janušev.
Kirinića selo, zemlje dni 16, sinokoše stog jedan, služilo je zlata
dva, sada je pusto, jošée malinišće 1, to je Hrvat Januša .
Kirin Rišić ima zemlje dni 21 , sinokoše stoge tri , služilo je zlata
dva, ta je Hrvat Januša .
Jurko Škilčić ima zemlje dni 22 i sinokošu, služilo je zlata dva,
ta je Hrvat Januša .
Franko Pilarić ima zemlje dni 12, služilo je prvo Miholščinu, ima
sinokoše stoga dva, ta je Hrvat Januša.
Bare, popa Mavra brat, ima zemlje dni 12, služi lib . 4, sinokošu
i z luku stoga dva, ta je Hrvat Januša ; i na tom je selu stal knap,
služilo je zlata dva.
Tomaš Jelačić ima zemlje dni 12, luke stog jedan, služi zlati
jedan, ta je Hrvat Januša.
1
Zagorje katoličko župno mjesto od Modruše do Ogulina izpod
Velike
2
Kapele izmedju kosa Lipove Glavice i Veljuna.
Obiteljskih imena Hrvat i Horvat bilo je vazda mnogo u Hrvat
skoj, ali najviše u priedjelih medj Savom i Dravom, u tako zvanoj
Slavoniji, pak i u Ugarskoj . Nekoje od tih porodica pisale su se uz
genetičko ime i starim svojim prezimenom : Horvat Stančić, Horvat
Ajtić, barun Kišević Horvat, barun Petričević Horvat i t. d. Ja
nuša Horvata niesmo našli zabilježena u istodobnih listinah .
* Više Zagorja pod Manovićevom gorom ima priedjel zvan Brezno,
a 4prama Ogulinu kod sv. Jakova nalazi se Brezik!
Barilari, podložnici, koji su zgotavljali barila, osobito za porabu
trgovačku s vinom iz primorskih Frankopanskih imanja.
• Pravili su bačve za grad i vlastelinstvo.
64

Šimun Gašparić ima zemlje dni 26, luke stog jedan , služilo je
zlata dva, ta je Hrvat Januša.
Marko ptičar ima zemlje dni 29 i sinokošu, jošće ima malinišća
pol , od toga služi ptičariu ?.
Sudenje selo, zemlje dni 20 i sinokošu , malinišća pol, služilo je
zlata dva , ta je Hrvat Januša ,
Anton, popov sinovac, ima 2 seli, zemlje dni 16, luke kosca 1,
služi 1. 8, ta je Hrvat Januša.
Jošće drži Paval Dianković selo Ostoino na Gorici, ima zemlje
dni 12, luke stog jedan, to je služilo zlat jedan, to je pusto.
Jošće drži Jurić Dianković jedno selo na Gorici, ko je bilo Tr
banče , zemlje dni 12, luke stoga dva, služilo je zlat jedan, a sada
je pusto .
Krnice .

Kirin Lopčić ima zemlje dni 40 i z sinokošu, malinišća četrti del,

služi konjem .
Mavar Lopčić ima zemlje dni 20, služi u gradu , dela samo strile ;
jošće mu je pridano selo Drdevo na Gorici, zemlje dni 18, ko je
služilo konjem .
Mikula Lopčić z bratom drži zemlje dni 20 i z sinokošu, služi
zlat jedan .
Ladić ima zemlje dni 30 i sinokošu , služi gradu, a to selo je
prvo služilo zlat jedan i pol.
Ive Vikarić ima zemlje dni 16, služi sol. 90.

Prapruća.
Marko Brkiš ima zemlje dni 22 i sinokošu, služi zlata dva, sada
stoji u gradu .
Mavar, Mihovilov sin , ima zemlje dni 20 i sinokošu, malinišća dva
dela, služi zlata dva.
Trmac ima zemlje dni 14, jošće malinišće jedno , i drugoga ma
lina šesti del, služilo je prvo zlati jedan, a sada zlatoga pol.
Domjan Tkalac ima zemlje dni 5, malinišća šesti del, služi zla
toga pol.
Stipko Prosković ima zemlje dni 5, služi sol . 50, ta je popa
Grgura.

1 Hvatali su i strieljali za grad ptice ; ta dužnost postajala je od

starine za nekoje podanike.
 65

Jurko Brkiš ima zemlje dni 12, malinišća četrti del , služi zlat jedan.
Razdili se Jakov od Jurka na pol sela, plaća lib. 3 ; jošće mu
prida jedno selo Dragonića, služi zlat jedan.
Juraj Brkiš ima zemlje dni 11 i sinokošu jednu , služi zlat jedan
Selo Hrdenića, zemlje dni 10, služilo je zlat jedan, a sada je pusto ;
2

to je pridano Jurku Brkišu ; ta stoji 11 gradu

Dragonića selo, zemlje dni 12, služi zlat jedail, sada je pusto.
Jošće jedno selo Dlakino, zemlje dni 5, služi sol. 20, to drži
Marko Brkis.
Jošće zemlje crikvene dni 20, a taverna, kako se kada proda.
Jošće Jablanovci", ti su dužni jalovicu jednu v Miholi : jošće su
dužni tri časti , ovac pismeni i seno, i ine službe, kako se zgora
u kladerni udrži .
Krakar

Broz Crnčić ima zemlje dni 16 , luke stog jedan, malinisée jedno,
služi konjem.
Grde Petrićević ima zemlje dni 7 i sinokošu , služi lib . 4, ta je
bil Mihovilov .
Grdete Črnića selo, ima zemlje dni 11 i sinokošu, služi lib . 4,
sada je pusto ; to je držal Mihovil.
Petrićevo selo, zemlje dni 12 i sinokošu, služilo je prvo zlati jedan, 7

a sada je pusto ; to je držal Mihovil.

Jurko Antonović ima zemlje dni 19 i sinokošu , služil je prvo zlata
dva, a sada služi libar 8 ; toga je držal Mihovil.
Smoleće selo, zemlje dni 11 i sinokošu, služilo je prvo zlat jedan,
a sada je pusto ; to je Jurka Hodkovića

1 Jablanovci, danas Jablanovo, ili sv. Jakov pri Ogulinu sa crkvom

sv. Jakova, sada podružnicom župe Ogulinske i uz nju groblje.
G. 1558. spominje se: eccl. s. Jacobi in Jablanovo extra oppidum
(Ogulin ) habet sepulturam , est cum turri, tamen totaliter est de
serta. I tu su crkvu, kao što i sv. Petra kraj Ogulina bili spalili
Turci, te je mnogo godina bila pusta, dok ju nije opet pokrio i
uredio oko g. 1690. župnik Ogulinski Juraj Čop.
2 Krakar , priedjel sa više kuća u kotlinah duboko u gori prama
Bieloj lasici i Bituraju više Drežnice. Kažu, da je u Krakaru bila
nekoč opatija crnih Benediktina, ali u ovom urbaru neima joj spo
mena, niti traga. (Vidi Sladović : Pov. Senj. bisk ., str. 41.) Sela, što
su navedena pod Krakarom , raztresena su bila po dolinah i oplazih
gorja iza Velike Kapele oko Drežnice, Jasenka i Potoka.
* Hodkovići ili Hotkovići i Peharnik zvani, znamenita plemićka ,
a i barunska obitelj, koja je izumrla g. 1861. posljednjim barunom
5
66

Ilia, Jurjev sin, ima zemlje dni 12 i sinokošu, služi zlat jedan, ta
je Jurja Hodkovića .
Mikula Banić ima zemlje dni 17 , luke kosca dva, služil je zlat
jedan, to je držal Mihovil.
Štefan Antonović ima zemlje dni 20 i sinokošu, služil je zlata
dva, sada služi zlati jedan, to je držal Mihovil.
Augustin, Kovačev sinovac, ima zemlje dni 20 i sinokošu, služil je
zlata dva, a sada služi zlati jedan, toga je držal Mihovil.
Jošće jedno selo pusto, ko se je zvalo Kovača Debelje, zemlje
dni 6 i sinokošu, služilo je zlatoga pol.
Kopelje zemlje dni 30 i sinokošu, služilo je prvo zlata dva, a
sada je pusto .
Jošće jedno selo pusto, ko je držal Vritberi, zemlje dni 6 ; ni
pametara, kada bi bil kmet na njem ; to drži Broz Črnčić i govori,
da mu je dal knez stari pokojni, vaš otac i v. m.
Broz Dubić ima zemlje dni 12 i sinokošu , služi zlat jedan, ta je
Jurka Hodkovića .
Benša Banić ima zemlje dni 12 i sinokošu , služi zlat jedan, ta
je Jurka Hodkovića ; jošće ima drugo selo, zemlje dni 6, služi zla
toga pol i to Jurku gre.
Šimun Belčić ima zemlje dni 20, luke i sinokoše tri stoge, služi
zlata dva.
Grga Čičić ima zemlje dni 16, luke stog jedan, služi zlata dva, a
sada u gradu stoji.
Kire Belčić ima zemlje dni 9 i sinokošu, služilo je zlat jedan, i
ta je bil Juka Hodkovića.
Luka Marković ima zemlje dni 24 i sinokošu, služilo je zlata dva,
ta je Jurka Hodkovića.
Mihac Tomšić ima zemlje dni 15 i sinokošu, služi zlati jedan, ta
je Jurka Hodkovića.

Ladislavom Hotkovićem Peharnikom, vlastelinom u Maloj Mlaki u

Turovompolju . – U oporuci popa Tome Partinića u Bakruspominju
se god. 1445.kao svjedoci, podknežini Valentin i Jurko Hotkovići.
-

(Ac. cr., str. 65). — G.1497. podieli Brnardin Frankopan Valentinu

Hotkoviću, „ ki e izašal od plemenitih i vitežkih ljudih – vasnicu,
-

ka se zove Vukšin šipak pod gradom Ozljom ". ( Izvornik u našoj

zbirci sa više listina o porodici Ilotkovića -Peharnika.) – Valentin H.
imao je za ženu Ižanu, kćer Martina Oštriharića . -
Bez sumnje
prozvani su Hotkovići Peharnici po dvorskoj službi, što su ju kod
Frankopana obavljali.
 67

Matko Šemković ima zemlje dni 16 , luke stog jedan, služi konjem ,
ali zlata dva .
Grgeće selo ima zemlje dni 8 i sinokošu , služilo je zlatoga pol,
a sada je pusto ; i to je pridano Petru Miriću k onomu , na kom
stoji, i od tiu obiu selu služi 11 gradu.
Ive Papić ima zemlje dni 10 i sinokoši , služi lib). 4.
Petar Mirčić ima zemlje dni 12 i sinokosu, služi zlati jedan .
Ivan Saplić ima zemlje dni i sinokošu , služi zlatoga pol .
Matko Jušetić ima zemlje dni 71,2, služi zlat jedan , ta ima luke
delati ; jošće u Jušetića ter u Virčića u njih bližiitrom ? maliniséi 2.
Vid Papić ima zemlje dni 26 i sinokošul, siužilo je zlata dra .
Jandri Jušetić ima zemlje dni i sinokošu , služi zlatoga pol, ta
ima luke delati .
Grge Mirčić ima zemlje dolinje dni 5, jošie drugo selo, ko je držal
Jurše Ivčić, zemlje dni 8 : od togal vsega služi zlat jerlan.
Vale Papić ima zemlje dni 9. luke stog jalan, malinis a pol, služi
zlat jedan .
Jakov Šimković ima zemlje dni 17. luke kosar jedan, služi zlata
dva, a taverna, ča se kada proda.

Vitunj?
Juraj Grkšić na Brestovici ima zemlje oni 10, prvo je služil
lil). 9, a sada zlati jedan .
Benko ( irkšić ima zemlje dni 12, služi zlati jedan .

1. To nije razumljivo, ali po svoj prilici, da su imali Matko Ju

šetić i Petar Mirčić u blizini svojih selišta dva mliništa (malinišća).
Matko
2
je Jušetić pako luke za striele pravio, kao što i Jandre Jušetić.
Vitunj stari grad, nekoć gospoština Frankopanska. Podor grada
stoji na brdu nad selom Vitunjem izpod Kleka prama sjeveru. Pri
diobi imanja Frankopanskih g . 1449. zapao je V'itunj Stjepana Fran
kopana, kojemu ga potvrdi kralj Matija g . 1481. Jedno vrieme
stajala je krajiška straža u Vitunju, ali g. 1575. kaže službena
izprava, da jegrad sasvim zapušten, pa pošto je medjutim u blizini
oko g .1500. podignut Ogulin,ostao je Vitunj pust za sva vremena.
G. 1639. naseli oko Vitunja tadanji kapetan Ogulinski, knez Gašpar
Frankopan Tržački, s dozvolom svoga otca Vuka, generala u Kar
lovcu, Vlahe iz Petrovapolja ; zbog čega se dvaputa g. 1640. i 1668.
pobuniše Ogulinci, te se jedna čest novih naseljenika morala odse
liti u Varaždinsku krajinu, naročito u Garešnicu.
3 Sada seoce Brestovac, nedaleko Vitunja prama rieci Dobri .
68

Ivan Grkšić ima zemlje dni 16 , prvo je služil lib . 9 , a sada zlati
2 7

jedan.
Dvor kneza, ki je bil Pavla Lazanića, zemlje dni 100, luke stogi
tri ; na toj zemlji sta dva podvorca, sada služita oba dohodkom ;
Kovaču da knez zemlje dni 38 pod dukata dva, Nohtiću zemlje dni
24 pod dva dukata ; ima je Grdić dan 36 ; ima je Ivanko dan 12
pod jedan dukat.
( irdića selo, zemlje: dni 11 , luke kosac jedan, služilo je prvo dva
dni u nedilji', sada služi libar 5.
Blaž Zelković ima zemlje sela didinoga dni 11 , luke kosca jednoga ;
jošće drugoga sela, ko se di Radmanje, zemlje dni 8 ; od tiu obiu
selu ima služiti gradom , ali konjem , ali zlata dva .
Simun Ogrizak ima zemlje dni 8 , luke kosca jednoga; jošée drži
drugo selo , ko se zove biskuplje , zemlje dni 8, luke kosca jednoga ;
od tiu obiu selu služi zlata dva, ali u gradu : jošće malin jedan,
ki je od tiu obiu selu , služi zlata dvit, ali u gradu.
Krištanić Anton ima zemlje dni 12. luke kosta jednoga, a z Blažem
imata malinisie 1 .
Benkovo selo, zemljo dni 7 , služilo je zlatoga pol, sada je pusto.
Ilija Grkšić i kirin ima sela didinoga ini 8 : jošie držita selo
Nimčića dni 13, luke stog 1 , malin jedan, jošće malinišće 1 , služi
zlata dva .
Blaž Mavrović ima zemlje dni 2, luke kosia jednoga, i sedam dni
se uze za kneza od toga sela .
Benko Stepie z. Uršu ima zemlje dni 8 luke stoy 1 , malinišća
pol, od toga služi konjem .
Ivanko Ivković ima zemlje dni 20, luke stog 1, malinišća pol,
služi konjem .
Jurko na Ljubiosinit ima zemlje ani 21 , sinokoše stoge 4,
služilo je konjem , ali u gradu, ali zlata dva.
Kovačevo selo na Ljubošini, na kom je stal Čremus, zemlje dni
31 , sinukoše stogi +, služilo je zlatit dlvil, ali u gradu, sada je pusto.
1 Osiin Saborčana, koji su „ težali od Jurjeve do Miholje dva dni
svake nedilje “, ovo je jedino selište u ostalom ladanju Modruškom ,
koje je davalo tlaku ili robotu.
* Zove se biskuplje, a nekaže se, da je bilo biskupovo. Za čudo,
da uz toliku dotaciju pojedinih crkva, kanonika i župnika neima
traga imanju biskupa Modruških u ladanju Modruškoga grada.
3 To jest Mavrović držao je od toga selišta dva dana oranja
zemlje,
1
a sedamn bilo je kneževih (Frankopanskih ).
Ljubovšina, selo na cesti izmedju Ogulina i Gomirja.
 69

Selo Klekovića ? na Ljubosini ima zemlje dni 21 , sinokoše

stoge 4, služilo je konjem, ali u gradu, ali zlata dva, a sada je pusto.
A zemlje svetoga Jurja pod Vitu njem i 11u Meuriči ?, ku da kneza
m. u pomoć popu , zemlje dni 24 ; jošće sinokoše stogi 4, z jednu
lučicu .
Kneza milost je bila ostavila vlaciu pod Vitunjem za volju dvora,
sada to vse stoji na v. m .
Jošće su dužni časti tri u leti i ovai (owaz) pismeni i seno i ine
riči, kako se zgora u kladerni udrži.

Gojmerje (Goymerye ) .
Jure Tomšić ima zemlje dni 15, maliniši- a peti del, služi zlat jedan,
à nigda povozom 4.

1 Iz obitelji Klekovića potekao je Vid Kleković, velik junak i

kapetan hrvatskih četa u bitci kod Budačkoga god . 1576. i pod
Klisom u Dalmaciji g. 1596. pod generalom Jurjem Lenkovićem.
Kleković bio je g. 1601. sa Josipom Rabattom u Senju, da pokore
Uskoke, te je skoro nakon smrti Rabattine umro u Karlovcu kao
vicegeneral hrvatske krajine.
2 Na zemljištu medju potokom Vitunjem i riekom Dobrom .
Sada neima u Vitunju niti crkve niti župe, već katolici pripadaju
Ogulinu, a pravoslavni manastiru Gomirskom . Zidine stare župne
crkve znadu se i danas.
3 Gomirje, veliko pravoslavno selo i manastir kalugjera svetoga
Vasilije. Gomirje je staro mjesto, gilje su knezovi Frankopani držali
vlasteoski dvor, spadajući pod Vitunj, a i sada znadu se ostatci starih
zgrada u Gomirju. G. 1461. darovao je Marko Grebčić, „ plebanuš
Gojmerski“, jedno svoje selo u Hrrini pri Bosiljevu crkvi Paulinskoj
sv . Mikule pod Gvozdom ( Acta croat. , str. 91 ) . Nakon turskih provala
opusti Gomirje, te je istom počam od g. 1599. naseljeno Vlasi,
koje dovedoše iz Korjenice i od Une ban hrvatski Ivan Drašković,
i karlovački generali Juraj Lenković i Vid Kisel. Nešto kašnje ute
meljiše trojica kaludjera iz dalmatinske Krupe i manastir Gomirski.
Zbog doseljenika Gomirskih i ostalih Vlaha u tamošnjoj okolici bilo
je mnogo tužba i pravda medju knczovi Frankopani i Zrinskimi i
vojnom upravom . O Gomirju govore na mnogili mjestih moji „ Spo
menici hrv. krajine".
4 Povoz ( vectura) ono isto, što i tovar. (Vidi opazku na strani 28,
br. 5). Povoz potrebit je bio za dovoz žita i hrane u obće, gradjevnoga
materiala i ogrievnih drva, a i za promet trgovački. Medju „ prilio
dišći“ sela, što ih bješe g. 1459. darovao knez Štefan Frankopan
(
Martinu Oštrihariću spominje se i „ povoz“ (Act. cr. , p. 83). I danas
se Gomirci rado bave kirijom . Što je bilo toliko povoza, znak je, da
su bile već onda barem ponješto uredjene ceste, kojima ima traga
 70

Tome Ptičić ima zemlje dni 15, malinišća peti del , služi zlati jedan.
Mikulino selo, zemlje dni 15, malinišća peti del, služilo je zlat
7

jedan, sada je pusto.

Pavalče selo ima zeinlje dni 15, malinišća peti del , služilo je zlat
jedan , sada je pusto.
Jandri Matetié ima zemlje dni 15, malinišća peti del , služi zlat jedan.
Matko Črnjak i Jandrij imata zemlje dni 28, luke stoga dva,
malinišće jedno, sluzita konjem .
Jandri Pavlićević ima zemlje dni 6. ka nije njegova ; tu sam uzel
za v. m . ( vašu milost ).
Jurića selo na Ljubušini, zemlje dni 15, služilo je lib. 8, sada
je pusto, drži je Ilia Mihelić ; to mu je bil pridal pokojni stari knez
za njega službu .
Mikula Brnardić ima zemlje dni 10, malinišće jedno, služilo je zlat
jedan, it sada služi porozom : jošče ima Mihel i Mikula Brnardić
goru Tisovac ", ki je kupnena pušine njil ( pusine nih ) ?.
2

Mihel ima zemlje dni 10 , malinista pol, služil je prvo zlat jedan,
a sada služi konjem .
Mihalj Luketić ima zemlje dni 10, malinis a pol, služil je prvo
zlat jedan , ter orsil stara viva .
Stipan Ratković ima zemlje dni 10. malinista pol, služil je prvo
zlat jedan, ter oysa stara ( ya .
Martin Krpetić ima zemlje dni 15, luke kosca jednoga, malinišća
dva služil je lib ). 8, saila služi zlat jedan .
Grgo Klenković ima zemlje ani 21 , luke kosci jednoga, malinišće
jedno ter malina treti del, služi rivodelju.
Vale Klenković ima zemlje dni 1 , malina dva dela , služi povozom.
Martin Ptičić ima zemlje dni 21 , maliniséa pol, služil je gradom,
sada je pri svirepicali ( Zwyrepyezab ) .
na nekoliko mjesti u Ogulinskom okružju ; naročito vodila je stara
cesta izpod Kleka prama moru onuda, kuda je u novije doba Ru
dolfova cesta probijena. – U Srbiji, gdje su valjda bili loši drumovi,
služili su kmetovi (mjeropsi, otroci) po zakonu cara Dušana ponosom,
t. j. dužnošću, po kojoj su seljaci nosili stvari vladaočeve i vlastele,
1
kamo je trebalo. Nu ova je dužnost tamo većrano dokinuta.
1 Tisovac vrh, sada šuma na putu izmedju Ogulina do Jasenka.
2. Bit će pogrješno iz glagolice priepisano, a glasilo je po svoj
prilici u izvorniku „ po sinu njih “ .
8 Pri svirepicalı, to jest pri kobilah, ždriebcih, a možda i kod
pastuha. Rieě se sada nečuje u Hrvata, ali u Srba ima još rieč
svirep, divji, lat. ferus, u starosl. sverêpb, adj.divji, sverêpb, końb.
(Psalt. bononiense), poljski : swierzepa, equa. (Miklošić, lex . palaeosl.)
 71

Jandri Ptičić ima zemlje dni 29, luke stog jedan, malinišća pol,
7

služi u gradu, ili zlata dva.

Petar Mikčić ima zemlje dni 12, služil je lib. 7, a sada služi
povozom.
Pogibelića selo, zemlje dni 4, služilo je povozom , a sada je pusto.
Mikula Mikčić ima zemlje dni 12, malinišća šesti del , služil je u
gradu, sada služi povozom .
Jandri Dragošić ima zemlje dni 8, služi zlat jedan.
Štefana Glubinića selo ima zemlje dni 10, služilo je u gradu, a
sada služi drivodelju .
Ivan Staničić ima zemlje dni 20, malin jedan, jošće maliniša pol,
služil je konjem pol, a pol drivodelju.
Jurja Hropara selo ima zemilje dni % , služil je zlatoga pol, a sada
je pusto.
Petar Dragošić ima zemlje ( ni 20, malinišće jedno, služilo je u
gradu, a sada drivodelju.
Juraj Brnardić ima zemlje ini 7 , služi zlatoga pol.
Broz, popa Šimuna brat, i Marko njega svak i (irge Borenić imaju
zemlje dni 22, malinišićói 2, služe zlat jedan .
Ivan Slavinčić ima zemlje dni 20, služi konjem .
Fabian Branetić ima zemlje ( ni 14, luke stoga ( va, malinisée
jedno, služilo je konjem , a saila ča more.
Petar Branetić ima zemlje dni 5, malinisi- a pol, služilo je zla
toga pol.
Janko Slavečić ima zemlje dni 10, služi zlat jedan .
Lovre Slavečić ima zemlje dni 5, služi sol . 50.
Ivan Malčić ima zemlje dni 8 , služi lib . 4.
Mihel Lučetić ima zemlje dni 3 , služi zlatoga pol.
Benko Malčić ima zemlje dni 8 , malinišće jedno, služi zlata jedan.
Lovre Valčetić ima zemlje dni 8 , malin jedan, ter malinišće jedno,
služi zlati jedan.
Mate šoštar ima zemlje dni 8, služi zlat jedan.
>

Juraj Malčić ima zemlje dni 7, služi zlatoga pol .

Martin ptičar ima zemlje dni 18 , služi prići .
Hrngolovo selo, zemlje dni 6, služilo je zlatoya pol , sada je pusto.
Jošće zemlje crikvene i popovske na Gojmerji dni 22, luke stog
jedan, to je dviu (dwyw) lučicu, a toverna, ča se kada proda ; jošće
su dužni jalovicu jednu, o Miholji rasti tri, i ovce (owze) pismene
i seno, i ine službe, kako se zgora u kladerni udrži poli ladanja.
72

Lukovdol'.
Vrban Ostronić i z bratom ima zemlje dni 10, sinokoše stogi 4,
služi sol . 84.
Grge Ostronić ima zemlje dni 10, sinokoše stoge 4, služi sol. 84.
Vid Ostronić ima zemlje dni 10, sinokoše stoge 4, služi sol. 84.
Mavar Peretić ima zemlje dni 10, sinokoše stoge 4, služi sol. 84 .
Grgura Lagotića selo, zemlje dni 9, sinokoše stogi 4, služi sol.
84, to je pusto.
Prstačje selo, zemlje dni 9, sinokoše stoge 4, služilo je sol. 84,
a sada je pusto.
Bartol Ostronić ima zemlje dni 9, sinokoše stoge 4, služi sol. 84.
Stipan Grišnjakovića ima zemlje dni 9, sinokoše stoge 4, služi
sol . 84.
Mike Bartolié ima zemlje dni 9, sinokoše stoge 4, služi sol. 84.
Mavar Jarnedaković ima zemlje dni 9, sino koše stoge 4, služi
sol . 84.
Petar Mihalić ima zemlje dni 10 , sinokoše stoge 4, služi sol. 84.
Broz Strgarić ima zemlje dni 10, sinokoše stoge 4, služi sol. 84.
Ivanče selo, zemlje dni 10, sinokoše stoge 4, služilo je sol . 84,
a sada je pusto.
Jureče selo, zemlje dni 10, sinokoše stoge 4, služilo je sol . 84.
a sada je pusto .
Janže Požrelié ima zemlje dni 10, sinokoše stoge 4, služi sol. 84.
Bartolovo selo, zemlje dni 10, sinokoše stoge 4, služi sol . 84, sada
je pusto.
Dujina Kulčića selo, zemlje dni 10, sinokoše stogi 4, služilo je
sol . 84, sada je pusto.
Grdče selo, zemlje dni 8, sinokoše stoge 4, služilo je sol. 84,
sada je pusto .
Mavar Bartolić ima zemlje dni 10, sinokoše stoge 4, služilo je
>

sol . 84.

1 Lukovdol, župno mjesto sat hoda daleko od Severina na Kupi.

U listinah sve do konca šestnaestoga vieka zove se i grad Severin
(Siverin) Lukovdolom. Severin bio je u vlasti Ozaljske grane Fran
kopana, dospio je nakon smrti Stjepana Ozaljskoga (1577. ) na
knezove Zrinske, a od ovih nakon sklopljene nagodbe g. 1580. na
Jurja, Nikolu i Vuka Krstu Frankopane Tržačke, sinove Gašparove.
Po smrti Krste u Bečkom Novom mjestu dobi ga 1684. barun Ivan
Franjo Oršić, vicegeneral u Karlovcu .
Sada selo Grišniki, naseljeno obitelju Grišnika.
 73

Jake Grklić ima zemlje dni 10, sinokoše stoge 4, služilo je sol. 84.
Pičeće selo, ima zemlje dni 10, sinokoše stoge 4, služilo je sol.
84, sada je pusto.
Crikvene zemlje dni 6, sinokoše stoge 4.
Jošće su dužni čast Božićnu , ali sol . tri darši, ter je prost.

Grabarki.

Tome Babić ima zemlje dni 12, sinokoše stogov 8, služi sol. 40.
Ivan Krpić ima zemlje dni 12, sinokoše stogov 8, malina treti
del, služi sol. 40.
Mavar Andrević ima zemlje dni 13, sinokoše stogov 7 , služi sol . 40.
Cvitko Ivančić ima zemlje dni I, sinokoše stoge 4, služi sol. 40.
Pavle Lukinić ima zemlje dni 16 , sinokoše stogov 8 , služi sol. 40,
7

jošće malinišće 1 i pol.

Grgur Drkosić ima zemlje dni 5, sinokoše stogov 7 , služi sol . 40.
7

Grde Krpić ima zemlje dni 8 , sinokoše stoge 4 , malinišća del,

služi sol . 40.
Matko Krpić ima zemlje dni 15, sena stogi 4, malina dva dela,
služi sol . 40.
Grgur, Svetač zet, ima zemlje dni 12, sinokoše stogov 6, služi sol . 40 .
Juraj, Šimunuv sinovac, ima zemlje dni 12, sinokoše stogov 6,
malina treti del , služi sol . 40 .
Jakov Barčić ima zemlje dni 6, sena stogi 4, malinisée jedno,
služi sol. 40.

1 Grabrk selo u župi Lešćanskoj, a u obćini Bosiljevačkoj blizu

rieke Dobre. Bilo je nekoć posebno imanje Frankopansko u Gra
brku, koje knez Brnardin Frankopan ustupi g . 1481. svojemu pod
knežinu "Modruškomu Martinu Oštrihariću za Stubalj kod Ključa,
podieliv mu ujedno i pokroviteljstvo crkve sv. Ivana u Modruši.
Selu Grabrku bile su medje ove : od izvora rieke Dobre planinom
do medja Jablanovačkih ( sv. Jakov kod Ogulina), Krakarskih, Vi
tunjskih i Gomirskih s jedne strane, a s druge do medje Redo
malske (Ponikvarske ?) i Bosiljevačke, pa natrag na Dobru do medje
Sguličke ( Trošmarijo). (Izvadak iz hrv. list. u rukop. jugoslav.
akademije br. 208.) Popis g . 1558. kaže, da je Grabrk u obsegu
gospoštine Ogulinske, pa da je : ecclesia s. Marci in Graberk la
pidea, habet sepulturam , a spominju se i vinogradi (promontorium )
u blizini na brdu Umolskom , gdje i sada izvrstno vino raste. Ú
Grabrku ima i danas malena kamena crkva, ali je posvećena sv.
Križu ; polag crkve na oplazu drage znadu se ostatci nekadašnjega
župnoga dvora. Seljani su u današnjem Grabrku jako siromašni.
74

Ivan Sunčié ima zemlje dni 5, sinokoše stogov 5, malinišća pol,

služi sol . 40 .
Blaško Sunčić ima zemlje dni 6, sinokoše stogov 5, malinišće
li pol , služi sol . 40.
Matiševsko selo , zemlje dni 4 , sinokoše stoga dva, služilo je sol.
7

40 , a sada je pusto.
Križanje selo , zemlje dni 5 , sinokoše stogi 4, služilo je sol. 40,
sada je pusto.
Svabovo selo, zemlje dni 6 , sinokoše stogi 4, služilo je sol. 40,
sada je pusto .
Mavra Barčića selo , zemlje dni 10, sinokoše stogi 6, služilo je
sol . 40, sada je pusto.
Jarni ima zemlje dni 7 , sinokoše stogi 6 , služi sol . 40 .
Braino selo ima zemlje dni 4, sinokose stogi tri, služilo je sol.
40, sada je pusto.
Petar Kardasić ima zemlje dni 6, sinokose stogov 6, služi sol. 40.
Muli elnikovo selo, zerulje dni 6, sinokose stoga 2, služilo je sol.
40, to je pusto.
Benšino selo, zemlje dni 8, sinokoše stoga 2, služilo je sol. 40,
sada je pusto .
Vale Maletić ima zemlje dni 10 , sinokoše stogov 6 , malina treti
del, služi sol. 40.
Benče selo ima zemlje dni 8 , sinokoše stoge tri, služilo je sol. 40,
to je pusto.
Jakova Draškovića selo , zemlje dni 10, sinokoše stogi 6, malinišće,
služilo je sol. 10 , to je pusto.
7

Domjanje selo, zemlje dni 5, sinokose stogi tri, služilo je sol. 40,
to je pusto.
Smoletićevo selo, zemlje dni 6, sinokoše stogi 4 , malinišće jedno,
služilo je sol. 40, to je pusto .
Grgur Kardasić ima zemlje dni 10, sinokoše stogi pet, malinišća
treti del , služi sol . 40.
Juraj Drašković ima zemlje dni 8. sinokoše stogi četiri, služi
sol . 10 .
Grgur, popov sinovac, ima zemlje dni 8, sinokoše stogi tri, služi
sol . 40.
Matij Kralić ima zemlje dni 12, sinokoše stogov 8, služi zlat 1 ,
daje čast.

1 Matiševsko selo , sada Mateško selo nedaleko Grabrka, gdje Ma

teše stanuju .
 75
Kirin, Brozov sin, stricem imata zeinlje dni 14, sinokoše stogi 4 ;
jošće u malinu i u malinišćih četirih imata delak, služita sol. 40.
Šimun, popov brat, ima zemlje dni 14, sinokoše stoga tri, malina
pol, jošće malinišća četrti del .
Jakov Žugić ima zemlje dni 4 , sinokoše stogi tri , služi sol. 40.
Šugovo selo, zemlje dni 4, sinokoše stogi tri, služilo je sol, 40,
>

to je sada pusto
Lukač ima zemlje dni 8 , sinokoše stogi 6, malinišće 1 , služi
sol . 40 .
Črnac, njegov brat, ima zemlje dni 7 , sinokoše stogi 5, malinišća
?

del, služi sol. 40 .

Kovača Pavlaka selo, zemlje dni 8 , sinokoše stogi 6, služilo je sol . 40.
Smole Cvetkošić ima zemlje dni 4, sinokoše stoga dva, malina
pol , služi sol . 40.
Gmazevo selo, zemlje dni 5, sinokoše stoga dva, malinišće jedno,
služi sol, 40, to je pristo.
Mužinovo selo, zemlje dni 9, sinokoše stogi tri, služilo je sol . 40,
to je pusto .
Jošće zemlje crikvene dni 8, sinokoše stoga dva. Jošíe su dužni
do godišća časti tri , najprvo o Vazmi janjca olva, kozlića 1 , ter vsaki
jajac pet, o Miholi kopuna ter dva kruha, a o Božići vsaki zare
brniki ter dva kruha .

Suglice ?
Črnac Malčić ima zemlje (Ini 9, sinokoše stoga dva, malinišće
jedno i pol, služi sol. 40.
Stipka Malešića zemlje dni 5, sinokoše stog 1 , malinišće jedno i
pol, služilo je sol. 40, to je pusto.
Juraj Drašković ima zemlje dni 10 , sinokoše stog jedan, malina
pol, malinišća pol , služi sol. 40.
1 Suhi zarebrnik (pleće za rebrima), ono što u Dubovačkom urbaru
i u kasnijih urbarih lopatica od krmka (scapula porcina). Takova
dača (Schulter) bila je u običaju i u Njemačkoj na mnogih mjestih.
2
Suglice, Sgulice ( Zgulice ), mjesto nedaleko Ogulina i u nje
govom području, ili današnje mjestosv. Petar, ili pako u priedjelih
Trošmarije, gdje je stara crkva i Popovsko selo, pak dalje oko
Dubrava, gdje je oko g. 1620. Bosiljevački vlastelj i ban hrvatski,
Nikola Frankopan Tržački, naselio Vlahe. Za Suglice kaže popis
od g. 1558.: eccl. s. Martini in Zgwlycze lapidea , habet sepulturam ,
tamen est totaliter deserta . Obitelji Malčić i Drašković, koje su
nekoć u Suglicah bile, danas živu u Ogulinu.
76

Stipka Gadmerića selo ima zemlje dni pet, služi sol. 40, to je pusto.
Juraj Vidković ima zemlje dni 9 , sinokoše stogi tri , jošće malina
kupnoga i malinišća z brati del, služi sol . 40.
Lovre Durdačić ima zemlje dni osam , sinokoše stogi tri, služi
sol . 40 .
Petar Vidković ima zemlje dni 8, sinokoše stog 1 , malin kup
neni i malinišće 1 z bratju , a služi sol. 40.
Kirin Drašković ima zemlje dni 8, sinokoše stog 1 , služi sol. 40.
Durdakovo selo ima zemlje dni 8, sinokoše stog 1 , malinišće 1 ,
služilo je sol. 40, to je pusto.
Luka Drašković ima zemlje dni 10, sinokoše stog 1 , služi sol . 40.
Tomić Drašković ima zemlje dni 10, sinokoše stoga dva, služi
sol . 40.
Vale Drašković ima zemlje dni 10, sinokoše stoga 2 , služi sol . 40.
Valčića selo ima zemlje dni 8 , sena stog jedan, služilo je sol.
7

40, to je sada pusto.

Strgarovo selo ima zemlje dni 4, služilo je sol . 40, to je pusto.
Gradca Malčića selo , zemlje dni 5, sinokoše stog 1 , služilo je
sol. 40, to je pusto.
Durdakovo selo, zemlje dni 6, sinokošu , služi sol. 40, to je pusto.
Zemlje crikvene dni 5, sinokoše stoge 3. Jošće su dužni u leti sa
tri časti, o Vazıi vsi janje jedno, jajac pet, o Miholi kopuna 1 ter
dva kruha, o Božići vsaki zarebrnik, ter dva kruha.
Golivrh .
Rojko na Petrićini seli ima zemlje dni 6 , sinokoše stoge tri, ma
linišća pol drugoga treti del, služi sol . 54.
Petar Vojačić ima zemlje dni 10, sinokoše stogi 4, malina pol, a
drugoga šesti del , služi sol . 54.
Grgur Plavčić ima zemlje dni 8, sinokoše stoge 3, malinišća pol,
a malina šesti del, služi sol. 54.
Mihovil.Lukačić ima zemlje dni 9, sinokoše stoga 5, malina pol ,
služi sol . 54 .
Muhićevo selo zemlje dni 6, sinokoše stoga 2 , služi sol. 54, to
je pusto .
Fabić ima zemlje dni 6, sinokoše stoga 2, služi sol. 54.
1 Goli vrh zove se jedna gorska glavica, zarasla šumom medju
Modrušom i Klekom. Pošto su u staro doba upravo ljudi više brda
obradjivali, lako da je to mjesto u gori bilo, i da je kašnje nakon
provale turske opustjelo, pak šuma narasla.
 77

Benkaševo selo, zemlje dni 6 , sinokoše stoga 2, služilo je sol. 54,

to je pusto.
Mavrić ima zemlje dni 10, sinokoše stoga 2, malina pol, služi
sol. 54 .
Mavar Jemrihović ima zemlje dni 8, sinokoše stog 1 , služi sol. 54.
2

Lovre, popov brat, ima zemlje dni 12, sinokoše stoge 3, malinišća
pol , služi sol. 54.
2

Mavrovo selo, zemlje dni 12, sinokoše stoge 3, malinišća pol,

služi sol. 54.
Malče selo, zemlje dni 9, sinokoše stoga 2, malinišće 1 , služi sol.
2

54, to je pusto.
Županje selo, zemlje dni 7 , sinokoše stoga 2, služilo je sol . 54, a
7

sada je pusto.
Jemrihovo selo, to je držal Petar Kralić, to je dano Šimunu Kraliéu .
Kralić Šimun ima zemlje dni 12 , sinokoše stoy 1 , malinišća pol ,
služi sol . 54.
Doklića selo ima zeinlje dni 6 , sinokoše stog 1 , služilo je sol . 54,
to je pusto.
Jurše Farkašić ima zemlje dni 12, sinokoše stoga dva, malinišća
pol, jošće malinišće 1 kupneno, služi sol . 54.
Pavla Farkašića sin ima zemlje dni 12, siuokoše stoga 2, služi
sol . 54.
Šimun Grdčić ima zemlje dni 2, sinokoše stogi 3 , služi sol . 54.
7

Mali Ivan ima zemlje dni 8 , sinokoše stoga dva, služi sol, 54.
Veliki Ivan ima zemlje dni 5 , siuokoše stoga dva, služi sol. 54.
Gmaz ima zemlje dni 12, sinokoše stoge 3, malinišća pol, služi
sol . 54.
Pavlić Filipčić ima zemlje dni 10 , sinokoše stoge tri , malinišće
1 , služi sol. 54.
Gase Šimković z brati ima zemlje dni 12, sinokoše stoga 2, mali
nišća pol , služi sol. 54.
Jureće selo ima zemlje dni 7 , luke stog 1 , služilo je sol . 54, sada
je pusto.
Petar Mihalić ima zemlje dni 10 , sinokoše stogi 4, služi sol. 54.
Pavla Praće selo ima zemlje dni 10, luke stog 1 , sinokoše stogi 3,
služilo je sol . 54, to je pusto.
Radojevo selo ima zemlje dni 8, sinokoše stogi 3, služilo je sol.
54 , to je pusto .
Mihela Lončara selo, zemlje dni 8, sinokoše stoga dva, služilo
je sol. 54, to je pusto.
78

Grde Dragojevića selo , zemlje dni 8, sinokoše stoga dva, služilo

je sol. 54, to je pusto.
Ivana Drivodelića selo , zemlje dni 8, sinokoše stog jedan, služilo
je sol. 54, to je pusto.
Kirin Macali ima zemlje dni 7 , sinokoše stogi šest, malinišću dviu
sakoga pol, služi sol. 54.
Vale Lončar ima zemlje dni 7 , sinokoše stogi šest, malinišću dviu,
sakoga pol, služi sol . 54.
Markuh, popa Tomaša brat, ima zemlje dni 12, sinokoše stogi če
tiri, malin jedan , služi sol 54 .
Fabian Drivodelić ima zemlje dni 20, luke stog jedan, sinokoše
stog jedan, malinišće jedno , služi sol . 54 .
Frančinovo selo ima zemlje dni 6, sinokoše stoga dra, služilo je
sol. 54, to je pusto.
Jošće crikvene zemlje dni 12, sinokoše stoga dra, na Klenkusu '
4 kmeti, ki služe vsaki lib . 5. ter sol . 7 : te ste pridali Golovršcem
za Miške Ričanina ? k njih službi, a sada služe po sol . 54, kako
Golovrsci.
Josée su Golovršci dužni tri časti v leti, janjia jednoga, ter kozlića
jednoga, ter vsaki kmet jajac šest , o Miholi vsaki kopuna, ter dra
kruha, o Božići vsaki zarebrnik ter dva kruba, ki nima zarebrnika
ta kopuna.
Pišćatki .
Vida Polovića selo, zemlje dni 10 , služilo je sol . 27 ; sada je
pusto.

Klenkus, nepoznato nam mjesto, koje je valjda sasvim iz

ginulo.
2 Miško Ričanin bez sumnje istovietan sa Mikšom Ričaninom, o
kojem kaže bilježka Broza Kolunića g. 1486., da je tada držao
„ Papraćane kao plemenit človik “ . ( Vidi Kolunićev zbornik, izdanje
jugosl. akademije , predgovor, str. VI.) Isti Nikša bio je vatren
pristalica kralja Matije, odlikovavši se nakon smrti Matijine kod
obrane pojedinih gradova za njegova naravskoga sina hercega i
bana Ivana Korvina. Za te zasluge podieli mu tadanji Senjski ka
petan Petar Tarnok u ime Korvinovo 20. decembra 1490. imanje
Kovačice u Gackoj županiji. (Izvornik u manastiru Franjevačkom
na Trsatu .) – Neki Jurša Ričanin bio je službenik Martina Fran
kopana, koji mu g . 1458. oslobodi mlin od svakoga tereta. (A. cr .,
str. 83. ) Obitelj „ Rečan “ potekla je iz Rieke i vazda se je tako
pisala, dok se spominje. G. 1530. bio je Riečkim kapetanom Ivan
Rečan, a g. 1539. Gašpar Rečan . (Krajiški spomenici, knj. III, str. 483.)
8 Pišćatke neznamo točnije označiti, ali ima i sada priedjel toga
imena u gori iza Modruše prama Ogulinu. Stjepan Frankopan
 79

Šimuna Polovića selo, zemlje dni 10, služilo je sol. 27 , sada je

pusto.
Polovića selo, zemlje dni 10, služilo je sol. 27 , sada je
2

pusto.
Šilića Kirina selo, zemlje dni 9, služilo je sol. 27 , sada je pusto.
7

Mikule Holešića selo, zemlje dni 8 , luke stog 1 , malinišće 1 ,

služilo je sol. 27, a sada je pusto.
Mihca Holešića selo, zemlje dni 8, služilo je sol. 27 , sada je pusto.
7

Petra Šilića selo, zemlje dni 8, služi sol . 27 , sada je pusto .

Jakše Holešića selo, zemlje dni 9 , služilo je sol. 27 , sada je pusto.
Pavla Jurašića selo, zemlje dni 8, luke kosac 1 , služilo je sol 27 ,
sada je pusto.
Jureće selo , zemlje dni 10, luke kosca 1, služilo je sol. 27 , sada
je pusto.
Čeha Ivana selo, zemlje dni 10 , služilo je sol. 27 , sada je pusto.
Luke Cigana selo, zemlje dni 11 , služilo je sol . 27 , sada je pusto.
Mavre Cigana selo, zemlje dni 8 , luke kosca 1. malinišće 1 , slu
žilo je sol. 27 , i to je pusto .
Križe Lučić ima zemlje dni 12, sinokose stogov 6, služi zlati jedan .
Tome Špič ima zemlje dni 12, sinokose stogov ( i , služi zlati jedan.
7

Ivan Špič ima zemlje ( ni 14, luke stog jedan, malin jedan , slız
žilo je sol. 27 .
Markovo selo ima zemlje dni 14, služilo je sol. 27 , sada je pristo.
Mikula Hržić ima zemlje (lni 12, luke stog jedan , malin jedan ,
služi sol . 27 .
Fabiana Suprdačića selo, zemlje dni 7, služilo je sol. 27 , sada
je pusto .
Šimuna Krajača selo, zemlje dni (), služilo je sol.27 , sada je pusto.
9

Jandri Grdečić ima zemlje dni 8 , služi sol . 27 .

Valete Setarića selo , zemlje ( ni 6, sinokoše stog jedan, služilo je
sol. 27, to je pusto.
Šimuna Bradiosa selo zemlje dni 7 , služilo je sol . 27 , to je pusto.
Matko Rašanin ima zemlje dni 3 , služi sol . 27 .
Jošće ima Rašanin Sijanovo selo, zemlje dni 3, služi sol . 27 .
Jureće selo, zemlje dni 4, služilo je sol. 27 , to je pusto.
podielio je g. 1458. Martinu Oštrihariću „ selo blizu mesta (Modruše).
ko se zove Pičatki“. (A. cr. , str. 83.) Bili su dakle ti Pišćatki blizu
Ogulina i Modruše. – Priedjel zvan Pišćetki ima takodjer s on kraj
Kapele kod sela Razvale.
80

Sakovo selo, zemlje dni 6 , sinokoše stoga dva, služilo je sol. 27 ,

to je pusto.
Jurka Blaškoviću selo, zemlje dni 6, služilo je sol. 27 , sada je
pusto.
Mihe, Lorrei sin , selo, zemlje dni 5, sinokoše stog jedan, služi
sol . 27 .
Stipka Rosića selo, zemlje dni 5, služilo je sol. 27 , sada je pusto .
Cvitka Rosića selo, zemlje dni 5, služilo je sol. 27, sada je pusto .
Mihac Vališević ima zemlje dni 6, služi sol. 27 .
7

Filip Silié ima zemlje ni 8. sena stoga dva, služi sol . 27.
Crnac Priselac ima zemlje dni 12, služi sol . 27 .
kuzme Holešica selo, zemlje dni 6 , služilo je sol. 27 , to je pusto.
Kirin Lupes ima zemlje dni 5, služi sol. 27 .
Mihovil Benšinić ima zemlje dni 5, služi .
Petar Kovačić ima zemlje dni 8, sinokoše stog jedan, služi sol. 27 .
Broz Silié ima zemlje dni 63, sinokoše stoy 1 , služi sol . 27 .
Jošče ima z bratom sinokose stog 1. ku je kupil od Simunkorića.
Petar Lučić ima zemlje oni 6 , sinokose stog 1 , služi sol . 27.
7

Jošie su dužni Piši-atki tri rasti do godišća, naiprvo o Vazmi

janjca 1 ter jošie jajac 6i, a v Miholi saki kupuna ter dva kruha,
o Božići vsaki zarebrnik ter dva kruha , ki nima zarebrnikir, ta kupuna.

Mašnik ( Masnik ? ).

Jurja Zalabriéa selo, zemlje oni 12, malinista pol , služilo je sol .
27 ; to je pusto.

| Mašnik zove se po kazivanju g. kapetana St. Sabljaka, kojemu

sam zahvalan za nekoje obaviesti o mjestih i o priedjelih, jedno
mjesto kod Zagorja. Sva tri posljednja mjesta Goli vrh , Piščatki i
Mašnik stajala bi dakle blizu jedno do drugoga pod Velikom Ka
pelom na prostorih , sada šumom obraslih .
Medjutim ima i kod Generalskoga stola na Mriežnici šuma i seoce
Mašnik polag podora grada Janjča, o kojem kaže izprava od g. 1558.,
da je u obsegu gospodštine Modruške (posessio Janach ab occiden
tali parte ultra aquam (Mriežnica) pertinet ad Modrissam). Grad
Janjač spominje se često još šestnaestoga vieka kao imanje Franko
pansko, a Generalski stol, tako prozvan po generalu Vuku Franko
panu , zvao se Lipovac, te ga je u leno držala plemićka obitelj
Oršića od grada Skrada na Korani. Možda stara župna mjesta
Golivrh i Pišćitka sa Mašnikom obsižu sadašnju katoličku župu
Tounjsku i pravoslavnu parokiju Dubravsku prama Generalskom
stolu .
 81

Kirina Zalabrića selo, zemlje dni 12, malinišća pol , služilo je sol .
27 , to je pusto.
Brckovo selo ima zemlje dni 8, služilo je sol. 27 , to je pusto.
Matka Bartolovića selo, zemlje dni 10, služilo je sol. 27, to je >

pusto.
Broza Črčaka selo, zemlje dni 9 , luke stoga 2, služilo je sol . 27 ,
to je pusto .
Mavrićevo selo ima zemlje dni 5 , služilo je sol . 27 , to je pusto.
9

Rabasinče selo, zemlje dni 5, služilo je sol . 27, i to je pusto.

Anečića Jurka selo, zemlje dni 8 , služilo je sol. 27, to je pusto .
Matka Rašanina selo, zemlje dni 6, služilo je sol. 27 , to je pusto .
Ilie Tkalčića selo , zemlje dni 9 , služilo je sol . 27 , i to je pusto.
>

Grgur Valčej ima zemlje dni 6 , služi sol. 27 , ta je Martina Oštri

harića.
Kirin Sović ima zemlje dni 12 , luke kosca jednoga, malinišća
kupnenoga pol , služi sol . 27 .
Ilie Tomića selo, zemlje dni 8, malinišća četrti del kupnenoga,
služilo je sol . 27 , to je pusto.
Martina Sovića selo, zemlje dni 8, malinisca retrti del kupne
noga, služilo je sol. 27 , to je pusto.
7

Petar Poldrug ima zemlje dni 3, služi sol . 27 .

Štukićevo selo, zemlje dni 12, služilo je sol. 27 , to je pusto.
Matko Otmičević ima zemlje dni 9, sinokose stog jedan, služi
7

sol . 27 .
Birovo selo, zemlje dni 4, služilo je sol. 27 , to je pusto.
Mavra Dohlinića selo , zemlje dni 7 , sinokoše stog 1 , služilo je
sol. 27 , to je pusto.
Grgura Vehninića selo, zemlje dni 7 , sinokoše stog jedan, služilo
2

je sol. 27 , i to je pusto.
Mayra .. ima zeinlje dni 7 , sinokoše stoga dva, malin 1 kup
neni, kupnena, služi sol . 27 .

6
 IV .

Urbar Grižanski od g. 1544.

Istom bješe minulo trideset godina, što je kralj Bela III. izručio
bio Bartolu knezu Krčkomu županiju Modrušku, kad al Belin sin,
kralj Andrija, nadari sina Bartolova Gvida g. 1223. takodjer župa
nijom Vinodolskom. Primorska ta županija sterala se od Istre do
Senjskih planina, te je brojila od starine devet gradova: Ledenice,
Novi, Bribir, Grižane, Drivenik, Hreljin, Bakar, Trsat i Grobnik .
Griže ili Grižane leže upravo posred Vinodola izmedju Bribira i
Drivenika. Grad sam osovljen je na visokoj i strmoj litici, pa premda
već od sto godina pust ii razvaljen, reći bi, da još vazda štiti na oplazu
kamenite gore liepo mjestance Griže sa gotičkom crkvom sv. Martina
i obližnja seoca. Iz njega je liep vidik na Vinodol, na starodavni
Belgrad' i pitomo Tribaljsko polje, te do njega po boku na jednom
vršku na podor Badanj grada, izpod kojega si je probila Vinodolska
riečina put kroz provalu izmedju kamenitih brda do mora kod Cri
kvenice. U Tribaljskom polju ' i danas stoji starodavna crkva sv.
Marije , kod koje se stari Vinodolci sakupljavahu na zbor i spra
vište, da zakone prave ii pravdu kroje, a na njem sastajao bi se i
Vinodolski kaptul, da se posavjetuje o duhovnih stvarih.
Kad su g. 1288. Vinodolci, sakupljeni na dvoru knezova Krčkih
u Novom , gradili sebi zakone, ili izpravnije da rečemo, bilježili
stare svoje zakone, po kojih su prije toga živjeli, zastupali su Gri
žance na tom častnom zboru Ljuban i Petar popori, Domjan satnik,
Dunat i Dragoljub i Vidomir Vlčić. Iza toga držali su knezovi
Krčki sto i pedeset godina u zajednici ogromna od razuih kraljeva
i raznimi zgodami stečena imanja, dok si nakon smrti bana Nikole
Frankopana g: 1449. ukupni držatak neporazdieliše na osam die
lova. U doba, kad se dioba izvadjala, nisu bili Grižane jedinstveno
imanje, već su se lučili u dva posebna imanja, Grižane i Kotor.
Posljednjemu pripadala.je sa Belgradom i Badanj gradom Crikve
nica, gdje bijaše ban Nikola Frankopan početkom petnaestoga vieka
Paulinski kloštar osnovao. Kod diobe pripalo su Grižane najsta
rijemu sinu bana Nikole knezu Nikoli, a Kotor mladjemu knezu
Martinu, koji je dobio većinu Vinodolskih gradova, držeći i onako
silna ina dobra, što ih je bio stekao, oženivši se najprije Jelenom
kćerju Mutine Lipovačkoga, a poslije Dorom udovom kneza Ivana
Blagaja. Nije bilo sudjeno niti knezu Nikoli, niti Martinu, da osnuju
dugotrajno koljeno : Martin umre bez mužkoga odvjetka g. 1479., a
 83

Nikola rodi doduše sina Bartola, ali i taj preminu još prije Martina
1474. Stric i sinovac nadjoše svoje vječno počivalište u crkvi sv .
Marije na Trsatu jedan do drugoga ? Martin kupi od Margarete,
sestre Bartolove, a kćeri brata mu Nikole, Grižane, ali nespoji ipak
time čitavo imanje Grižansko, već nadari jur g . 1462. Belgradom
po njem osnovani manastir Paulinski na Ospu kod Novoga, a Koto
rom g . 1468. manastir Franjevački na Trsatu, kojemu bijaše uteme
ljitelj i osobiti zaštitnik . Nešto zemalja od svoga Bribirskoga grada
u Selcih, a nešto takodjer Grižanskih zemalja i dohodaka pokloni
Martin trima darovnicama g. 1447. , 1168. i 1475. Crikveničkomu
manastiru . Oko toga manastira smjeste se sve malo po malo na
žalu morskom žitelji iz obližnjega mjesta Kotora, gdje je u staro
doba bila župna crkva sv. Šimuna sa još druge četiri crkve. Pau
lini Novljanski i Crikvenički, te Trsatski Franjevci primiše od kneza
Martina zemlje i kmetove poput vazala tako, da njihovi kmetovi
bijahu glede nekih služnosti i u napredak ovisni o gradu Grižan
skom , kojega sudbenost morahu priznati i vršiti vojničku službu,
osobito u vrieme turske napasti u Vinodolu . Naročito bila je duž
nost svim fratarskim kmetom , grad Griški stražiti i popravljati ga.
Ovisnost i služba kmetova Kotorskih uredjena je g. 1570. poseb
nim ugovorom izmedju grada Grižana i Franjevaca.
Po smrti Martinovoj († 1479.) zapala su njegova primorska
imanja brata mu Stjepana i unuka Brnardina . Za života Brnar
dinova dogodio se je g. 1493. poraz IIrvata kod tidbine i razor
Modruše, što bude uzrokom , da se bio uklonio Modruški biskup Kri
štofor sa kaptolom u Vinodol. Tada postaše Grižane i Belgrad, gilje
je i sada dosta liepa crkva sv. Marije, sjedišta kanonika kaptola
Modruškoga. Brnardin bješe oba svoja sina Krstu i Ferdinanda
preživio, pa tako zapane njegova baština oko g. 1530. njegova
unuka Stjepana, sina Ferdinandova. Taj so prozva Ozaljskim kne
zom , ali je bio i posljednji potomak rozgve Stjepanove. Stjepan
Ozaljski imao je samo jednu sestru Katarinu, koja se uda za kueza
Nikolu Zrinskoga . S ovim ugovori knez Stjepan g. 1544. bratstvo
i medjusobuo nasljedstvo. Pravo na nasljedstvo priznao je Stjepan
poslije smrti Nikole Zrinskoga i svojim sinovcem (1570.) Jurju,
Krsti i Nikoli, koji tako postaše gospoilari Frankopanskih imanja ,
a medju ovimi i Vinodolskih Grižana.

Za vrieme, dok je bio vlastelinom Vinodolskim knez Stjepan

Ozaljski, porodiše se smutnje i trvenja izmedju puka Grižanskoga
i vlastele poradi podavanja daća i vršenja službe. Ta razpra bila
1 Stariji Bartol, brat Martinov i ostale braće, umre jur prije g. 1462. i
bude pokopan u Brinju, kako to svjedoči njegova udová, učinivši za njega
zadušhinu. ( Acta croatica, str . 90.)
2 Izvorne darovnice u manastiru Trsatskom. Vidi i odnosne darovnice gla
golicom pisane u Kukuljevićevih : Acta croatica. Posljednja darovnica Gri
žanskoga imanja Trsatskim Franjevcem nalazila se u hrv. arhivu medju neo
reg. acta, fasc . 1648, br. 5 , a sada je u Budimpešti. *
84

je povodom, da je občina Grižanska zabilježila svoje službe i daće

vlastelinstvu u urbar Grižanski, koji na ovom mjestu na vidik
iznosimo.
Urbar Grižanski, kao što i listine kneza Stjepana Ozaljskoga,
koje daće i službe podanika uredjuju, nalazile su se još nedavno
sajoš nekojimi drugimi velezanimljivimi spisi, koji će u našoj zbirci
hrvatskih listina svjetlo ugledati, u občinskoj škrinji, zvanoj trezor,
u Grižanih, te su dobrom srećom većim dielom u zbirku jugosla
venske akademije prispjele ?.
Knez Stjepan Ozaljski bio je muž slaba duha, neodlučan, pun
hira i posve ovisan o volji i uputi drugih ljudi; najviše je pako
pazio na uputu svoga službenika i upravitelja imanja Ivana Gusića .
Na toga Frankopanskoga službenika obćenito su se susjedna vla
stela i kmetovi tužili, da zlorabi svoju vlast, da silu čini vlasteli i
podanikom, a tudja da prava vriedja.Naročito tužili su se na njega
punim razlogom kaptolZagrebački i Žumberački Uskoci, kojim je
htio zapriečiti seobu u Žumberak ? Da bome, da su vlastiti podanici
Frankopanovi uz ovakova silnika još najgore prolazili. Grižance
„ primoral“ je Gusić na razne radnje i službe, koje nisu prije toga
za stare gospode ovršavali. O njem kažu Grižanci „ ča god je na"

mislil i ča godi je otel , s tom nas je porabljival prez sakoga za

kona i prez spizi gore, nego robja i nego jednu živinu tako, da
smo bili dešperani i veći del bi nas se razašlo od službi kne
ževe milosti“. Zato prinužden od nevolje dade na „ prvi dan prvara
1544. puk Grižki znano gospodi milostivoj i do njih namesni
kom zakoni naše prave stare" , a i krivice, ke nam čini Gusić
oblasti “. Urbar Griški nije dakle izdan i sastavljen po vlastelinstvu
za ravnalo idržanje podanikom, već je popis daća i služba vla
stelinstvu Grižanskom , učinjen po puku Grižkom. Urbar taj Gri
žanski je neka vrst statuta ili kladerna, koja obuhvaća sav odnošaj
medju vlastelom i podanici, naznačujuć ukupne dužnosti, za koje
1 U Grižanih kao u središtu Vinodola i u obližnjem Triblju, nalazila se
još početkom ovoga vieka sva sila starih hrvatskih glagolicom pisanih spisa,
koji bi mogli i političnu i kulturnu, a i crkvenu poviest našu kud i kamo raz
jasniti, da su kojom srećom sačuvani. Medju ostalim nalazio se je u Grižah
dobar dio spisa kaptola Krbavskoga ili Modruškoga, a te je spalio oko g.
1830. Griški
dosta knjigomžupnik,
bavio iprije
dva kanonik
teoložkaSenjski
djela ,naFranjo Vrinjanin
hrvatskom , čovjek,
jeziku izdao. kojiJoš
se
goropadniji zatirač glagolskih starina bio je u isto doba, kad je Vrinjanin
živio u Grižanih, kurat u Triblju i poslije u Brodu na Kupi, imenom Jelčić.
Za njega kažu, da je strastveno uništavao stare spomenike i spalio svu silu
-

glagolskih spisa.– Vrinjanin odstranio je bio , popravljajuć crkvu Grižansku ,

i spomenik biskupa Senjskoga Hinka Dimitria, koji umre g . 1689. i bude u
Grížah u župnoj crkvi pred velikim oltarom pokopan. Sadašnji napis na spo
meniku nije izvornik, već je kašnje načinjen po nalogu biskupa Ježića , koji
bješe Vrinjanina zbog uništenja spomenika ukorio . Kod prenapravka župne
crkve sv . Martina izkvaren je njezin prvobitni gotički slog, a prava je sreća,
da su sačuvani još nekoji glagolski napisi kod crkve u Grižah" i kod sv. Ma
rije u Belgradu. -

2 Odnosni spisi u Ljubljanskom Rudolfinu. Zemaljski akti, fasc. 122.

Vidi članak Brekovica u našoj knjizi: » Bihać i Bihaćka krajiná «.
 85

držahu g. 1545. Grižanci, da ili pravno i zakonito postoje, ili pako

da su krivične i da su na vršenje istih prisiljeni po upravitelju
Gusiću . O alodialu vlastelinstva Griškoga neima u obćinskom spisu
nikakova spomena, a niti su naznačena u njem sela i pojedini po
danici, kao što u Modruškom urbaru, koji je „legistar“ .
Knez Stjepan Ozaljski bio je i pored svoje slabije pameti ipak
bezazlen i dobra duša, pa se napokon smilova Grižancem , odredivši
15. aprila 1565. olakšicu glede podavanja „ sulja “ od živine, a pod
10. marta 1569. dozvolivši, da se plati trošak ,spiža“
„ za težake u
vinogradih vlastelinskih i da Grižanci dadu u buduće samo „ od
dvadeset drobne živine jednu“ , kako su to uzimali njegovi sestrići,
>

knezovi Zrinski, u gradovih pri moru.

Mi urbar Grižanski, kao što i listine od g. 1565. i 1569. priob
ćujemo po hrvatskih izvornicih ćirilicom redom pod slovami A , B i
C , dodavši, da bude odnošaj podanika Grižanskih prama vlasteli
podpunoma jasan, pod slovom D. i nagodbu sklopljenu 11. decembra
1570. izmedju Trsatskih Franjevaca i Mihalja Desića, kapetana pri
morskih gradova Zrinsko-Frankopanskih, glede služba i obveza Ko
torskih podanika prama gradu Grižkomu.
**
of:

A.
Урбар Гришки.
1544. первара први дан . Знано чини пук Гришки нашој го
споди милостивој и до них наместником ? закони наше праве,
старе. Нај прво : дужни смо господину нашему доходка бири3 5
пинез либ. пет сто, и више тога сатнику 4 либр. 10, грашћику
1 To jest knezu Stjepanu Frankopanu Ozaljskomu i knezu Nikoli
Zrinskomu Sigetskomu kao mužu Katarine, sestre Stjepana Fran
kopana.
2
Namjestnici bijahu na primorskih imanjih kapetan ili guber
nator istih, pa podknežini pojedinih gradova. Takov podknežin,
zvan kadšto i kaštelan, bio je vazda i u gradu Grižkom.
3 Bir, lat. census, daća u novcu, što se davala gospodštini i kleru.
Urbarski bir (census urbarialis) davao se od svakog zemljišta. Sul
i potoka odkupljeni su poslije g. 1848., čim je tlaka prestala, ali
bir podavao se i nadalje, te je odkupljen istom na osnovi hrv. za
kona od 10. januara 1876. – Zabiriti zemlju, znači toliko, koliko
uzeti ju pod daću od gospodštine.
4 Satnik, ime občinske službe u svakom gradu Vinodolskom , po
Istri i po ostalom primorju . Satnika bilo je u Novom i u Bribiru
sve do g. 1848. Satnik je pazio na red i čistoću u gradu poput
gradskih kapetana u slobodnih varoših ; on je bio više eksekutivni
organ:
Grašćik, gračak zvao se niži službenik u gradu, kojega je
obćina birala. Grašćik bio je neka vrst pandura i glasnika, koji je
 1

86

либр. 5, од живин мале од 15 едну, и о-т-ога сула' гре сатнику

3
музица ”, графику јалова з една.
Од велике живине кравје, ча нет ки, од саке главе гре
с (олдина) 5, када преј, е годишће ; од цриквених негре велих
ни малих .

Ол вина гре господину потоки4 15, и ту гре сатнику за

најболим кметом кмет, а графику сридни кмет од вина, a

naredbe podknežinove, sudacai satnika puku obznanjivao. U Brubnu

se je zvao takov službenik tečac. (Vidi str. 19 ove knjige.) Služba
nije bila osobito ugledna i koristna, pa zato je občina morala od
rediti posebnim zaključkom , tko je dužan primit službu gračaka.
Odnosni zaključak glasi:
1546. Znano se čini svim i svakomu, kim se pristoi, kako biše
velika deferencija meju plkom Griškim cića oficija graćice; niki
govorahu, da se more odkupiti, niki da ne, i nemorahu naiti gra
čika prez velike smutne ; i cića toga odatli odlučiše i tako učiniše,
da ki nebi prvo graćak, da kogagodi satnik izbere, i bude ugodan
starijim i plku, da se nemozi odkupiti, ni odgovoriti po niedan put.
I to odlučiše, kada postaviše gracaka Jatija Spanića. I to pismo
učinib ja pop Jakov, plovan Griški, moju ruku, kako mi rekoše
stariji i ostali, pravo, kako slišah z ust više pisanih ; oće i pri toi
sentenciji bi knez Mihal Vitorić, kapitan Griški va to vrime bu
dući, i tu bi miležina više pisanoga aprila dan peti .
(Izvornik glagolicom pisan na papiru u zbirci jugosl. akademije .)
· Sul ili suljevina , daca od paše blaga, zvana kadšto i travarina,
talijanski erbagio. Tu su daéu podavali podložnici ne samo na
primorskih imanjih, već i po ostaloj Hrvatskoj . Sulj podavali su i
kmetovi Ozaljski, a kaštelan Ozaljski Gašpar Barilović prisilio je
bio g. 1582. kmete l'aulinske u Senkovcu (sada Fratrovci) ne samo
u

na daće „kopostan“ za mjesta, glje se presad sijao u gori, i na

straževinu, već i na suljevinu, koju su Senkovčani davali sve do g.
1646. , dok ih nije knez Petar Zrinski tih daća izbavio. ( Spisi u
našoj zbirci.) U Novom bili su obvezani ni suljevinu u kasnije doba
samo slobodnjaci, davajuć u naravi svaku petnaestu ovcu, dok su
knapi i kmeti plaćali u imo sulja od svake krave muzare po 10
soldi, od jalovice 5 soldi, a toliko i od koza i ovaca. Kašnje pre
tvoren je sulj na primorskih imanjih u stalnu novčanu daću.
2 Muzica to što ovci muzara .
3 Jalova to što ovca jalova.
4 Potoka ili potoki, daća ili u naravi, ili u novcu od vinograda,
neka vrst gornice, lat. proventus vini ordinarius. Za potoku uzimao
se svaki deveti vrč priraslog vina. Pošto nisu u obće potoke plačali
Vinodolski popovi, to je knez Mikloš Zrinski listinom izdanom u
Grobniku 30. julija 1612. oslobodio i Grižanski te Belgradski ka
pitul od podavanja potoke :
Mi vikovični grof, gospodin Miklauš Zrinski, Zalajske gradske
meje poglaviti špan, etc. Dajemo na znanje svim , kojim se pristoji,
 87

када гре господин ризати, гре господину самотрету 0,4 сатника

обед и визира ; за он дан еатник има ,дати крух нумик “, а 2

господин вино.
Ошће гре господину од всaке хише огнитиһини 2 старић пше
нице, а од кмет ; од цриквених кућ негре, ни од оних, ки стое
на најам в кућа(х).
Од (ти)х старић гре само .... всеки десто .
Ошће смо дужни дати треји (коп имотику ; (ка),да копамо
прву коп, гре нам од господина пшенице « тари , педан и спу 8
вина и едан бра ; на другу кои гре пшенице старић ие,дан ,
спуд вина .
Ошће смо дужини на вратих града па „ не страница 1ва , а
ноћи 4 ; и ти страници су дужні носити «інеті • 3 града 10
града најближнега, ча е Брибир и Хривеник, исти , Г.lace IIи
за Турке “.
Ошће је слободан су,даң псих стварин ; господин “ 100,11 0,4
себе, а пук од себе : и та/:о сатин и грщик е. обо,дан ест
од веих ствари за о110 Тето, ок.11 серии «істо « вога ( крипција.
i pred kih dojde ovi naš otvoreni list, da obnajde nas po suplika
ciji ponizno i umiljeno naš Griški i Belgradski kapitul, i tuzi se
nam ta Griški i Belgradski kapitul, da kruto u tisnom mistu stoje,
i malo prostora imaju ili konfina, i da bi im prostili, što malo po
toke plaćaju, i da bi od toga mir imali, kako i drugi naši Vino
dolski popi; a to je stanovito, da su i oni takove pravice prvo
imali, kako i ostali popi Vinodolski , nego što su im pogorele.
Zato mi proštimavši njihovi vridnu molbu, od gori rečene plaće
je oslobojene činimo ; proštimavši tuliko njihovu sluzbu u napridak,
šom nam se obećuju, ostavljamo svim našim sadašnjim i u napre
dak Vinodolskim oficialom , da ta naša rečena dva kapitula od po
toka gori rečene plaće slobodne čine, i u toj slobodi obdrže, kako
i druge naše pope Vinodolske. Na što njim dajemo ovi naš list
otvoreni pod naše ruke podpizanje i naradnim našim pečatom .
Actum in nostra Grobnik , 30 juli 1612.
Grof Aliklouš Zrinski s. r. (Z. P.)
((Izvornik nalazio se je g.. 1769, kod kaptola Novljanskoga. – Priepis ovje
rovljen podbilježnikom županije Zagrebačke Baltazarom Bušićem u žup. ar
hivu Zagrebačkom .)
1 Umik znači isto što i smok.
2 Ognjiščina to što dimnica, daca od kućnog dima .
8 Spud, posuda i mjera za vino i ostale tekućine, koja je rabila
ne samo u Istri, već i po ostalih hrvatskih zemljah.
4 Ti su glasi dolazili ponajviše iz Senja preko Ledenica i va
ljalo ih je nositi po čitavom Vinodolu od grada do grada preko
Grobniká na Klanu u Istri.
88

Ошће обећасмо господину : господин када град зида , всаки

кмет по едно бриме сена.
Ошће обећасмо господину, када градски има насадити вино
град поли града и одгојити кројењу на нашу спезу ; посли
Jaгaтoгa1 копати за плаћу , али в доходак госпоски.
Ошће дужни (смо) јапненици господс( кој) чинити , чa eк ној
триби, само господин мештру спизу и плаћу (да).
Јошће пшеница, ка се именуе чабар , ка гре господину в град ;
нај прво чабар Кулетића, старић 10
Чабар Блажићевића и Скомаржића, старић 6
Чабр светога Крижа 6
Чабр свете Ани, старите 3
Чабр Патрића, старите 3
Чабр Жеболовики, старите 3
Чабр Стипанићин, старите . 3

То су кривице, ке нам чини Гусић з области.

Нај прво нас је приморал, да гребеничамо у треји при мору,
ча нисмо дужни доли ни овди.
Oће нас је приморал копати троје поли града през плаће
и спизи мале и велике, за нисмо дужни.
Oће нас је присилил лес на каштел * делати и возити даске,
за нисмо духни .
Oће нас је присилевал и ж них треји тргати грозће и го
НИТИ за
в град през спизи и плаће, на нисмо дужни, него
плаћу или в доходак .
Oће нас је приморивал дати страшца у каштел, кога нисмо
дужни , и остале страшце од града дрва носит в каштел и друге
1 Jagatoga, valjda poslje dana svete Agate (Jagate), 5. februara.
2
Cabar ,mjera i za nju posuda, tal. mastello, tino. Valjda je ova
daća iz prva mjerena na čabar ili čabrenku i zato čabrom nazvana.
3 Ivan Gusić, kapetan i upravljatelj imanja kneza Stjepana Fran
kopana. Predji Gusićevi, a možda i on sam, držali su imanja
Brlog i Gusića grad ( Turanj) kod Otočca. Kašnje se Gusići uklo
niše u Kranjsku, gdje su dobili za cesara Leopolda njemačko ba
runstvo. Mnogi izmedju njih služili su na krajini hrvatskoj. Poto
maka te obitelji ima sada i u Hrvatskoj. Porodična imanja u
Gradcu, Krasincih i u Vinici u kotaru Črnomaljskom prodali su
Gusići prije kakovih četrdeset godina.
4 Kaštel ( castellum ), to jest grad Grižanski.
• To jest uz obračun u dohodak ili bir, koji je i onako gotovim
novcem podmirivan.
 89

тлаке, на нисмо прво ; оће стражци на себи дрва носити, и

јошће себи на вратих дрва од бримен по едно полено, и врат
и града чувати .
Oће веће крат пуку забрижјући дрва и сено носити и го
нити, ча нису дужни, него за плаћу, али в доходак.
Oће вдили пут чинећи прико горе и писмо (носити) мимо
дужности, али е могал ки, или ни ; ки ни пошал, та ека
штиган немилостиво,
Oће, чa гoди е намислил и на горди е отел, с том нас је по
рабливал през сакога закона и през слизи, горе него робја и
него едну живину тако, да смо били дешперани ; ода бисмо
неували дочекати на скрито, ча есмо дочекали , хвала буди
господину богу, већи дел би нас се раззашло од служби к. м.
Oће тужимо се господи нашој, да нам се учини велика кри
вица од Фратров на Цриквеници за трг , ки е них, да нам по
чеше взимати трговину, кa ни била прво ни,даре.
Oће нас примора своју сол гонити на Дубованці по кривици,
ча нисмо дужни.
Офе, ча нам бише прво одпушћено од гоегіоде трети дел до
ходка, он нам то устегну ва то ( не)волно лето нам лане и сега
лита, а када нам господин бог взе вино и жито тучу, да не
море убог пук дале од неволе, просећ милости од господе
милостиве 2
Iz vапа : Закони пука Гришкога.
(Izvornik glagolski na papiru u zbirci jugosl. akademije.)
В.

Stefan knez Frankopan odredjuje Grižancem daću za sulj.

Ми кнез Стефан Франкапан, Крч ., Сен. , Молрушки, дајемо
на знање всим и всaкoму , пре, ких та наш отворен лист прије,
како пред нас дојдоше по;1.1ожници наши Грижанци, просећи
1 Grad ili varoš kod današnjega Karlovca. U Dubovcu stjecala
se srednjega vieka znatna trgovina, osobito žitom i solju. Sol morska
išla je u dolnje krajeve Kupom i Savom , a žito tovarilo se prama
moru na konje i mule. Potanje viesti o Dubovcu donosi Dubovački
urbar.
2 U vrieme, kad je ovaj urbar pisan, nije bilo iznimke za po
jedine žitelje Grižanske glede podavanja daća i vršenja služba.
Tiekom vremena oslobodiše knezovi Zrinski nekoje porodice od
kmetstva, napravivši ih slobodnjaci:
G. 1565. napraviše knezovi Juraj i Nikola Zrinski slobodnjaci
porodicu Mirošić, poslije zvanu Papić.
90

од нас за патани1 сул од велике живине, ча су прво давали

сулевину на главу ; за то ми јим ту милост дасмо, да за речену
сулепину од велике живине имају нам всaко лето дават дуката 2,
ча елиб. 12. На то заповидамо официалом 2 нашим саданим
и у напредак будућим, да речене згора именоване Грижанце
имајте у том одрасати, а они, или држите живину или не, да .
речена 12 либ. плаћају. И на то Им даемо та наш отворен
ист под наш печат нападни руком нашом подписан, Писан у
Грижах мисеца априла на дан 15. 1565.
ЦІтефан Франкопан, кнез
и веће, руком нашом писасмо. (З. П.)
Ігсапа : інст од сула ча је велике живине.
(Izvornik glagolaki na papiru u našoj zbirci.)
С.
Stjepan knez Frankopan podjeljuje puku Grižanskom polakšice kod
plaćanja sulja (od živine) u zamjenu težaka, što će davati za vino
grade.
In IIIтељан «Франкапан, кез ІК. С. 11. н веће, дајемо на знање
сим и вса ікому, како потрибогаемо е.туг наших, а пука Гриш
кога, да би нам дали всaки кметнић тежака еднога у наша
треја пеаrсо ето, а ми да јим дајем » спижат, како се пристоји.
и они ваз,дар буду , наше верие «.1yrе нам обећаше, да оте
з добре воле, и почеше нас просити те згора именовани слуге
наше, пук Гришки, да бисмо јим учни. и милост, како су учи
нили госпо,да Зринеки, а сестрић нали", у градих, ки су при
мору, да нам п.лаћају од двадесет хробне кін ! не едну, и ми
видећи валз,дар ніх верну службу, есмо јом то „да.и, ними нії
хову останку віковічним законом. 1 за веће веровање да јим
4асмо та паш ист одтіворенії 10,1 печат нашу нападну и руком
G. 1568. isti knezovi oslobodiše tri kuće Likara ili Likarića .
G. 1639. oslobodiše knezovi Nikola i Petar Zrinski porodicu
Biomba, poslije nazvanu Bionda.
G. 1641. oslobodiše isti knezovi osam kuća Marušića.
G. 1656. napokon oslobodi knez Petar Zrinski dvie kuće poro
dice Marsilio, koja dobi g. 1675. od kralja Leopolda i plemstvo
ugarsko -hrvatsko.
1 Patani sul, to jest pogodjeni sul.
2 Oficialom to jest službenikom ili činovnikom vlastelina.
3 Nikola , Juraj i Krištof Zrinski, sinovi bana Nikole Zrinskoga
Sigetskoga i Katarine kneginje Frankopanke Ozaljske.
 91

нашом влашћом подписан. Дан у нашем граду Новом па Добри,

марца 10, лет господинових 1569.
Штефан Франкапан,
кнез и веће. (З. П.)
Na hrbtu lista je ovaj dodatalc :
Na 18. apprylla v kastel Grissky bwdwchy zpravleny postovany
zatnyk . Grysky Gaspar Mussynyeh i ozthaly ztharyy : od Bel
grada zudacz Anton Ma . . ych, Jwray Bodynych , zathinyk od litha,
y my, opomenih ja Petar Dente jednoch i llogocz i threthych ovo
danye i zapowyd gdna nassega m . kneza, kako v vom lyzthy vdersy
ze, opythaywch ych ... zw konthently thako vezynythy. Na to zatnyk
y ztharyy Gryssky od zthranne zega peka rekosse, da zw vazda
byly gospodnw zvomw m . pokorny y zada hothe i thom bythy.
I swdacz i zatnyk Belgradzky rekosse, da zw dobrowoglno i ony
thw zlwsbw vczynythy, kako zw vazda chynylly. I zatho vydechy i
zlyssayvchy nyh rycz i dobrohothyny , ow lyzt gospodna nassega
т kako od niegowe mm . imam zapowyd i od ... nym izrwczyh i
m.,
dah y ryke. Dan i lytho kako zgora. za recbe verovanye zam ze
moyom rukom podpyzal .
Петар Денти ',
с. р.
(Izvornik na papiru pisan glagolski sa dodatkom pisanim latinicom i gla
golskim podpisomPetra Denta u zbirci jugosl. aka lemije.)
D.
Dužnosti i službe kmetova Franjevačkih u Crikvenici (Kotoru)
prama gradu Grišanskom .
1570. дан 11. децембра през комесари взмозкинога господина,
господина м. ва то вриме будуhil : Бакріп, пире, кнезем Ми
хаљем Дешићем , капитаном градов господина милостивога при
мори, докончано би пред «Іраном Лекарићем, капитаном Гриш
ким, и пред оцем Михаљем, гвардианом Терсачким , за кмете
них, ке имају на Цриквенци, да каде би касови тужба потекла
Официалу Гришкому од кметов г. м . супрот кметом Фратарскім,
да нима официал Гришки посећи прав,1ом, ни другим угова
нием на кмета Фратарскога прво, необнападши гвардиола Тер
сачкога, излажући разбојство , али тадбину.
1 Petar Denti bio je do g. 1670. upravljatelj i kapetan svih pri
morskih imanja Stjepana Frankopana i njegovih nećaka, knezova
Zrinskih. Denta sliedio je nakon smrti u kapitanstvu knez Mihalj
Desić.
92

Опет, ако би ки необстал страже поредовне ', кад ие тому

закон —

од кметов Фратарских , пена НИМ се

стави либ. 2,
да иу вазми над ним официал Гришки през милости, и да те
пени половицу себи официал вазме, а половицу да гвардиану
да. И толикаише, ки би не ишал на спровод прико Гвозда”,
када се запови, да у той истои пене з остане , и ту пену да
меда се диле .
Толикаише за риб ловленьа, када ним се запови риб ловити
за господина м., тер иу ухите и другaмo oтaйно продаду мимо
Оффициала Гришника “, излажући оцем Фратром на Трсат, да
узме пене над ним официал Гришки л. 25, а рибе, на ихите
на рачун господина м., да ним се плаћа либрица по солдина
два , и ако ки у ту пену западе, да іу узме над ним официал
Гришки и раздили з гвардианом Терсачким, како и остале пене.
Толикаише, ако би бил потир за Мартолоси , тер када се
1 Straža poredovna, to jest straža, na koju se polazilo izmjenice
po redu, redomice, po čredi, turnus, nach der tuor.
* Ki bi neišal na sprovod, to jest na četu preko Gvozda, da
našnje Kapele, u tursku pokrajinu, kamo su polazili i Vinodolci
uz Senjane na četovanje. Gvozdom zvala se hrvatski u starije doba
svaka šumska planina, pa tako se i Petrova gora kraj Karlovca
spominje 16. vieka vazda kao Petrov Gvozd.
3 Pena, talijanska rieč, a znači globa, kazan.
4 Grišnika u mjesto Griškoga.
5 Martolozi, turski četnici, ponajviše kršteni tako zvani Vlasi,
koji su do zla boga Hrvatskoj dodijavali, plieneć i paleć sela i
gradove i odvodeć nevoljno ljudstvo u sužanjstvo. Glasovi o navali
Martoloza dolazili su ponajviše iz Senja. Takov jedan glas priob
ćujemo evo ovdje :
Plemeniti, izibrani i u svem visoko poštovani nam verni knez
Radić. Neka da znate, kako ovu uru doidoše nam istini glasi, da
su Turci na kupu u Lici, i da hote svakojački put učiniti u Vi
nodol. Zato vam zapovidamo, da nimate nikogar iz grada razpu
šćevati , nego svi skupa pripravni biti, odlučivši dobre straže, da
vam se koja škoda i sramota neučini, kako jesmo ufani u vas, da
nećete uzmankati polag vernosti dužnost svoju obveršiti z dobrim
redom dan i noć u svih stvarih. I ta list, proštavši da ga imate
odpravitiudile po svemu Vinodolu od grada do grada, da se i oni
budu imili čuvati, zašto na istinu prijateli pišu, da nete drugamo,
nego u Vinodol. Ne drugo; da ste zdravi. Dan v Senu na prešu,
na 14. luja u devetih urah 1589. Furio Molza, capetanio di Segnia.
m. р.
Ix vana : Ta list da se ima pridati naiprij knezu Radiću Petro
 93

пукша удри и у звон, тер ки би неприпал од речених Фра

тарских кмет и у потиру, ки су за ваљу', и ти исти остану по
пене л . 6, и те пене половицу капитану, а половицу Фратром.
Шимон диак Златинчић, Иван Драгованић, Јеролим Врбоић.
(Izvornik sa priepisom, koji je s izvornikom sraynao : Presbiter Joannes
Cacich, parochus et notarius publicus Tersactensis, nalazi se u manastiru Fra
njevačkom na Trsatu .)

viću, herc. svitlosti porkulabu Ledeničkomu, pak da se odanle ima

poslati prez štentanja po semu Vinodolu od grada do grada brzo.
Na strani vani : Pošt. župane, to oćete razumiti, da pišu iz Sena
za voisku ; zato razumivši ta list pošalite ga nadale i dobre straže
činite, te na sve pukše činite tako poslušati pomnivo; kada četire
čuete, stanovito verujte, da su Turci u Grobničkom polju. I da
ste zdravi. Dan u Grobniku, 5. juleja 1589. Juraj djak Kalafatić.
Den 17. julli vmb zwelf vhr mitternaht von Alben ahher in die
Lohitsch bracht vnd weiter nach Laybach geschigkht worden. Se
ronik .
(Izvornik
1
u zem. arhivu u Ljubljani.)
Nije dosta razumljivo ; možda znači : koji su valjani za po
tjeru. U talijanskoj transkripciji stoji: zavagliu .
 V.

Urbari grada Dubovca od g . 1579. i 1581 .

U kotaru nekadašnjega vlastelinstva Dubovačkoga sagradjen je
počevši od g. 1579. sadašnji Karlovac. Pišući mi poviest i topografiju
tvrdje Karlovačke, nacrtasmo takodjer i dogadjaje Dubovca, pa
zato ovom prigodom upozorujemo na našu knjigu „Karlovac, poviest
i mjestopis ( str. 230—243)“ .
U kratko spominjemo ovdje, da je grad i mjesto Dubovačko
prastaro, da najstarija vlastela Dubovačka nisu poznata , a od če
trnaestoga vieka da je dobro pripadalo slavonskoj obitelji Sudara,
zatim knezovom Blagajem, a polovicom petnaestoga vieka da je
Dubovac došao u vlast knezova Frankopana. Kod diobe imanja
medju braćom Frankopani g. 1419. dobio je Dubovac knez Stjepan,
po kojem ga nasliedi knez Brnardin i njegovi potomci. Brnardinu
potvrdi g. 1481. kralj Matija uz ostala imanja takodjer i Ozalj,
Ribnik i Dubovac. l'osljednji Frankopan , koji je Dubovac u vlasti
držao, bio je unuk Brnardinor knez Stjepan Ozaljski, koji ugo
voriv sa šurjakom knezom Nikolom Zrinskim ponajprije g . 1544.
zajedništvo dobara , predade mu poslije naime g. 1550. i 1562. Ozalj
i Dubovac uz druge gradove u neograničeno vlastničtvo. Nakon
junačke smrti Nikole Zrinskoga u Sigetu g . 1566. postaše njegovi
sinovi Juraj , Nikola i Krsto gospodari Ozlja i Dubovca . Jedanaest
godina iza toga ( 1577.) založiše knezovi Nikola i Juraj Zrinski
grad Dubovac sa varošem te sa mjesti Gazom i Jelsom Gašparu Šu
biću leranskom i njegovim sinovima Ivanu i Stjepanu.
U to doba radilo se o boljem uredjenju vojne Krajine i o na

bavi koje veće gospodštine za namještaj poglavite krajiške tvrdje

u Hrvatskoj. Stajerski nadvojvoda Karlo, koji je glavnu brigu na
Krajinu imao, mislio je oko g. 1575. kupiti za novu tvrdju Na
daždievo imanje Stjeničnjak. To je dobro već krajiški general Ivan
Auersperg u zakupu držao ,ali kup nije ipak izveden. Nakon toga
odabran je priedjel Dubovački za novu tvrdju. Cini se, da kne
zovi Zrinski nebi se bili radi riešili Dubovca, pa da su ga zato
g . 1577. samo za izliku prodali Peranskomu. Da je bila bojazan
Zrinskih opravdana, potvrdilo je kašnje vrieme; kupovina nije ni
kada Zrinskim podpunoma namirena.
Nesretna vojna Kevenhillerova g: 1578. , kojom je izgubljen sav
1

priedjel Unski, prisili nadvojvodu Karla, da je definitivno odlučio

graditi Karlovac. Radi kupa Dubovca pošlje nadvojvoda knezovom
Zrinskim ponajprije svojega savjetnika Kobencela, a poslije nekoga
Berentia .
 95

Da se ustanovi potanko prodajni objekt, sastavljen je tom

zgodom urbar „ Legistar sel i kmetov grada Dubovca i vsih do
»
66
hodkov i prihodišć malih i velikili“, koji ovdje sliedi. „Legistar “
taj nije urbar takove vrsti, koji naznačuje samo odnošaj izmedju
kmetova i vlastelinstva, već opisuje čitavu gospodštinu, njezin obseg,
njezin alodial sa svimi prihodi. U registru osobito se uzimlje obzir na
financijalne prilike, ali u njem nisu naznačene nikakova prava i za
koni podanika, niti ustanove, po kojih su oni živili. U registru neima
niti govora o župi Dubovačkoj, koja je jur g . 1348. obstojala , a bili
su joj pokrovitelji Frankopani. Registar je i u tom pogledu ne
podpun, što u njem nisu naznačena prava njekih plemića i gra
djana, zajamčena u kupovno -prodajnom ugovoru, sklopljenom mje
seca maja 1577. sa plemići Peranskimi. Uz hrvatski urbar, sa
stavljen g. 1579. po službenicih kneza Zrinskoga, priobčujemo pod
B i dvie godine kašnje (1581.) po prvom austrijskom upravljatelju
Dubovačke gospodštine Ivanu Ankereiteru latinskim jezikom sa
stavljeni opis Dubovca, koji se oslanja najviše na obaviesti prim
ljene od plemića Peranskih . Na osnovu popisa i ocjene, što se na
lazi u oba prije spomenuta urbara pogodio je čuveni povjestnik, a
tadanji propalatin Nikola Istvanti, imanje Dubovačko od knezova
Zrinskih za 14.000 fl.1
Izvornici hrvatskoga i latinskoga urbara nalaze se u regi
straturi ratnoga ministarstva u Beču medju spisi obstojaloga rat
noga vieća Gradačkoga u zbirci „ Croatica “" od g. 1581., svezak
21. za mjesec januar. IIrvatski „ legistar sel i kmetov “ ima tu i
njemački prievod, koji je učinio njeki Jakov Odura, kako to po
tvrdjuje opazka : „19 Wolfi' von Turn (bio je u doba, kad je urbar
pisan , obskrbnik Krajiške vojske) diener Jacob Odura hátts also
transfferirt von den Crabatischen. “ Prevodilac Jakov Odura bio je
po svoj prilici Slovenac, ali nije znao točno i izpravno prevadjati .
Nije pako potrebno, da njegove pogrješke izpravljamo, imajući izvorni
hrvatski tekst, koji nas o svem upućuje. Uz taj njemački prievod
prvobitnog hrvatskoga urbara prišiven je latinski urbar Ankerei
terov od g.1581. pod naslovom : „ Relatio sive conscriptio bonorum
castelli Dubovac.“ Na jednoj strani toga urbara nalazi se opazka :
„Das alte Crabatische vnd neuere latainische Urbar vber die
herrschaft Dobovacz in Crabaten “, a opet ima i druga opazka
,hat das einkhomben der ganzen herrschaft Dobowacz diesen (la
ก

teinischen) Urbar nach in geld angeschlagen jährlich 2383 A.) ?, je

doch wirdet keine uncosten der offizier und sonst mehr angeschla
gen , was auf di mayerschaft, das vieh vnd die robotter durch jahr
vergibt.“
11 Karlovac, poviest i mjestopis, str. 236.
,
? Po izjavi,Jurja Zrinskoga .
Berentiu izaslaniku nadvojvode Karla g. 1581.
bilo je u Dubovcu godišnjega prihoda 2700 for., za koju svotu tražio je
Zrinski odštetu. Hrvatski pako » legistar« izkazuje godišnji dohodak sa 1751 for.
96

Oba urbara, hrvatski od g. 1579. i latinski od g. 1581., popu

njuju se medjusobno. Na latinskom se opaža razlika, koja je na
stala uz tri godine, od kako je sagradjen u kotaru Dubovačkom
novi grad Karlovac. Latinski je urbar donekle podpuniji, bilježeći
neke stvari, o kojih su podložnici pitani, a oni negativno odgovo
riše. Latinski je urbar u neku ruku kontrola prvoga_urbara , što
ga Zrinski sastaviše. Za poznavanje gospodarenja na Dubovačkom
imanju služit mogu u latinskom urbaru osobito bilježke, što su
učinjene po kazivanju plemića Peranskoga. Tu su naznačeni ne
samo dohodci gospodštine na vinu, žitu ,već je navedeno, kakove
vrsti zemalja ima na dobru i koje mjere i ciene vladaju u Dubovcu,
pa uz koju cienu moglo se je tada utržiti u obližnjem Karlovcu
žito, vino, sieno, blago, živad. Dubovac je bio prije podignuća
Karlovca dosta važno trgovačko mjesto, posredujući osobito trgo
vinu soli, koža, meda i Samoborskoga bakra sa morem . Mjere Du
bovačke, osobito kuplenik i kvarta Dubovačka (cubulum , metreta,
quarta Dubovacensis) poznavala se šestnaestoga vieka i u Stenid
njaku i u l'osavini, pa ča i u Sisku ?
Posljedice turskih navala na Hrvatsku opažaju se i na urbaru
Dubovačkom . Koliko se znade, Turci su Dubovac do tri puta i to
g. 1524., 1540. i 1578. saletili i veći ga dio uništili. Pored svega
toga, da je grad zaštićivao mjesto Dubovačko, opustjelo je do g .
1579. mnogo kuća u gornjem i dolnjem varošu Dubovačkom . Polag
urbara bilo je u varošu nastanjenih kuća 57 , a 31 pustih, a dosta
pustih kuća bilo je u Dragi pod gradom, na Gazi i u Jelsi. Po
dignućem Karlovca pomnoži se broj kuća u varošu Dubovač
kom ; g . 1581. bilo je u varošu naseljenih kuća 68 i samo 20
pustih. Ipak se dohodci Dubovačke gospodštine poslije g. 1579.
nepovećaše ; jer se žiteljstvo poradi sigurnosti sve to više naselji
valo u Karlovcu i tamo kupovalo svoje potrebe. Razlika uu do
hodku opaža se osobito kod mesnica; u mjesto 800 glava od za
klanog blaga, što ih urbar g : 1579. izkazuje, bilo je g . 1581 .
samo 500 glava. Dosta znati dohodak od meda g . 1579. nespo
minje se više g. 1581. Vlastelinskom gospodarstvu nije bilo nipošto
u prilog Karlovačko vojničtvo, slabo disciplinirano, a neuredno pla
cano ; od soldateske stradali su usjevi i vinogradi, od kojih je jedan
g. 1581. već bio sasvim zapušten .
U urbaru Dubovačkom obširno i tačno je opisan kotar gradski,
koji je medjašio sa kotari gradova Novoga na Dobri, Ozlja i Ste
ničnjaka. Popisani su takodjer kmetovi vazala Zrinskih, spadajućih
pod grad Dubovački na Švarči: Tadiolovića, Babonožića, Despoto
vića i Zlatinčića. K jurisdikciji Dubovca, kako se lako razabire i
iz kotara, spadala je samo Dolnja Švarča, dok je Gornja Švarča
i sav kraj do Mriežnice, gdje su od starine bili vlastela ' Severšići,
stojala u kotaru prostrane gospodštine Steničnjačke. Neimajući
knezovi Zrinski nakon prodaje Dubovca u neposrednjoj blizini Kar
1 Vidi Karlovac : Poviest i mjestopis, str. 231.
 97

lovca nikakva imanja, a želeći ipak ostati na blizu glavnoj kra

jiškoj tvrdji, gdje se mnogo puta i o njihovoj sudbini radilo, od
kupio je knez Petar Zrinski poslije g. 1657. založena imanja na
Švarči, i prikupivši je u jedno podigne g: 1660. grad Švarački,
koji je postojao sve do urote Zrinsko-Frankopanske. Ostali podatci
o Svarči i o vazalih sliede u opazkah.
Urbare priobčujemo onako, kako su u izvornicih pisani, izmje
nivši samo interpunkcije, pak pojedina pismena, koja su nepravilno
pisana budi velika ili mala . Glede hrvatskoga urbara opažamo pako,
da je u izyorniku pravilno i čitljivo pisan nariečjem čakavskim, a
pravopisom , kojim se je u okolici Karlovačkoj tada u obće pisalo .
*

A.
Legystar zel i kmetow grada Dubowcza i wzyh dohodkow i pry
hodysch malyh i welykylı , wohynyen porwy dan myzecza awgusta,
letha 1579 .

Pwrgary warassa gornyega Dwbowachkogha '.

pwztho. Wrse Kaczanke hisno meztho.
Marko djak Puksar2.
Mykwla Wlassych.
«
Kuće „ purgara “ Dubovačkih stajale su siſmo po nešto na brdu
oko crkve sv. Mihalja i grada, a većina bila ih je u gornjem i
dolnjem gradu i u Dragi izpod grada. Gornji varoš stajao je pod
sadašnjom župnom crkvom „ majke kožje sniežne“ i kod bivše pi
vare na Prhovu, dok se dolnji varoš pružao prama Kupi , te je već
onda bio tržištem za sol i žito, koje se je korabljem po Kupi vo
zilo. Draga bila je izpod grada i crkve prama staroj pivari i
groblju i tu su stajale kuće amfiteatralno jedna povrh druge, a po
jedina kućišta dobro se mogu još i danas razpoznati. Sada neima
kuća niti oko grada, niti u Dragi. U urbaru dolazi popisano mnogo
pustih selišta. Ta su opustjela ponajviše na veliki petak g . 1578.,
kad Hlievanjski beg popali i porobi cielu Dubovačku okolicu. O
tom napadajuizviestio je pismom , pisanim na „ vazam “, Zrinskov
podknežin u Novom gradu na Dobri Ivan Karinčić generala Ivana
Auersperga medju ostalim ovako :
Znam da znate, kako se ovo sada zgodi u petak, da robiše
19

Turci, Hlivanski beg, i da požga vse doli uz Mrižnicu i Dubo

vački varoš, nego što je pri gradu ostalo nič malo hisor i doli poli
Kupe priko potoka one hiže. I kako su čuli za v. m ., da ste bili
na ov stranu Kupe, on čas jesu pošli, bojeći se, nazad, ostavivši
Dubovačku jagmu i da su biźali kako valja. (Izvorno pismo u
našoj zbirci.)
2 O Pukšarih progovorismo jur kod pristupa k Modruškomu ur
baru, koji je Ivan Pukšar prepisao. – Djaka to jest literata, koji su
7
98

pwytho. Mateya Mezarychia ? hisno meztho . Tha zthoyi pryko

kwpe, a zemlye i werte dersy na purgariy.
pwztho. Myheza Gorkosylycha hisno meztho.
Iwan Wydossew .
pwztho. Jandre Karynowycha hisno meztho.
Mykwla Fabyanych .
pwztho. Myhe Kazycha hisno meztho.
Myhall djak Symatych .
Zteffan ( ỉozpoych .
pwztho. Lwke Morlachychya hisno mentho.
Andreas Butila.
Lazy Martynacz.
pwztho. Vyoze Pernyanyna hisno meztho ?.
Paule Thuskanych .
Annyeza Halamyka.
Matey zlatar

pisali po nešto latinski , a ponajvišo hrvatski glagolicom , bio je pri

ličan broj u hrvatskih občinah. U Dubovcu spominju se u doba, kad
je ovaj urbar pisan, osim Marka Pukšara, još djak Mihalj Simatić,
Luka djak, Šimun djak Zlatinčić i Miklouš djak Andriašević. Oso
bito je bio na glasu Simun Zlatinčić „ z Gazo“, koji je dobro i
pravilno latinski i hrvatski glagolicom pisao, obnašajuć službu žu
panijskoga sudca. Zlatinčić bio je dosta imućan, oženivši se oko g.
1566. Žabkom (Elizabetom ), sinovkom bogatoga Jurja Brckovića , gla
golaša i župnika kod sv. Jakova na Gazi. U Dubovcu bio je za
stupan i institut javnih notara „cesa rskih “ i „ apoštolsku (papinsku)
oblaštju “, koji su pisali vjerodostojne izprave. Takov notar bio je
>

g. 1518. Filij, djak, na službu vlastelina Grgura Štefkovića, zeta

kneza Brnardina Frankopana, te „ pop Jurko Glavinić, sin negda
njega Pavla Glavinića , očit notar apoštolsku oblastju“ i napokon
„ Ilija notar očit carsku oblastju “. (Bilježke na glagolskom misalu
župe Dubovačke od g. 1483.)
1
Ugledan gradjanin i trgovae bakrom Samoborskim, što su ga
preko Dubovca k moru odpremali. God. 1572. zaplienila je bila
mitnica Riečka neovlašteno mnogo tovara bakra pod izlikom , da
ta mjed prolazi iz Samobora preko Kranjske u Bakarac.
2 Vice Pernjanin, Ivan Pounac, Ivan Bihéanin, JurajSkrajanin,
Juraj Senjanin, Juraj z Svarče itd. pokazuju mjesta, odkle su do
lazili ljudi, da se naselo u mjesto Dubovačko, koje je bilo ipak
nešto zaštićeno, à tjeralo je dosta živahnu trgovinu.
% Po imenih sudeć bio je još g. 1579. u Dubovcu priličan broj
obrtnika, kao ti : Matej zlatar, Petar šoštar, Mihalj Dubić , šoštar,
Jandre, Juriša, Juraj i Grubiša šoštari , Grgur, Juraj, Mihalj, kro
jači , Stanko, laulvar, Pere, kovač, Paval lončar.
 99

Opeth dersy zlatar kowachychewu meziho, na kou yo

drwgw liysw nachynyl.
pwztho. Jurja Kordjchia hisno meztlo.
pwytho. Jurya Velanowycha hisno meztho.
pwztho. Iwana Wlazanowycha hisno meztho.
pwztho. Ghergwrycha maloga hisno meztho.
pwytho. Iwana debeloga hisno metho.
pwztho . Pethra sostara hisno meziho ; tha pryko k'wpe ztoye, a
werte w pwrgariy dersy .
pwztho. Iwana Bogdanycha hisno meztho.
pwztho. Jwre Busanowa lisno meztho.
Iwan Pownacz.
Mykwla Czwytjch.
pwztho. Ghergwra kochiara bisnu meztho.
Zthyppan Zlwsych.
pwytho. Ferencza Velanowycha liisno mneziho.
pwztho. Mykwlo Fabyanycha hisno meztho.
pwztho. "Gaspara Pthycharyola hisno meztho.
Gherge Zelyan.
Myhal Wlasych.
pwztho. Narete Noske hisno meztho.
Jurycza Oberskj .
Jwray Iskjeh .
Jaudre Bwkowacz.
pwztho. Christoffa Wlasycha hisno meziho.
pwztho. Iwana Byhchyanyna hisno meztho.
Dorka Jandrakowycza .
Gaspar Kozych.
pwztho. Petbra Bandjrasa huisho meziho.
Kawranka wdowa.
pwztho. Gergura Krayarha hisno meztho.
Thoma Salkowych ,
pwztho. Vyda Barhyrycha hisno meztho.
Mikwla Herihowych .
pwztho. Petra Zmantare hisno meztho.
Pethar Velanowych.
Dely Bara .

***
100

pwztho. Jandrya Grabwsal hisno meztho.

pwztho. Jwrya krayacha hisno meztho.
Pwrghary warassa dolynyegha Dwbowachkogha.
Marko Wukowych . Jandrey sostar.
Gozpe Bare Woksychke hyse. Christoff Wlassych .
Iwan Spanych . Lwczka Kerchynychka.
Myhacz Gorkossylych . Jele Brawychka.
Brodarychka wdowa. Steffan Wydanych.
Myhal Terzya. Gergwrych malj.
Myhal Dwbych sostar. Jwray Gherdowych.
Krayachewe hyse. Jandre Karynowych .
Ztanko ladwar. Gaspar Ptjcharych .
Luka djakow . Gergur Krayach.
Iwaz Kazych. Miho Stanssin .
Gergwr Chamberlot. Jwryssa sostar.
Lwka drabanath ?. Jwray sostar.
Iwak Zwylychych ! Blas Wydanych.
Iwko Wlassych .
Thotw4 iztho w dolnyem warassu czrjkweno malo zelcze, cha
czrykwy zlusy 1
Suma w gornyem i dolynem warassu pwrgarow . 57 (nunc 68).
I puztjhi hysnyh mezth .
31 ( nunc 20 ).

1 Grabuši, stari plemići hrvatski, potekavši iz Hotuče više Like,

odkud dodjoše u Pokupje. Knez Nikola Zrinski Sigetski dade im
imanje Hrašće kod Ozlja. Grabuša seljaka, koji se sjećaju boljih
vremena, ima kod sv. Petra na Mriežnici.
2 Drabant to jest stražar u gradu ; napose se još spominju služ
benici gradski: Grgur i Grubiša stražci, Pavko ključar, Mihael i
Andre, volari .
3 Ivanu Sviličiću potvrdi plemstvo kralj Ferdinand III, na 2.
oktobra 1653. Plemićki list u nas, a dobismo ga od našega nećaka
Miroslava S. , s kojim je Karlovačka grana Svil. izumrla.
4 U Dubovcu bila je župa sv. Mihovila počevši od g. 1348. Zi
dine župne crkve stoje na brdu polag staroga grada . Ivan arci
djakon nespominje ju u svojem zborniku. Sve do 17. vieka bili su
župnici i ostali popovi Dubovački glagolaši. Dubovačka župa po
sjedovala je najstariji tiskani glagolski misal od g. 1483. , koji je
po svoj prilici nabavio pop Juraj Ukašnić, još g. 1511. „ plebanuš
u Dubovcu “. Misal taj nalazi se u univerzitetskoj biblioteci u Za
grebu. Više podataka o župi i o popovih Dubovačkih priobčismo u
monografiji „ Karlovac“, str. 241 , 242.
 101

Thy pwrgary gornyega i dolnyega varassa zlwse gradw od vza

koga dyma do godyschia dohodka :
0 Juryewy Jwryewschyne po kr. 16 .
O Myholy Myholschyne po kr. 16 .
0 mezopwzthw dysmel po kr. 3 .
O Bosychyw chazth kopwna, ily lopathyczu 1 i kruha za kr. 1.
Ako ly kopwna ily lopathycze nyma, dwsan ye platjtj
za chazth po dn . 5.
O wazmy chazth jayacz 12 i kruha bela becha ? 2 .
O nowyny pyschye 1 i kruha bela becha 2 .
Dwsny zw , ky wynograde imayw , w grad wzako dezetho wydro
wyna.
Dwsny zw pomochy grad nachynyaty i thwerdjthy, kada ye cha
potrybno.
Wyse thoga dwsnj zw pwrgarj gradw cletyre dny w godyschyw
tlakom ; tho ye tho: jedan dan penyeze sethy, drwghy dan zob
sethy, trethy dan prozo setly, wheterty dan zeno zprawlyathy,
K thomw disny zw w grail i maroll was sytak znozytlıy .
Summa vchyny dohodak od pwrgarow Dubowaclíkyh (hic non
sunt computatj prouentus sessionum desertarum , sed tantum popu
losarum ).
Jwryewschyna nad . fl . 12 dn . 16.
Miholschyna nad il . 12 dn . 16 .
Dysma o mezopwzthy nad t . 2 dn. 28 .
Chaztnoga krwha glaw 171 a nad f ) . 1 dn . 52.
Jayacz 684.
Pyplychyev 57 .
Kopwnow jlj lopaticz 57 .
Ko thomw merchya ', cha gre od ztwderet od onylı, ky med kw
pwyw w pwrgarey, dusny zw plathythy od wzakoga mylyara ' meda
1 Dižme to jest decime (desetine ; magj. dézsma) , rieč poznata još
i sada u okolici Zagrebačkoj kod pobiranja gornice i desetine.
Dežmati toliko koliko odmjeriti desetinu .
2 Beč, sitni srebrni novac mletački, koji se spominje u mnogih
izpravah okolice Karlovačke 16. i 17. vieka ,i cinu izplati vse
do beča i soldina ".
3
Merčija ili mjeračina, dohodak od mjerenja ili vaganja meda
(proventus statteralis). Poslije imao je Karlovac merčiju od pro
dana žita, a ta je mnogo gradu nosila, dok nisu sagradjene bile
željeznice.
4
Studera, lat. statera, mjerilo, tezulja, vaga .
6 Tisuća libara meda.
102

po kr. 10, more wchynythy do godischa nad fl. 25 (proventus pon

derum ).
Dohodak od brodowyne broda pwrgarskoga j ko thomw od broda
Gherghiwrethychya' more wchyngthy nad fl. 30.
Ko thomw dwsni zw pwrghary w grad od wzake felle sywyne, cha
rasayw na meznyczy, glaww jednw z yezykom, kyh glaw more bythy
do godjscha 800, nygda wysse, a nygda manye.
Drasany, ky w draghy pod gradom Dwbowczem prebywayw .
Jwan Wydossew zyn . Petar Welanowych.
Anna Halanyka. Pethar Zmantara.
Mykula Horwat.
pwzto . Grandelkyno bisno meztho.
pwzto. Marthyna Koza hisno mezto .
pwzto. Pethra Mezopwzta lysno meztho.
pwzto. Lwke Gorkosylycha lysno meztho.
Jandre Kwchych .
pwzto. Symwna Jwrynowycha hisno mezto.
pwzto. Ghergwra zthrascza lisno mezto.
pwzto. Jandrya sostara hysno mezto .
pwzto. Jwrya Zkrayanyna lisno meztho.
Mate krayach. Myhal Kazych.
Myhael Wlah. Christoff' Sewersych ?
Martyn Lylak. Ferenacz Sewersych .
Ztlıypan Plysko. Iwanacz Sewersych.
Thomas Horwath . Gaspar Hrazthowzky :
Czyge Zpazychnycze. Iwan Jerko .

Broda, prievoza bila su dva, jedan prema Drežniku ( Baniji) na

Kupi, a drugi Grguretićev na Gazi.
2 Severšići, znamenita plemićka obitelj, koja je počev od 14.
pa sve do 17. vieka držala imanje i zemlje na Gornjoj Švarči. Iz
ove obitelji poteklo je više javnih službenika, podžupana, su
daca. Tako su u parbi medju knezovi Zrinskimi i Frankopani
Tržačkimi radi Frankopanskih imanja (ostavine posljednjega Fran
kopana Ozaljskoga) g . 1601. sudili Tomáš Severšić od Švarče , vice
špan Zagrebačkegradske meje i Brnarda Severšić od rečene Švarče,
sudac četrti rečene Zagrebačke gradske meje “ . Premda je 16. i 17.
vieka bila još sva sila Severšića , to im se ipak početkom 18. vieka
zatre koljeno.
3 Hrastovski , plemići, imali su malo imanje na Hrastovskom
brdu kod Dubovca . I sada ima još Hrastovski.
 103

Iwan Krall. Petar Baranych .

Dorycza Nazupka. Myke Iwanych .
Dorycza Jakowchych. Syme Brwndych
Lowre Karwzych . Iwan Spyssych ?
Gaspar Herwatych. Jwray Zwarachky?
Jwray Sewerssych . Lowre kwssan .
Jandre Zenyanyn. Matey Klynczych.
Jwray Zwarchie. Pothrych maly
Jwray maly z (azy . Burychka wowa.
Myhael Mokrych. Vyhael krayach.
Petar Mokrych . Gherge Wlczanowych.
Matey Sesserko . Zelakow zyn .
Grwbyssa Sostar. Mvho Zwarche.
Matey Zwarche. Peryoza Jewrhych .
Wdowa Nyka Zwarchie. Myhael Barbyebi.
Pawko klyuchar.
pwzto. Jwrya Remete hisno mozto .
pwzto. Krysanycha Jurya hiysno mezlo
pwzto. Syniwna jaka bisno mezio !
pwzto . Berczkowyclewo bisno mezido
1
· Bez sumnje jedan član stare plemićke obitelji Špišića, koja se
je iz Japre uklonila od turske sile u Blatnicu .
2
9 Juraj Švarački, zvan takodjer Jurišić, bio je rodjak bana i
biskupa Jurja Draškovića, a možda i Kisečkoga viteza Nikole
Jurišiča. Došli su Jurišići kao što i Draškovići 16. vieka na Svarču .
3 Glasoviti plemići Križanići imali su 11 Dubovu kuću, a u
Jelsi imanje. Porietlom iz Vrhrike u današnjoj Dalmaciji i iz Ne
bluja u Lapačkoj županiji, ukloniše se k rižanići pred turskom si
lom 16. vieka u grad IIresno na Glini i u okolicu Karlovca. (Vidi
članak „ Hresno “ u našoj knjizi: Bihać i Bihaćka okc lica). Mnogo
godina boravili su Križanići u Dubovcu , Zamršju kod Rečice i u
Obrhu kraj Ribnika, gdje se je rodio slavni Jürko Križanić. Za
podignuća Karlovca ( 1579.) bili su na glasu k :pitani Jurko i Ga
špar Križanići. Oni su ljudski pomogli braniti Bihać i Drežnik, a
osnovaše kao predstražu Karlovca Križanić turanj na Korani. Kri
žanića ima i sada pod Turnjom i u Mekušju. Od njihova roda
bili4 su mnogi zaslužni i glasoviti častnici na hrvatskoj Krajini.
* To jest Šimun djak Zlatinčić, o kojem jur govorismo.
6 Brckovići, starinski plemići, izvorno Mikanići, a prozvani Brc
kovići po Brcku Mikaniću, koji je oko g. 1500. bio sudac ple
menske občine Oralske u župi sv. Jakova na Gazi. Kuća u Du
bovcu bila je oko g. 1540. vlastnost popa Jurka Brckovića, glago
104

pwzto . Popa Pawla hisno meztho ?

Symko Wlassych. Mykwla, nyegow kmeth.
Iwan Thwskanych. Jwray Kordych .
Lwkach Glawanowych. Jwray Wlasych.
Iwan Kachych ? Wwkych.
Swma, ky prybywayw w draghy pod gradom drasanow 57
I pwztjh hysnyh mezth 13
Thy Drasany derse na Gazy wzy zelo 1
Dwsny zw gradw nygda i nygda tlakom na wertjh i pomochy sethy
j zena zprawlyathy, kada ye thomw wryme.
Ky okolo grada prebywayw .
Pawall lonchar. Dragoy Bwlathowych
Iwan Kazych, skolnyk ?. Myhael wolar.
Iwan Spyssych . Andre wollar .
Myhael Symatjch.
Na Ersyschych za gradom ky prybywayw .
Mykwle Heryhowycha kmeticha, nyky Lowre i Mykola .
Na Marka ( jaka zelu kmethych nyky Juray ztlary.
Gorschaky, ky w ghory prebywaywt.
( rwbissa zthrasacoz Iwe Bwilenych
Iwan , nyegov seler " Marko Ghergwrych
laša, a župnika na Gazi. Taj ju oporukom ostavi svojoj sinovki
Žabki , kderi svoga brata Martina. Ona se uda kašnje za pomenu
toga
1
Simuna djaka.
Popa Pavla Kapusovića , glagolaša, g. 1580. župnika kod sv .
Jakova na Gazi , gdje je prije bio kapelanom.
2
Prastara hrvatska obitelj Kačića stanovala je ne samo pod
Biokovom u današnjoj Dalmaciji, već i pod Velebitom i na Uni u
Koprivnici (Koprivni) kod Cazina, i u dolnjoj Jamnici kod Zrina,
gdje su još polovicom 16. vieka sačinjavala čitava dva plemena, a
zaštićena bila poveljami od kraljeva i banova. U okolici Karlovca
bilo je Kačića još 18. vieka, a iz Karlovca odoše Kačići i u
Kranjsku, gdje im je bilo plemstvo priznato.
3 To jest učitelj. Već g . 1550. spominje se u Dubovcu Juraj,
djak, školnik . (Vidi Karlovac, dodatak, III.)
4 Gorščaki bili su u Duborcu iza Zagrada ; već g. 1550. spominje
se u listini Stjepan Gromčić, „ u to doba gorščak “ u vinogradu
Tustom čelu, pol sata daleko od Dubovca prama Stativam više
Lujzinske ceste. (Karlovac, dodatak II.) Takovi gorščaki (promon
toriales) spominju se i u listinah Draganićkih i u raznih hrvatskih
urbarih .
5 želer ili željar (censualista).
 105

Martjin Othwyich Iwe Symechych.

Lwka Kwndjnich Myke Stakor.
Thy goosehyakj i thi, ky okolo grada preloyway , pize dusky
nyednym dohodkom .
Zamo dusny zw w grad, ky wynograde imayw, wzako dezetho
wydro wyna .
Dwsny zw poyti na wertall na delo nygda i nygda.
Zela i kmethy na Gazy ' ,
Domycza Jansech zela 1/2
Juray Gasanyn zela 112
pwzto. Ilye z Gazy czelo zelo 1
Jandryas Symech czelo zelo 1
Jwray Matanych czelo zelo 1
Jwycza Goytanych czelo zelo 1
Jwrjsa Symech czelo zelo 1
Lwkan Janech czelo zelo 1
Petar Horwathyn zela 12
Span. Lowre Karwzych zela 1/2
sessiones
oppidum
Carolstatt
extructum

Iwan Kachych czelo zelo 1

super
istas

Christoff Bassych (zelo zelo 1

Jagyno czelo zelo 1
.est

Marko Krwssall zela 1/2

Petar Bachach zela 1
Mylie krwssal czelo zelo 1
Ztanko Hwdych czelo zelo 1
pwzto . Pawlynowychynowo czelo zelo 1
pwzto. Korachewychkyno ( zelo zelo 1
Myhael Wlah («zelo zelo 1
Gerge Mws ( zelo 2 zelo 1

1 Gaza, predgradje Karlovačko na sjevero-iztočnoj strani na po

luotoku izmedju Kupe i Korane. Na protiv Gazi pod selom Me
kušjem uz Koranu stajala je sve do g. 1786. župna crkva sv. Ja
kova, koja se spominje već g . 1251., a g. 1334. bila je župnom
crkvom , kako o tom izvješćuje Ivan arcidjakon Gorički u svojem
zborniku. Polag inventara od g. 1764. (Haubtinventarium der
Herrschaften Dubovacz, Svarcza u . Svetschay) davali su kmeti
Gažani 2787 dana rabote, urbarski činž u gotovu 30 fr. 231/4, 38
kopuna, 37 pilića i 270 jaja . – Gaza je pripala Karlovcu istom g.
1778. , kad je Karlovac proglašen slobodnim varošem .
2 Po ovom urbaru uzeto je za gradnju Karlovca 9 selišta, a iz
medju njih dva pusta, dok službeno izviešće kaže, da je za gra
106

Marko djak Pwksar, czeli zely 2

Matey Mezarych czelo zelo 1
Blas Rostych zela 42
Iwan Babyn zela /
Martjin Dwboky czelo zelo 1
Jane Trombytas «zelo zelo 1
Petra Zmantara czelo zelo 1
Suma zel na Gazy, na kyl kmety prebywayw . 21
I pwzta zela 4
ko thomw zelo , ko ze za grad tesy 1
Od tyh zel dusny zw w grad platytj do godischa pynezny do
hodak od wzakoga czela zella :
0 Myholy Myholschyne nad . . f. 1
O mezopwzthy od wzakoga dyma dusny zu platjtj dysme po kr . 3
O Bosychyw chazth kopwna ily lopatjcze . kr. 1
I krwha kr. 1
A kady ny kopwna ny lopatjeze , dusan ye platyty za chazth po dn. 5
O wazmy chazıh jayacz 12 i krwha bela . becha 2
.

O nowyny pichye 1 i krwla bela . becha 2

.

Dusny zwou prazacz kernyache i polytke ?, a kadj ny kernache,

dusan ye od wzakoga prazcza po kr. 2, raz jednoga prazcza, kj ze
ima zlobodljthy za pecheniw , ka w grad ide o Bosychyw .
Dwsny zw , ky wynograde imayw, w grad wzako dezetho wydro
Wyna.
Dwsny zw tlakom od wzakoya (zela zela wzakj dan thlachnyka
jednoga, a kadj dwa na zelw prebywata, dwsan ye jedan jedan dan,
à drwgy drwgy dan na tlaku hodythy.
Zela i kmethy na Jelzy , cha gradu Dubowzw zlwsy.
Gaspar Hwzyanych . zela 12
Jwrassin zela 2

dilište upotrebljeno samo 64) selišta. (Karlovac, str. 27.) To isto

tvrdi
1
i latinski urbar od g. 1581.
| Krnjake i politke. — Krnjak ,uškopljeno svinjče (majalis ), što se
podavalo za žirovinu kod većine gospodština sve do najnovijega
u
doba. Politak je svinjče od pol godine. Ta rieč dolazi više put
hrvatskih spisih . Polag jednog ugovora od g. 1562. (u našoj zbirci),
dao je Simun Zlatinčić sa bratom Tomašem Gašparu Vukoviću
jednoga praščićka polulitku lanšćaka.
2 Jelsa selo na zapadno -sjevernoj strani Karlovca više Dubovca
medj Lujzinskom cestom i Kupom. Jelsa spadala je vazda gospod
 107

Barysa Lybrych czelo , zelo 1

Petre Mwsych czelo zelo 1
Barthol . zela 2
pwzto . Jwre Kwssetjch zela 1/2
Iwan Mochylych czelo . zelo 1

( liber.) Dwory y kmety Jwrya Krysanych a, cha od gospodina

pleme
milosti lada za nytho.
(sine pignore.) On sam derzy za dworno mezto
Perete Kowacha ( zelo . zelo 1
Kmety nyegowy :
Gaspar Krayachych . . . zela 2
Pawal Krysanycha zluga zela 1/2
Jake Jwrsachych zela 2
Tome Jursachych zela 1/2

(liber.) Opet zela i kmety nyeghowy, ke od Orlowchycha ' ima

i lada za plemenito.
(Sine pignore data a dominis Frangepanibus olim .)
pwzto. Razpowo czelo zelo 1
pwzto. Bolkowchewo czelo zelo 1
Syme Mestrych czolo . zelo 1
Bare Symach zela 2
Mate Symach . zela /
(liber.) Orlowcly chya no o
dwor mezt , ( zelo zelo 1

Tho dersy Vyklows (ljak Andryasewyrı za plemenyihoa.

(liber, sine pignore .) kmethy Iwana Zanowychya ", ke od gospo
dina m. lada za plemenito.
Pere Salkowych . zela /
Franye Falyanych . zela / .

štini Dubovačkoj . G. 1761. držali su svikolici Jelsani oranica 58

i 138/4 rali livada, šume 83), ralih i 231/2 kopača vinograda, a da
vali su 1872 ručna i vozna težaka. Plaćali su urb. Činža 17 fr.
48 nč., a davali su 19 kopuna, 19 pilića i 156 jaja. I kad je
Karlovac postao slobodnim gradom, ostali su Jelsani gradski kmeti
sve do g. 1848.
Vidi opazku glede Orlovčića kod Modruškog urbara, strana 58,
op . br. 2. Kmete na Jelsi dobio je valjda od Frankopana Stjepan
Orlović, g. 1563. podknežin Dubovački, koji je još g .1581. živio.
2 Na tom mjestu nespominje se g. 1581. ' Nſiklouš djak Andria
šević, već plemić Ivan Korić.
3 G. 1585. spominje se plemić Ivan Zanović od IIrnetića.
108

Owy dolw popyzany od gospodina m. derse i ladayu za

plemenytho :
Jwrya Wlasychya sena wdowa czelo . zelo 1
Gozpoychka ( zelo zelo 1
Vyhael Symatych ( zelo . zelo 1

Swma na Jelzy, cha gradw zlusy zel 5

I pwzia . zela 1

Suma na Jelzy, cha derse plemenytj lywdj i zlo

bodnyakj . zel 10
I pwzty zely 2
Tha zela i kniety, cha gradw zlwsy , rusni szw dohodak pynezny
do godyschya od wsakoga czela zela d. 50.
Dusny zw o Bosychyw chazth od zela kopwna ily lopathyczw 1
i krwha za . kr. 1 .
( ) nowyny chazth pyshe 1 i krwla bela . becha 2.
Dusny zw od prazacz kernache i polytke, a kadj ny kernyache,
dwsny zwod wzakoga prazı-za po kr. 2, raz jednoga prazcza, kj ze
ima zlobodjthj za pechenyw , ka w grad ide v Bosychw .
Dwsny zw , ky wynograde imayw , w grad wzako dezetho wydro
Wyna
Dwsny zw thlakom od wzakoga czela zela wzakj dan tlachnyka
jednoga. il kadj dwa na zelw prebywată, dwsan ye jedan jedan dan,
a drugy drwgy dan na tlakw holythy.

Summa vchyny dohodak kmetow Dubowachkyh na Gazy

i na Jelzy.
(Hic quoque sessionum desertarum proventus non est computatus,
sed tantum populosarum ).
Myholschyna nad .. 23 d. 50
Dysma o mezopwythw . d . 84
Chaztnoga krwha giav 73, vehyny d. 65 X 2
Jayacz . 252
Pyplychew 26
Kopwnow ily lopatyrz 20.
kernyacli 5
Polytkow 5
Odkwp od prazacz , kadj ny kernyar.he. more wchynythy nad tl. 2,
nygda wyse nygila manye .
 109

Zemlye i zenokosse i vynogrady, cha ze za grad Dubowacz

7

dersy.
Na Czwrkw polagh Gazy gradczkjh zemal oranya . 22
Thotw iztho polag Gazy na Kerchw gradczkjh zemall oranja . 18 .

Nyse dolnye Gazy gradczkih zemal] lapat jedan oranya . 8

Na Kerchych polag meye Ztenyelike gradckyh zemaly oranya 30

Pry Zthrasy? wyse grada gradczkyh zemall oranya . 8
Summa zemall gradezkjh dan ily oranya . 86
Ko thomw gradczka zenokossa Welyka pod gradom polagh wa
rossa 1
Opet zenokossa gradczka malo manya nyse dolnye Gazy w Kwthyh 1
Polag grada maroff 1
Hyse, stagal i werta welyka 2
I maly werth 1

I trawnyk zadyem nazayen 1

Ko thomw na Gazy kmetezko zelo, ko ze za grad tesy . 1

kako se wdersy, kadj zw zela na Gazy popyzana.

Wynograd jedan gradczkj pry kapely w Twztom chelw3.
Drwgy wynograd gradczky za gradom pod Zthrasom .
1 Polag grada Steničnjaka, koji su tada držali grofovi Nadaždi.
Steničnjačka gospodština bila je ogromna, obsezala je veliki dio
kasnije Slunjske i prve banske pukovine, a prostirala se i s ove
strane Kupe sve do Jaske i Draganića. Rečica bio je marof Ste
ničnjaka. Gospodština Steničnjačka bila je jedna od najznamenitijih
u Hrvatskoj. Vlastela bili su u Steničnjaku počevši od 13. vieka redom
knezovi Blagaji, zatim knezovi Krčki, Celjski knezovi, knez Martin
Frankopan, herceg Ivan Korvin , plemići Kanižaji te palatin Toma
Nadaždi. Po Franji Nadaždu, koji je za urote Zrinsko-Frankopanske
g. 1671. pogubljen bio, baštinila je Steničnjak njegova kći Magda
lena, udata za Ivana Draškovića. Od to doba držali su ostatke
Steničnjaka, navlastito Rečicu, grofovi Draškovići sve do g. 1845. ,
kada grof Janko proda Rečicu. – Samomjesto Steničnjak bilo je
dosta veliko i napučeno. Osim grada, od kojega stoje ruševine i
sada, bila je u mjestu župa sa više svećenika iFranjevački ma
nastir. Oko polovice 16. vieka držani su nekoji hrvatski sabori u
Steničnjaku, koji Turci koncem 16. vieka oboriše i popališe .
2 Straža seoce više Dubovca na staroj (Karolinskoj) cesti.
3 Tusto čelo, nasadjeno i sada donekle vinovom lozom više Luj
zinske ceste sa podorom kapele sv. Jelene, koja je još g. 1693 .
čitava bila . U Tustom čelu imali su stari Dubovčani vinograde. G.
1550. prodala je udova Luca Andrije Vukovića popu Jurju Mikaniću
( Brckoviću ) vinograd. u našem vrhu Tustom Celu. (U našoj zbirci.)
110

Pryhodyschye psenycze i drwgoga sytka, cha more pryrodythy

na zemlyah gradczkyh v jednom godyschw, kako ye dolw
popyzano, a nygda vysse, a nygda manye.
Psenycze quarta 320
Psenychna prymka . qr. 20
Jachmena qr . 50
Arswlye qr. 50
Zoby . .
qr. 220
Proza .
qr. 450
Zyrka .
qr. 150
K thomw more byty dezetyne od kerchew na Gazy proza qr. 15,
a nyyda wysse, a nygda manye.
Zena na zenokossali gradczkjh more ze wW godischw zprawythy
dobryh wozow 140,
å nygda wysse, a nygda manye.
Ko thomw more ze zprawythy, cha pryrody na wertyh gradczkjh ,
obylno boba, graha, zelya, lwka chernoga i beloga, lana i zymena
lanenoga, i drwyoga wzakoyaka powertalya i ko thomw wzako ma
yorztwo ?
Pryhodyschye wyna.
Od wynogradow gradezkylı more bytj prjhodischya wyna Dwbo
Wachkjh cb.2 220,
a nygda wysse, a nygda manye.
Dezetyna ghorycz wynzkjhi Dwbowachkjh mora wchynythy wyna
Dwbowachkjh cb. 400,
a nygda wysse, nygda manye.
Summa summarum dohodkow i wzyh pryhodysch grada Dw
bowcza, cha more vchynytj na jedno godysche .
2

Pynez nad . fl . 110 d . 11

Psenycze Dwbowachkylı .
qr. 320
Prymka psenyema qr. 20
Jachmena qr. 50
Arswlye qr. 50
Zoby qr. 220

11. Stvari, što su se prigospodarile na majerih, naročito živad,

voće, sir i maslo .
2 Cubulum to jest kuplenik po mjeri Dubovačkoj imao je 20
mazana ili pinta. Kvarta Dubovačka bila je tolika, kolik pol
drugi kuplenik Bečki.
 111

Proza qr. 465

Zyrka qr. 150
Wyna Dwbowachkyh ob . 620
Kernyach 5
Polytkow 5
Kopwnow ilj lopatjcz 83
Pyschenacz 83
Jayacz . 936
Glaw wolowzkych, owchyeh i drwge sywyne, cha ze
na mesnyczy rasa . 800
Zena . 140
Thyh pryhodisch more bjtj nygda wysse , a nygda manye.
Ko thomw wzake felle mayorztwo i wzakoyako powertalye.
Ko thomw ghorycze wynzke i was kothar grada Dubowcza i
zemlje i zenokose gradczke, kylı ye zemal gralczkjlı oranya 80 .

Zenokosse welike

GT
Wynograda
Rybnyaka
Swmma pwrgharow ghornyega i dolnyega varossa 57
I pwztjh lysnylı mezih . 13

Summa ghorschyakow i kj okolo grada prebywayw i na

Ersyschych . . . 18
Summa na Gazy zell 21
Na nyh ye kmethow 24
Zach na dweyw zelw Marka djaka ny nego jedan kmetl .
I pwztha . zella 1
Summa na Jelzy zell 5
Na nyh ye kmethow 7
Ko thomw pwzta zella 8

Summa summarum purgarow gornyega i dolnyega warasa, Dra

sanow, gorschyakow i ky okolo grada i na Ersyschyb prebywayw ;
ko thomw na Gazy i na Jelzy kmethow welyny 163
11
I pwzthyh hysnylı mezih v Pwrgarey i w Dragi ►

Ko thoinw pwzthjlı zela 1 %

A to ye raz zel i kmethow, cha krysanych lada, i drwgj pleme
nytj lywdj i zlobodnyaczy pa Jelzy, kako ze na legystrw wilersy.
Summa summarum wzylı prylolysch grada Dwbowcza vchyny na
pynezy :
Pynez gothowyhi nad fl . 10 d . 11
Psenycze pr. 320, wzaka quarta dn. 140, wclyny nad tl. 448
Prymak psenychnyh gr. 20, vchyny nad . tl. 20
112

Jachmena 41. 50, vohyny nad . A. 50

Arswlye qr. 50, vchyny nad . . it. 50
Prosa qr. 465, vchyny nad A. 465
Zoby qr. 220. rehyny nad A. 120
Zyrka qr. 150, vchyny nad f . 50
A thu lako poztawlya ze prymak psenychny, jachmen , arsulya,
prozo jednom zenom wzaka quarta nad za 11. jedan.
A zob poztawlya ze 2 quarte nad za 11. jedan.
A zyrak pozta wlya ze 3 quarte nad za tl . jedan .
Wyna Dubowachkjh ch . 620, wzako wydro za nad H. 11%, vchyny
nad fl . 930.
Kernyach 5), polytkow 5, jedno k drwgomw po A. 2, wchyny
nad 11. 20 .
kopwnow ily lopaljez 83, wzako za d. 5, vchyny nad fl. 4 d. 12.
Pyschenacz 83 wzako zi d . 2 nad tl . 1 d . 66.
Jayaz 936 po 3 za jedan bech , a nad 11. 1 d . 4.
( law wzake felle 800, jednu k drugoy po (1.5, vchyny nad H. 40.
Zena wozy 1-10, wzaky Woz za Raynyskj 1 , vchyny nad tl. 112.
ko thom mogal ye wilynythy lowas dachya, kada ye wersena
na pwrgare i oztallo ladanve Dubowachko nad tl . 140 .
ko thomw syrow yna od luga Oralyzkoga ', ky ze zada na potry
bochyw the thwergre zyrbie, wohyny nad 11. 200.
Summa wohyny nad 11. 2751 ( l . 93 X 2.
( Ferit Rencl. 11. 3.139. d . 73 X 2. )

Tho ye kotar grada Dwbowcza, ky ze pochynye na Jelzy.

Nayperwo polayhi kotara Novaclıkoga na zunach iztok od Baho
rycha zela na Jelzy, i tako na zwnaclı iztok ide doly kwpy od ko
tara Nowarlıkoya wze w dylye polow vezom kwpe dar do Gergurycha3
do Vrysnyeze *, kadj ze kupa Zaztava z Mrysnyozom . I MIrysnyczom
1 Orle sada Orlice polag Kupe, nekada plemenska obćina.
2 Novogradskoga . – Novigrad na Dobri odstupljen je g. 1580.
nakon smrti Stjepana kneza Frankopana Ozaljskoga knezu Gašparu
Frankopanu i njegovim sinovom.
3 Grgurića brod na Gazi, ali je kašnje nakon podignuća Kar
lovca premješten pred samu tvrdju napram Baniji, gdje je poslije
stanovac most napravljen .
4 Mriežnica utječe u Koranu izmedju Mostanja i Turnja, a dalje
se rieka zove Korana sve do salieva s Kupom kod Vodostaja. Ne
samo u ovom urbaru, već i u drugih spisih 16. vieka daje se
prednostMriežnici, té se kaže, da u nju utječe Korana, a Mriež
nica u Kupu.
 113

po polowyczu ghory idwchy malym posazthkom oberh broda Gher

gwretjcha pryztaye w potok, ky teche od Gozthynye i Rakowcza
potoka ; onde z lywe zthrane na polwdanye medya Ztenychka, a z dezne
zthrane meya Dubowachka. I tako wze wdjlye onym pothokom Ra
kowczem idwchy do zdenchacza, ky e na meyy Ztenychkoy i Du
bowachkoy pod werhom Ztermczem . Z dezne ztrane toga potoka
megya i kotar Dubowachkj , cha ye med Kwpom i med Rakowczem
pothokom, a z lyve zthrane na polwdanye megya Ztenychka od
zdenchacza pochamsy onym perwym klanczem , w kom ye pwt ob
7

chynskj, kj gre od Dubowcza na Zwarchw , wrachya ze w Kozye

drage dolyka pod Zthrasw . I wse wdylye Kozyemy dragamy ide do
Wochyaka i pryztaye na put obpelynzkj, kj gre od Dubowcza k No
womw gradw, z lywe zthrane na poludanye Ztenyehko, a z dezne
zthrane Dubowachko i tako putem malo poposadsy wrachya ze na
lywo pod wynograd gradczkj Dubowachkj, ky ze zowe pry Kapelly.
Polag wynograda glory ghredwchy pryhaya na obersye thoga wyno
grada pry Kapelly na pwt obpelynzkj, ky wlyche od Kapelle werhom
med wynograde Dwbowachke i Zadobarzke. Na zwnach zahod kotar
i megya Ozalyzka ' i Nowogradezka, a na zwnach iztok kotar i megya
Dubowachka. Wze wdylye ghredwchy razlywom werhu, vrachya ze
na dezno k wynogradw, ky se gowory Kawranow wynograd. I wze
wdylye jednom dragom z lywe zthrane thoga wynograda pryhaya na
Jelzw pod Symatjeha, a od Symathychya pryztaye na pwl obchynzky,
ky grede od Dwbowcza w Ozyall, i wrachya ze k Bahorycha zellw
k perwomw pochetkw kothara, kadj se kotar pochynye, kako ze zgore
wdersy. Na lyww zthranw oztaye kothar na zwnach zahod Ozalyzky,
a na zwnach iztok oztaye kothar Dubowachkj.

Zela y kmety, cha knez Andrey Tadyolowych od gozpodina

m. dersy i lada na Zwarchy, i cha zlyssy pod Zwarchw.
(Impignorata pro A. 2000.)
Syde Dobranych czelo . zelo 1
zelo 1
Zofia Dobranychka czelo
1 Grada Ozlja i tamošnje gospodštine. Zadoborje, za Dobrom ,
selo kod izljeva rieke Dobre u Kupu .
? Plemić od staroga koljena Senjskoga, koji je odlično služio
na Krajini kao kapetan i zapovjednik gradova Dabra i Jesenice,
te se u borbah s Turčinom mnogo put pohvalno spominje. Švaračko
imanje založio je knez Stjepan Ozaljski braći Stjepanu i Ivanu
Gusićem , koji su ga u mladosti vjerno služili. (Acta croat., str. 241.)
8
114

Mihe Farkassych (zelo . zelo 1

Mate Ztenychak czelo zelo 1
Martjn Farkasych czelo zelo 1
Anthon Thkalacz . .
zela 1/2
Stheffan Muskowacz . . . zela 1/2
Iwan Lowaz czelo . zelo 1
Mykwla Pwrych czelo . zelo 1
Gergur Bosych czelo . zelo 1
Mihe Dezoych . . zela 1/2
Mike Karnyrych : .
zela 1/2
Thome Pwrych czelo zelo 1
Czyge Pwrych zela 1/2
Martin Spertjch . zela 1/2
Perycza Donikowych zela 12
Martjn Farkassych . . zela 2
Jwrycza Berzarych ( zelo zelo 1
Myhal Mylchych czelo .
3
zelo !
pwzto. Syme Krysanycha «zelo zelo 1
pwzto. Peztakowa . zela 1/2
pwzto. Ghergete Wlazanychia czelo zelo 1
pwzto. Martina Czwrka . zela 1/2
pwzto . Perete Prekowerskogha . zela 2
pwzto . Mykwle Tkaleza . zela 1/2
pwzto. Myhalya Wlesycha ( zelo . .
zelo 1
pwzto. Pawla Artwarycha ( zelo zelo 1
pwzto. Martina Domkowycha zelo zelo 1
pwzto . Marka Domkowycha «zelo zelo 1
pwzto. Petra Dobranycha ( zelo zelo 1
pwzto . Lowrete Swenyelia, spana , « zelo .
zelo 1
pwzto. Steffana Dobranycha ( zelo zelo 1
pwzto. Mykwle ( zwytycha (zelo . . zelo 1
pwzto . Lowrete kwztia czelo zelo 1
pwzto . Jurya Dwpyna ( zelo . zelo 1
pwzto. Janete Muskowcza ( zelo zelo 1
pwzto. Lwczye Karynychke zela 2
Suma kmetczky zel . 15 %
na nyh ye kmethow . . 19
k tomw pwztjhi zel . 16

Po smrti Stjepana Gusića podieli Juraj Zrinski Švarču Andriji

Tadioloviću, kapitanu lakih krajiških konjanika. (Neo-reg. acta,
fasc., 313, b. 20, prije u Zagrebu, sada u Budimpešti.)
 115

Zlusba tyh zel i kmetow na Zwarchy.

Dwsny zw o Myholy Myholschyne od wzakoga ( zeloga zela nad H. 1.
O mezopwztj od wzakoga zela dysme po . d. 8.
O Bosychw chazt od wzakoga « zeloga zela lopatjczw ilj kopwna 1
i krwha kr . 3 .
O wazmw chazt: jayacz 12 i kruha . kr 3 .
O nowyny chazt: pyshe 1 i kruha kr. 3.
Dwsny zw, ky wynograde iniayw , wzako dezeto wydro wyna.
Dwsny zw od wzakoga « zeloga zela wzakj dan tlaclinyka jednoga.
A kady dwa na zelw prebywayw , dwsny zu jedan jedan dan, a
drwgy drwgy dan na tlaku hodytj .
Zemel dwornyli, ke dersy knez Andrey Thadyolowych za dwor,
proczynia ze oranya 100
Zenokose na kozarz . 90
Ko tomw wynogrady 3
Rybnyak 1
2
Malynyschy, kady zu malyny byly
Ko tomw lada na Vrysnyi zy brod jedan. More chynytj na go
jschye nad .
ll . 15
Nygda wyse, nygda manye .

Prybodyschye, cha ze more na dwornyh zemlyah prytesaty i

od wynogradow , kako powyda knez Andrey Thadyolowych
Psenyeze qr. 200
Pseniczna prymka qr. 15
Jachmena . .
qr. 60
Erswlye .
qr. 35
Zoby .

qr. 200
Proza qr. 230
Zyrka qr. 100
Haydyne qr. 25
Wyna Dwbowachkjhi ( per pintas 20) ch. 20
Ko thomw more bytj dezetine od kmethow, « ha se k dworw po
byra od Wynnyeze' i Gozkoye gorycz , wyna Dwbowalıkjeh eb . 100.
1 Vinica selo pod visokim brdom u bivšoj Barilovićkoj kumpa
niji. Ima tu i vinograda, a kopa se osobito liep crni kamen (mra
mor ). Negda je u Vinici bio plemićki dvor Grgura Stefkovića,
zeta kneza Brnardina Frankopana, kojega kéer Veroniku bijaše
oženio . Goskoja nije nam poznata .
116

pwzto . Wyse togha Boltysar Babonosych ' dersy na Zwarchy za

dworno meztho czelo zelo 1 % .
( Impignorata pro fl. 200.)
pwzto. Ko tomw, na kyh zw byly kmetj, czelih kmetczkyh zel
zedam .
Dersy w gory Wynnyczy vinograd welyk 1.
pwzto. Malynysche na Mrysnicy 1 .
Na tyh dwornyh zemlyah i na wynogradw mogal ye prytesaty
Boltysar Babonosych, dokle nije opwztelo :
Psenyeze qr. 50
Jachimena qr. 20
Erswlye qr. 15
Proza qr. 100
Zyrka qr. 40
Wyna Dwbowaclıkjeh cb. 80
Dezetyne wyna od kmethow cb . 15
Zoby i haydinye ny zeyawal.
Zena na zenokosah nogal ye zprawjtj . Wozow 50 .
Dohotkj od kmet « zkjh zel plachialj zw kmety , kako i kneza An
drya Tadyolowycha kmethy.
pwzto . Wyse toga totw izto pod ladanye Zwarche Thomas De
zpotowych ? dersy kinetezky zely 2
( Aliud tercius nobilis, non sunt impignoratae.)
Knez Symwn dyak Zlatynehyeh dersy totw izto pod ladanye Zwarche
kmetezkjh zely 2
( Quartus nobilis, prouisor (Ozoliensis, huic quoque non sunt sessiones
impignoratae .)
1 Babonožići, glasoviti stari hrvatski rod iskonom iz Like. Po
četkom 16. vieka pojavljuju se Babonožići u Pokupju. G. 1550.
bio je u Steničnjaku kaštelan Ivan B., a porodica Babonožića dr
žala je svoj dvor na Kupi blizu Lasinje. Pavao Babonožić bio je
kapetan četa knezova Jurja i Krste Zrinskih, od kojih je dobio g.
1572. imanje u Zadoborju i na Švarči. Za ovaj dvor spominje se,
da ga je bio kupio Nikola Zrinski Sigetski od Ivana Požgaića i
stopio ga s Dubovcom. Knezovi Zrinski izručiše Svarču Pavlu
Babonožiću na račun njegove plaće i za tražbinu za neke sužnje,
što ih bješe Babonožić prodao pok. banu Nikoli Zrinskomu. ( Acta
croatica, str. 270.)
2
Despotovići, vlastela u Mrzlom polju, starinom plemići Cetinske
županije sa predikatom „ de lIović “ . Andrija D. bio je četvrti
sudac županije Zagrebačke, a usmrtili su ga Karlovački vojnici
na mostu pred tvrdjom . (Protok . sabora hrv., tom. I, str. 336.)
 117

I ony, dokle ny bylo opwztjlo, mogly zw sytka zpodobno i fino

prytesathj.
A dohodke od tyh zel dwsny zw hyly plachatj kmetj, kako i kneza
Andrya Tadiolowycha kmetj.
B.

Relatio sive conscriptio bonorum castelli Dobowacz.

Oppidum Superior Dubovacz.
Marci Puksar, literatj, sessio 1 Desert. Gregor Kochyar 1
Deserta. Relictae Kaczankine 1 Stefanus Zlwsych cum inquil
Relictae Wlassich 1 lino suo Mathko 1
Gregorij Zmyloyewych sessio 1 Desert. Franciscj Wellanowych 1
Joannis Wydossych 1 Desert. Nico. Fabianych 1
Simonis Brwndych 1 Gaspar Plychyarych 1

Andreae Karynowych sess. 1 ( iregor Zellyan 1

Relicta Nicolai Fabianych 1 Marci Noska 1
Michaelis Kazych 1/2 Paulj Klywchar 1
Joannis Horvat 1/2 Fran . Jurynowych 1
Michaelis literati Simattych 1 Georg. Illkylı 1
Stephani Gozpoich 1 Andre Bukowacz cum inquil
Gregor Kocyar 1/2 lino suo Lua Zykil 1

Nico. Jaczynych 1 Christophori Wllassychi 1

Andreae Bwtyha 1 Joannis Bybichanye 1
Thomae Jakowchych 1 Relictae Doroteae Jandrakowy ze 1
Andreae Zenyanyi 1 Casparis Kozych 1
Paulj Thuskanych 1 Petri Bandyras 1
Relicta Anna Hallanyka 1 Relictae kawrankhe 1
Mattej zlathar 1 Gregor Sywkowych 1
Idem zlatar habet relictae Ko- Thomae Saskowych 1

wachych 1 Simon priziaw, inquillinus He

Georg. Kwssetych
Joannis Wlazanowych
Desert. Georg Wellavych
Desert. Gregorij Thwrchych
Marichych z Kamenzkoga
Petri sostar
Desert. Johannis Bogdanych
Desert. Georg. Besan
Michaelis Michatovo
Relicta Johannis Powneza
Nico . Czwythych
1 ryhowych
1 Doserta. Vitj Barhyrych 1
1 Nicol. Herylowych 1
1 Petri Ilyeh 1
1 Georg. (ierdlowych 1
1 Petri Wellanowych 1
1 Barbare Dellj 1
1 Andreae Grabwz 1
1 Relicta ( uiusdam sessio, quae
1 erat Krayach 1
1
118

Oppidum inferior Dobowecz.

Relicta Marci Wokowych 1 Stephanj Bosnyachych 1
Barbarae Wokssych 1 Andre Domakowych sess . 1
Joannis Spanych 1 Andre soztar 1
Simonis Christophow zwak Des . Luciae Kerchynychke 1
Berdyk lonchar "/ Elenae Brawychke 1
Relictae brodaricze 1 Stephanj Vydanych 1
Michaelis Therzya 1 Thomae Jankowych 1
Michaelis Dubych 1 Gregor Maly 1
Martinj Zerblych 1 Nicol. Jankowych 1
Sztanizlaj Kachych 1 Caspar Ptycharych 1
Luce Dyakow 1 Relictae Berkiske 1
Joannis kaszych 1 Michaelis Ztanssin 1
Gregor Chamberloth 1 Geor. soztar 1
Des . Lucae drabanath 1 Geor . soztar alterius 1

Gregor. Brawarych 1 Des . Blasy Vydanych 1

Istj cives utriusque oppidi per singulum circulum anni tenentur

censum ordinarium de qualibet integra sessione praestare in festo
divi Georgij martiris per cruciferos sedecim ; faciunt per integrum
annum : H. 18 den. 56.
In festo Michaelis arhangelj similiter per cruciferos sedecim , eti
ciunt . . A. 18 den. 56.
In carnis privio a quolibet fimo per cruciferos tres, facit fl. 3 d. 48.
Item munerale „ khuhtenst “ ( Klucheldienst) circa festum nativitatis
scapula porcina una, aut ( apo umnus et panis triticej valoris cruci
feri unius; non habens ant scapulam ipsam , aut caponem cum pane,
liber se persolutis denarijs quinque facit . fl . 4 den. 35 .
Circa festum Pascae ova duodecim et panis valoris Vienensium
duorum . f. 1 den. 74.
Item crica festum assumptionis pullum gallinaceum unum , panisque
valoris Vienensium duorum ; carens pullo dat denarios duos f. 2 d. 32.
Proventus quidam stateralis „merchia “ dictus, qui a statera, qua mel
ponderatur, cedit ; a singulo iniliarj, id est mille libris, caedunt
cruciferi decem ad castrum ; it fatentur, potest facere per annum
circiter . . fl . 25 den.
Sunt etiam nonnullae terrae exstirpatae in Gaaza, quae dum se
minantur, possunt praestare decimae quartas circiter quindecim , cuius
proventus est incertus.
Item capita omnium animalium , puta boum , ovium , porcorum , ca
prarum etc., quae recenter per laniones mactantur et venundantur,
 119

una cum linguis cedunt in castrum . quorum capitum numerus

annuus fieri potuit, ut fassi sunt, ante erectionem civitatis ( 'arlstat
capita circiter 800, nunc autem provenire possunt capita circiter
500, quae in pecuniam conversa faciunt . 11. 25 den .
Fassi sunt etiam , se obligatos esse castrum , pontesque aedificare.
Caeterum obligantur quolibet anno laboratores singulus dare quat
tvor, uno videlicet die triticum metere, alio ävenam , tertio milium ,
quarto defalcatum foenum cummulare : liis laboratoribus ex castro
victus darj solitus est .
Ex allodio similiter promptam annonam in ('astrum deducere.
Item advehi vina a longitudine itineris unius milliarij et medij
et educillari in ipso opido tenentur domino terrestri.
Hi cives utriusque oppidi comperti sunt, habere terrarum arabilium
circiter jugera ( entum .
Et nonnulli habent foenilia ( X mis pancat.
Item negant haberj ad castru silvas glandiferas, ex quibus ( ertj
proventus sive kernyake in castrum praestare deberent. Et si aliquis
ipsorum civium prorrorum quantum ris gregem , aut ovium , sive ca
prarum habuerit, ab ipsis peroribus nullum in castrum proventum
solvere tenetur.
De vineis autem suis decimam annuatim domino slo in rastrum
persolvere tenentur.
Negant etiam , frugum mullius orneris decimas aut aliquem alium
proventum ab ipsis persolvi debere.
Nulla denique molendina ad ipsum castrum pertinentia, illt fluvios
piscationj utiles eos habere.
Ibidem habetur radun in ( olapj binum , quod un Ciergnotych
brod dicitur, alterum vero prenes ipsum oppidum Doboweez ; quae
utraque per annj circulum faciunt proventum circiter florenos tri
ginta , fl. 30 d .
Hunc vadun in Cierguretych babitm , nun proxime ad civitatem
Carlstat statuerunt millites ibirlem existentes.
Inquilinj sub ipso castello habitant, qui solummodo parvis labori
bus servire tenentur in castrum :
Martinus Koz, Andreas Kwchych , ( Trsula Pawlinowychka, Luca
Pawlinowychka, Helena Petrj Janserz vidua, Petrus Popowych, Ma
tias sartor, Michael Wlah, Martinus Lylak. Chrystophorus Sewer
sych, Fran. Sewersych , Joannes Sewersychi, Dorothea Nazupka, Fran
ciscus Welanowych, Gregor Mws , (irnbissa soztar, Tomas inquillinus
Paulj kluclar, Joannes Spissych , Georg Zwarachky, Petrus Maly,
120

Dorothea Bwrychka, Michael sartor, Gregor Wlazanowych, Nicolaus

Zelak , Michael de Zwarcha, Petrus Jewchych, Simon Wlasych, Jo
annes Tuskanych, Lucas Glawanowych.
Item promontoriales, qui apud vineas suas in eodem territorio
mansiones habent ; ipsos parvos labores impendere ad instar inquili
norum tenentur : Ursula Grubissana, Joannes kowach Bwdynych,
Martinus Ottwych, Nicolaus Stakor.
Item numerus eorum , qui non propriam residenciam, sed sola
cellaria sub ipso castello habent, ubi et suas res pro tutiori con
servatione penes ipsum castellum repositas habent, et quo propter
metum Turcaram ipsi quoque confugere possunt, a quibus nulla
servitia, nullusque proventus in ipsum castellum , sed quilibet unum
caponem dare annuatim tenetur :
Gaspar Raztowzky, Joannes Jerko, Michael Farkassych, Andreas
Syde, Georgius Krapacz, Georg Maly, Mihael Mokricz, Joannes
Draksych , Helena uidwa Petrowicza, Lucia Braykowycza relicta,
Stefanus Barych, Nicolaus Tuskanych, Paulus Farkassych , Lauren
tius Sussany, Mattias Klinzych, Michael Barhych , Johannes Behan.
Qui in pecuniam conversi, facit . . A. -
d. 85.
Hi supra nominati, sola celaria habentes, dum et quando volun
tarie, vel metu Thurcarum compulsj, sub ipsum castellum ad sua
cellaria manere se se contulerint, iam nullum caponem dare tene
buntur, sed ad minora servitia eodem modo, quo inquilinj supra
scriptj, adscribentur.
Villa Gaaz .
Judex et spanus Laurentius Karuzych fassus est, istam villam
habere sessiones integras colonicales, ut sequitur :
In eadem villa una sessio colonicalis in se continet terras jugera
octo, quaedam vero et plura.
Idem Laurentius Karuzych ha- Lucas Janyech 1
bet sess. 1/2 Petrus Bachyacz Horwatyn 1/2
Petrus Gregoretych 1 Gregor Wlahow zyn /
Domianus Janssich 1 Johannes Kachych 1
Georg Gassanyn " Christophorus Bassich 1
Michael Gmazych 1/2 Deser. Jagino szello 1
Sophia Malyanwa 1/2 Mathias Krussal 1/2
Andreas Simech i Iterum Petrus Baychyecz 1 피,
Georgius Mattanych 1 Michel Krussal 1
Johannes Goytanych 1 Stanislaus Hudych 1
Georg. Zimecz 1 Deser. Paulinowychevo 1
 121

Deser. Korachewychkino 1 Mattia Mezarych ses. 1

Deser. Wlaha Michala 1 Des. Blasy Rostych "2
Desert. Gergete Musa 1 Des. Martinj Dobokoga 1
Marci literatj sessiones, 2 Joannis Trombetas 1
quas dominus generalis pro Petri Zmantara 1
horto et domunculo sibi obti
nuit :
Praeterea sunt terrae arrabiles et foenilia huius villae Gaaz dictae ,
super quibus civitas Carolstat extructa est, quae terrae faciunt ses
siones sex, quaellibet sessio facit terrae jugera octo.
Item supra nominati colonj in eadem villa Gaaz de singula in
tegra sessione in festo sanctj Michaelis archangelj tenentur, ad (entum
denarios computando florenum unum . f . 26 d . 50.
Item tempore nativitatis domini singulus obligatur caponem unum ,
vel scapulam porcinam unam et panes valoris cruciferj unius ; si illis
deessent capones vel scapulae, extunc pro eis pendere tenentur de
narios quinque fl. 1 d . 67 V. 24/2 .
Item de proprijs vineis suis tenentur in castrum decimam praestare.
Item tempore Pascatis a qualibet integra sessione tenentur prae
stare ova duodecim . Panis triticei valoris Vienen. duorum , tempore
vero assumptionis beatae Mariae Virginis pullum gallinaceum unum
et Vienenses duos 11. 1 d . 23 V. 2 .
Item tenentur decimam a porcis, ubi fieri potuit ; deficiente autem
numero denario quilibet porcus duobus cruciſeris redimi potest, eli
berato prius uno porco pro assatura ad diem nativitatis Domini ad
castrum danda, de lactantibus vero porcellis nihil pendere debent.
Item de singula integra sessione laboribus quotidianis obligantur.
A media vero sessione in singula septimana laboribus trium die
rum obligantur, hoc est arare, metere, falcare, durere et his similia.
Item educilare vina ex castro domini terrestris eorundem tenentur.
Quorum certus proventus aestimare non potest.
Villa Jelza.
Spanus et judex Laurentius Karuzych , adiuratus et examinatus,
fassus est :
Gasparus Huzianych ses. 1/2 Georg. Kussctych 12
Georgius Jankowych 1 Des. Joannes Bayhyrych 1/2
Martinus gener Joannis Czigan 1 Joannes Mochylych 1
Des. Petrum Mussych 1
Fassi sunt, se debere censum ordinarium ad castruni persolvere
122

circa festum diui Michaelis archangelj ab integra sessione denar.

quinquaginta . A. 2 d. 75.
Decimam vinorum a vineis suis intra metas huius castrj habitis
ad castrum persolvj tenentur,
A porcis decimam tenentur, ubj fieri poterit ; deficiente autem
numero denario quilibet poreus ant porca duobus cruciferis redimitur.
Eliberato prius uno porco pro assatura ad diem nativitatis domini
ad castrum danda.
Muneralia circa festum Nativitatis domini tenetur quilibet ab in
tegra sessione scapulam poronam unam , aut caponem cum panis
albj valoris denar. duobusque, aut his non existentibus, eliberat se
persolutis denariis quinque . A. - d. 27 V. 14/2 ,
Tempore messis triticei tenentur ab integra sessione pullum galli
naceum unum , panis alloj valoris denar. duobus f. d. 22.
Item tenentur laboribus ab integra sessione quotidie, a sessione
vero media in qualibet septimana laboratores tres, videlicet arare,
metere, vehere, tritulari et omnia necessaria peragere
Sequuntur volonj ibidem in Jelza a domino comite nobilibus fa
miliaribus suis distributj, quemadmodum dominus officialis castri
eiusdem , spanusque judicatus istins iureiurando fassi sunt, horum
colonorum eadem debita servitia esse , eosdemque proventus ab illis
fierj , quaemadmodum supra nominatj voloni ad ( astrum servientes
servitia et proventus praestare obligatj sunt.
Summa et nomina colonorum egr . Georgij hryzanych in eadem
Jelza existencium :
Ipse dominus Georg. krysanych pro curia sua nobilitarj habet
sessionem integram unam . ses . 1
Colonj bi sunt :
Gaspar Krayachych 1/2
Paulus sutor eiusdem Krisanych . 1/2
Jake Jurssachych .
1/2
Tomas Jwrsaclıych '12
Item possidet colonos, quos olim Orlowchych possedit , hos intra
seriptos :
Des. Cuiusdam Bolkowacz dicti integra ses, 1
Simon Mestrych 1
lla
Bartolomeus Symach .
Mattias Symach 2
Nobilis Stefanj Orlowchych in eadem Jelza ( uria nobilitaris
integra 1
 123

Des. Joannis Kachych ibidem Razpowozello dictum possidet

solus . 1

.Porro Joannis Zanowych ibidem in Jelza colonj:

Petrus Salkowych
Joannes Salkowych hi quatuor possident sessionem
Franc. Fabianych unain ses. 1
Gregor., gener Kawrysany

In eadem villa :
Georgij Wlassych relicta sessio 1

Stephanus Gozpoych 1
Michael Symatych . 1

Fassio egregij Joannis Peranzky, possessoris castrj Dobowecz,

quam ibidem jure jurando affirmavit ?
In primis fassus est , se potuisse de proventu vinorum decimalium
colonorum eiusdem ( astrj et aliorum vicinorum et commetaneorm ,

1 Gospodarsko stanje i druge prilike na imanju Dubovačkom

podobna je razjasniti osobito prodajna pogodba, sklopljena g . 1577.
medju knezovi' Zrinskimi i plemići Subići Peranski. Taj ugovor
bješe u matici sastavljen hrvatskim jezikom , ali pošto izvornika ne
mogosmo naći, objelodanjujemo latinski prievod Josipa Znike, žup
nika u Dubovcu :
Nos Georgius comes perpetuus de Zrinio, tavernicorum magi
ster, sacr. caes. reg. mattis. consiliarius ac capitaneus, et Nicolaus
pariter comes perpetuus de eodem Zrinio , memoratae s. c. r. mattis.
capitaneus, memoriae commendamus, ac his litteris notum facimus,
quibus expedit universis, quod nos attentis et consideratis fidelibus
seruitiis generosorum et nobilium nostrorum ab olim vasalium ,
generosi nempe Gaspari Peranssky, et filiorum suorum Joannis et
Stephani a Pernya, quibus suis fidelibus servitijs ipsi antenatis
nostris, ac nobis semper fideliter servierunt et fidelia servitia mul
tiplicarunt in locis necesariis, suis quoque temporibus ipsos parati
quoque deinceps servire: dedimus eis pro ipsorum fidelibus servi
tijs arcem nostram Dubovacz penes aquam Colapim et in comitatu
Zagrabiensi existentem, una cum opido et civibus et valle subtus
arcem, nec non vico, qui vocatur Gaaza, ac alio vico , qui nomi
natur Jelsza, una cum omnibus fructibus, ac spectantibus pagis, co
lonis, terris arabilibus cum duabus plagis terrae, quae habentur
in Ozaliensi territorio in Hernetich, ad Dubovaczense alias dominium
spectantes, cum omnibus integritatibus et pertinentiis, cum omni
bus pariter solitis quibuscunque servitiis, spectantibus ad arcem
124

qui intra terminos buius rastrj vineas suas habent, una cum vini
proventi , quae al castrum colitur , in uno anno percepisse vini
cububos 660.
Quilibet cubulus continet mazanas 20 seu pintas huius regionis.
Dubovacz, excipiendo solum , ut in anno obligentur cives Dubova
czenses nostrum Ozaliense vinnm quatuor mensibus educillare, in
specie mensibus: januario, martio, majo, junio ; adhuc, qui provisi
sunt equis clitelariis, obligantur, si necessitas ita exigeret, semel in
anno res nobis necessarias Chaktornam transferre, quo praestito
per annum quisque liber ab aliis erit, exceptis et exemptis pariter
personis nobilibus, quos nos usque ad hodiernum diem in posses
sione dietae arcis Dubova « z incorporavimus, ac liberos declaravimus,
in specie in oppido libertinos, quos nos liberos declaravimus : Geor
gium Krisanich , Varc:um djak Zwekar, Mathiam Zmilojevih , Ni
colaum IIerilovich, Laurentium Zmilojevich , Steph. Goszpochich,
Vincentium l'erianin , Georgium Vollenovich, Joannem Bogdanich,
Andream Bukovacz, Petrum Zmantara, Michaelem Dubich. In valle,
vulgo Draga libertinos, quos liberos fecimus: Joannem Spissich et
Joannem Kachich, cum duobus colonis, qui nobis inserviunt; in
Gaza libertinos, quibus ibidem sessiones divisimus et liberos decla
ravimus: Joannes Kachich tenet sessionem unam , Korachevich
uxor tenet sessionem unam , Marcus djak Puksar unam , Pauli
Travinich uxor tenet sessionem unam , Petrus Zmantar tenet sessio
nem unam . In Jelsa libertinos, quibus ibidem sessiones divisimus :
Joannes Zanovich tenet sessionem unam , Georgius Krissanich
tenet sessiones tres. Georgius Milossevich tenet sessionem unam ,
quibus accedunt libertini in Jelsa, quos majores nostri ibidem in
corporarunt: Stephanus Orlovchich tenct sessiones tres, Steph. Go
spovich et Volovich Joannes tenet sessionem unam , Nicolaus Si
matich tenet sessionem, quos memoratos libertinos in oppido,
valle, alias Draga, in Gaza, in Jelsa, quibus possessiones dis
tribuimus et quos libertavimus, licet cosdem a praestationibus so
litis et decima vini libertavimus, et ideo cas praestationes, quas
hucusque nobis et arci Dubovacz praestabant, cum sua fidelitate, et
in nostra ibi praesentia oportuno tempore et reparatione arcis et
oppidi volumus ab ipsis praestari, cum querelis et litibus ad nos
pariter spectantibus, ct si necessitas ita exigeret, et a nobis vel ab
arce Dubovacz in mandatis haberent, ut pedes aut eques unus, aut
duo, aut omnes excurrant, huic manilato obtemperent, si in sua li
bertate cupiant permanere. Quod autem attinet' decimam vini di
ctorum libertinorum et colonorum ipsorum : Joannis pariter Bogda
nich colonorum, cum Simone et l'homa Zlatinich et filiorum ip
sius, quodve concernit colonos Petri Vuksich a vineis in promon
thorio Dubovaczensi, in quibus nos cosdem libertavimus, hoc pro
nobis reservamus, quod si in posterum cos libertare voluerimus,
vel dictam decimam ab iis praetenderc et in nostra libertate vel
 125

Et hoc exceptis decimis colonorum dominoriun familiariorum do

mini comitis, quibus ipse comes decimas colonorum per se illis co
latorum et in ipsius castrj possessione vineas habitorum , decimas
dum voluit, concessit.
De agricultura proventu potuit habere tritici quartas 350.
Ordei quartas 55.
Avenae quartas 150.
Milij nonnunquam quartas 300, nonnumquam vero quartas 250.
Sorgo hoc est zyrak quartas 150 .
cedere, vel exigere erit, exceptis pariter dictis libertinis, in quantum
se eorum libertas extendit, in quibus libertati sunt, — suprafatis egre
giis Casp. Peransky, ejusque filiis Joanni et Stephano , ipsorum hae
redibus et haeredum haeredibus jure perennali pro ipsorum fideli
servitio sub suma fl. hung. ducentorum, quemque florenum pro 100
numos computando, per regnum in aureis numis quadringentis, quod
facit in numis Hl. sexcentos, quos ipsi Peranszky ad petitionem no
stram in gravi necessitate nostra pro exolutione et restitutione
nempe debitorum defuncti d . parentis nostri, in sola pura pecunia
mutuo dederunt, atque ad nostras manus integre deposuerunt, quod
facit in toto ſl. octingentos, quemquem flor. per 100 numos com
putando, arcem nostram Dubovacz cum omnibus appertinentiis,
conditionibus, ut in hac nostra littera continetur, dedimus, adma
nuavimus, inscripsimus, uti perennaliter damus, almanuamus, in
scribimus tenere, frui, possidere sine praetensione ulla rationum ab
eis, hac modalitate et via , si nos, vel haeredes nostri , vel hacredes
haeredum quocumque tempore vellent dietam arcem Dubovacz cum
pagis redimere et pro se habere, non secus ac aliter id fieri posse,
nisi prius suprafato nobili Gaspari Peranszky, ejusque filiis Joanni
et Stephano, vel ipsorum haeredibus et posteritatibus in pleno et
integre restituamus atque solvamus suprafatos 800 fl . llung.
Superinde, si ipsi in reparationem arcis Dubovacz quas expensas
facerent, obligari nos ipsis tempore redemptionis aréis Dubovacz
secundum aestimationem bonorum et prudentum virorum omnes ex
pensas solvere, quodque nos omnes, vel haeredes nostri et poste
ritates ipsis, vel ipsorum haeredibus aut posteritatibus dictam arcem
Dubovacz quocunque tempore memoratam summam fl. octingen
torum , quemque per 100 numos computando, ac exolvendo eos
pro expensis factis ad arcem Dubovacz, tonentur nobis vel haere
dibus 1nostris et posteritatibus arcem Dubovacz cilin omni posses
sione et inventario, uti nos hoc ipsum admanuavimus ac dedimus,
sine omni tergiversatione pacifice cedere et restituere; quod si vero
usque ad hoc tempus redemptionis dictae arcis Dubovacz saepefatos
egr. et nobilem Gasparum Peranszki et ejus filios Joannem et Ste
phanum , eorumque haeredes et posteritates vellet aliquis pro dicta
arce Dubovacz inquietare, molestare vel perturbare, tunc nos, vel
haeredes nostri, aut haeredes haeredum jure et processu nostris
126

Foeni habere potuit circiter plaustra 180. Ex quo possunt capere

expensas, nam nimium charo pretio divendi poterit propter propin
quitatem civitatis Carlstat
Sed uti ego informatus, et mihj verisimile videtur, supra scrip
tum frumentum et vinum annuatim propter milites Carlstadienses
et alios videlizet Vuzkokos minuere, sicutj etiam vinea una ad ca.

stellum pertinens omnino desolata .

Es hortis tribus, qui ad castellum coluntur, possunt provenire
legumina in abundantia, caeteraque, quae hortus potest, videlicet
cepas et similia.

propriis expensis contra ejusmodi turbatores ( excepta persecutione

et vi Turcica) debeamus eos defendere et liberare. Cui nostrae
fassioni majus in robur dedimus hanc nostram authenticam litteram
sub sigillo nostro et manuum nostrarum subscriptione. In arce nostra
Chaktornae, prima die mensis maij , a. 1577. Georgius comes a
Zrinio m. p . Nicolaus Comes de Zrinyo. m. p.
(Priepis župnika Josipa Znike sa opazkom : Hanc copiam ex suo originali
Croatico ad latinum idioma transversam testor : Josephus Znika, parochus
Dubovaczensis et vice archidiaconus Goricensis .)
Ovom prigodom opažamo glede plemića ili knezova Peranskih,
da su isti potekli od prastaroga plemena Šubića iz Bribira više
Skradina u nekadašnjoj hrvatskoj županiji Lučkoj u današnjoj
dalmatinskoj Bukovici. Ta grana Šubića ' došla je na ovu stranu
Velebita nešto kašnje, nego li Zrinski Šubići, ali svakako još če
trnaestoga vieka. Prvi predstavnici Peranskih Šubića u Posavini
bili su Jakov sin Pavla, Grgur i Nikola sin Mikca, te Juraj i Ivan ,
sinovi Ivana. Kralj Sigismund podieli ovim Šubićem grad' i varoš
Pernu pod Petrovom gorom , te se oni prozvaše po Perni, kojoj
bješe jur kralj Bela g. 1225. slobode podielio, Peranskimi. Pernu
održali su Peranski pored sve nevolje turske sve do g. 1580., kad ju
Turci spališe ; a poslije uzmakoše Peranski u okolicu Karlovačku, gdje
su držali nekoliko manjih imanja kao vazali knezova Zrinskih , pa
imanje Paraduš kod Jamnice. Znameniti članovi obitelji bili su oko
g. 1500. Krsto P., oko g . 1560. Gašpar Peranski, a ponajviše nam
je poznat Ivan Peranski, koji je ponajprije poput većine Peranskih
služio kao častnik na hrvatskoj Krajini, a g. 1660. pošao u Draž
djane, gdje je bio zapovjednik dvorske hrvatske tjelesne garde od
60 i više Hrvata, postavši ljubimac izbornoga kneza Saksonskoga
Ivana Jurja II., koji ga imenova svojim komornikom i poglavicom
okružja grada Morizburga. Povrativši se po smrti rečenoga kneza
g. 1681. u Hrvatsku, poveća i poljepša svoj grad Brlog na Kupi,
gdje je g. 1689. umro, te bude u manastiru Svetičkom pokopan.
Glasovita je bila njegova kći Sidonija , koja se bila udala za gene
rala grofa Krsta Delišimunovića. Ona je bila jedna od najodličnijih
i najbogatijih gospodja u Hrvatskoj , nadarivši svojom oporukom ,
 127

Fassus est, terrarum arabilium ad castellum pertinentium abundo

esse intra metas ipsius castellj jugera 86 .
Item in Gaaza sessionem continentem jugera 8 .
Item foenilia esse ad falcatores 100 .
Piscinas mediocres pro domino comite saepius expiscatas duas,
quarum valorem ex inde conijcere non potuj.
Item allodium esse penes castellum , ex quo ad castrum neces
saria haberj possunt .
Item pomarium diversj generis fructuum arboribus plantatum et
utile prope ipsum castellum unum .
Penes allodium silva mediocris pascuis omnis generis pecoribus
ipsius allodij necessaria una .
Item vineain bonam pri Ztrasy prope castellum plantatam unam
magnitudinis ad fossores 50.
Item aliam vineam proxime colj neglectam et jam desertam prope
capellain ad fossores 50 .
Item praenominatus spanus hor etiam fassus est : plaustrum foenj
hoc tempore enj posse pro denarijs 80.
Vinj cubulus mus pro denar. 80.
Trittici quarta una Moren . 2 d . 20.
Silliginis, milij, speltae et ordej quarta flor. 1 d . 40.
Avenae quarta emitur denar. 80.
pisanom hrvatski g. 1714., iz svojega vanredno velikoga blaga i
7

imuétvå veći dio hrvatskih crkava, i kaptule i manastire hrvatske.

Peranski izumroše polovicomprošloga vieka posljednjim potomkom
Gašparom , vlastelinom u Paradušu.
Peranski imali su isti grb kao i Zrinski, naime dva kreljuta , ali
bi reći, da ih niesu Zrinjani držali svojimi supleminici i rodjaci.
Petar Zrinski pače tvrdi u jednom pismu od 11. svibnja 1655., da
su Peranski „de genere Subich ex antiqua prosapia patricium
Ragusanorum orta “ . Doista, da Peranski lozu vuku takodjer iz
Dubrovnika, ali samo po tankoj krvi ; jer je jedan njihov pradjed,
valjada Jakov Šubić, kraljev dvorjanik, bio oženio kćerku kneza
Balše, sina hercega Hrvoje Spljetskoga , kojega se potomci ukloniše
.

u..Dubrovnik , gdje su uživali kuću i zemlje, što jili bjebu darovali

Dubrovčani g. 1400. hercegu Hrvoji. Kuće i zemlje u obsegu repu
blike Dubrovačke držao je još g. 1680. Ivan Peranski, a po svoj
* prilici još i njegovi potomci sve do posljednjega Peranskoga. (Od
nosni spisi ponajviše u našoj zbirci, a vidli i: , Diplomatarium rela
tionum reipublicae Ragusanae cum regno Ilungariae“ od Josipa
Jelčića i L. Thalloczy-a, str. 288 i 460.)
128

Sorgo vulgo zyrak sub eodem praecio, quo et avena emitur, denar. 80.
Quarta vero huius loci vel regionis facit circiter cubulum Viene
nensem unum cum medio .
Capita bovum , porcorum , ovium , ( apraram aestimata sub uno eodem
praetio maiora et minora, videlicet singulam pro denariis 5.
Capo unus vel scapula pro denar. 5.
Pullus gallinaceus unus pro denar. 2.
Tria ova pro Vienen. numo 1 .
Joannes ab Ankhertter m. p.
( 'ircuitus metarum et terminorum praescriptorum continet milliare
circiter unum cum medio . Id quod dilligentissime perlustravj.
 VI.

Urbar grada Novog u Vinodolu od g. 1609. i 1653.

U hrvatskom primorju na samom žalu morskom na pol puta
izmedju Senja i Rieke nalazi se trgovište Novi ili Novigrad. Neima
sumnje, da je mjesto dobilo svoje ime po Frankopanskom gradu,
koji je bio nekoć nov, a sada je star, pa je dielom već i porušen .
U staro doba bio je Novi uz Bakar poglavito mjesto županije Vi
nodolske ? U Novom kao na mjestu, gdje je knez Krčki Leonardo
sjedio, sakupiše se na 6. januara 1288. starješine svih devet Vino
dolskih gradova, te popisaše sve dobre i poznate zakone u pisma
u tako zvani Vinodolski zakon, koji je više stoljeća svemu Vino
dolu služio kao zakon. Za zbor, gilję su ti zakoni položeni u pisma,
bili su odabrani z Novoga grada : „ Crna, dvornik vsega Vinodola i
od knezi (Krčkih) zgora rečenih, Petar plovan i Vlkona Pribohna,
2
satnik, Janac Saražin te Bogdan Vlčnić “ 2.
Feudalne prilike nisu bile u Vinodolu tako togotne, kao što u
drugih krajevih, a napose uživahu Novljani u doba, kad je feu
dalna inštitucija čitavu Evropu, a napose LIrvatsku, manje više
pritiskivala, razmjerno dosta slobode, živući u obćini polag svojih
zakona. Kad je Novljane počeo gnjaviti i u slobodah smetati
Senjski kapetan Blaž Magjar, koji je nakon odtisnuća Frankopana
iz primorja i Novim upravljao, potužiše se Novljani kralju Matiji,
a on im, boraveći u Zagrebu, na dan sv. Dionizije 1480. potvrdi
sve njihove stare slobode i običaje, te zabrani Senjskomu kapetanu
dalnje vriedjanje ii smetanje. Na ovu povelju vazda bi se u na
predak Novljani s ponosom pozivali .
Novi zadobi veću znamenitost, pošto se g. 1463. u nj preseli iz Mo
druše biskup Krištofor sa čitavim svojim kaptulom , kojim se umnoži
kaptul, što je jur prije kod crkve sv. Filipa i Jakova u Novom
postojao. Mnogo je pako mjesto Novljansko pretrpilo od zuluma
1 Dobar i dosta tačan opis Novoga ima časopis » Vienac« 1883, str. 666.
2. Juraj Belić Ligatić, bivši župnik Brinjski, koji je početkom ovoga vieka
napisao latinskim jezikom poviest Senjsko -Modruške biskupije , pripovieda,
da su Vinodolski zakoni, pošto su tiekom vremena postali nečitljivi, obnov
ljeni 24. aprila 1640. u skupštini na polju Tribaljskom , kamo poradi toga do
djoše od svake Vinodolske občine po četiri starješine, i to jedan pop i tri
pučanina. Belić poznavao je i primjerak Trsatski Vinodolskoga zakona, te veli
o njem : »tales leges hodiedum in annalibus parochiae eccl. g. Georgii in oppido
Tersat extant« ,
3 Povelja u občinskoj škrinji u Novom .
2
130

Turaka, koji kroz Vinodol u Kranjsku i Istru prodirahu, i od Mle

čana, dok isti ratovahu sa Senjskimi Uskoci. " Spomenici zabilje
žiše tri veće nesreće, koje su u tadanjem ratnom vremenu Novi
zadesile. Na 27. augusta 1527. navališe iznenada Turci na Novi,
popališe ga i popljačkaše, a biskup jedva živ utječe u Vrbnik na
Krku? Ništa bolji niesu u to doba bili od Turaka Mlečani, prisva
jajući si izključivo gospodstvo nad jadranskim morem . Njihov ad
miral Ivan Benbo, goneći g. 1598. Senjske uskoke, navali na Novi
i popljačka ga. Kažu, da je tom zgodom porušen grad Lopar kod
Novoga. Ali najgore prošao je Novi 29. augusta 1615., kad za
Uskočkoga rata po drugi put navališe Mlečani na slabo zaštićeno
mjesto i do zla boga ga upropastiše. Mlečani počiniše tom zgodom
strahote i grozote ; malu i nevinu djecu pohitaše u oganj, a od
raslo ljudstvo poklaše zajedno sa popovi, koje pohvataše po cr
kvah pred oltari. Što ne mogoše sobom ponieti, to s mjesta uni
štiše, te skoro čitavo mjesto požegoše. Imali su Novljani sa svojim
knezom, junačkim Nikolom Frankopanom , mnogo posla i brige,
dok su opet barem ponešto Novi uredili. Sramotu i štetu učinjenu
Frankopanom i Novljanom osvetio je malo kašnje za Furlanskoga
rata brat Nikolin Vuk Krsto.
Sa susjednimi oblinami, navlastito sa Ledeničani i Bribirci, pre
pirali su se Novljani puno godina, ponajviše radi medja, koje su
bile jurg . 1309. uredjene hrvatskimi izpravami.? S Bribirci živjeli
su Novljani još kako tako, ali jim je bilo tri sto muka od Lede
ņičana, odkako su ovi došli pod vojnu oblast Senjskoga kapetana.
S njimi je bilo pravda i okršaja zbog medja g: 1596., 1609. ,
1632., 1653. i 1686., te raznih očevida i saslušanja svjedoka, a
napokon kotari ostaše oni isti, kako bijahu od starine uredjeni.
Odkako je Vinodol došao pod Krčke knezove, nije Novi gospodara
mienjao (izuzev kratko doba okupacije po kralju Matiji) sve do
nasilne smrti posljednjega hrvatskoga Frankopana g. 1671. Kod
diobe imanja g . 1449. zapao je Novi uz obližnji Bribir kneza Mar
tina. Taj osnova u Novom g 1462. Pavlinski manastir sv. Marije
na Ospu, nadarivši ga mnogimizemljami i dohodci Bužanskoga ar
hidjakonata u Lici Crkva manastirska stoji i danas na mjestnom
groblju, a manastir postao je iza dokinuća l'avlinskih manastira
pod Josipom II. razvalinom. Sa ostalimi primorskimi imanji do
spio je i Novi nakon smrti kneza Martina bratu mu Stjepanu i
potomkom njegovim . Nagodbom skiopljenom g. 1580. nakon smrti
posljednjeg kneza Ozaljskog Stjepana medju knezovi Zrinskimi i
knezovi Frankopani Tržačkimi, preuzeo je dobro Novljansko knez
Gašpar Tržački, koji ga ostavi sinovom svojim Jurju, Nikoli i
Vuku Krsti. Razdieliv si braća Tržački Frankopani god. 1609.
1 M. Sanudo u Arkivu za pov. jugosl., knj. XII, str. 296.
2 Vidi : Acta croatica, br. 1 i 2.
3 Zaklarini list nalazio se medju pismi Novlj. manastira br. 2. prije u hrv .
pismohrani u Zagrebu , a sada je u Budimpešti.
 131

porodična imanja, zapade Novi kneza Nikolu, koji se mnogo spo

minje u Novljanskih spisih. Kad je g. 1670. odkrita urota Zrinsko
Frankopanska, držao je Novi za svoga rodjaka Franju Krstu knez
Orfeo Frankopan, ostavivši hrvatsko primorje u aprilu 1670. , čim
se k Novom približila Senjska vojska pod kapitanom Galom. Ovaj
obreče Novljanom slobode, te izda im takodjer pismenu porlast na
to; ali za malo vremena uzpostavi Karlovački general, grof Josip
Herberstein, prijašnje feudalne prilike u Novom . Herberstein je želio
Novi sa vojnom Krajinom spojiti, što mu ipak nije za rukom pošlo.
Gospodštinu Novljansku preuze iza toga g. 1692. sa čitavim Vi
nodolom austrijska Gradačka komora .

Sva je prilika, da je i u Novom, kao što u ostalom Vinodolu,

već za rana bio uredjen odnošaj medju vlastelom i podanici
posebnimi izpravami, ali su stari urbari izginuli. Da je u No
vom početkom šestnaestoga vieka obstojao urbar, vidi se iz po
velje kneza Stjepana Frankopana, pisane oko g. 1537., kojom re
čeni knez Novljane, pogledom na nevolju , što ju pretrpiše od
Turaka, oslobadja „ vikovičnim zakonom sulja od živine male i ve
1
like “. 1 'G. 1774. na 31. maja, kad je povjerenstvo sastavljalo va
lovnicu Novljanske obćine, donieli su bili Novljani stari svoj urbar
od 16. januara 1606. , kojemu sada neima traga, već je jedino sačuvan
urbar, kojemu stoji na čelu g. 1609., a potvrdjen je knezom Jurjem
Frankopanom . Od toga urbara sačuvan je jedan primjerak medju
pismi Novljanskoga Paulinskoga manastira (sada u Budimpešti), a
drugi primjerak sa dodatkom o slobodnjacih i s potvrdom komorske
uprave od 16. januara 1686. nalazi se u obćine Novljanske. Oba
primjerka pisana su slabo po nevještih pisarih latinicom , a rdjavim
pravopisom bez svake dosljednosti. Lošije je pako svakako pisan
po kojem Slovencu monaku Paulinski primjerak. Nijedan od oba
primjerka nije izvornik urbara, a ni onaj od g: 1653., već su to
kasniji priepisi sedamnaestoga vieka. Jezgroćom jezika i preciznošću
izraza i sadržaja doista se odlikuje Novljanski urbar, pa je zato
upravo šteta, što nije u izvornoj starijoj redakciji sačuvan . Jezik
je u urbaru mješovit i sjeća nas na današnji govor Novljanski, u
kojem se slieva čakavština sa štokavštinom .
Po obliku i sadržaju naliči Novljanski urbar „ kladerni“, u kojoj2

su zabilježene obćenite ustanove o pravih i dužnostih podanika.

Urbar neima popisa mjesta i sela, a niti imena pojedinih podanika, te
se u samom urbaru spominje, „ da su biri ili pinezni dohodki, ko
liko ki plaća“ sadržani „ u osobnom registru, kadi su imena kmetov,
slobodnjakov i njihovih zemalj i vinogradov popisani“. Toga re
gistra pako sada neima, kao što neima niti statuta Novljanskoga,
1 Listina u priepisu 17. vieka kod občine u Novom . U priepisu stavljena
je pogrješna godina 1517., jer tada bio je Stjepan Ozaljski još diete, a živio
mu je još i djed Brnardin i otac l'erdinand, koji su Vinodolom upravljali.
132

u kojem je bila, kako urbar spominje : „dužnost stražara knapa,

obilnije popisana u zakonih i kapitulih “.
Urbar Novljanski dieli se u dvoje : stariji dio u uvodu potiče iz
doba prije g. 1609, te sadržava starije zakone i propise, a drugi
dio od g. 1653. sadržava neke na novo zabilježene ustanove o radu
i službi podanika, koje su bez sumnje već prije u običaju bile, ako
i nisu možda bile popisane prije Jurja Frankopana.
Izdavajuć ovaj urbar upotrebismo za podlogu bolji primjerak ,
što se nalazi kod občine Novljanske, a veće razlike teksta prema
Paulinskom primjerku zabilježismo u opazkah. Urbar štampamo
današnjim pravopisom , sa opazkami glede imena mjesta i osoba, a
i njekih manje poznatih stvari.
Da bude slika feudalnoga života u občini Novljanskoj podpunija,
bilježimo i neke promjene, koje se poslije izdanja urbara od god.
1653. dogodiše. - Mnogo ranije nego li drugdje po Ugarskoj i Hr
vatskoj, a i prije, nego li su reforme kraljice Marije Terezije uve
dene, dokinuta je u hrvatskom Primorju rabota i daće u naravi.
Nastojanjem namjestnika kapitana Vinodolskoga Antuna Zando
natia pogodjen je g . 1757. odkup rabote i podavaka u naravi
medju bankalnom deputacijom i podanici na dobrih u Bakru, Hre
ljinu, Driveniku, uGrižanih i na Trsatu. Sa podanici na gospodštini
Novljanskoj, o kojih spominju bankalna izviešća, da su tvrdokor
niji od ostalih Vinodolaca, i da su vazda imali neki posebni ne
odvisni položaj, sklopljena su poradi odkupa tlake i podavaka na
22. februara 1763. dva ugovora. Jednim se rješavaju kmeti tlake
uz popriečnu godišnju daću od 100 for., a drugim opraštaju se
Novljanom potoci (gorna daća) i suljevina ( travarina) uz podavanje
jednoga dukata od svake kuće. U doba, kad je taj odkup pogo
djen, bilo je na Novskom vlastelinstvu 6 kuća plemića, koji nisu
vlasteli ništa podavali, van jedino bili dužni poklonit se, kad bi
vlastelin u Novi došao, zatim 11 kuća slobodnjaka, 63 kuće kna
pova i 130 kuća kmetova .
Novljani bili su prilično zadovoljni u pogledu feudalnih prilika
svoga mjesta. Prigodom urbarske regulacije izjaviše oni 31. maja
1774. povjerenstvu : „ Mi smo slobodni za odhajat od ovud i na
stanit se, kuda nam je ugodno, koliko štimamo polag pisma pre
slavnoga kralja Matijaša “. G. 1779. plaćali su Novljani urbar
skoga činža (bira) 148 fl. 46 k., od krčevina 18 fl. 3/4, za odkup
rabote 100 f., za pašu 34 fl., poslije samo 6 fl. 48. Sve ove daće
osim bira dokinute su g. 1848.
*
 133

Urbarium grada Novia .

Popisani zakoni, dužnost, služba i pravica slobodnjakov1, vlahov ?
7

i kmetov : grada našega Novoga pri moru, koje mi od stariih naših

naidosmo, i u napridakovimi doli upisanimi punkti svim malim i
velikim na ovršenje pod penu u nutri udržanom vlastovitom rukom
našom i s pečatom potvrdismo.
Primo . Da imaju svi i svaki po odlučenju božiemu i zakonu
vere naše katoličanske u strahu božiemu službu i dužnost svoju na
stojati; psosti “ i šentivainas, Ilvadºb i karaina sa svima i pre
a U priepisu Paulinskom ima urbar naslov : Urbarium Noviense. 6 Uzesmo
rieč po Paul. priepisu, a Novljanski ima tu pogrješno: zbad.
1 Slobodnjaci (libertini) držani su bili u Novom poput ostalih
slobodnjaka u IIrvatskoj. Slobodnjaci Novljanski, njih 11 na broju,
dužni su bili knezu stražu stražiti, kuda bi on polazio i njega
sprovadjati na putu, a bili su oprošteni od svih novčanih i narav
skih daća, davajuć jedino suljevinu, t. j. 15. komad od ovaca.
(Izviešće dohodarstvene uprave u Ljubljani na bankovnu deputaciju
u Beču od 3/6. 1763).
Vlasi naseljeni iz Bosne ili Hercegovine u Zagonu, kamo su
prispjeli valjda g . 1605. sa ostalimi Krmpoćani, koji rečene godine
položiše prisegu vjernosti knezovom Zrinskim u crkvi sv. Jurja na
.

Hreljinu . Ovi su Vlasi bili katolici već pri svojem došašću, ili se
do skora pokatoličiše, pa se već 17. vieka spominju kao Valachi
catholici. Zagonci bili su dužni vlastelu sprovadjati kao stražari
budi pješke ili na konju, i tovare soli i žita raznašati, kamo_im
se naložilo. G. 1674. bilo je u Zagonu 18 kuća, ali do g. 1700.
spao je bio broj na 12. Zemljište bilo je već g. 1674. tako tiesno, da
su nekoje obitelji bile prisiljene seliti se u Mletačke Kotare medju
Krkom i Zrmanjom . Izvještaj službeni hvali Vlahe Zagonske, da
su koristni kod potrage i zatiranja lupeža i razbojnika. Vlaha bilo
je pod Zrinjani još nekoliko kuća u Dragi kod Bakra i u Mar
tinšćici. G. 1773. odkupljena je služba Zagonskih Vlaha sa godiš
njih 17 f . 42 , kk . – Kotar i medje Zagonsko potvrdio je 23. ja
nuara 1669. knez Franjo Frankopan onako, kako ih bješe jur prije
ustanovio ban Nikola Frankopan. Odnosnu listinu čuva u izvorniku
občina Novljanska . (Vidi naše Spomenike Tržačkih Frankopana,
Starine, knj. XXV..) – God. 1470. za doba kneza Martina spo
minju se Vlasi, koje bješe rečeni knez darovao Paulinom na Vi
nodolskih imanjih, ali ti Vlasi bjehu već odavna izgubili svoj po
sebni karakter, pa se sasvim pomiešaše sa ostalimi Hrvati.
3 Kmeti davali su osim osobne rabote i daću u novcu sulj.
4 Psosti to jest kletve i psovanje lat. calumniae,contumelia.
6 Šentivanje, kletve. Ta se rieč čuje i danas u Primorju hrvat
skom
6
u obliku glagolja : Sentaj te vrag.
Uvad, gen. plur. od uvada to jest svadja, razpra. Sada se ta
rieč više nečuje u Primorju . – Srodna joj je rieč oudava, dava,
koja dolazi i u Dušanovom zakoniku.
134

korubce' čuvati i ostaviti tako, da koi bi se budi žensko budi

mužko u takovoj prigrihi jednuč i drugoč zapopal , da se ima
deset dan ob vodi i kruhu suhom u turnuº držati i pod penu
pri crikvi pred svim pukom do izvršenja maš u trlici ali u kladiº
zatvoriti, kako ni manje pripovida se pod penu dva dukata, koji
bi se hartajuć i svoje delo i vrime hartanjeno potrošeć zapopal.
Secundo. Grad i kaštel nas, da koliko od ognja, toliko od svake
fele zlih ljudi s tim bolje občuvan bude « , trdi se naših starih odlu
čenje, da na svaku potribu knapi" svi s puškami i oružjem dužni
i zarezani budu pod penu vernosti zgubljenja glave i blaga grad i
a U rukopisu obćine Novljanske fali rieč : bude.
1 Prekorubce lat. absolute. Rieč ta čuje se medju Kajkavci u
Zagorju, a u Primorju je sada nepoznata .
2 U turnu grada Novoga. Taj turanj je bez sumnje najstariji
dio kaštela na sjevero-iztočnoj strani Novoga ; sav je gradjen od
čvrstoga kamena na četiri ugla, te je sav zarasao bršljanom , ali je
zapušten i bez krova. Taj turanj je dio staroga kaštela (burga ),
koji je gradjen takodjer na četiri ugla na dva kata. U kaštelu još
su danas stanovi i pisare, a smještena je i pučka škola.
3 Trlica za trti lan i konoplja. Trlica ili je učvršćena na kojoj
zgradi i stablu, ili ima posebno podnožje. Prestupnika znali bi sve
zati na trlicu da jaši, a kad bi se imao krivac još strože kazniti,
privezali bi mu kamene na obje noge. Stariji ljudi u Novom još
pamte trlicu .
4 Klada ili klade, položene dvie grede ili deblje daske od tež
koga hrastovog drveta sa luknjami za kopčanje nogu i ruku. Ta
kove su klade bile običajne kod seoskih občina u Hrvatskoj i vi
djevale su se još g. 1861. nakon povratka ustava. U Novom ne
pamte najstariji ljudi klade, ali su čuli, da je nekoć bila u porabi.
6
Hartati, hartanje znači igranje na karte.
6
Knapa bilo je u Vinodolu samo u Bakru , Bribiru i u Novom.
Oni su bili neka vrst vlastelinskih slobodnjaka i stražara sjegurnosti.
Službeno izviešće kom . administratora Kodermana od g. 1675. zove
ih „ semi libertini knapi dicti“. Knapa bilo je g. 1763. u Novljanskoj
gospodštini 63 kuće, a podavali su daću ugovorenu, naime: od svake
obitelji (u ime sulja i potoke) godimice 0 lira ili jedan dukat.
Tlake nisu davali. ' – Knapi bili su moždaizprva rudari na imanjih
Frankopanskih (Vidi opazku kod urbara Jodruškoga str. 33, op .3)
oko Cabra i Fužina , te su valja da kašnje kao slobodnjaci na
seljeni u Bakru i u Novom . Njihova služba stražarska trajala je do
g. 1848 . Prigodom Marijo -Terezijanske urbarske regulacije spo
minju se još i „ Cafi“, neka vrst pandura, zbira, koje je valjda
austrijska komora zavela.
 135

kaštel naš čuvati i braniti, i na zapovid oficiala ? našega pod tu

istu penu tate i razbojnike ali hudodelnike2 budi u gradu , ali zvan
grada uloviti i u kaštel dopelati ; kako i nemanje grad i porat:3 naš
od svake sile, razbojev i halavanj “ čuvati i te takove vdilje" k rukam
uzeti, kapitanu" ali porkulabu ? obznaniti i nezataiti, ali njih skriti
pod penu onu istu , koju bi takov razbojnik ali hudodelnik zaostal,
i pod zgubljenje svoje slobode, koji goder bi nehotel ovoj zapovidi
i naimanje pokoran biti, a predla svim svega, da su dužni pod tu
istu penu ne samo knapi, nego i Novogradrins kondina i meje našega
imanja čuvati i braniti od popaše i skodel i sile stranskih ali me
jaških ljudi, i sve tako do naimanjega porez stentanja ? oficialu go
spodskomu povidati i obznaniti. K tomu polag navadle da vazdar
dan i noć po dva knapa u kaštelu bivaju, vrata i grad uvaju i po
zapovidi kapitana ali porkulabu posal gospoolski opravljaju, i svoje
a U Novlj. rkps : Novograški. I U Nov : od popaške svake.
· Hudodelnik ili hudobnjak, 1o što zločinac .
3
4
Porat, luka, talij. porto.
Halavanja, kajkavska rieč, to što halabuka, buna, smutnja, tal.
strepito, lat. tumultus.
5
6
Vdilje, udilje, znači odmah, tal. subito, njem. gleich, alsofort.
Kapetan, upravljatelj imanja kneževih , ujedno i zapovjednik
četa i straža. Zrinski imali su nad svojimi imanji posebnoga ka
petana ili gubernatora, koji je držao svu vlast i zastupao kneza .
Kad su Tržački knezi g. 1580. dobili od Zrinjana Novi kod mora,
postavljali su oni za Novi posebnoga kapetana . Dok je ugarska, a
poslije austrijska komora Vinodolom upravljala, zvao 90 glavni
upravljatelj kapetanom i stanovao je u Bakru. Institucija kapetana
zavedena je nakon provale turske, a prije su zamjenjavali kneze
Frankopane u pojedinih gradovih podknežini.
? Porkulab, ono što i kaštelan (Burgvogt). Takovi porkulabi spo
minju se od 16. vieka na svih primorskih imanjih. Kako se vidi
iz Novljanskoga urbara, bio je g. 1653. u Novoin uz kapetana i
posebni porkulab. U Grobniku bio je g. 1665 porkulabom Franjo
Kukuljević. Porkulabi čuvali su grad i zapoviedali gradskim
stražarom . Kad su naši predobili g. 1689. od Turaka Liku i Kr
bavu , a jedan dio tih starih županija dospio pod upravu komorsku,
postavljeni su u sve poglavite gradove porkulabi, koji su dokinuti
istom g . 1746. kod organizacije vojne Krajine. U varoših hr
vatskih bili su namješteni takodjer porkulabi sa redarstvenim zva
njem, pazeći na gradska vrata i tamnice .
8 Unutar zidina gradskih stanovali su purgari (cives) Novogradci,
a knapi bili su izvan zidina.
9 Stentanje, talij . rieč, stentare, zamuda; rabe tu rieč Čakavci i
Kajkavci.
136

poredovnje ", ali do druge prominhe svoju službu marlivo ovršavaju

pod penu dukati tri.
Tertio. Porat gospodski da ima nemanje nego grad i kaštel
sam od svake sile , razboja i halovajnih , navlastito kada trgovci i
strainski ljudi dolodili budu , slobodan i miran biti, i koji bi goder
na portu našemu kakov razboj, silu, tatbinu ali naplatu prez do
pušćenja kapitana gosposkoga učinil, zapada vdilje starim zakonom
dukat dvadeset i pet. K tomu zapovida se svim malim i velikim u
imanju našem stojećim i živućim a, da nima nijedan nikakove trgo
vine k sebi prijimat, za nikakovu robu pogajati se i z jednom ričom
nikakova barata ? z nikim nastojati, nego koji godar što malo i ve
liko prodati bi hotil, da sve to , što god ima, imab na porat naš
prodati onako , kako i drugi podložniki svojoj gospodi dužni i zave
zani budu . E contra kapitan gosposki dužan bude od podložnikov
naših svaku robu , što godire donesii, pod onu istu cenu i vridnost
primati i plaćati, pod koju se c na Bakarcu, Bakru i Kralje
vici plaća i prijimlje, i svako dugovanje ne draže niti više, nego
na rečenih mestih podložnikom našim davati i prodavati. Koji se
pako priko ove iste pripovidi u kakovom baratu, trgovanju ali komu
drugomu d zvan našega grada i mimo kapitana našega prodavanju
ili nošenju zapopade, ti takori svi i svaki sa svom onom robom
vdilje i prez milošće u kontraband ' gradu zapada, kamo tulikajše,
koji godar bi kakovo dugovajne ili robu drugdi, nego li u gradu
našem kupoval i uzimal, ter se takove robe 11 gradu nemanjkalo i
nahodilo bi , ta svaki prez povraćanja z onom robom drugdi kuplenom
gradu kontrabant zaostaje.
a U Paul. rkpsu. izpuštena je rieč: i živućim . 6 U Paul. rkpsu stoji:
nima, što je očita pogrješka prepisača. CU Paul , rkp.: po koji se. dU
Paul. rkp.: kamo drugamo.
1 Gledaj glede poredovnje opazku kod urbara Grižanskoga.
Poredovnja zove se takodjer popovski dohodak, koji su Zagonci
davali.
2
Barat, rieč tal. koriena, to što trgovati, raditi, mienjati, postu
pati. I danas se čujo rieč baratati.
3 Bakarac, Bakar i Kraljevica, tada mjesta knezova Zrinskih sa
lukami. Bakarac i Kraljevica pripadali su gospodštini Hreljinskoj,
dok je Bakar bio samostalno dobro u Vinodolu. Svaki grad Vino
dolski imao je pako svoju luku za trgovanje, tako Ledenice uu Žrnov
nici i u Poviljah, Novi u mjestu, Bribir u Selcih, Grižane u Cri
kvenici, Drivenik u Sv. Jakovu ( Siljevici), a Trsat i Grobnik na
2

Rečini kod današnjega Šušaka.

4 Kontraband, tal. contrabando, plien, rieč poznata i danas rab
ljena za zapljenu zabranjenih stvari u trgovini.
 137

Quarto. Na vratih varoških ali gradskih da imaju po dva čovika

svaki dan bivati a i čuvati po redu ali k redil, i ki bi na svoju po
redovnju nedošal, ali vridna čovika neposlal, zapada pene svaki
dan libar dvanaest .
Quinto. Trsja ali vinograde, ali kakov sad da nima nigdor krasti
ni zatirati, i ko bi se u ljudskom trsju našal, da ima platit pene
libar šest i škodu, koju bi učinil još k tomu.
Sexto. A u gosposkih braidah ali vinogradili, ali vrtlu , ki bi se
našal, ali grozje ali sad, ali izvidil, da bi škodu učinil, ali kolce ali
štange uzimal, sad kral iz njega, dla zapada libar petnaist, i ki bi
neimal čimc platiti , da ima na dno turna tri dni stati i pri crkvi
u trlici jedan dan i noć; i u soline? gosposke da nima nijedau po
njih hoditi , ni s blagom trti , ni 11 letu ni ii zimi pod pienu libar
petnaist. I ako bi se ki vol ali živinie, ali parip zatekal i rečenih
solinah, da ima kapitan zavjeti i to blago i ne pustiti, doklem ne
plati ono, ča je od svake glave, libar osam . Ako li se najele drobne
živine, ovca ali koza, ali janje i gospodskili brajdah, ali i solinah,
da zaostaje to takovo 11 kaštel za kašligu.
Septimo. Sudci da imaju polag svoje prisego i duševnostip, nijedne
prijazni ni neprijazni negledajući, pravde pitati i sliti, i to da se
ljudi zlif syiste i u strahu drže, a dobri morny z mirom živiti , i komu
bi se prayda nevidila, ondi da se more pravda pred samoga gospo
dina pozvati , kako je tomu stari zakon bil, i pred trili gradili 7,3 naprvo ,
ako mu je drago, da se more prizvati, ako mu se krivo bude vidilo .
Octavo. Da su dužui reveni Novogradri, kako godir gospodin ali
oficial zapovida, les ali driva za načinanje kaštela ali grada posiči,
a U Paul. rkp .: biti. 6 U Paul. izpušćeno je : ali k redi. CU Paul, :
8 kim. d U Paul .: zavhititi. e U Paul .: conscientie. f U Paul. rkp . izpu
štena je rieč : zli. 9 U Paul .: mogu . h U Paul. stoji pogrješno: i pred trih
ljudi.
1 T. j. u tudjem . Takovo znamenovanje ima ta rieč još danas
u mnogih priedjelih medju Kajkavci i Čakavci.
2 Soline se znadu i danas u Novom kraj mora na mjesta, gdje
su dva vrela nešto slane bočate vode. Rieš „ bočata voda “ rabi i
72

drugdje, a pok. direktor Antun Mažuranić čuo ju je u Biogradu

kod Zadra (Zara vechia) .
Po Vinodolskom zakonu sudili su prema važnosti pravde sudci
ili od tri, ili od šest, ili napokon od devet gradova Vinodolskil .
U Grobničkom urbaru od 9. marta g. 1686., koji se temelji na
statutu kneza Petra Zrinskoga od g. 1642. , ima ustanova : liberum
tamen sit cuicunque litem suam juxta urbarium et antiquam con
suetudinem et ad tres, sex et novom arces referre“. U pravdi Nov
ljana sa Ledeničani u Povilju g. 1609. i 1635. radi medja sudili
su sudci od tri grada: Bribira, Grižana i Drivenika.
138

pripraviti i dovezti , kako su i od starine vazdar s tim dužni bili,

što je potribno načinjanju rečenoga grada pripravljati od drivlja,
japna i kamena.
Nono . I ki bi suprot tomu mrmljali i druge puntarili, ter na ne
pokornost napućevali, da svaki ta on čas ima se na dno turna po
staviti, i da mu se ima pene uzeti, pravdu na njega učinivši a, dukat
25. I soline takaise da su dužni sri pomoći posnažiti, i grabe okol
njih okopati, kad je potribno, ter se zapovi, i pripravljati sve, ča je
potribno k rečenim solinam .
Decimo. Vinogradi gosposki, navlastito Rupu ', da su dužni verno
delati i vnožiti, kad je potrihno trsje nasaditi, i kada se Rupa bude
kopala, da im se ima davati svakomu težaku kruha cipova jedan, a
vina nistar.
Undecimo. Kada se ribe navlastito fasi , hobotnic, ali žaladie 3
od domaćih ljudlil 'a uhiti, da je dužan svaki obznaniti i ponuditi
gosposkoga oficiala kupiti pod staru venu, kako je od starine običaj,
a ne dražeb initi, to jest harilaod žalatie po tri libre, faš, hobotnic
po dvi i pol, ki je veliki i po tri libre Tako i ptice ali zvirine,
ako se dobude, da se ima po stari zakon oficialu gosposkomu do
nesti, i to po staru venu i pod penu za svako, ki bi takovo zakril,
ali drugamo prodal prez dopuštenja, da zapada libar deset, i ono
c'a drugamo proda.
Duodecimo. Biri aliti dohotki gosposki dla ima svaki u vrime
platiti podpirmoma i vinski dohodak ", i da se nimaju od sih dob
a Paulinski rukopis ima: pravilu na njeg učinii. b Paul. rkp. ima pogr
ješno : a nai draže.
1 Rupa, latinski rupes provala, jama. Rupom se je zvao go
spodski vinograd na strani prama Zagonu ; sada su tu vinogradi
pojedinih posebnika.
2
Cipov, to jest hljeb bielog kruha, valjda od rieči njemačke
Zwieback. ' u okolici Karlovačkoj zovu cipov bieli pšenični kruh.
: Vrsti ribe morske ; faš nam nije poznat, hobotnica latinski
polypus, talijanski folpo, lirvatski mrkač, riba bez kosti s mesna
timi mnogimi repovi ; žaladia tal. gelatina . -
Upravljatelj Koder
man kaže u izviešću g . 1675., da je u Novom slab ribolov, a jedino
da se u Žrnoviçi tunina obilato lovi, ali od toga da neima Novi
koristi, jer su Žrnovicu posvojili vojnici ( Senjski).
4 Barilac tal. barile, drveni lagvić, a i mjera za tekućine. Baril
ima 48 bokala. Rieč poznata počev od Karlovca do mora.
6 Tu se razumieva daća vinska putoka, koju smo kao što i
bir protumačili kod urbara Griškoga.
 139

sami za tege? ali za težake naplaćevati , nego od porkulaba, “a ki

zasluži, da ima čekati i prijeti po običaju staronu.
Decimo tertio. Da nema nijedan ni hiže, ni njive, ni vino
grada i nemore strainskim ljudem ni Senjanom ", ni drugim ni pro
dati ni založiti , nego domaćim , ki u gradu stoje, ali ki bi se onde
hotili nastaniti, a to pod penu i izgublenje onoga blaga ali zemlje,
da za gospodina zapada a, zač od tuih ljudih ni službe, ni spoznanja
gospodinu zemaljskomu, nego kako je i drugili po svitu običaj ali
zakon, ki hoće zemlje kupiti, neka onde stane i od nje služi . Tuli
kajše da nima nijedan Novogradau prez dopušćenja ali znanja go
spodina zemaljskoga, ali njegova oficiala proiti drugomu služiti, ali
pod tuju gospodu stati b .
Decimo quarto. Tulikajše kada se prigodli, da ki kmet prez
ostanka umre, ter nima bližnjega roda, to jest brata ali sestre, ali
matere, ali bratova sina, ali hiere', da to takovo blago ali zemlje
zopet na gospodu padaju, a ne na daleku kakovu rodbinu, kako je
i drugdi takov zakons.
Decimo quinto. I kada se bore ki kmet razıliliti, ali sin od
otca, ali brat od brata , da imaju svoje uzroke oficialu predati i
s njegovim dopušćenjem razliliti se, a ne za malo vridan uzrok,
ali kada neće sin otou pokoran biti, ali svadi se brat s bratom za
malu stvar, ni jedan ni drugi nistar nima, nego malovridno stoje.
Decimo sexto Živine da kmeti nimaju, sada budući mirt, 11 1

gradu držati, od ke zidi se kvaro i blato i smrad se isini , od ke

9

voinbeb i ljudi u letu lalıko obetožaju , nego da se rani ima držati ;

nego ako bi ki imal stale, ter bi hotel konja , ali ku kravu ir nutra
držati, tako neka zaprto stoji, a ne po gradu gnoj činiti, i to do
pušćenjem oficiala gosposkoga.
a Paul. rkp.: Da na gospodu nazat padu. ! U Paulinskom rukopisu izpu
štena je čitava ova stavka počam od : Tulikajše itd .
· Za podvoze i tovare, inače je teg žito ( frumentum ) a i radnja
(labor), osobito na polju .
Ovdje se nerazumievaju toliko Senjani, koliko Senjski krajiš
nici, osobito obližnji Ledeničani i Krmpoćani, s kojimi Novljani
življahu u svadjah, te je bilo više puta i krvavih glava.
3 Tu je po nešto omedjašena ustanova Vinodolskoga zakona,
kojagovori o nasljedstvu kćeri, kad izumre mužka loza.
Kako svuda na krajini, tako su i Novljani za nevolje turske
i mletačke zatvarali osobito u noći svoje blago unutar zidina grad
skih . G. 1609., kad je prvi dio ovoga urbara pisan , nije bilo oči
toga rata s Mlečani.
Vonj, vonja, vonjba, njemački Geruch , ovdje smrdež .
140

Decimo septimo. Kada je gosposke soli u gradu na prodaju,

da se nima od Novogradcev sol drugdi uzimati ni kupovati, nego
ondi pod izgubljenje one soli , ku bi ki drugdi kupil.
Decimo octavo. S porkulabom ali kapitanom gosposkim da
se nima niedan karati, ni nepodobno ? psovati ga, nego ki godar bi
bil, da se ima poštovati od svakoga i dužna pokornost na mestu
gospodina izkazivati mu se, i koi bi ga opsoval sramotno, da za
pada pene dukat 25, a ko bi ga ndril, ili oružjem na njega posegal,
ali ga ranil, z glavom zapada, kako je to stari zakon.
Decimo nono. U Zagorju ’ da nima nijedan dry sići pod penu
dukat 12 prez dopušćenja gosposkoga, aliti njegova oficiala, i pokih
dob nijedan Novogradae ondi nijedne zemlje nedelaju, nego puste
stoje od toliko let , zato te zemlje uze gospodin sve za se, da nima
nijedan nikakove ruke k njim u Zagorju ..
lirbarium
Novoga grada pri moru, u kojem su popisani zakoni , dužnosti i
služba kmetov i slobodnjakove rečenoga grada.
Kada se grad ali kaštel, ali kakovi turni «/, ali hiže u njem hote
načinjati, dužni su kmeti Vovogradski na svaku fabriku, kad jim se
zapovi, lesa, brvna, letre 11 gori posiči i obdelati, i daske tulikajše
cipati, ia godar bi za fabriku gralli , i dovesti obstanja prez nijedne e
plaće.
Item . Kada se ia zidje. ali načinja i kaštelu , dužni su tlake i
delavce, ki meštrom k rukan daju i nose budi kamenje i japno, ali
drvje. A zakon je, da gospodin milostivi meštre za fabriku plaća, i
to se razumi za varoški zid , kada bi potriba načinjati, ali popravljati
ga, takajše su dužni/ k rukam darati.
Item . Z japnenice, kada milostivi gospodin hoće ali zapovi, da
se imaju niiniti, dužni su rečeni kmeti obstunj prez plaće dilavee
k njoj. it gospodin milostivi ima mestre najeti i plaćati.
Item . Suline ore , le su od starine bile, dužan jest vas puk, kada
a Tekst uredjen po Paulinskom rukopisu , koji je ovdje pravilniji prema
izvorniku. Paulinski rkp. ima dodatak : secundum Noviense. c Paul. rkp.:
sluboščine. i Paul. rkp.: ( vori ... e Paul.:, prez nikakve. f U priepisu no
vijem , učinjenom pok . vi. tajnikom Josipom Župčićem , ima tu dodatak : po
moći rukam davati .
Nepodobno to jest nepristojno, tal. inconvenerole, dissomigliante.
2
2 Zagorje, priedjel od Novoga hodeé prama Bribiru i dalje Vi
nodolom prama Bakru na lievo prama moru. Novljansko Zagorje
ide do Sclaca .
3
• Zahman , zabadava.
 141

je tribi, pomoći, ali zida popraviti, ali i solinah , ako ia tribi , na

činjati, ali izčistiti, da su dužni prez plaće učiniti : i našlo se je u
starih zakonih, da su dužni i daske iz gore na rečene soline prez
plaće voziti.
Item. Ako bi veće nove soline načinjali , tako da ima milostivi
gospodin delavce plaćati , kako je zakon jednomu težaku davati , i
za drvje ali les plaćati .
Item. Vinograd gradski, ki se zove Rupa, dužni su od starine
delati, dok je tribi zasaditi, trsje i njem rizati , kopati, kolce pri
pravljati i staviti u njega, i vas teg, koj je potriban, davati mu prez
plaće, a gospodin milostivi odluči davati ne za dužnost, nego dobre
volje svakoinu težaku po jednu glavu kruha.
Item. Ostale vinograde gosposke ali gradske, dužni su tulikajše,
kad jim se zapovi, ii vrime delati i zasejati, i lesa, ča je potrihno,
ali kolee u brajde i rečene vinograde pripraviti jesu dužni.
Item. Obrati grozje i vino spraviti i u grad dovesti, a jednom
težaku , ki u vinogradu kopa, ali riže, ali plive, da se ima od sih dob
davati a place soldinih 10
Rizaču , ali dilavil svakomu soldinih 8
Koji u vinogradu trgajil, ali beru grozdje, svakomu soldinil 4
Ki mašt ali vino s tovarom nosi ali goni, na dan place da
mu gre soldinih 14
Item dužni su zorati, ki govlar voli imaju , koliko je triba Zil
grad, i kada se zapovi, zemlje gospodske; svakomu rataju ' plaće.
vas dan ima se dati soldinih . 11

Ki kopaju za ratajem na njivah. (la njim se ima davat sol

dinih . 6
Ki gnoj na zemlje ali njive nosi na tovoru ali vozu , plaće
da mu gre soldinili 12
Ka ženska glava plive ali zanje soldinili 6
Ki žitak mlate, svakomu gre hrana i soldinih 10
Ki seno kosi, svakom da se ima dati soldinil 15
Ki spravlja seno soldinili 10

To seno gradsko, kada je potriba, ter gospodski oficial zapovi , dužni

su u kaštel dovesti, ali je gospodin onde, ali nij, prez nijedne plaće.
Tulikajše dužni su drva pripravljati i doprimiti u kastel, ča je
a Paul, rkps: da se ima davati od ove dobe.
1 Rataj, to što ratar, rieč poznata u tom obliku u Crnoj gori
(Vidi Vukov riečnik .)
142

potriba, ali je gospodin ondi, ali nij , ali za gospodina, ali njegova
oficiala prez plaće.
Gospodinu milost. dužni su tulikajše na tovorih nositi na Bosi
ljevo' ribe, ulje, sukno i drugu marhu, ako bi potriba bila za dvor
ali za grad gospodinov, obstunj prez plaće.
Item , ako bi druge tovore soli od mora na Bosiljevo, ali od Bo
siljeva k moru žitka činili nositi, od tovora cela grea njim plaće
libar šest .

Item . Dužni su Novogradci po gospodskom poslu, kad njim se

zapove, po moru kamo povezti , do Rike ali Trsta, ali u Senj i Rab,
otoke i dalje, ako bi tribi , proiti ob svojem strošku i pišice po go
spodskom poslu , ali s listimi dužni su proiti, kamo jim se zapovi,
obstunj.
Item . Ako bi triba gospodina m ., ali njegova oficiala, ali gosposke
sluge, ali ljude u brodu povezti po moru , tim su dužni, a zakon je ,
da jim se onda hrana daje
Item . Kada je rat s Turci, dužni su proiti, ki su na to stvoreni
i jakost imaju, u vojsku, ali u četu , kad njim gospodin m . zapovi,
i od dobitkov dužni su davati gospodi , kako je stari zakon u ovoj
hrvatskoj zemlji.
Item . Od živine velike dužni su davati suljevine od svake glave
budi od krave ali junca soldini . 10
i od teleta soldini 5
A voli , koteri oru , slobodni su . Od ovae ali koz, ča je od drobne
živine, dužni su davati svako petnaisto, i crikri deseto ; koteri nima
toliko, tako od svake glave gre beči sedam. Od pčelcev tulikajše
petnaisto u grad , a deseto popom .
Item . Od vinogradov do sih dob davali su petnaisto vidro al spud
gospodinu u grad, it deseto popom , ali po kilı dob da su gospodski
vinogradi jako opustilib, i ni verno težati hotili, ni petnaistoga vnogi
pravo u grad nedaje, i za druge njihove nepokornosti i pregrihe
gospodin m . hoće i zapovida, da od sada budu morali svaki deveto
vidro ali spuda, ne petnaisto, u grad davati, a crikvi deseto, i da ta
zakon i dužnost od sih dob bude.

a Paul. rkps : žitka činili voziti, od tovara gre itd. 6 Paul,: » da su go

sposke jako zapušćene«, što će biti pravilnije.
1 Bosiljevo, dobro Frankopansko ; vidi članak o urbaru Bosilje
vačkom u ovoj knjizi.
2 Knez Stjepan Frankopan bio je oko god. 1537. oslobodio Nov
ljane podavanja sulja „ od živine velike i male“ , ali je sva prilika,
da je sulj opet zaveden, kad se Novljani nešto oporaviše. Listinu,
 143

Item. Onim starcem , ki polag porkulaba dohodak vinski sude,

zakon njim je , obed dati, i ki bi od kmetov ali slobodnjakov vino
zatail, ter pravo nedal gosposkoga dohodka ili drugamo razdal, dokle
se nepopiše ali neprostima, da gubi svoje vino obstunj, ter da se
ima to deseto ali deveto od njega dati. Tulikajše Ledeničani?,
da ga nimaju iz gosposkoga grunta nikamor odvesti, dokle se prvo
neprostima.
Item. Biri ali pinezni dohodki, koliko ki plaća od zemlje ali hiše,
koja ima u priepisu pogrešni datum 1517., kako to već u opazci
kod uvoda opazismo, priobčujemo u cielosti:
Mi Stefan Frankopar, knez Krčki,, Senski, Modruški i pročaja.
Daiemo na znane vsim i vsakomu, komu se pristoi i.pred kih lice
pride ta naš list otvoreni, kako budući potriba naša dugovania
priti i viditi u naše gospostvo u Vinodol, i mi došavši u naš grad
Novi, pridoše pred nas sluge naše i vas puk, preporučaiući se nam
u nih nevolial i porobstvu od Turak , kimi poroblieni bihu, počeše
nas prositi za lubav božiu, da bismo im učinili polakčinu od nihove
službe ; i mi vidivši nih podobnu prošnu i gledajući na boga i ver
nost nihovu, oslobodismo i oslobaiamo nim i nihovu ostanku viko
vičnim zakonom sulia od živine velike i male, i zato zapovidamo
tvrdo ostanku našemu, ki nakon nas bude gospodoval, i oficialom
našim sadašnim i u napridak budućim , da ih nimate u ovom pod
niedno vrime bantovati, nego mirno održati. I za veće verovania
i tvrdnost dasmo im ta naš list otvoreni pod našu pečat navadnu
i rukom našom polpisan. Dan u našemu gradu Grižah, treti dan
maia 1517. (?) Stefan Frankopan , knez i većie. (Z. P.)
Prepis 17. vieka u zbirci Novljanske občine sa doilatkom : Praemissa copia
ex vero suo originali glagolitici idiomatis de verbo ad verbum descripta et
collationata est cum eodem originali, ita testor ego : Antonius Mariassevich,
cancelarius Noviensis.
1 Stanovnici iz obliznjega grada Ledenica, koji bješe god. 1449.
kod diobe Frankopanskih imanja zapao Dujma Fr., osnovača
Slunjske loze, koja izumre g. 1572. s banom Franjom Slunjskim .
Ledenice zapremiše Senjski kapetani i napraviše od tamošnjih po
danika krajiške vojnike. "Ledeničani, naseljeni na kamenom i tiesnom
prostoru, prelazili su nedje Novogradske i nasadili su u kotaru
Novogradskom vinograde, od kojih moraliu potoke plaćati u grad
Novi. Glede jednog vinograda, što ga bješe nasadio Ivan Butković
na medji, ustanovljeno bude prigodom očevida u dragi Siljevici 22.
novembra 1596. po starješinah Ledeničkih i Novljanskih, da ima
šesti dio prihoda od vinograda ići u jednoj polovici crkvi sv. Filipa
i Jakova u Novom, a u drugoj polovici crkvi sv . Stjepana u Le
denicah. – Stari grad Ledenički, sazidan više Povilja i Žrnovice
visoko na kamenom brdu, već je od mnogo godina ujedno sa žup
nom crkvom razvaljen i pust, a sadašnje župno mjeste Ledeničko
nalazi se nizko izpod grada u dragi.
144

ali njive, ti su u osobojnom registru popisani, kadi su imena kmetov,

slobodnjakov i njihovih zemalj i vinogradov popisana a
Item . Knapi ali slobodnjaki dužan je svaki od svoje hiše ali obiteli
na godišće plaćati dukat jedan, izloživši, ako bi ki od gospodina m.
oslobojen bil b .
Item . Po odlučenju gospodina mil. pokojnoga Miklouša ? dužni su
bili kmeti svako leto sto pasov drva, ali tolikoj dukat davati ; ništar
ne manje na poniznu molbu puka našega hoćemo njim ovi punat c
na staru njihovu pravicu obrnuti, tako i s tim putem , da tih rečenih
sto dukat listor ono leto, kada se koi mladi gospodin ali héid po
rodi, ali koi od familie naše premine davati budu morali, a to zato
najveće, buduć mi porat ovi preda se uzeli, da s tim vernije naši
podložnici sve svoje robe nikamor drugamo pod zgubljenje gori uz
držane pene i punkta ovoga , nego na naš porat prodavali budu.
Item . Dohodke pineze dužni su na dva roka ii yodišću platiti,
polovici 0 Jurjevi. a polovici o Miholji dnevu . To se razumi, da
nimaju sami za delavie malo ni veliko naplaćati se , nego da ima
satnik podpunoma bir ali dohodke iztirati na vrime od kmetov i
porkulabu il ruke dati, a pak porkulab da ima svakomu, ča je za
služil, račun š njim viiniti i platiti, koliko je dan na delu bil, i ki
nebi zorome na delo došal, da mu se nima podpunoma, nego za
pol dneva platiti.
Item . Dužni su po dvar knapa ali slobodnjaka u kastelu * vazdar
dan i noć izminice po redu stati, vrata i grad iuvati i po zapovidi
kapitana ali porkulaba boiliti i posal ali zapovid gospodsku opravljati
pod penu zlata / 3 .
Item . I na vratih varoškili ali gradskilı da imaju tulikajše svaki
dan pro lva povika bivati iurati po redu, i ki bi na svoju po
rednjug nedosal ali vridna iovika neposlal, zapada pene libar dvanaest.
Item . Ako bi potribšeina bila kahova velika radi Turak ali nepri
jatelor drugili, da si lužni najprvo sri knapi s puškami i s oružjem
proiti kaštela ali grada iuvati, i kada bi porkulah zapovidal, ni
a Ovaj čitav članak izpušten je 11 Paulinskom rukopisu. b Paul. rkps :
znamući van takoval, koi bi od g. m .oslobojen v kom bil. C U Paul. rkpsu .:
toliko. ll l Paul. pogrješno: ki, u mjesto : Bici. c Paul.: zoron. f U Paul. ru
kopisu ima tu dodatak: znamši one , koi su od starine od gospodina slobodu
clobili. g Paul. rkps : naredbu.
1 Knez Mikula Frankopan Tržački, bivši ban hrvatski, umre
g. 1647. mjeseca aprila u Beču .
* Što se opaše, svežanj ( Bündel).
3 Punat, to jest stvar, predmet.
• Ta straža držana je u gradu i poslije Marijo -Terezijanske re
gulacije sve do g. 1846.
 145

listor knapi, nego i kmeti svi pod vernost i pod izgubljenje glave ,
da su dužni poiti i tulikaiše, kada bi oficial zapovidal komu od njili ,
ali svim, ali nikolikim, pod vernost kojega zločinca, ali tata, ali raz
bojnika uhititi, strainskoga ali domačega, ali u gradu ali izvan grada,
da su ga dužni u kaštel dopeljati, kako to sve u popisanih zakonih
ali kapitulih obilnije stoji napisano.
I buduć Vlasi naši od nikoliko vrimena z desetinom obtršeni, mi
onu njim na poniznu njihovu molbu ovim putem oslobajamo, da
nam imaju mesto te desetine još k onom , što su i prez toga jednud
dužni, od onuda sol, a od Hrvator ? pšenicu nositi i drugai na leto
ovamo i onamo za navadnu plaću nositi.
Item. Dužni budu polag običaja travarine3 nam davati i od svake
kuće jedan dukat penez.
Item. S nami pojahati, u ietu hoditi, i sva ostala, koja su za
naše starine dužni bili činiti, na svaku potribu ali glas pod penu
12 dukat oboružno gradu ali imanju na pomoc potezati.
Item. Pod izgubljenje ovdi prvo uzdržane pene da nimaju nika
kovu svoju robu mimo grada našega prodavati ni kupovati. Ovo
ismo utvrdjeno « bi na 23. augusta u Novom 1653.
(L. S. ) Comes ( ieorgius de Frangepan « m . p.
Slobodnjaci Novogradski od starine jesu ovi:
Mikula Mudrovčić, la je od starine slobodnjak. Listi b jesu
mu pogorili , kada je grad zgorel c. Ta je potvrjen slobodnjak, i sada,
7

kako se je našlo u starih registrih gosposkih , dužan je za to služit

gospodi na voisku, ali s gospodinom pojahat, ali pišice, kada go
spodin ide vanka d.
Drugi slobodnjak Ivan kargačin, i on je našaste u starih go
sposkih registrill, koj je zgubil pisma slobošćine svoje, kada je
grad zgoril , i ta se tvrdi za slobodnjaka.
a Paul
Paul.: kad. rkps : potvrjeno.
je grad b Paul.:
od nepriatela Imalbil listi
zežgan i sveodblago
slobošćine,
i imitak.kojia etc. c
Paul.
rkps. dodaje jošte : ako bi potribovan . e Paul.: našal se.
1 Listor, stara hrv. rieč, znači samo.
2 Od Hrvatov za razliku od primorja. Tu se razumievaju ostala
imanja Tržačke grane Frankopana : Severin, Bosiljevo, Novigrad na
Dobri i Zvečaj .
3 Travarina to jest suljevina, koja rieč nije rabila Vlahom. Ko
derman
4
zove ju g. 1675. census pecorum szuli vel travarina.
Juraj Frankopan Tržački, drugi sin generala Vuka Krsta,
umre g. 1661. kao vicegeneral u Karlovcu i bude pokopan u crkvi
sv. Katarine u Zagrebu.
10
146

3. Treti slobodnjak je Alberto Mariašević od starine, ali je

i njegove liste zgubil , kada je grad zgorel, a novi list dobil jest
od Jurja Frangopana, koji je pokazal, sub dato 15. Obra 1658.1
4. Četrti slobodnjak Grgo Jeličić, komu takaj pogorili su listi
slobošćine, ali zato našlo se je u registrih gosposkih, da je i on
pravi slobodnjak, kako i drugi zgora upisani a.
5. Peti slobodnjak Brnić Petrinović ima list od Ivana (?)
Frankopana de dato 28. oktobra 15912.
6. Anton Mariašević, slobodnjak, ima list od gospodina Jurja
Frankopana de dato 15. oktobra 1658.
7. Sedmi slobodnjak Petar Mariašević, kako i Anton slobodnjak,
ima list od gospodina Jurja Frankopana de dato, kako zgora, 15.
oktobra 1658 .
8. Osmi slobodnjak. Vazdar je bil slobodan svaki on, ki zastavu
drži i nosi pred gospodinom , kada zapovi , i na voisku pred junaci,
komu je gospoda dadu.
Vnogo poštovani kapitul Novogradski, kako je prvo bil slobodan,
ostaje
Drugi svi slobodnjaki novi obaljaju se doli , kim tim načinom jesu
se do sada slobodili.

a Paul. rukopis ima na kraće zabilježeno ove slobodnjake.

| Povelja tiskana u Starinah , knj. XXV, glasi za popa Ivana
Mariaševića i njegovu braću. – Na 3. jan. 1663. oslobodi pako knez
-

Franjo Frankopan Ivana Mariaševića „ od vsake tlake i dohodkov

vekovičnim zakonom “. (Vidi naše Spomenike Tržačkih Frankopana,
Starine,
2
knj. XIV, str. 97.)
Valjda je list Jurja Frankopana, starijega brata Nikole i Vuka
Krste. Ü to doba nije živio nijedan Ivan Frankopan.
Sve do doba cesara Josipa II ., koji je, kako je poznato, razne
reforme izvadjao i manastire dokidao, bio je Modruški kaptol raz
dieljen na osam mjesta u Bakru, Bribiru, Novom , Grižanih , Bel
gradu, Driveniku, Hreljinu i Grobniku, brojeći još g. 1765. 44
člana. Kanonici živili su siromašno, stanujući ponajviše u rodbinskih
kućah . Dobivali su nešto (lesetine, što im bješe g. 1493. odstupio
biskup Krištofor, a imali su i nešto malo zemlje zadušbinske uz
mise, od kojih su dobivali u gotovom 497 for. Od urbarialnih i
gornih daća oslobodili su kanonike knezovi Frankopani i kašnje
Zrinski. Uzprkos staroj privilegiji uvela je pako bila g. 1760. ko
morska intendancija Tršćanska potoku od 6 libara za svakoga ka
nonika, kapelana í bratovštine, a htjela je još nametnuti danak od
64 libra i 17 fl. kanonikom .
Nehtijući se kanonici toj daći pokoriti, dobiše g. 1768. vojnički
brakium . Na tužbu njihovu odredi tadanje hrv. nam. vieće iztragu i
 147

Actum in portu suae majestatis regiae ?, die 16. januarii anno 1686.2
Copia haec ex originali urbario, per comitem Georgium de Fran
gepanibus subscripto et obsigillato, descripta et de verbo ad ver
bum recte collationata per me, suae sacr. caes. reg. maj. excel. ca

pošlje bilježnika žup. Zagrebačke u Novi ; ali se iztrazi komora opre.

Povjerenik županije težkom je mukom stan dobio u manastiru Pau
linskom u Novom . Za komoru kaže službeno izviešće, da vazda bru
talno postupa sa podanici. (Služb. izviešće uu arhivu žup. Zagrebačke.)
1 Kraljevica.
2 Urbarom od g . 161 9. i 1653. i kasnijimi ugovori (vidi uvod
za Novljanski urbar) uredjen je poglavito odnošaj podanika prama
vlastelju. Kako su pako Novljani u občini živili, valjalo bi razsviet
liti iz drugih spisa. Zanimljiva je u tom poglerlu spomenica Nov
ljanina Ivana Kargačina, koji je bio maire za doba francuzke oku
pacije, čovjeka doduše slabe nauke i bez hrvatske sviesti, ali voljna
svojoj občini osvjetlati lice i razjasniti njeno pravno stanje.
Spomenica glasi u cielosti:
U svim pridpostavnim paragrafim ovoga urbara neuzdrži se drugo,
nego samo dužnosti podložnika prama gospodinu, i po komu u ime
gospodina izpeljana biti imaju, jeli po porkulabu, ali po kapitanu.
Suprotivim načinom nedokazuje se, da gospodin zemaljski uzdržal
je sebi jus imenovati, ali izabrati sudca pučkoga, ali činiti red od
pravice , ali koji drugi u puku, nego :
jedino priporučuje se, da sudci imaju pravicu duševno činiti, i
ako bi se komu sud njihov krivičan vidil, takov da se može pozi
vati na istoga gospodina i na sud trih gridov, po čemu vidi se :
da puk imal je oblast za izabrati i imenovati sudca pučkoga,
kako od vikov izabiral ga je pred crikvom na dan sv. Martina,
od koga običaja dobro spominjaju se nikoji još i sada živući starci.
I ovo isto svidoči dekret gubernialski leta 1791. u kopii.
Puk od starih vrimen izabiral je izmedju puka dvanaist sudac, koji
činili su sud kako inagistratualski pod prisedjem kapitana ali sudca
gospodskoga, kako svidoči kopia sentencie, ali ti odluk istoga suda.
Puk izabiral je takojer skupa sudci svoga kancelara u mestu,
koji sentencie i ostala pisma občinska za malu placu napravljal,
kako se vidi u sentenciah i ostalih pismih, koje temeljito uvik ob
državana bila jesu. I ako se nebi u puku našal pošten u pismu
naučen čovik, izabral bi puk za svoga kancilira kojega god vrid
noga redovnika.
Vas puk je razdiljen na četiri dela, i kako drugdi jesu glavari
od ulic (capi di cuntrada ), tako i ovde jesu svigdar bili tako zvani
četnici, ali dekurioni, koji od pristojećih čet izabirali se jesu, a
ne od koga drugoga; i ovi bili jesu na to odredjeni, da puk pri
popravljanju putov i drugih občinskih poslov vodu i ravnaju.
Po starešinam pak, kako u ostalih gradih, mestih i selih, razumiju
se ne sami četnici, nego starci i ostali vridni ljudi izmedju puka.
*
148

merae aulicae, excelsiyue regiminis Austriae inferioris consiliarium ,

et ad partes Insulano- Croaticas et maritimas fiscales delegatum comis
sarium authentica , manuque propria subscripta et sigillo meo munita
est, die et anno ut supra.
(L. S. ) Simon de Thomasis m. p.
Od starine upeljana jest navada, da puk svako leto izabire dva
čuvara od zemalj, sinokoš i vinogradih , a druga dva od vrtlov i
livad u planini, i takove, kako sam puk izabira, tako i sam plaća.
Med ostalim i danas viditi je čudno, da puk imal je oblast od
starine, izabrati jednoga sebi za santeca, kako svidoči dekret bi
skupski, koji za plaću njegove službe od desetine žita i vina imal
je pol dela kanoničkoga.
Ù Vinodolu poznat jest zakon od starine imenovan Vinodolski,
po kojemu sve navade upeljane bile jesu, kako gori i ove iste od
vladanja, kako ti istomu ne suprotivne, uzdržane bile jesu , dapače,
kako u diplomu kralj Matij Korvin zapovida strašno svim pogla
varom, da navade, sloboščine i privilegia u ovome gradu imaju se
prez pomanjkanja uzdržati. Ov zakon u sebi med ostalim zadržava,
da sestra s bratom nima dela od otčinskoga imetka, veće istoj braća
zavezani su bili dati dotu u opravi, ali ti haljinah, jednu slamnicu,
dve ponjave suknene i koral; s ovim , i ništa drugo, kada bi se
udavala, zadovoljna bi bila . Ako pako otac nebi imal poroda
mužkoga, tada imetak spada na spol ženski .
Po rečenom zakonu, koji bi otil prodati svoje zemlje, te takove
pustil bi muntati, ali ti licitirati u tri nedilje pred crikvom , pri
kojoj kupovini, akoprem nebi muntal se, kod izplaće, koja bi se
činila na stolu kamenitom pred dolnimi vrati od grada, bi pristupil
jedan od pristojeće rodbine, ter bi položil na stol pred sudci onu
muntanu sumu, i ovome istome takova zemlja vikovito bi bila iz
ručena, i to prez nijednoga stroška, ali ti dalnjega otezanja pravde.
Sve ove naprvo zakonite navade bile su srične i potrebite za
vnogu hasnu puka, i obdržate sveto od milostivih kraljev,principov
i spadajućih poglavarov sve do vrimena okolo godišta 1777., vrime
kada za prvi put ovo imanje Frankopansko palo je pod vladanje
horvatskoga kraljevstva, komitata Severinskoga, i po njemu naprvo
od vrimena do vrimena malo po malo ukrnjuje se. Na koga hasanse?
more biti za kralja? ne ; na hasan puka ? -ne , dakle nek
izvidi, koji ova u oblasti ima za činiti.
 VII .

Urbar Trsatski od g. 1610.

O Trsatu pisao je pokojni povjestnik Ivan Kukuljević (Vienac
1875, br. 41, 42), a još obširnije prof. Julije Janković u gimn.
programu Riečkom .
g. 1885-86 . Izdavajuć dr. Fr. Rački u zbor
niku hrvatski pisanih zakona takodjer „ Trsatski statut “, progovorio
je tom zgodom i o prošlosti Trsata , koliko je nuždno za bolje i
lakše razumievanje rečenoga statuta . Objelodanjujuć na ovom mjestu
„ urbar Trsatski“, upozorujemo čitatelja na gore navedene sastavke ,
a sami ćemo samo donekle dopuniti poviest Trsata, kako da se i
urbar bude mogao lakše razumievati i da nekoji dogadjaji Trsata
budu što više poznati.
I Trsat kao staro Frankopansko imanje u Vinodolu dielili su
g. 1449. braća Frankopani, a dobio ga je kod diobe knez Martin
Frankopan, najbogatiji od brace. Knez Martin gradeći crkve i ma
nastire pomogao je i Trsatu, da je došao na glas kao mjesto hodo
čašća, osnovavši g. 1468. tamošnji manastir Franjevački, i obskr
bivši ga obilno zemljami i raznimi dohodci iz svojih ogromnih
imanja '. Martin umre g. 1479. i bude pokopan u crkvi manastira
Trsatskoga. Njegova primorska imanja baštini brat mu Stjepan sa
sinom Brnardinom . Potonjemu potvrdi kralj Matija g . 1481. nakon
smrti otčeve imanja, što ih je držao, a medju oviminapominje se i
grad Trsat. Za Stjepana kaže Kukuljević, da se je pisao ponaj
prije knezom Trsatskim ; ali je očevidno, da je Kukuljević zamienio
şneza Nikolu Tržačkoga sa Stjepanom, koji bi se prije mogao na
zvati Modruškim, jer je Modrušom vladao i većinom u njoj boravio.
Medjutim neima listine, koja bi tvrdnju Kukuljevićevu dokazala”.
| Nestoji, da je knez Martin manastir Trsatski osnovao jur g. 1431., a od
nosna listina, što se čuva u manastiru, očiti je falzifikat, kao što se to u prvi
mah vidi i po obliku i po sadržaju . (Priobčio ju je prof. Janković.) (t. 1431.
bio jeMartin ili diete ili nezreli mladić, koji nije mogao jošte razpolagati imanji
porodičnimi, već je ista držao još njegov otac, ban Nikola, koji je tada još
živio i tek' g. 1433. umro. A ... 14:31. nije Martin bio oženjen niti prvom
svojom ženom, Jelenom kćerju Mutine Lipovačkoga, a kamoli Iorom Bla
gajkom p; otonju je uzeo istom oko g . 1450. Pravo je imao zakupnik Trsata
Gašpar Knezić, pobijajući oko g. 1612. autentičnost povelje od g . 1431.
2 Nijedan Frankopan nije se nikada pisao Trsatskim knezom , već se je
grana, potekavša od Bartola, brata Martinova, prozvala knezovi Tržačkimi po
gradu Tržcu na Korani. Prvi se je tako pisao knez Nikola, sin Bartolov, koji
je sa svojom ženom Elizabetom Peteh pokopan u crkvi Trsatskoj. Vidi glede
toga opazku na naš članak o gradu Cetinu u »Književniku « za g. 1865. i opis
grada Tržca u knjizi: „ Bihać i Bihaćka krajina“, a napokon i našu razpravu
u Starinah, knj. XXV . » Spomenici Tržačkih Frankopana« ,
150

Trsat dodje g. 1490. u ruke cesara njemačkoga Fridrika, a g. 1508.

osvoje ga Mlečani . Potonjim ga vte već buduće g. 1569. hrvatski
ban ’Andrija Bot pomoću zakonitoga vlastnika kneza Brnardina.
U vlasti Brnardinovoj ostao je Trsat sve do njegore smrti, koja se
je oko g. 1530. dogodila. Kao gospodar Trsata iznajmio je bio knez
Brnardin g. 1524. trg na brodu Trsatskom Petru Kovaču iz Hre
ljina, izdavši osobiti propis, kako se ima trgovati? Poslije Brnardina
nije više nikada nijedan Frankopan bio gospodarom Trsata . Već
g. 1529. , dakle još za života iznemogla starca kneza Brnardina,
ravnao je u ime kralja Ferdinanda čitavim Vinodolomkapetan Trsta
Nikola Rauber ?. Odslije u napried ponajviše je pako Trsat davan u
zalog obližujim kapetanom Riečkim . Oko g. 1535. uživao ga je do
odkupa svote od 1000 fr. kapetan Jerolim od Zadra ( Jurišić), a g . 1542.
dobi Trsat mjesto Kastve u zalog za zasluge u turskom ratu Riečki
kapetan Gašpar Rečanº. Poslije, oko g. 1563. držao je Trsat u za
logu general Ivan Lenković. Tada su već smatrali grad krajiškom
tvrdjom , u kojoj je bilo smješteno na krajiški trošak šest stražara.
Nakon smrti Lenkovićeve založi g. 1568. nadvojvoda Karlo Trsat
Senjskomu kapetanu Gašparu Raabu, a taj ga napokon 16. januara
1582. kupi kao vlasnost za sebe i za svoje nasljednike za 7500 fr.
Raabu predan je Trsat uz pogodbu, da neima na urbaru ništa mie
njati, i da o vlastitom trošku čuva i brani grad, za koji se prijetoga
godimice 50 dukata plaćalo iz prihoda cesarske mitnice na Rieci“. Po
smrti Raabovoj uživao je neko doba dohodke Trsata zet mu Gašpar
Knezić, a poslije držali su dobro Trsatsko i grad dielom Riečki
kapetani, dielom razni zakupnici, dok nije prispio nakon okupacije
Zrinsko-Frankopanskih Vinodolskih imanja pod upravu austrijske
Gradačke komore.
Frankopani, a poslije i Zrinski knezovi, niesu se pako bili nipošto
odrekli svoga prava na Trsat. U svih ugovorih, sklopljenih počevši
od g. 1544. izmedju Stjepana Frankopana Ozaljskoga i knezova
Zrinskih poradi zajednice dobara, a poslije iprigodom ustupa i predaje
dobara , spominje se uz ostala imanja i Trsat, a ban Nikola Fran
kopan Tržački, koji je vazda žilavo branio pravo Frankopanske kuće
proti Niemcem, iskao je, dakako u taman, g. 1639. u kralja Fer
dinanda III. takodjer povratak porodičnog imanja Trsatskoga. Ne
mogavši se Frankopani nipošto dokopati Trsata, niesu ipak zabo
ravili staresvoje zadušbine, crkve sv. Marije na Trsatu, gdje su
posljednji Frankopani : ban Nikola († 1647.), general Vuk Krsto
(† 1652.) i Gašpar, kapetan Ogulinski († 1653.) našli vječno po
čivalište. Manastir i crkva Trsatska izgorješe g. 1629., ali je na
>

novo podigoše stari pokrovitelji, dični Frankopani, pomogavši time,

Glagolska listina u arhivu manastira Franjevačkoga na Trsatu.
? Vidi pisma Modruškoga biskupa Sime Kozičića Benje generalu Ivanu
Katzianeru u zem. arhivu u Zagrebu i u Ljubljanskom Rudolfinu, zem. spisi,
f. 120.
3 Mittheil. d. hist. Vereins f. Krain , g. 1865. str. 21.
Lopašić : Spomenici hry. krajine, knj. I, str. 113-115.
 151

da se svim Hrvatom drago Trsatsko svetilište održalo do današ

njega dana.

Trsaćani kao što i svi Vinodolci priznavali su Vinodolski zakon,

koji je g. 1640. za Trsat napose obnovljen . Ima dokaza, da su i
urbarske prilike medju pukom i vlasteloin na Trsatu već u davna
vremena bile uredjene. Sačuvana je glede zemalja Trsatskih u Dragi
jedna čest urbara Trsatskoga, pisana hrvatski g. 1524., na koji se
pozivao još g. 1640. Riečki kapetan Stjepan Rovere, pišuć knezu
Zrinskomu radi posvojenih zemalja u Martinšćici?. Na taj urbar
pozivlje se po svoj prilici i prodajna pogodba od g. 1582., govoreći
o starijih urbarskih prilikah. Tlake ili rabote bilo je na Trsatu, kao
u obće uVinodolu, malo, a Senjski kapetan Gašpar Raab namoli
g. 1568. Trsaćane, da se obvezaše uz četiri godine bezplatno svaki
od njih po dva dana obradjivati vlastelinski vinograd Brajdu? Sa
Raabom živili su Trsaćani još kako tako ; ali kad preuze imanje
Trsatsko zakupnik Gašpar Knezić i njegovi sinovi, bilo im je svako
jako. Knezić činio je razna nasilja i Franjevcemº, ali je i puk Tr
1 Savremeni priepis odlomka urbara ya pismom u nas.
2 Ugovor taj prepisao je župnik Trsatski Jak . Krizmanić, te glavi u tali
janskom prievodu ovako :
Nel nome di Giesù amen . L'anno della natività sua 1568. , secondo il marzo
fatto nel castello di Tersato in presentia dell'infra scritti testimonij Giouani
Crancich, habitante sotto Montona con li nouali et Vito Milotich, habitante di
Tersatto .
Per il presente publico instromento ouero scritto si dichierà, in che modo
l'ill. e nob. signor Gasparo Roh, per la benignità del sac. imperatore nostro,
signor benignissimo, capitanio degi Uscochisopra gli confini et olel detto ca
stello di Tersatto capitanio meritissimo. Così fece chiamar auanti di se suditi
di detto Tersatto, chiedendo li per la fedeltà, che porta alla Maestà imp. et
sua s. casa d'Austria, non per esser obligati, ne sottoposti in nessun tempo,
solo per l'amore, ouer come per una riuerenza, che ľagiutassero a lavorare
nella Braida, possessione di detto castello di Ter-atto, quanto a loro piacerà
giornate, prometendo sua signoria, come a suoi fedeli suditi, conseruarli, ouer
tenirgli in loro ogni ragioni et agiutarli si con dinari, come vestimento et uito
nelli loro bisogni.
Gli sopra detti suditi uedendo conueniente dimanda et petitione con il re
stante dal lor benigno signore, andarono tutti unitamente secondo il loro co
stume nella chiesa parochiale di s. Giorgio et iui si consilgiorono et così hanno
determinato: che da quatro anni venturi alla petitione di sua signoria, come
di sopra esposto, che ogni di loro andarà personalmente lauorare, ouer copare
nella detta Braida doi giornate, et il prefato benigno sig. Gasparo, ouer suo
luoco tenente della casa di Austria, habbia a dare alli predetti suoi suditti un
desinaro al giorno in agiuto del loro uito, così et bevere, ouero una bona
merenda, ogni cosa comedi sopra è esposto ; così il benigno sig. Gasparo Rob,
loro signore, la fedeltà loro et la dimanda conueniente promette fargli questa
lettera ouero scritura et sotto scriuerla et apponerui il suo sigillo solito , che
questo non li metterà sotto l'obligo, ouer statuto loro, acioche non siano loro,
ne li posteri obligati.
Il pre Giouanni Valich , canonico di Fiume
(L. 8.) et pieuano di Tersatto, fedelmente scrissi,
et a questo più, quant'intesi.
3 Vidi Jankovićevu razpravu u progr. gimn. Riečke g. 1886., str. 34-38.
152

satski napastovao do zla boga, zahtievajuć od pučana daće i službe,

kojih niesu nikada prije davali. Po naredbi nadvojvode Ferdinanda
uravnane su nekako mjeseca julija 1605. postojeće razmirice pred po
vjerenici , biskupom Pićanskim (Pedena) Antunom Zadraninom i kan
celirom Riečkim Flaminiom Manlijom . Nagodba, što je tada sklopljena
izmedju Trsaćana i Gašpara Knezića , ustanovljuje sliedeće : 1. Trsa
čani mogu zemlje, i to samo kad im je velika nužda,prodavati jedino
sa znanjem i privoljom vlastele. 2. Biskupu Modruškomu i župniku
Trsatskomu slobodno je na Trsatu vinotočje.3. Zakupnik gospodštine
Gašpar Knezić dužan je davati desetinu biskupu i župniku. 4. Tr
sačani mogu vlastiti proizvod vinski slobodno točiti na malo do
Vidova, a poslije nikako, ni na malo ni na veliko ; usuprot ostaje
vlastelinskopravo vinotočja neograničeno. 5. Podanici Trsatski mogu
novaca pozajmiti od koga mu drago, kad im treba. 6. Trsaćani
mogu berbu vinsku držati, kad ih je volja. 7. Kaštelan može rabiti
hrastovinu i drugo debelo drvlje iz podaničkih šuma samo za po
trebu grada ii za gradski mlin ?. Na 31. augusta 1605. bijahu pozvani
starješine občine Trsatske u grad, gdje glede svojih prava očitovaše
pred Gašparom Knezićem i njegovim bratom Matijom Knezićem ,
župnikom Trsatskim , da su polag starog običaja dužni grad poprav
ljati, vapnenicu paliti u mjestu Pripovedu, te obalu čvrstiti kod prie
voza ; napokon da imaju podmirivati urbarsku daéu. Više pakoda niesu
dužni, a da niesu budući nevoljni ni kadri više služiti, jer žive na
tiesnom zemljištu , pa su i porobljeni od mletačkih Arbanasa. Da nije
obližnje Rieke, i da si tamo što godj nezasluže , poginuli bi od glada ?.
1 Nagodba u talijanskom prievodu u zborniku župnika Krizmanića.
2 U talijanskom prievodu glasi očitovanje Trsaćana ovako:
L'anno 1605. li 31. agosto in Tersatto. Essendo si radunati li vechi delle
genti di Tersatto in castello , cioè Tomaso Matrljan, satniko del potente anno,
Jurissa Poslussich, Michiele Nulicich, Pietro Gesich,Gregorio Chirin, Giovanni
Chirin, Lovra Matkovich, Mikula Smoglian et Mattio Tomassich per discorer
fra di loro le cose necessarie per il popolo et per i confini loro et finiti
ch'habbero di raggionare, quanto che occoreua, in tal proposito comparue
d'auanti di loro signor Gasparo Knesich, affituale di detto Tersatto, et l'in
cominciò ad interogare, sottoquale legi sono, quali risposero, che sono sotto
le legi della corona d'Ungheria, per haver loro inteso dalli loro vechi prede
cessori euocar cosi, et che sempre l'hanno conseruati li auanti nelli loro za
koni et antiquo, et cosi come il ser. prencipe d'Austria , signoreclementissimo, ci
l'ha riceuti, cosi parimente ci hàmantenuti in detti zakoni sott'il governo
dell ill. sign. sign . Anderghet (?), sig. de Zara et signor Lenkovich vechi et il
sig. Robb, et si come erimo ab anticho et come sin al giorno presente siamo con
signati dall'eredi del sig . Gasparo Rob et come nel infra scritto instromento fatto
l'anno 1568. appare, ne a noi poneva alcun nouità , perchè come sa benissimo,
che come poueri vasalli in luochi sassosi et sterili et di pochissimo confine,
non abbiamo di bisogno d'altre graueze ; di poi quella risposta redire (?), siete
uoi obligati a qualche robotta, ouero opchina, risposero: che sono obligati
far l'opchina in questo modo, cioè far la fabricha, portar sassi, sabion, aqua
et altre cose necessarie per detto castello, ma peròdal luocho del lor confine,
ma il che pagino la robba et la maestranza, che fabricha, et che solamente
noi agiutiamo. Et di più, che siamo obligati a far la calcara nel luocho de
putato al confine per nome chiam:ito Pripoued sotto chiesa di s. Croce, ma
che pagino il maestro della calcara, et di più siamo obligati acomodar il molo
 153

Premda je Knezić svojim vlastoručnim podpisom odobrio očito

vanje Trsaćana, to je on i u napred tražio službe, na koje nebi
jaše ovlašten . Ali Trsaćani poznavali su svoje zakonite odnošaje
prema vlastelinstvu, pa ih nije bilo lako skloniti na neopravdane
službe i daće. Pače zahtjevi Knezićevi sasvim ih uzvrpoliše, te se
stadoše buniti proti vlastelju. Sam Knezić javi nadvojvodi Ferdi
nandu u Gradac, da se Trsaćani bune proti njemu, potajno se sa
staju i dogovaraju, kako će se sasvim riešiti podaničtva i uzkratiti
službe i daće, pa bilo to silom ili milom .
Nasilje Knezićevo bude povodom , da je nadvojvodina komora
na 27. marta 1610. izdala za Trsatsku gospodštinu novi urbar,
u kojem je popisano imanje Trsatsko, te su naznačene daće i službe
podanika. Taj je urbar izvorno bio pisan njemačkim jezikom,
ali ga je Ivan Mikulanić , cesarsku oblastju nodar očit — iz nim
škoga jezika na hrvatski jezik vlastitu ruku pravo i verno pre
stomačil i za veće verovanje i tvrdost podpisal leta 1611.“ Taj
urbar sačuvan je u hrvatskom prievodu u zborniku župnika Tr
satskoga Justa Krizmanića , koji je i Trsatski statut i više občinskih
uredaba prepisao, a ima naslov Urbarij, ki je bil dan Ga
šparu Kneziću od slavne komore leta 1610. od Nem
škoga jezika na Hrvacki priobrnjen “ 1. Mi ga ovdje obje
lodanjujemo pod A. po rečenom priepisu, koji je oko g . 1710.učinjen,
nepridržavši pravopis rukopisa , koji i onako neprikazuje matice.
del traghetto , et non altro, ne a molini, ne al traghetto, ne ancho al hosteria
siamo obligati, ne mai siamo stati agravati in altro ; et di più siamo obligati
a darli nostro urbario solito, come ab antico sempre è stato, si come appare
in esso distintamente dennotato nelle mani sue ; si che essendo noi poueri et
in tal luocho sterile et oppressi di altre angustie, le quali per breuità si tac
ciano, non possiamo ne anco sotto giacer ad altro peso, poiche si sa, come
siamo anche rovinati al tempo delle retentioni da gl’Albanesi e gente, e non
hauemo nessun agiuto ne di montagne, ne d'alberi, ne di nessun terreno,
come hanno altre genti qui per Vinodol, e se non havessimo vicinanza della
terra di Fiume, dove che con il nostro sudore et vita propria guadagniamo,
lavorando qualche volta il uivere, moriressimo di fame; oltra di che siamo
stati pronti ad ogni minimo commandemento di s. s. a. e di nostri signori
senza alcun pagamento andar alla guerra et al talgiamento delli boschi alli
confini per il commandemento del sign. generale, come è noto a tutti.
Io Gasparo Cnesich confermo come sopra et posi il mio sigillo.
Et per fede della verità di tutte le cose predette io pre Mateo Cnesich,
pieuano di Tarsatto, mi son sotto scritto di mia proprio mano d'ordine delli
predetti satnico e seniori di Tersatto, il di ultimo d' augusto 1605. in Tersatto,
et posto il loro solito sigilo, cosi ricercato dal sudito sign . Cnesich.
i Zanimljivi za kulturnu poviest Bakra , Trsata, Šušaka, a i donekle Rieke,
jesu dva sudbena zapisnika , što se nalaze u zbirci muzeja Peštanskoga, a
potiču iz arhiva komorskoga u Bakru. U njih ima nesamo sva sila sudbenih
razprava, hrvatski pisanih, već i redarstvenih naredaba i drugih različitih
bilježaka. Zabilježeni su ti rukopisi medju » Codices Croatici« pod ovimi
naslovi :
1. Bucarensis administrationis protocollum a. 1675–76. Razprave počimlju
22. febr. 1675., a pisane su na portu u kući gospodskoj po zapovidi k. Bar
tola Carine i k. Malića, substituta primorskoga administratora Andre Ko
dermana. U svem 152 listova u foliu .
2. Protocollum benevolisationis judicis criminalis Buccarensis a 1676—7,
Ponajviše kaznene iztrage i odsude. U foliu 356 listova.
154

Izvornik njemački nije nam poznat, ali mi imademo savremeni

talijanski prievod pod naslovom „ Urbario, qual dall ecc. aulica ca
inera fù datto a Gasparo Chnesich l'anno 1610., tradotto dall'idi
oma Todesco in lingua Illirica e dal Illirica in Italiana“ . To je
slobodan prievod , koji ipak mjestimice razjasnjuje hrvatski prievod,
s toga mi prema potrebi pojedine rieči i izreke hrvatske protuma
čismo izpod linije talijanskim prievodom.
Osim statuta i urbara nalaze se medju raznimi občinskimi ured
bami u zborniku župnika Krizmanića „Popis ana mnoga obi
čanja, ka se od starine jesu ob vršavala na Trsašćini,
a nisu u štatutu i zakonu popisa na, nego jesu u obi
čaju, ki je drugi zakon “. Ove običaje popisao je g. 1653.
župnik i notar Trsatski Mikula Antonić. Rečeni običaji sadržavaju
ponajviše naredbe o vršenju službe kod župne crkve sv. Jurja,
zatim dužnosti „ kaštalda “ i neke uredbe i osobite običaje kod
obline, ali ima u tih običajih i urbarskih ustanova , koje donekle
popunjuju i Trsatski st:itut i Trsatski urbar. Mi te običaje kao za
nimljiv prilog k poznavanju kulturne poviesti Trsatske občine ta
kodjer pod B. priohéujemo transkripcijom onako, kao što i urbar .
Üz urbar čuvala je občina Trsatska i knjigu poreza. Iz nje se
znade, da su Trsaćani imali prilično šuma , njiva i vinograda, pa
žita i vina. Medju vlastnici zemalja na Trsatu spominju se i nekoji
Riečani. Podanići davali su vlastelju većinom četvrtinu godišnjega
priroda ?
Da svršimo poviest razpre izmedju Trsaćana i vlastelinstva, valja
nam još napomenuti, dapored nagodbe i novoga urbara niesu ipak
držani Trsačani u svojih pravicah. Franjo Knezić, sin Gašparov,
bio je još goropadniji od otca, te je silio g. 1635. Trsaćane na rad
u vinogradu, a kad se oni tomu oprieše. pošao je bio Knezić u
Grobnik do Zrinskovog kapetana Martina Sandrića, koji za volju
Knezića poruči Trsatanom , da će ih sve popalit, ako nedadu ra
bote ! Trsačani bijahu odvažni, pa izjaviše, da su voljni prije svi
kolici poginuti, nego li se pokoriti, i vidivši Knezić ovu njihovu
odluku, prizna u javnoj skupštini puku Trsatskomu 15. januara
1635. sve zakone i običaje. Od to doba više su poštovane uredjene
pravice Trsatske od strane vlastele, pa su tako Trsačani razda i
prije regulacije kraljice Marije Terezije prilično neodvisni bili od
vlastele, obavljajući samo neznatnu i malu službu gradu.
*
ul .
Urbarij, ki je bil dan Gašparu Kneziću od slavne komore leta
1610. od Nemškoga jezika na Hrvacki priobrnjen.
Tuikajše spo naliajajil dvi sinokoso ni kumtinit Grobniškem ?, ke
pod grad Trsat slišaju, ali pristoje, ki leže dobro više Grobnika, a
1 Odno-ni spisi kod Franjevaca na Trsatı!. Vidi razpravu prof. Jankovića
-u gim . programu za g. 1883,'6 . str. 51.
(irobnik grad Vinodolski, g: 1610. u vlasti Nikole i Jurja
r . Zrinskih . Vidi straga urbar ( irobnički.
 155

jedna se imenuje Zašbidlom (1. i druga lizelicab ; te rečene sino

koše ima kapitan ali governatur Trsatski riniti pokositi: potribno je
na nje osam kosao i svakomnu kosilu se imi dati jedan muenig el:
to je kako zakon : i kada se to promote sinokose pokose, dini su
kmeti Trsatski pojti ono sono skupil spravili prez stitke plaće, i jur
za Miholjein dužni su recto School jedne i druge sinokose z jonim
slugom ali lovikom gosposkim il crud Trsill pripeljati i zruiti i
tada jur dužno je ocenin kmetom jednu južinu ali ruinju i lati.
Vece ima grad Trsat u Dragi tri mali kusi sinokose : ta jedan
na tri strane
kus konfina " z jedne strane / Bariši Tomašićiem . it ma
kunlina z fratri !
Ta drugi kus sinokoš , to je jedno malo napriil, ta kunina od
dvih stran z Riškimi fratri , il od trete strane kutimit sinokosa li
telićia , od četrte strane, a je od zgora . huntina vinograd Ivana
Grohoyca .
Treti kus te sinokose jo jos malo prid. ki kus kutina z jednem
krajem s tini zgora imenovanemi fratri, it drugo utrane kulina
z Mikulum Tomasjiem , id od trote strane, ia je od zgora, kulina
Matija kosa vinograd .
Ti prvo imenovani kusi sinokins nisu dužni kmeti robotai, nego
kapitan ali govornatur " da ima za plaću to isto riniti praviti i
snositi.
Veće ima grad Trsat ono , ia je u Martinšiöver na ovu stran vode,
a Za sbidbu . 1 Vsellica , Orelziza , C A ciascuno de quali (sfalzatori ) si
dara secoudo il costume e statuto di quel luogo Holdi venti quatro. Colla
zione, opure merenda .
i Novac kovan za Mletačkoga duzda Voceniga. Bila su do g.
1610. ova četiri duzda iz slavne obitelji II.. naime g. 1414. Tom
maso, g. 1474. Pietro, g. 1478. Giovanni i g. 1570. Luigi. Tali
janski prievod naznačuje, kolika je bila vriednost tomu novcu,
naime 24 solda.
2
Draga, župno mjesto izmedju Trsata i Bakra, a w okolici dosta
vinograda i nešto sjenokoša.
3

4
Konfina, to jest medjaši.
Z fratri, to jest sa zemljami Franjevaca Trsatskih .
6 Fratri reda sv. Augustina na Ricci.
" Kao što su imali Zrinski za svoja imanja Vinodolska, a kne
zovi Frankopani Tržački za Novi svoje kapetane, tako se je i
upravljatelj komore Gradačke i Trsatu zvao kapetanom ili guber
natorom .
? Martinšćica mjesto u uvali tik mora blizu Kostrene, gdje je
poslije bio zavod za kontumaciju u tamošnjoj luci, koja je dosta
sjegurna.
156

ra Trsatu pristoi , a to četiri kusi vinograda: od toga su dužni četrtu

meru mašta dati, ča ondi prirodi, i to da ima kapitan činit nosit i
gonit, i od svakoga mila a ima dat za nošnju sol. 2.
Prvi kus toga pristoi Ivanu Špinariću , ča je dole od mora.
Drugi kus toga leži puli puta onde, kada i Perodent hotel malin
graditi , i ta isti kus sada pristoi Perodentu.
Treti kus to je Ivana meštra zidara, i ta kus je kako gori u
Dragi ; je na dvoje, ali mali kusi .
Ta četrti kus ta leži tia gori u Dragi , kadi voda zvira, i ta kus
je Frana Jurašića. I kada se rečeni vinogradi trgaju, ima dati ka
pitan pomoći jednoga trgara, ali jednu trgačicu. Veće dužan svim
tim gospodarom i trgačicam dati jedno ručenje ali južinu.
Tulikajše dužni kmeti Trsatski svaku potribšíóinu gradsku gradu
prinesti na robotu , a to se razume, ča je od grada do rode i od
vode do gradab ; a priko vode nisu dužni, vec svaki kmet, ki ima
ali nima kadi siat, sije ali nesije, dužan je platit svako leto soldini
osam , tako i udovice kako i drugi.
Tulikajše jesu svi kmeti dužni gosposke brajde obdržat, privezat,
kopat , misat, i sve ostalo, a je u rečeneh brajdah potrebno , ovršit,
a dužan je kapitan platit.
Satnik od leta ta je dužan pernest i grad Trsat na mlado leto
na dar kokoše 3r. Vere dužan je ta isti satnik na večer mesopusta
toga istoga leta il grad pernest na dar kokoši 3.
Pena ili kaštiyil.
ki bi keray niinild, dužan je platit pene
>
1. 6.
Ki bi porat razbil, plaća pene 1. 30.
Pena kineska jest na tri deli: gospodni I. 2, satniku 2, onomu ki
obtuži l . 2 .
Veće jedna zemlja oraéa, ka gradu pristoi, tu sada drži na fit
Grgur Matrljan i plaća od sada i napridak libar šest, sol 18.
On prihodak od brodi u Martinšćice e , ta se u gradu Trsatu ima
prodat ali mundat, ki veće da, toga je.
Veće ona peškeraf na Tersaškem kraju, ta se ima prodat, ale na
fit dat , ki veće dir.
Tulikajše on brod, kade se vozi od Trsaškoga kuntina na Reški, 2

a Ludro. b Dal castello sin l'aqua, e dall' aqua sin il castello. c Tu ima
dodatak : Di più è obligato ilsudetto la sera di carnevale dell' istesso anno
portare in donativo nel castello come s. 3. d Chi si bastonarebbe sin al
sangue. e L'arboragio delle barche o sian bastimenti, che vengono in Mar
tinschiza. f Pescara .
 157

i ta isti brod ima se prodat, ale na fit dati na leto, ki veće da za

njega, ta ga ima?
Va vrime od samnja, ča je na dan blažene gospoje i na dan
s. Ivana krstitelja i na dan Petra velikoga, imaju kaštani (Kastavci) a
po beč plaćat na ovu stran.
Tulikajše slobodan trgovac ? ali daciar ) da može poslati nasići drv
u Kostrenu, kuliko je na njegovu kuću potribno.
a Castrani. Libero mercante ouero esattore,
1
Zupnik Trsatski Krizmanić, koji je statut i urbar prepisao u
jedan zbornik, kaže za brajde, mul, malin, traget, o kojih se ovdje
govori, da jih nedrži za njegova doba (1710.) ni kaštel, ni kapitan :
da prvanje vrime ni bilo mosta, lego (nego) brod, ki je prevažal
ljudi od jednoga na drugi kraj, a ta zvaše se traget, doklan ni bil
storen most najprvo dole, pak prenešen više, kade sada stoji malin
z dvemi brajdami; zdola i zgora imenovana lučica pristale su ma
linu kako sada, ča i bilo čast. kloštra D. M. i zač u vrime rata
z Benečani, Albanezi fratri se ugnuli 1. 1509., kapitan iliti afitadur
posvoja to blago, ko mnogo let obdrža, doklan preč. Frančiško
Glavinić
2
ne spravdaše opeta nazad leta 1612.“
Trgovac, koji je držao trg na Trsatu i kod Rečine od vlaste
linstva u zakupu. Red, što je imao vladati na trgu Trsatskom i
prava i dužnosti trgovca, sadržaje pogodba, što ju bješe g. 1514.
sklopio knez Brnardin Frankopan . Ovu za poznavanje tadašnjega
prometa i trgovine veoma poučnu listinu priobčujemo doslovce :
nMi knez Brnardin F. S. K. i Modruški knez i pročaja. Damo
znati vsim i vsakomu, komu se dostoi i pred kih goder ta naš otvoren
list pride, kako pride pred nas sluga naš po imenu Pero Kovač
s Hrilina, proseći nas za trg , ki e na brodu Trsačkom , da bismo
mu ga dali držati, a da nam oće odgovarati za vsako leto gotovimi
pinezi dukat .60. na monidu, dukat po libar .6. vsih. I mi videći
nega podobnu prošnju, dasmo mu imenovani trg pod teh dukat
.60., kako puno od zgora stoi. Ošće mu ga dasmo za negova života,
otijući ga on držati, i mi to učinismo našim dobrovolnim hotenjem ,
imejuć u pameti negove službe, da bi ne preminule prez nike plaće,
kako su naši prvi vazda običai imeli . I dasmo mu imenovani trg
slobošćinami i pristoianjem i zakoni malimi i velikemi i s trgovi
nami, ke koli imenovani trg ima, i dasmo mu i gore Grobničke
pod ta imenovani trg pod Trsat, i postavismo penu Grobničanom
dukat .50. da nimaju inamo vući les niedne sorte, nego na ta trg
više imenovani i vsu oblast znimamo z ruk oficiala našega na Tr
satu u gradu našem, i ki na prvo budu, da se nimaju pačat v ime
novani trg, nego imenovani Pero Kovač, naš trgovac, i da se ie
slobodan plačati v trgu od svoih dužnikov, ki bi mu bili po krivni
za duge negove. I da nigdore ondi ni slobodan les kupiti v imeno
vanom trgu ; otejući on kupiti po zakonu, kako je na Bakarci pod
Hrilinom , ako bi otel les kupiti va imenovanom trgu, da e z do
158

Veće, ki bi hoteli vezati konopi priko vodi simo i tamo, plaća

pene l . 50.
Trsašćani ki dužni su učiniti i pripravit kolci i most, ali mul i
sve, ča je k tomu potribno; ako nebi hoteli, da su dužni plaćati
od privoza priko vode , kako i ostali ljudi.

puščenem negovim, davši nemu trgovinu, kako na Bakarci. I ako

bi naši ludi po put z Grobnika prišli, da e dužan imenovani trgo
vac činit prevest, a oficial naš, ki e v Grobnici sada, i ki bude na
prvo, da imeite davat vsako leto po ednoga iajenca imenovanomu
trgovcu, a trgovina, ka bi šla mimo trga . gre s . 4., od to
vora meda s. 4 , od soli po s. 2, od vola po s. 4, od krave po s.
3 , od prasca po s. 1., od trih škopac s. 2., od trih kozlić po s. 1.,
od voska po s. 4. , od brimena , ča edan nosi na sebi malo ali ve
liko na pretrgu, gre po s. 1., od tovora vina po s. 1 .; od Tr
saćan čabi kupili naši kmeti Vinodolci za svoju kuću , priamši
svoju veru, da ni na pretrgu , da su slobodni, a drugi kmeti, ki
nisu naši, ca imaju plaćat , kako da bi na pretrgu . Hrilin, Bakar i
Grobnik , nih ljudi, da ima prevest simo i tamo za beč, a kada su
sajamni s. Marie dan i s. Ivana, i na veliki petak, da imaju plaćat
Kasthani nav krai po beč .1. I slobodan e trgovac poslat usić drv
v Kostreni, ča bi za trg bilo za negovu kuću . Ošče, ki bi stavil
konop prik vode simo i tamo, da ima platit penu liber 50, a Trsa
čane da imaju načinjat kolce i mul, ča e potriba ; ako li ne, tako
da se ima od jenih plaćat za prevoz, kako i od drugih . I ki bi
privezal konop na mul prez dopušćenia trgovca , da osta penu libar
50. Pšenica ili ino žito, ili ini vsaki žitak , da gre na more, od stara
gre po s. 2, a ki bi ondi kupil žita, gre po s. 1 , merčiu od stara
kao vnutri u trgu vsu daemo trgovcu, da o negova i da nigdore
nemore ondi se ni držat ni prodat prez vole trgovca, ako bi inačie,
da e kuntrabant . I nigdore ni ondi slobodan vino prodat, nego na
spud ili naimanie na pol, davši trgovinu. I ako bi sluge naše i to
likoi i drugi služeći ljudi, da su dužni brodovinu, kako e zakon. I
to mu potverjujemo celo po tom našem listu, i tako i sim našim zapo
vidamo i tako na prvo ostanku našemu, da puro i celo u tom imeite
uzdržat, a oficialom našim sadašnim i naprvo tvrdo zapovidamo ,
da mimo toga našega dania ne morite ga pritiskati ni silit. Za veću
tvrdinu i verovania dasmo mu ta naš list. Dan v Bakri, na 3. maja
1524 .
Izvana: Tariſa od trgovine i broda Trsačkoga .
(Izvornik glagolski u manastiru Franjevačkom na Trsatu .)
Koliku su i kakovu trgovinu tjerali Zrinjani i Frankopani u
Primorju, vidi se i iz ugovora, što ga bješe sklopio 23. septembra
1663. knez Franjo Frankopan sa trgovcem Matijom Rišnjaninom
iz Dubrovnika prigodom predaje luke u Novom i u Žrnovnici.
(Spomenici Tržačkih Frankopana. Starine knj . XXV. str. 298. )
 159

Veće, ako bi konopi prinesal na most ali mul prez dopušćenja,

plaća pene I. 30.
Pšenica ali drugo žito gre od ovde na more, plaća od svakoga
starića sol . 2 .
Ki kupi ovdi žito, od svakoga starića plaća sol . 1 .
Mera ali pravica od mere 11 varošu, to pristoi trgovca.
Tulikajše nemozi nijedan ovdi soli prodavat prez znanja i volje
trgovca ; ako bi drugako učinil , to je kuntrabant.
Veće nije niedan orde slobodan vino prodavat, nego na spud, 1)
ali na pol spuda, da ima od toga trgovinu i dačićuc platiti.
Po tom toga u ovom reformacionu i uzdrži se, da Tersaéani kmeti
ali podložniki oni njihovi grunti i blago, ko je dužno dohodkom ,
prez znanja i dopuščenja gospoškoga ali kapitana med sobum zalažu,
ali za penju ju puštaju i za svima prodavaju, iz iesa izhaja, da po
tih takovih prezrednih prominalc jedni od tih takovih veće svega
poda se podbijajui , od kihi pak osebojno niš neplate. A jedni se pak
nahode i skuzujuf, da oni va mankamentu takovoga blaga staroga
dohodka plai li nemogu podnest, zato da ima governatur ali kapitan ,
ki bi ostali dužni dolvlak od blaga onoga ali zemalj iskali, da ima
i u napridak u tom i ostalom po običajnom modu i razlogu da se
imaju observat i obslužit. I to da se ima rečenim kmetom , svoj ob
čini jedino naprvo dati i publikati, neka se budu znali i mogli gu
vernati. I da sada ii napridak pod zgubljenje svili svojih pravie
najmanjega ni nijednoga svojega grita , ali drugoga dohodkom
dužna blaga prez znanja svojega poglavnika nemozi založit, ni testat,
ni prodat, neka s tim putem ne samo ona dužna pokornost obdrža
vana bude i neka svi jednako ono, a ki ima, drži i uživa, i da
ona porcia od dohodka, ali tim zadrzana, onim , kim se obaluje y ,
more se zapisati svakomu, i svim pravo i pravično napred pokazati
i postaviti .
Najkašnje da su lereni dužni, navlastito il primo od straha aliti
rata, ali ako bi ki drugi tulikajše suspet bil, onim 'etirim soldatom
u gradu Trsatu, kako je 11 Riki, svaku noc jedan z drugim stražu
imaju, pomoć ovršiti i nastojat.
I ovo za veće verovanje pravice i istine volju, je ovi inventari(!)
na dvoje jednako učinjen i postavljen, jedan od svitle inferior ka
mare od Austrije prezidenta i svetnikov potvrjen sadašnjemu vla
a La misura, ouero il taglio dellaamedesima
al mercante. b Moggio. c Dazio
, fatta nel ristretto, appartiene
Riformazione. e Perche di simili incon
venienti conuenzione risulta . f Trovando poi diuerse sorti di scusa. g Por
cione urbariale, quale ad alcuni sarà sminuita .
160

davcu rečenoga grada Trsata Gašparu Kneziću izručen i dan, a ta

drugi pak rečenoga Knezića vlastitu ruku i pečat rečenoj presvitloj
kamare zručen i prezentan.
Pisan i potvrjen u Gracu, na 27. marca 1610.
Juraj Glasar, Tidohmar Baptista Fiskar,
Hanz Churlosinich , Ludovik Kening ?
Ja Ivan Mikulanić ?, cesarsku oblastju nodar očiti, ovi urbar Ter
saški od Nimskoga jezika na Hrvaški jezik moju vlastitu ruku pravo
i verno prestomačih i za veće verovanje i tvrdost podpisah, leta
1611 .
B.

Popisana mnoga običanja, ka se od starine jesu obvršavala

na Trsašćini,
A nisu u statut zakonu popisana, nego jesu u običaju , ki je
drugi zakon, i bila su ova obdržana od svih gospode kapitani Tr
sata i imaju se po istine u napridak obdrživati i napunjivat. Nego
da se nikuliko bude znalo od istih običanjih u pismui, ja plovan Mi
kula Antonié, plovan i notar Trsaški i primicer Modruški, ovi počeh
pisati leta 1653. na 20. novembra, kako nasliduje i bihu ovršena
vazda ova pod gospodinom (iašparom Robbomº, gosp. Gašparom Kne
zićem , Frančiškom knezićem , gosp. Vidarikom Knezićem , gosp. bi
skupom Agatiéem gospodinom Štefanom della Rovere i gosp. Fer
dinandom della Rovere 6 .
Napovidanja, ka gredu pred s. matrimonia , imaju se u crikvi sv.
Jurja plovanije pod gosp. plovanom uvršiti.
Oni ki potribaju napovidanja gos. plovana, imaju kakov dar pri
kazati .
Sveti sakrament ima se u istoj plovanskoj crikvi s. Jurja od ma
trimonija pred njim plovanom i dvemi svedoki ovršiti.

1 Očevidno su ova imena ovdje izkrivljena, a u izvorniku druga

čije glase. Urbar je u obće osobito na kraju loše preveden i po
gotovo nerazumljiv.
2 Mikulanić Ivan, valjda Senjanin staroga koljena ,sin Jurja Mi
kulanića , vicekapetana Senjskoga, a brat Antuna Mikulanića, ka
petana Otočkoga i hrvatskoga rodoljuba, kojega je bio general
Karlovački Vid Kisel lišio službe kapetanskei zatvorio u Karlovcu.
3 Gašpar Raab, g. 1568. - 1580. kapetan Senjski.
*5 Ivan Agatić ili Agalić, biskup Senjski od g. 1617. do 1649.
Stjepan i Ferdinand delle Rovere, kapetani Rieke. Ferdinand
morao je ostaviti kapetaniju g. 1671. na tužbu generala Karlovač
koga grofa Ivana Josipa Herbersteina.
 161

Ako gosp. plovan bi potriboyan bil , list pisati radi napovidanja ,

2

ali radi pozakonjenja, kamo i ki grad bi se otelo, za list gre mu

libri 4, svagda bi ga pisal.
Gospodinu plovanu gre zvan ofra istoga jedan facelići od one, ku
pozakoni.
Sakrament svetoga krsta ima se na krstilniku u crikvi sv. Jurja
od gosp. plovana, ali z njegovum oblastjum od drugoga redovnika
vršiti, i kada krsti , gre po starem zakonu dva kolača od sol. 6. ,
ako ne od veće vridnosti, a žakniću od kuma soldin ali orljak
(orgliak ) ?; kada na četrdeset dan gospodin plovan ženu crikvu povede,
gre mu po starem zakonu kako zgora.
Kada p . g. biškup bermu drže, ima dite , ko se hoće bermat,
donest svićicu i jedan soldin .
Kaštalads crikve s. Jurja od nje ima dat vina , što je za pričešćenje
tribi, na cvitnu nedilju , na veli četvrtak, na vazam , i ako bi drugu
7

dobu leta bila kakova induljenca, jubilej, ali ovakova stvar.

Kaštalad s Jurja ima robu uzeti pri vnogo časnih otac fratar
kloštra D. M. Trsata o Jurjeve za naresit oltari, spravu svakojačku
za mašniki, za asistenti , ako li su i ostala, sve ali s prilikum i za
hvalnošćum , ako prem nekoja takova bi bila dana pristojeći ovoj
crikve, ka nepotrebuje, nego na ta blagdan, nebuduć drugačeje ra
bila, ako nebi, kada se ki pokopa mrtvi.
Zato za svagda zruči se, da u sako vrime oni posude, ia bi od
potrebe za takov funcion.
Na prvoj večerne, ča je na 22. aprila, i na drugoj, a je na 23 .
aprila, na sakoj ima kaštalad dat od crikvenoga dva kanjića“ (kagnicza)
vina, ča pred crikvon pije se.
Kaštalad ima ponesti rano jutro na Jurjevu u kloštar ocu gvar
dianu jednoga kozlića, ako je dan mesni; ako je ribni, ima dat pinez
libre dvi za stol sve u ljubavi ; i na vrime obeda ima kaštelad u re
fektorij ponesti obedvajućim pošt. ocem fratrom tri kanjići dobra i
lipa vina, ako je moguće za kljičnicu bales (za kglicniczu balle),
1

2
Offar, glagolj offrire, dar i facelic, fazzoletto, rubac, tal. rieči.
Orljak , novac austrijanski sa likom orla.
3 Kaštalad, to jest castaldus, crkveni otac, skrbnik crkve.
4
* Kanjić, kao što i kadić, neka manja posuda, barilac ili čutura .
Bit će ono isto, što i kanta.
• Za kljičnicu bale, po svoj prilici : za oglašenje plesa, jer se,
kako se vidi i iz ovih običaja u tadanje doba kod javnih svečanih
11
162

tere ako gospodin plovan Trsaški bude pri njih, ima i njemu jedan
kanjić, ako ne dra, ondi prinesti ; a ovo sve za trud i službu, ku
ovi redovnici crikvi s. Jurja učinihu ; dignus est enim –
Kaštalad s. Jurja ima dat od crikvenoga na Jurjevu večer vina
kad1 112 santezom s. Križa, a na duhovu večer kad 1 , a na Ivanju
večer kad 14% , sve čini kad 4, a ovo , da pomnjivo i različno pri
crikve sv . Križa va dne i u noći , kada je potriba, zvone.
Kaštaldu ili onomu, ki zvone pri crikvi s . Jurja večer, u jutro za
mrtveh , gre mu soldini 4.
Kuća sv. Jurja na varošu je slobodna od svakojačkoga dohodka
gosposkoga, tako Dolac, Zakal , Selino ( Selino ) za sv . Križ, a ostalo,
ako crikva fadiga ali drži na fit, ako na spolovinu, dužan je spolo
vinar odgovarat desetinu .
Ako bi ki u kuće stal s. Jurja li varošu na fit, on ništar ni dat
dužan u kaštel ali satniku, kad se od drugeh kué daje, nego samo
kaštaldu za fit, kako se pogode.
Satnik Trsaški ima utorak pred križe Bakranom uboh kolacion 2
dat, a Bakrani imaju u kaštel poslat kakov dar, a on njim napitak,
i u kloštar, a oni njim salatii z hlibci i dva kanjića vina. Tako i
gospodinu plovanu, ki jih sprovodi, imaju poslat kakov dar i satniku
pustit.
Gospodin kapitan na Križe, kada gospodin plovan u kaštel skupa
pučani dojde s procesionom , ima jin dat jedan kabal vina po običaju.
A malinar z Martinšćice ima dat jednu pogaču, ka gre mei svih.
Brodar pak časnoga kloštra na brodu ima dat gospodinu plovanu
i ostalim , ki su s križi po Trsašćini hodili, dobar obed .
Malinar otac fratar Trsaških imi dat gospodinu plovanu lipu po
gaču s vinčacem nareženu, a pučanom kolači 30, od kojih se daju
dva na kaštel, dva ocem fratrom , dva na brod, onem ki križi nose,
:

svakomu svojega, i ostali se razdele mej njih polag volje gospodina

plovana .
Ako ki bandirus u kastelu vazme o piru, ima š njom prinesti
jednu škinu ali skok skopca 4 i jedan kolač.
zgoda skoro vaviek plesalo, a nije u tom pogledu drugačije bilo ni
kod fratara, ni u manastirih. — Vidi glede igra i plesovau manastirih
Franjevačkih izvještaj o. Pavla iz Rovinja. (Starine, knj. XXIII.)
i Kad, kada, ovdje toliko koliko kabal.
Kolacion, to jest zajutrak, prandiculum .
3 Bandira, to jest zastava .
4 Škina (tal. schiena) ali skok škopca, to jest hrbat i stegno od
škopca kao pečenke.
 163

Soldati 4 , ki plaću imaju , dužni su svaki dan po čredel u kaštelu

stražit, a u noći svi četiri po urah stražit, a ne spat i ob osmoj ure
u kaštelu se najti, i svaki od ovih je slobodan spuda pagnaz (?).
Kada satnik soldati aliti z oficirom Trsaškim kega peljaju u arešt,
ako nebi sam se prezental, ali ku drugu exekucion storili, gre jim
skupa za svaku voltu ? 1. 4.
Od svakoga rubeža : od domaćega sol . 12, od tugjega sol. 24, to
je l. 4.
Kada se ka nevestica z Trsata na drugi konfin odpelja, ima se
po zakonu satniku jedno spoznanje od nje, ale od nje ljudih dati,
kako se oni med sobom pogode .
Nedilju mesopusnu satnik je dužan dat starcem i gospodinu plo
vanu ali namesniku snažan4 obed , i sobotu večer po zakonu svih
pozvat, i komu nehi za kakovu urtu storil, ali ga ne pozval, dužan
mu hoće bit bonifikatiº 1. 3. i prez dohodka ostat onoga leta ; i ondi
zibrat imaju satnika, ako po črede nebudu se obavljali, i ki već budo
imel balot, ta ostane ; i dužan hoće bit dat u ponediljak južinu, a
u torak obed stari satnik .
Festa ovi tri dni je satnikova, vtorak najzadnji dan mesopusta
prvi tanac je gosp . kapitana, 2. kancilera, 3. Satnika mladoga, pak
svaki svojega sudca. Prvi tanac , ako nebi poslal gospodin kapetan
koga svojega od dvora, al daroval komu, tako on , ki ga bude tancal,
hoće bit dužan za njega dat 1. 2, ali pol spuda mašta. Prvu sredu,
ali četrtak korizmeni sudac z gospodinom plovanom ali sami imaju
prezentat g. kapitanu satnika mladoga, komu potvrditi ima svu oblast,
ka po zakonu mu se pristoi i od on trat ? služit se od njega u du
govanju pravice.
Satnik od starine imel je prinest u kaštel od dohodka bira dukat
16 . prvu sredu korizme, ale buduć vinogradi u Drage bili od Zrin
1 Po črede, to jest po redu, poredovnjom ; vices, ordo, turnus.
Rieč ova osobito je mnogo rabila u službenom jeziku krajišnika
za mienjanje straža. Vidi tumač rieči „ poredovnja“ kod urbara
Grižanskoga, str. 92, op. 1 .
3 Za svaku voltu, to jest za svaki put.
3 Rubeža, to jest rubanja, robaria seu depredatio, executio, njem .
Raub;
4
ovdje se razumieva ovršna pljenitba.
* Snažan, to jest liep, dobar, obilan.
Urta rieč srodna sa riečju : urvanje i urvati (uvreda, uvriediti),
kojadolazi već u Dušanovom zakoniku.
6 Bonifikati: padoknaditi .
7 Čas, mah .
164

skoga vazeti i pod četrtinu obrnjeni ?, ki kada budu povraćeni i po

stavni na stari dohodak, hoće opeta davat 1. 16., a sada dava samo
1. 13 z Dražicom .
10 tom piše župnik Krizmanić : Imaš znat, da kada z Bakrom
vladaše grof Petar Zrinski, ni bil lin posvojat, samo da je korist
čutil, i težko je bilo svakomu susedu blizu njegova imanja, kako
bi isti vinograde u Drage, ki su bili pod kvadernu Trsata i po
rezno plaćali, silno ruku vazel leta 1641. I zač neimaše moći tako
vomu silniku kapitan Trsatski suprotivit se, kmeti i gospodari od
vinograda za svima nezgubit zemlju, su se podložili i navadni do
hodki odgovarali; ča tri leta svršiše, ale mu se malo vidiše, posili
ih na četvrtinu i tako nasledovaše, doklam plaću prijel svoje ne
vernosti . Župnik Krizmanić digao je prije kamen na Zrinskoga,
nego li se uvjerio,da je kriv, jer nije znao, u koliko je bio Zrinski
ovlašten zemlje u Dragi prisvojit kao vlastelin u Bakru, a kamo da
bi bio pomislio, da je Zrinskomu kao nasljedniku posljednjega Stjepana
Frankopana, po pravu pripadao čitav Trsat, koji su Austrijanci bili
ugrabili. Toliko stoji, da je Petar Zrinski bio jak i moćan, pa
da se nije ufao g. 1642. tadanji Senjski kapetan Ivan Albert Her
berstein ujedno sa Riečkim kapetanom Stjepanom della Rovere na
valiti na Zrinskoga, da mu otme mlin u Martinšćici. Zrinski branio
je svoje pravo na vinograde u Dragi najodrješitije i pred samim
kraljem Ferdinandom III.
Vinogradi u Dragi spojeni su sa kotarom Trsatskim istom po
slije smrti Petra Zrinskoga nakon g . 1671., a tom zgodom opet
su poravnane medje medju gradovi Trsatom , Grobnikom i Bakrom
na osnovi razvoda medja od 15. maja 1455. ( vidi Acta croat. str.
81) i razvodnika, štoga je bio učinio po nalogu cesara Ferdinanda
III. Riečki kapetan Stjepan della Rovero g. 1642., postavivši ujedno
i medjnike.
Glede poravnanja medja na 9. novembra 1678. ima zbornik
župnika Krizmanića sliedeću bilježku :
Biše pošal p. g. Ivan Petar dell'Argento, slobodan barun i ka
pitan Rike i Trsata, sig. Marko Tracassa, syetnik Riški, pop Ivan
Vrečić , kapeląu g. kapetana, pop Juraj Čop, pop Fran Flego,
sudac Lovra Cačan, satnik od leta, sudac Anton Flego, sudac Matij
Bartolović, sudac Fran Bartolović, sudac Juraj Medanić, Ivan Ben
čan, Anton Matković, Ivan Paškvan, Ivan Bartolović i mnogi drugi
bihu od Trsata pošli skupa s rečenim g. kapitanom na lice više
pisanih meaših med Grobnikom , Bakrom i Trsatom, od kojih svih
da istomu gosp. kapitanu Trsaškomu gosp. Ivan Andre Koderman,
kapetan Bakarski na lice svakoga meaša, a ovo u kriposti slavne
komišie, storene na 16. oktobra u Bakru leta tekućega, kako se
vidi više tako, da vinogradi, pod ovimi mejaši, ki su bili ро sili
pod Bakar 1638. zavjeti z novemi dohodki, imate od sada bit pod
kastel Trsaški z ovimi staremi dohodki od bira i poreznoga , a ne
drugačije, pri kojih su rukuh. ( Vidi takodjer moje Spomenike
hrvatske Krajine , knj. II. , str. 258--260 .)
 165

Pučani imaju po črede pobirat porezno svako leto dva, i spravit

ga sp. 12, a kada li opet bili vinogradi pod Trsat, ki su sada pod
Bakar, tribi davat u kaštel poreznoga sp . 16.
Od starine je navada, da plovan Trsaški zahrane vina doma, čega
za potribu bolniki i žen mlalovitel , ter da bi se pripetilo , i da bi
mu vino ostalo, ali na kvar hodilo, dužni su pučani najprvo ono
strgovat, lego (nego) mlado se stavi na prodaju.
Listi gospodina zapovidnoga 11 kaštelu imaju Trsašćani po črede
nosit do Bakra, Grobnika, klane, Kastva i Rike, a ne dalje, ako ne
za plaću.
G. plovan po navadbe od starine ima zahraniti vina domaćega za
potribu bolniki i žen mladovitih, i ako prem ( neima nastavka ).
1 Porezno, daća od zemalja u naravi ili u novcu, glede vino
grada ono isto, što i potoka.
 VIII.

Urbar grada Rakovca od g. 1630.

U staroj Križevačkoj županiji bila je nekoć znamenita gospod
ština Rakovačka sa gradom i mjestom . Stara kancelarija , koja je
ponajviše hrvatska imena mjesta izopačivala , pisala je Rakovac
obično Rakonok ili Rakonuk , a riedko kada Rakocz . Po svoj pri
lici da se mjesto u davnini zvalo Rakovnik ili Rakovnjak, od čega
je kašnje Rakonok postao. Inače je taj naziv sasvim topičan. Dok
niesu za seljačke bune g . 1755. razorili bili grad Rakovac, koji su
tada držali sa tamošnjim imanjem grofovi Patačići, stajao je isti
usried vode kao na otoku, a oko grada u okružju smještena je bila
župna crkva sa nekoliko kuća starodavnoga varoša ?. Od grada, koji
nije bio nipošto velik, a gradjen je bio samo na kat,jedva ima
sada traga ; samo sjeća na njega studenac izvrstne vode, koji se i
danas jošte zove Zrinjevac.
U listinah spominje se od davnih vremena grad i priedjel Ra
kovački. G. 1244. bio je knez (župan) Rakovački neki Vognislav,
valjda pradjed plemića Rakovačkih , prozvanih kašnje Pučiči. Re
čeni plemići držali su Rakovac ili čitav, ili pako diomice uz druge
velikaše ili plemiće u napried više od dva vieka. G. 1379.spominju
se kao gospodari Rakovca braća Benko i Toma, sinovi Ladislava
od Rakovca. Cjelokupno imanje Rakovačko uživali su još oko godine
1430. unuci Tomini Toma i Antun, sinovi Petra od Rakovca. Kad
je nastala turska nevolja, niesu se mogli Pučići kao samostalna
vlastela Rakovca proti tadanjim mogućnikom i silnikom uu Hrvatskoj
održati, već su morali ustupiti ponajprije knezovom Celjskim , a
poslije i drugim velmožam , ne samo veći dio imanja, Rakovačkoga
već i sam zavičajni svoj grad. G. 1440. uživao je Matija Pučić
samo polovicu Rakovca, a ostalu polovicuimali su knezovi Celjski.
Sam grad držao je g. 1454. knez Ulrik Celjski. G. 1460. priznala
je kneginja Katarina, udova Ulrikova, da Mihael i Antun Pučići,
kojim pripada polovica Rakorca, imadu takodjer pravo na šume i
dohodak šumski. Još iste godine ustupi rečena kneginja hrvatska
imanja Celjskih knezova, a medju timi i Rakovac, vojvodi svoga
pokojnoga muža, čuvenomu Janu Vitovcu od Grebenä. Rakovac
uživali su i Janovi sinovi, knezovi Zagorski, a poslije došao je
Rukopis: Status familiae Patachich sa likovi gradova i dvorova rečene
obitelji uu zbirci narodnog muzeja u Zagrebu.
 167

Rakovac sa ostalimi Celjskimi imanji u vlast vojvode i bana Ivana

Korvina, nezakonskoga sina kralja Matije. Pučići živili su samo na
jednoj česti Rakovca sve dotle, dok im nije sa Nikolom Pučićem
oko g. 1540. izumrlo koljeno u muškoj krvi. Posljednjih godina,
što je obitelj Pučića obstojala, zgadjalo se joj svakojako, a ma
terialno stanje bilo joj je palo na sasvim nizke grane. Da im se
po nešto pomogne, podieli Ivan Korvin 1495. Stjepanu Pučiću
imanje Mlaku uz zemlje župnika Rakovačkoga, a g. 1517. štitio
je posebnom poveljom hrvatski ban Petar Berislavić Katicu , kćer
rečenoga Stjepana proti Matiji Pučiću, koji si je htio prisvojiti
Katičine zemlje u Rakovcu , na Dulibski, u Lojnici, Njegovcu, Ka
linovici i u Vrbovcu. Dielovi Rakovca, na koliko su pripadali Pu
čićem , nasliedili su po ženitbi plemići Gregorianci i grofovi Erdedi,
a ovi nasljedjena dobra založiše glasovitomu hrvatskomu protono
taru i rodoljubu Ivanu Zakmardin ?
Poglaviti dio imanja Rakovca sa gradom ostavi herceg Ivan
Korvin oporučno banu Ivanu Karloviću, a ovaj namre Rakovac
nakon smrti, koja ga je mjeseca augusta 1531. u Medvedgradu
zatekla, svojemu nećaku Nikoli Zrinskomu Sigetskomu. Odslije
držali su Rakovac sa obližnjim Vrbovcem knezovi Zrinski sto
šestdeset godina, braneći ga od Turaka, koji bijahu Rakovačku
okolicu poharali, osobito god. 1562. i 1591. Opustjelo imanje
nastojali su Zrinjani, koliko su bolje mogli , opet urediti i napučiti
novimi podložnici. Kad je odkrita urota Zrinsko-Frankopanska,
bude polovica Rakovca i Vrbovca predana kaptulu Zagrebačkomu
za podmirenje 16000 for., što ih je bio dužan Petar Zrinski, a
drugu polovicu rečenih imanja uživala je udova bana Nikole Sofia
Löebl sa sinom Adamom, koji je kod Slankamena god. 1691. po
ginuo2. Iza toga držao je Rakovac u zakupu tri godine dana ban
Adam Batjani od komore, koja oba imanja Rakovac i Vrbovac
g. 1710. proda zaslužnomu državniku i hrv. patrioti barunu Bal
tazaru Patačiću. Bogata i mnogobrojna grofovska obitelj Patačića
izumre grofinjom Eleonorom god. 1834., a Rakovac zaokupi opet
kralj. fisk.
Nacrtav dogadjaje Rakovca sve do novijega doba, valja nam
gledom na ovu našu publikaciju progovoriti još napose o Rako
vačkih feudalnih prilikah. O njih ima viesti još iz davnoga vre
mena, jer je sačuvana u izvorniku listina kaptola Zagrebačkoga od
15. septembra 1435. sa najstarijim urbarom za podanike u Rakovcu
i u Kalinovici. Tada dozvoliše vlastela Rakovačka Tomo i Antun ,
sinovi Petra, a unuci Tome Rakovačkog (Pučića) rečenim poda
1 Adnotatio possessorum in bono Rokonog et eorum jurium specificatio.
Acta conv. Cris. f.3, br. 90. prije u Zagrebu, sada u Budimpešti. Status
familiae Patachich,Rkps. Dr. Krones : Die Freien von Saneck u , ihre Chronik
als Grafen von Cilli, II, 154, 156. Listina Rakovačkih od najstarijeg doba
ima po nešto i u našoj zbirci.
2 Bilježke iz Rakovačkih spisa. Status familiae Patachich,
168

nikom, da mogu selište od 12 jutara oranica uživati uz godišnji

danak' od 200 denara i podavanje kvarte pšenice po Zagrebačkoj
mjeri, te uz tri godišnje časti u kokoših i svinjskih lopaticah, siru,
jajih i kruhu. Novi naseljenici na pustu zemljištu da neplaćaju,
niti nečine službe za punih deset godina. Samo iznimno i kad
bi bila potreba da budu dužni davati vlasteli posebnu daću. Nase
ljenici mogu svoja selišta i svojim susjedom ustupiti, ali samo cjelo
kupno. Isto tako i pod istimi uvjeti mogu prodati i nove krčevine,
što ih učine. Pa makar bi se pojedini podanici i kamo drugamo
odselili, to mogu oni selišta Rakovačka i nadalje uživati uz navadne
daće i službe. Na veće dužnosti da nemogu nikako vlastela siliti pod
ložnike i gradjane u Rakovcu i u Kalinovici, a ako bi to doista i
učinili, platit će globu od 25 maraka po odsudi hrvatskoga vice
bana i župana Križevačkoga ? Prava gradjana Rakovačkih zajam
čiše i potvrdiše i razni kraljevi ugarsko-hrvatski, ali odnosne po
velje izgorieše za provala turskih , za zato izda o Križevu 1495.
herceg i ban Ivan Korvin Rakovčanom novu povelju, u kojoj ih
obveza od prilike na one iste službe i daće, koje bijahu po ugovoru
od g. 1435. dužni davati ?. Na novo je u toj listini zabilježena samo
1 Izvornik nalazi se medju Neo, reg. acta, f. 1522, br. 17., prije u hrv.
zem . arhivu, sada u Budimpešti. -- Žalibože, da ga nemožemo priobčiti, pošto
je naš priepis nepodpuni rdjav , a zbog daljine od brvatskih arhivalija
niesmo kadri izvornik na novo uviditi i prepisati. I zbirka jugosl. akademije
ima od I. Kukuljevića krn priepis ovoga urbara, koji takodjernije za naučnu
porabu .
2 Povelja ova, koju je knez Juraj Brandenburžki, drugi muž Beatrice Fran
kopanke, udove hercega Ivana Korvina, u Krapini 22. julija 1511. na molbu
sudca Rakovačkog Valentina Karleca i prisežnika MihaelaZmandića odobrio
i potvrdio, glasi po ovjerovljenom priepisu :
Joannes Corvinus, Oppauie, Lypthouie, Sclauonie dux, ac regnorum Dal
macie, Croacie banus. Memorie commendamus per presentes, quod pro parte
et in personis fidelium nostrorum prudentum ct circumspectorum judicis, ju
ratorum , ceterorumque uniuersorum ciuium et incolarum in oppido nostro
Rakovecz, seu in districtu et pertinencijs eiusdem commorancium , nobis sup
plicatum extitit eo modo : quod his disturbiorum temporibus elapsis ijdem per
seuissimos Thurcas, persecutores Christianorum , uniuersas et singulas literas
eorum priuilegiales, per predecessores doninos nostros ipsis graciose concessas
in domibus eorum reposuissent et ibi una cum domibus illis, ubi ipse litere
conseruabantur, combuste et consumpte fuissent ; ideo nos ex nostra gratia et
annuencia speciali iterum et ex nouo ipsos in eisdem libertatibus et antiquis,
ipsorum consuetudinibus, quibus videlicet iidem hactenus usi, fruiti et gauisi
fuisse agnoscebantur, ut etiam peramplius ... ipsorum ampliari possit, hujus
modi libertatem ipsis duximus concedendam : ut quilibet illorum de integra
curia seu sessione, prouti in festo resureccionis domini ova duodecim , caseum
unum, Viennenses quatuor iuxta eorum antiquam consuetudincm dare tenentur
pro castellano memorato, item in festo b. Georgij martyris similiter de qua
libet sessione quinquaginta quatuor soluet ; item in festo asumpcionis b. Marie
similiter de qualibet sessione pullum unum , soluet unum : item de qualibet
sessione tempore geminature soluant tritici cubulum unum ; item in festo b.
Martini de qualibet sessione quinquaginta quatuor soluent; item circa festum
natiuitatis domini caponem unum , scapulam unam, soluent unam ; item de
qualibet sessione domino episcopo Zagrabiensi pro decimis quatuor Viennenses
annuatim dareet persoluere tenentur. Volumus autem , quod semper ipsi ciues
et incole nostri unum hominem pro custodia castelli nostri inuenire debebunt,
 169

desetina biskupu Zagrebačkomu od četiri Bečka denara za svako

selište, a nova tadanjimi ratnimi okolnostima uvjetovana je obveza,
da će Rakovčani vazda držati u gradu jednoga stražara, što će
ga kaštelan plačati. Niti u pogodbi od g. 1435.,2 a niti u povelji od
god. 1495. ne ima spomena, da bi „ purgari“ kakovu tlaku davali,
već jedino činž i časti u raznih jestivih i u novcu . Kako je bilo
u vanjskih selih vlastelinstva u tom pogledu u starije doba, neznamo,
jer se obe gore iztaknute povelje tiču lje gradjana i stanovnika u
Rakovcu i u Kalinovici. Citavoga Rakovačkoga imanja, bilo pur
gara, bilo kmetova po okolišnih selih , tiče se pako povelja kneginje
udove Katarine Celjske, izdana g. 1460. u Varaždinu, kojom re
čena kneginja dozvoljuje svim svojim podanikom žirenje svinja u
šumah Radojskoj gori , u Vranji i u Jasenorcu ?.
quem castellani nostri pro salario contentare eundem sint obligati. Item si
aliqui seruientes sub eodem castro edificia et in medio ipsorum commorare
voluerint, tunc ad eandem libertatem sicut ceteri ciues et hospites ipsius li
bere ville nostre descendant et in eadem libertate commorentur, et totum
onus cum eisdem ciuibus et hospitibus portare teneantur. Qua propter com
mittimus universis et singulis castellanis nostris pro tempore . constitutis et
in futurum constituendis, quatenus amodoin antea , lum presentes ijdem ciues
nostri et incole fidelitati vestre ostenderint, preter premissas libertates ac
eciam antiquas consuetudines eorum, per nos ipsis graciose concessas ad
nullam solucionem taxarum ac collectarum , nec non et seruiciorum quorum
cunque compellere et coarctare presumatis, sed semper ipsis in eorum liber
tatibus, juribus et antiquis consuetudinibus usque in hodiernum diem , quibus
usi et gavisi fuissent, tenere et conseruare debeatis; secus non facturi; pre
sentibus perlectis exhibenti restitutis . Datum in ciuitate nostra Montis Gre
censis, feria secunda post festum invencionis s. crucis, anno domini 1195to.
(Ovjerovljeni priepis u našoj zbirci.)
Izvornik listine čuvaju žitelji u Rakovcu . Ona glasi po ovjerovljenom sta
rijem priepisu :
Nos Catharina, Dei gracia Cilee, Ortemburge, Zagoricque etc. comitissa
relicta. Ad perpetuam rei memoriam tenore presencium significamus, quibus
incumbit uniuersis, quod nos sicut certis et racionabilibus de causis, sic non
minus ad debite supplicacionis instanciam , nobis pro parte fidelium nostrorum
uniuersorum ciuium, oppidanorum ct jobagionum sub appertinencijs castri
mei Rakonok commorancium sincera devocione porrecta, ipsorumqne fidelium
seruiciorum ob respectum matura deliberacione prehabita, et ex certa sciencia
eis ac ipsorum heredibus uniuersis hanc specialis gracie inee prerogativam
successione perpetua presencium vigore duximus concede ndam ita, ut ipsi vi
delicet omnes et singuli prefati districtus mei Rakonok et appertinenciarum
suaram inhabitatores quomodolibet vocitati, ipsorumque successores omnes,
ipsorum porcos, quos intra decursum annorum et temporis exigenciam ha
bebunt, in syluis meis ad dictum castrum spectantibus, utpote : Rarloiska gora
et Vranya , ac Jassenovecz vocatis, depellere ac nutrire debeant, et absque
ipsorum voluntate et favore seu indultu nemo extraneus hoc facere sit ausurus.
Si quis autem extraneorum porcos suos contra eorum libertatem et gracie mee
prer gativam in predictas syluas furtiue depellere dederit pascendos, hos ex
traneos porcos ipsi ciues et jobagiones mei in prouincia mea Rakonok pro
tempore commoracionis pro ipsorum porcis recipere, ipsos retinere, aut vice
uersa restituere, et cum ijsdem pro lubitu proprie volun tatis agere valeant,
atque possint, quorumcunque contradictione non abstante.
In cuius rei testimonium ac firmitatem perpetuam presentes literas meas
sigilli mei appensione munitas eisdem duximus graciosius expediendas. Datum
in Varasd,in festo b . Pancracij martyris, anno domini milesimo quadringente
simo sexagesimo. Commissione dominii propria : H. Taubenauer m . p. (L. S.)
170

Obazrev se tako na starije doba, treba da još progovorimo o

urbaru grada Rakovca, što ga ovdje na svjetlo iznosimo. Dakako,
da nazočni urbar nije prava slika nekadašnjega vlastelinstva Rako
vačkoga, koje je bilo i veće i bolje napučeno. Turci nekoliko puta
po cielom kraju Rakovačkom rusvaj učiniše, a što ovaj urbar
pokazuje, samo je kukavni ostatak prijašnje cjeline, i taj ostatak
nastojalu knezovi Zrinski popuniti i ojačiti novimi naselbinami.
Dogadjaji, što su sliedili za vladanja kralja Vladislava i buna Dodže
god. 1514. podignuta pogoršaše stanje seljačtva u obće, pa nije
čudo, da se i u Rakovcu izopačišé podaničke prilike. Novčana
je daća promienjena tiekom vremena ponajviše u tlaku, a zavedeni
su i povozi u naravi . Kako povelja kneza Jurja Zrinskoga od g.
1623. svjedoči, podavali su purgari u Rakovcu, Samoborcu, u Ba
njičevcih i u Brezancih već za njegova djeda, kneza Nikole Siget
skoga, dakle prije g. 1566. , na tjedan po dva težaka i povoze. To
liku dužnost za purgare izkazuje i ovdje priobčeni „ urbar grada
Rakovca od god . 1630.“, dok ostali kmetovi rabotahu vlasteli od
Petrova do Sesveta po četiri dana na tjedan, a od Sesveta do Pe
trova po tri dana. Manje službe i daće davali su podvorci (in
quilini, željari), ali oni su razmjerno i manje zemalja imali. Novi
naseljenici: Ilrvati, Slovinci (Slavonci) i Vlasi, koji su naseljeni
počev od g. 1618. ponajviše iz strana, što ih Turci zauzeše, naj
bolje su prolazili i najviše uživali slobode. Njihova je poglavito
bila dužnost, da vojuju uza svoju vlastelu Zrinjane, koji bijahu ili
bani ili pak u obće vojskovodje. Takovi naseljenici bili su iza na
stanjenja prosti od služba i daća pet do deset godina. Slovince u
Lonjici naselio je knez Juraj Zrinski, kasniji ban, g . 1618. „ davši
im sloboščinu na devet let, da bi se nastanili i ogradili, i po tih devet
let da su nam dužni dohodak davati vsako leto od vsake hiše ро dva
dukata gotovih novac, jednu kvartu pšenice, jednu zobi i jednoga
dobroga prasca . Na zopet ako li bismo svojim vrimenom u vojsku
utegnuli pojti, da je dužan vsaki od svoje liže oboružan pojti ob
svojem strošku mesec dan, ako li bismo morali u vojski od mjesec
dan dalje štentati, budu imali od nas svoju hranu ili potrošak “. Još
su veće pogodnosti dobili Vlasi, nastanjeni g. 1624. na Rakovačkom
imanju.
Nazočan urbar sastavljen je g. 1630. prigodom predaje Rako
vačkoga imanja gubernatoru Zrinskih dobara Franji Batjanu po
barunu Nikoli Malakociju , kojemu bijaše Juraj Zrinski založio
Rakovac nešto prije smrti, koja ga je u Požunu pod konac g. 1626..
zatekla. Urbar je pisan makaronski mješovitim jezikom hrvatskim
i latinskim, a na koncu ima kratak hrvatski inventar pokućtva i
jestiva.
Izvornik urbara nalazi se u našoj zbirci ; mi ga priobćujemo sa
svim nepromienjena, obloživši ga jošte u dodatku uz neke opazke
i povlasticami za pojedina mjesta, na koliko takove mogosmo u ze
maljskih i privatnih arhivih pronaći.
 171

Urbarium et inventarium castelli Rakonok .

Anno 1630. die 10. novembris.
Urbarium seu conscriptio bonorum castri Rakonok , facta per nos
ablegatos commissarios Georgium Tompa de Horzova ?, Caspar Hru
soczyề et Michaelem Perko pro parte magn. d. Francisci de Bat
thian3 etc. Quae quidem bona per ill . quondam dom . comitem
Georgium a Zrinio , alias regnorum Dalmatiae, Croatiac et Sclavoniae
banum, magn. d. Nicolao Malakoczi de Zomzeduara oppignorata
juxta fassionem eiusdem domini comitis et bani de a. d. 1626. co
ram capitulo eccl. Zagrabiensis emanata extitissent, sed per nos pro
parte eiusdem d. gubernatoris, deposita reali oppignorationis summa,
redempta essent et coram infra scripto judi e nobilium eisdem d.
commissarijs medio ipsorum praenotato d . gubernatori per dictum d.
Nicolaum Malakoczyè medio Martini o'rne, servitoris sui, ad id spe
cialiter transmissi, resignata.
Oppidum Rakonak ".
Michael Kašparić loco Tomae, sessio /2
1
Juraj Tompa od Hrsove, plemić i sudac Križevačke županije.
Obitelj živi još i danas u Hrvatskoj.
2 Hrušoczi aliter Hruševački, vazali opatije Topuske, prozvani
po Hruševcu kod Pokupskog. Izvorno zvali su se Mikušići od Re
čice,
3
a bili su potekli iz planinske Hrvatske. Hrušocija ima i sada.
Franje Batjan, vicegeneral u Kaniži, član poznate ugarske obi
telji, koja je utjecala mnogo i na dogadjaje u Hrvatskoj, imajući
mnogo imanja, a medju ostalim ( reben , sada Novi marof. Franje
B. dobro je pisao hrvatski. Ban Juraj Zrinski, obolivši smrtonosno
u Požunu , imenova ga oporukom od 17. decembra 1626. admini
stratorom svojih imanja za maloljetnosti sinova Nikole i Petra .
4 Plemići i poslije baruni od Susedgrada Malakoczi ili Malako
vački potekli su po svoj prilici iz Medjumurja, a bili su po porietlu
Hrvati. Nikola M. bio je ugledan i bogat hrv. vlastelin, ali po
vjeri lutoran. Biskup Zagrebački Benko Vinković nastojao je g.
1641. odvratiti Malakoczia od luterove sljedbe, ali težko da je uspjeo.
6
Mjesto Rakovac, gdje su stanovali purgari, bilo je pod osobi
tom zaštitom vlastele. Listine glede uredjenja službe i daća od g .
1435. i 1495. tiču se poglavito purgara Rakovačkih . Njima je bila
naklona i Beatrica Frankopanka, udova vojvode Ivana Korvina,
podielivši im za svoga boravka u Rakovcu u oči blagdana sv.
Kuzme i Damjana g . 1505. zemlje i livade u Lužcu. Knez Nikola
Zrinski Sigetski uredio je bio Rakovčanom pravice posebnom listi
nom. Ove su pravice sa naznačenjem služba i daća poslije potvrdili
ban Juraj Zrinski i knez Petar Zrinski, i to prvi listinom od 28.
maja 1623. , a drugi listinom od 4. julija 1647.
Listine Korvinova i Jurja Zrinskoga sliede ovdje :
172

Dužen je od Petrova do Martinja pešjom tlakom po tri dni, od

Martinja do Petrova po dva dni .
1. Vos Beatrix de Frangipanibus, illustrissimi condam domini Jo
hannis Coruini, Lipthouie ducis, ac regnorum Dalmacie, Croacie et
Sclauonie bani relicta, memorie commendamus tenore presencium
significantes, quibus expedit uniuersis, quod nos attentis et consi
deratis inopia ct paupertate circumspectorum ac prouidorum ciuium
in oppido nostro Rokonok vocato commorantes (sic !), volentes eosdem
speciali gracia et benevolencia nostra prosequi, ut populorum multi
lūdine in dicto oppido magis angere, nobisque eo feruencius seruire
possint et valeant: considerantes eciam penuriam ipsorum , quam
propter nimiam carenciam fenilium paciebantur, eisdem ciuibus,
heredibusque et posteritatibus ipsorum uniuersis id graciose duximus
anuendum et concedendum , immo anuimus et concessimus, ut ipsi
in possessione nostra Lwsecz vocata, et penes fluuium vetus Longa
vocatum in pertinencijs dicti oppidi nostri Rakonok existenti et ha
bita, prout meta et signa medio nonnullorum fidelium nostrorum ipsis
ciuibus pretisa et assignata existit, certa loca sew fenilia deserta
pro se ipsis colere ct expurgare, ipsisque fenilibus cultis et expur
gatis, uti, frui et gandere libere et pacitice possint et valeant; ha
rum nostrarum sigillo nostro quo ntimur impendenti consignatarum
vigore ot testimonio literarum mediante. Datum in castello nostro
Rokonok , feria quarta proxima, ante festum beatorum Cosme et
Domijanis martirum , anno domini millesimo, quingentisimo quinto.
( I.. S.)
( Izvornik na pergameni melju Acta l'rangepancas, codex LXVII u zbirci
jugosl. akademije. Oil zdola pritisnut je mali pečat I'rankopanski sa dva sto
jeća lava, a izpod toga grba je još manji Korvinski sa gavranom .)
2. Mj Juraj vikouichuj grofi od Zrinia, pozuecheni vitez, Dalma
tinzkoga, lleruaczkoga y Zlouinzkoga orzaglia ban, czezaroue i
kraljeue zuitlozthy tanachnik, komornik etc. Daiemo na znanje
uzim, kim ze priztoj. kako doidosse pred naz nassi verni podlos
niki Rakouschanj, Zamoborschanj, Baniseuchanj j Brezanczj, j po
kazasse nam nike zuoie ztare prauicze, j naulaztito od pokojnoga
nassega gospodina deda, gospodina groſia Mikloussa Zrinzkoga, j
nehtizmo pogovorithj lizth nassega rechenoga pokojnoga gospodina
deda , nego im iz nouich dazmo pravize onakove, da w tajednu po
dva dnj imaju szlusiti z porozom, kamo potribúo bude po iednom
siuinchetu, i kada z daleka putha dojdu, dla jm ze pochinka da do
peth ilj sezth dan , a kad bi na povoz neimali kamo pojthj, da tha
dva dni naju pisicze grada popravljati; dohodak takajse pinezni,
sitni i oztali, kako sze u urbariumu udersi, da imaju dauathi. I
na to im dazmo ovi nas lizth pod nasse ruke pizmom i pechatjom ,
da je imamo mi j nas oztanak nye j nihow osztanak u tom ob
dersathj . Datum in nostra Verbocz, vigesima octaua maij. Anno
millesimo sexingentesimo vigesimo terti
Georgius comes a Zrenio .
Banus. (Z. P.)
 173

Kada je potrebno v povoz pojti , dužan je z jednim živinčetom

v kotaru i zvan kotara .

(Izvornik u zbirci jugosl. akademije. Ovu povelju potvrdio je g. 1647. pa

4. julija u Božjakovini knez Petar Zrinski, izdavši gotovo doslovce jednaku
novu listinu, koja se takodjer u zbirci jugosl. akademije nalazi, ali je jur ti
skana u Arkivu za poviest jugoslavensku knj. VIII, str. 214.)
U pogledu podpisa bana Jurja „ a Zrenio “ primjećujemo ovo :
Knezovi Šubići pisali su se, odkako su polovicom 14. vieka iz da
našnje sjeverne Dalmacije u Posavinu došli, po gradu Zrinu u Ba
novini knezovi Zrinskimi. U latinskih spisih 14. i 15. vieka vazda
su se pisali posavski subići comites de Zrin (Zyrin, Zdrinio, Sringe,
Srynio, Zerin , Zeren,Serin), a poslije tiekom 16. i 17. vieka de Zrin,
de Zrinio, a Zrinio, Zriniensis, i samo riedko kada u latinskih li
stinah sa genitivom Zrinij Hrvatskih podpisa. Zrinskih knezova
imamo istom od početka 16. vieka. Nikola Zrinski, otac Nikole Siget
skoga podpisao se je na latinskom spisu god. 1531. ćirilicom „Mi
klouš knez Zrinski“, a po svoj prilici da on drugoga pisma, kao što
i drugi tadanji hrvatski velikaši nije ni poznavao. Isto tako podpisao
se njegov sin Nikola Sigetski g. 1514. u poslanici na Kranjskoga
plemića Antuna Turua glagolicom : „ Miklouš Zrinski, ban “, a na po >

velji, podieljenoj g . 151+ slobodnjakom u Prilišću pod glagolsko

pismo latinskimi slovi: „Miklows Zrjnzkj“, i tako i više puta kašnje,
kako to nekoliko sačuvanih njegovih listova svjedoči. Latinski podpi
sivao se je Nikola Sigetski vazda : a Zrin, i Zrinio, de Zrivio samo
na dva pisma u zbirci jugosl. ak :idemije iz Keglevićeva arhiva ima
njegov podpis : Nicolaus Zrinij. Magjari mogo do toga drže, da
je Nikola Sigetski magjarski zna , i magjarski pisao, ali ono pet šest
tobože magjarski pisanili izprava, što ih čuva državni arlıiv u Bu
dimpešti, toga nedokazuje , jer rečene izprave, na koliko su pisane
i podpisane jednom rukom , nije pisao Nikola Sigetski, već su to
priepisi ili možda i prievodi latinski pisanih izprava, a jednu listinu
pisanu magjarski sa pravim podpisom Nikole Sigetskog, nije on
vlastoručno pisao, već ju je samo podpisao latinski „ Nicolaus de
១

Zrinio“. Nebi bilo pako čudo, da je Nikola Zrinski, boraveći mnogo

u Ugarskoj, jednom zgo:lom podpisao i magjarsko pismo, kojeg po
svoj prilici niti pravo razumio nije, pišući u svojoj domovini samo
hrvatski (glagolicom i latinicom ) i latinski, pa možda i nešto nje
mački, kao što i njegov brat Ivan, od kojega ima nekoliko rdjavom
niemštinom pisanih listova.
Magjarštini podali su se Zrinski knezovi, odkako prigrliše novu
Lutersku vjeru i počeše stanovati uu Čakovcu, te odtale više utjecati
u ugarske poslove kao kapetani Kaniže i župani Zaladski. Jagjarski
je već dosta pisao sin Nikolin, odražni i junački branitelj Medju
murja, Juraj, ali još više se pomagjariše Jurjevi sinovi Nikola i Juraj.
Dok se je hrvatski ban Juraj Zrinski obično pisao „ de Zrenio “ ,
podpisivao se njegov brat Nikola i pod latinska i hrvatska pisma
Miklos Zrény“, ali i to ne dosljedno svuda, jer ima i od toga Nikole
Hrvatskih pisawa sa podpisom „ Miklous Zriuskj“, a latinskih „ de
> 7
174

Dužen je pšenice drevenko 1, Jurjevčine s. 27 .

Martinšćine s. 27 , kopuna 1, pišće 1.
Sir ali lopatico. Jajac 6, krnjaka desetoga, ale devetoga.
Michael Pilat loco Ambrosii Carić, sessio 12 .
Ta je poleg časti, to je to logarije, za sada liber.
Ako ta officium ostavi, dužan je plaćati kako i ta gore imenuvani
pol selac vas dohodak .
Georgius Karlić, sessio 1 (deser.).
Mich. Gerié, sessio 1 , ( teloniator.).
Ta isti za sad poleg časti maltarske libertinus je, ako officium
gore imenuvani ostavi , dužen bude kako i drugi oppidani, tako i vas
dohodak naslužavati.
Tomas Gregurić loco Petri Benčić, inquil. , possidet terrae ara
bilis jug. 3. Od toga ne dužan dohodka nikakova , nego kamo je na
blizu potrebno z listom pojti, mora iti , ali tlakom v vrtu v tjedan
jedan dan naslužiti.
Andreas Jerdek aliter Posavec, sessio qr. seu inquil.
Possidet jug. 3, i ta isti dohodka nikakova ne daje, nego z listom,
kamo se posalje, mora pojti, ali v vrtu tlakom jedan dan v tjednu
naslužiti.
Michal Sakol exstirpata sessio, jugera 3 possidet.
Ta isti dohodka nikakova nedaje, nego na grad , što je potrebno
sivati , mora naslužavati.
Matheus literatus Tutorié, sessio qr. 1 (officialis).
Item extirpaturae jugera 8 habet.
Ta isti poleg officiuma libertinus. Ako officium ostavi, dužen je
annuatim penes privilegia piae memoriae ill. com. Georgij a Zrinio
fl. lung. 4.
Joannes Jurtas loco Geor. Hržićak, sess. gr. 1 , extirp. jug. 2.
Ta isti dužen je tlakom po dva dni pešice. Jurjevščine s. 134/2.
Zrin, de Zrinio “. Mora se ipak i to konštatovati, da su oba brata
Nikola i Juraj rado magjarski, ali ipak mnogo hrvatski pisali.
Naročito ima od Nikole dosta hrvatskih spisa . Jurjevi sinovi ba
novi Nikola i Petar niesu se nipošto slagali u političnom i narodnom
pravcu : Nikola obljubi više magjarštinu i bude glasoviti magjarski
pjesnik, Petar se pako u svih djelih očitova hrvatskim patriotom ;
ali su se oba jednako rado služila hrvatskim
jezikom , pišući se
dosljedno hrvatski „ Zrinski“, a latinski, „ de Zrin, a Zrinio “. Na
podpis Zriny, a kamo li Zrény, pisan vlastoručno rukom Nikole ili
Petra, niesmo se namjerili.
(Ogledasmo više stotina Zrinskih spisa, a medju ostalimi i zbirku hrvat
skora arhiva, koja je nezgodom odnesena u Budimpeštu .)
 175

Martinšćine s. 134s. Kopuna 1, pišćeta 1, jajca 3, pšenice qr. 1,

krnjaka, ako bi ga imal, desetoga ili devetoga.
Bartolomeus Tkalec, sessio yr. 1 (desert.).
Lucas Tkalec olim Bartolomei possidet posessionis qrle 1 , item
Joannis Hernos sessionis qrle. 1 .
Služi kako i ovi gore imenuvani purgari polselci: Jurjerséine
s. 27. Martinšćine 27. pšenice qr. 1 , kopuna 1 , pišće 1 , jajac 6 ,
lopaticu ali sir 1 , krnjaka desetoga ale devetoga.
Relicta Martini Cvetković, posessio qr.1 i extirp. jug . 4.
Tlači kako i ostali gore imenuvani purgari: Jurjevščine s. 13/2.
Martinšćine s. 134/2 . pšenice qr. ' lz , vagana 1. kopuna 1 , pišćeta 1 ,
sira ale lopatice 1 , jajac 3. krnjaka desetoga ale devetoga.
Valentinus Fumić loro Joannis ; idem commoratur in domo et
possidet extirpata jugera 2 ; služi jedan dan 1 tjednu pešice.
Joannes Fiumid, prossesio qr. 1 ( deser. ).
Jacobus Bertović loco cicorgij Horvat, possessio 2.
Dužan je tlakom , kako i drugi purgari pišice po 2 dni. Jurjev
šćine s. 27 , Alartinšíóine s. 27 , pšenire, hordei qr. 1 seu kebljaka ",
kopuna 1 , pište 1 , lopatico ale sir 1. jajac 6 , kinjaka kako i ostali.
Andreas Jaklin drži estirpature jug. 10.
Od nje dužen tlake kako i ostali purgari povozom .
Dolodka daje : Jurjerséine s . 21. Martinšćine s. 21 , pšenice va
gana 2, kopiuna 22 priserta /,. jajar :), krnjaka kako i ostali. Lo
patice 1/2, ale sira.
Ivan Jaklin lrži krievine oranj 10 .
Dužan je tlako kako i ostali drugi purgari povozom .
Dohodka daje: Jurjerséine s. 21 , Martinšćine s. 21 , pšenice va
gana 2, kopuna " 22, pišeta 1. jajac 5 , sira ili lopatice , krnjaka
kako i ostali drugi .
Georgius Hrvoié , posess. / (deser.).
Paulus Štefanković, posess. 1/2.
Dužan je tlakom , kako i ostali purgari: Jurjevščine s . 27 , Mar
tinšćine s. 27 , pšenice qr. 1 , kopuna 1/2 , pišće 1 , jajac 6, lopatico
7

ali sir 1, krnjaka kako i ostali gore imenuvani polselci.

Villa Brezana, adjuncta opido Rakovac (Rakocz).
Nicolaus Petrinović cum lilio idem , sessio 1 .
Dužen je tlakom kako i drugi ostali purgari, navadnoga doliodka :
1 Keblenka, kablenka, kebljak, mjera drvena tolika kao i drvenka,
kojom je istovjetna. Na kabal ' mjerilo se već u davna vremena
i kod Srba i kod Hrvata. A mjerili su novce , žito, so. (Vidi Da
ničićev rječnik starina.)
176

Jurjevščine s. 54., Martinšćine s. 54 , pšenice drevenke 2, kopuna 1,

pišée 1, jajac 12, lopatico ali sir, krnjaka kako i ostali purgari.
Valentinus Brlić , sessio 1 .
Dužan z tlakom kako i ostali purgari. Navadnoga dohodka : Jur
jerséine s. 54. Martinšćine s. 54, pšenice drevenke 2, kopuna 1,
pišce 1 , jajac 1 , lopatico ali sir. Krnjaka kako i ostali purgari.
Jacobus Pakljanj, sessio 1/2.
Tlakom je dužan, kako i ostali drugi purgari : Jurjevščine s. 27,
Martinšćine s. 27 , pšenice drvenku 1, kopuna 1, pišće 1, jajac 6,
lopatico ali sir. Krujaka kako i ostali purgari.
Mathias Plešic sessio qr. 1
Dužan je zlužbom pešice po dva dni. Jurjeršćine s 7 , Martinšćine
s. 7 , a drugoga dohodka nista.

Villa Samoborec (Szamoborcz ), adjuncta oppido Rakonak .

Georgius Bradi , sessio 1 .
Tlakom služi kako i ostali. cohodki daje : Jurjevščine s. 44, Mar
cinsióine s. 14. pcnice allovenku 1. kopuna 1. pišie 1. jajac 10,
lopatico ali sir 1 , konjaka kako i vlrngi ostali.
Georgius Tvorié, sessio .
Dužen je sluzbom kako i drugi ostali purgari. Dohodka daje: Jur
jerséine s. 20, Martinsime si 20. pšenice ragan 1. kopuna 3,
pisce 1. lopatie ali sira 1 , jaja 6 : krnjaka kako i drugi ostali
។

purgari.
Math . Potohek Sessio 7 .
Ta isti za sada je logar. ne dužen nikakve tlake, ni dohodkom ;
ako ollirium ostavi, kluizen bule kako i drugi ostali službe nasluža
vati i dohodke : Jurjerséine s. 26. Martinšćine s. 26, pšenice vagan 1 ,
kopuna 1/2, pišie 1. jajar 6. lopatieni ali sir 1 ; krnjaka kako i drugi
ostali purgari.
Math . Vinoetie, sessio '12.
Dužen je službu kako i ostali purgari. Jurjevščine s. 20, Martin
šéine s. 20 , pšenice vagan 1 , kopuna 1. pišće 1 , jajac 6, lopaticu
ali sir 1 ; krnjaka kako ostali.
(iregor Poturica, session (deser.).
Jacobus Rešetar, Sessio 1/2.
Dužen je služboin kako drugi ostali purgari. Jurjevščine s . 27 ,
Martinšíóine s. 27 , pšenice drevenko 1 , kopuna " , pišće 1 , jajac 6,
lopatice ali sira 1/2 ; krnjaka kako ostali purgari.
Gregor Resetar, sessio 1
 177

Dužen je službom kaku ostali purgari. Jurjerséine s , 27 , Martin

šćine s. 27, kopuna 1 , pišće 1. jajar 6, lopaticu ali sir 1 ; krnjaka
kako i drugi purgari.
Martinus Syagelj um fratre Petro idem . sessio 1 .
Dužni su službu kako i ti ostali purgari. Jurjevščine s. 51, Mar
tinšćine s. 54, pšenire drevenke ? kopu 1. pišéc 1 , jajar 12, lo
patico ali sir 1 : krnjaka kako ostali purgari.
Georgius Črni loro Petri idem , sessio qr. 1.
Tlači kako i ostali purgari. Jurjevšeina s. 54. Martinšćine s. 54.
Drugih ostalih dohodkor ne duzen, nego krnjake, kako drugi pur
gari dužan je.
Villa Baničevci ( Banichewczi ).
Andreas klugar loro Michael idem , sessio 1 .
Tlači kaku i ostali purgari s povoz . Jurjerséine s . 54 , Martin
šćine s 51, pšenice dreveuke 2. kopina 1. pišio, sir ali lopaticu 1 .
jajac: 12. Krujaka devetoga ali vesetoga.
Gregor Petrus loco Cirurgii idem , sessio 1 .
Tlači kako drugi ostali pugari. Dohodak (kao što Andrija Klugar ).
Nikola Herovii loro Girgorij idlem , sessio 1 .
Tlači kako drugi ostali purgari. Dobodak chao što Indrija Klugar ).
1 :
Georgius Seber olim Pauli Južeković, sessio ind

Ta isti , ako nebu grahan . boude duže tlakom i ohodki, kako i

ostali purgari : Jurjevine ... 36. pšenien drevenke 2, kopuna 1 ,
pišće 1 , lopaticu l . ir 1. jajar 9 : krnjaka kako i drugi ostali
purgari.
Mihael Sirović, sessio ,
Tlakom je dužaun kako i ostali purgari. Dohodka : Jurjevséine s. 36 ,
Martinšćine s. 36, pšenice dreveuku. 2. kopma 1. pišće, lopaticu ali
sir 1 , jajar: 9; krnjaka kaku1 i ostali purgari.
Andreas (Pezić, sessio 1 /
Tlakom kako ostali purgari. Dohodik (kao što Sirović ).
Nicol. Dumić, olim Valentini idem , sessio 1.
Tlakom je dužan kako ostali purgari. Jurjevščine s . 47 , Martin
šćine s. 47 , pšenice drevenke 2, kopuna 1. piste 1 , jajac 12 ; krnjaka
kako i drugi ostali purgari.
Georgius Dumić olim Lucae idem , sessio 1.
| Drvenka, ponajviše izdubena u drvu, a velika koliko i kvarta .
Drvenka rabi i sada za mjerenje u okolici Karlovca .
2 Grabant to jest trabant, stražar u gradu.
12
178

Tlače kako i drugi ostali purgari. Dohodak (kao što kod Nikole
Dumića) .
Martin Dumić loco Mich . idem, sessio 1 .
Tlakom je dužen kako drugi ostali purgari. Jurjevščine s. 54,
Martinšćine s 54, pšenice drevenke 2, kopuna 1, pišće 1, jajac 12,
sir ali lopatico 1 , krnjaka kako drugi ostali purgari.
Michael Paraslović olim Johan. Jušević, sess. qr. 1 .
Tlakom je dužen pešice po dva dni . Jurjevščine s. 9, Martinšćine
s. 9, pšenice vagana 1/2 , kopuna 1. pišćeta 'a , jajca 3, lopatico ali
sira 1/2, krnjaka kako ostali .
Andreas Krajač, sessio /2 1/4 .
Tlakom je dužen kako drugi ostali. Jurjevščine s. 47 , Martinšćine
S. 47 , pšenice vagana 3, kopuna 1 , pišće 1 , jajac 9, sir ali lopatico 1,
krnjaka kako i drugi ostali .
Relicta Marci Dumel, sessio , qr. 4.
Tlakom je dužen kako i drugi ostali purgari. Jurjevščine s. 34,
Martinšćine s. 34, kopuna 1 , pišće 1 , jajac 8, lopatico ali sir 1,
7

krnjaka kako i drugi ostali .

Jacobus Dumić, sessio / qr. / .
Tlaka i dohodak (kao sto udova Marka Dumića ).
Philip Žebček olim Georgij idem , drži krčov nešto ; od njih tlači
pešice po dva dni , a dohodkov nikakovih ne dužen davati. Ti vsi
za purgare imenujo se, i ako li krnjaka nema koj, dužen je od sva
koga krnčeta dati kr. 1. Orat nisu dužni, nego v povoz, kako je gore
specifikuvano, i tlakom pešjom antiquitus juxta urbarium diebus tribus
juxta privilegium dom . ill. comitis Georgii a Zrinio coram nobis pro
ductum diebus 21 .

Videčani ( Videchani), koji orat hode .

Villa Mlaka.

Benedictus Balšić aliter Canjek , sessio 1/2

Na tjedan dužen je pešjom tlakom od Petrova do Sesvet diebus 4 ,
od Sesvet do Petrova diebus 3, orat jedan dan svojim plugom, drugi
dan z opregom, pšenice keblenke 2, hrži keblenke 2, zobi keblenke 2,
vsako drugo leto kopuna 1, pišćenac 5, lopatico ali sir 1, krnjaka
kako i purgari deveto ali desetoga.
Petrus Canjek, olim Antonij Bertić, sessio 1/2.
1 Naime prema povelji kneza i bana Jurja Zrinskoga od 28.
maja 1623., što je otisnuta na strani 172.
 179

Tlako daje kako i ta zgora pisani. Dohodak ( takodjer ).

Michael Črni, sessio / (deser. ).
Georgius Kranjec, sessio 3 (des.).
Nicol. Krajcar, sessio ( des. ).
Martin Vrlec, sessio 1 , (des.).
Math. Haradin, sessio /
Tlakom dužen kako gore imenuvani, pšenice kablenke 2, hrži ka
blenke 2, zobi kablenke 2, kopuna, jajca, sira ali lopatico, kako i
ostali drugi Videčani.
Georgius Buti, poss. / (pauper.); residet in domo , nihil inservit.
Villa Dvorišće (Duorische).
Relicta Nicol. Gašpar , sess. 1 .
Dužen je tlakom , kako i Mlačani. Dohodka : pšenice kablenke 2 ,
hrži kablenke 2, zobi kablenke 2, kopuna 1 , krnjaka kako i ostali.
Laurentius Gašpar, sessio .
Tlake kako i ta gore. Dohodka pšenice kablenko 1, kopuna 1 ,
krnjaka kako i ti zgora.
Petrus Rakačić, drži sess. /2
Za tlako i dolodke daje fl. 5, nego je obr dužen službom na
konju ili pešice pojti, kamo je potrebno po gospockom poslu .
Petrus Podrk, sess. 1 .
Tlači kako i drugi ostali gore imenovani, zobi dužen je dati ka
blenko 1 , kopuna 1 , pišće 1 , jajac 12, krnjaka kako ostali.
Andreas Gašparić, sess. 2.
Tlači kako i drugi ostali Videčani, dohodka daje pšenice kablenko
1 , Jurjevščine s. 25, Martinšćine s. 25, kopuna 1 , krnjaka kako i
ostali.
Marcus Culifaj , sess. g.
Tlači kako i drugi gori pisani. Dohodka daje kopuna 1 , krnjaka
kako drugi ostali.
Andreas Hat maj , sess. " ( pauper).
Residet in domo, tamen nihil inseruit.
Mich. Šarić, sess. qu. 1. (des.)
Villa Zelina in comitatu Zagrabiensi ?.
Andreas Moslavec loco Nicol . idem, montanista.
Daje na tjedanj težaka 1, druga dohodka nikakova.
Samo imanje Rakovac bilo je vazda u području županije Kri
ževačke, dok je selo Zelina kod potoka Zelinskoga na medji do
Sv. Ivana Zelinskoga sa još nekoliko kmetova i zemalja Rakovač
koga imanja bilo u obsegu županije Zagrebačke. *
180

1
Lucas Brcković loco Mich. id . , sess . 2

Tlači od Petrova do Sesvet po retiri dni, od Sesvet do Petrova

po tri dni .
Dohodka : kablenku zobi 21, striženo, kopuna g, pišće 1, kokoš
uzmeno 1 , jajac 10, Jurjerséine s. 4, Martinšćine s. 4.
Blasius Basan jugera habet 3. foenile ad plaustra 3. (des.)
Johannes Basain habet jug. 3, foenile ad plaustra 2. (des .)
Simon Gregoršćak habet jug. 3, foenile ad plaustra 3. (des.)
Gregor kot (kav i Šim . ( iregoršiak) (des. )
Abroz idem . (des.)
Michael Pitom , sessio 1/2 . (des.)
Nicol. Gi alié, sess,. qr. .1.
Za sada je folnogi', libertinus. Ako nebu folnogi, tako bude dužen
pešjom tlakomn po dva dni.
Joannes črepor, montanista volit terras curiales olim Joannis
Budor, jugera 8. untea habebat inquilinatum existentem ad jugera
3, foenile ad plaustra 3, et sic liabebit sessionem /..
Tlači od Petrovit do Sesvet po četiri dni, od Sesvet do Petrova
po tri dni.
Dužen je zobi kablenku 24/2, striženu, kopuna 1 , pišće 1 , kokoš
?

1 , uzeno 1. jajar 10 .
Mich. Crepee olim Curkoveiki, sess. " .
Tlako daje kako i gore pisani. Zobi daje kablenko 2 '), striženo,
kopuna " g, pišče 1 , kokoš 1 , '/, uzmeno , Jurjevščine s. 4, Martin
2

šéine s. 4, jajac 10 Idem od nekoga oranja zemlje i voza 1 sena,

daje pol ſunta papra.
Georgius Kuzmić olim Math . Julić, sessio 2.
Dužan je tlakom kako i ta gore imenovani.
Dohodka daje : kopun .. pišće 1 , kokoši 42. Jurjevšćine s. 4,
Martinšćine s. jajac: 10.
Stefan Krnjačié sess. 1/2 '/4.
Tlači kako i ta gore imenovani, il dohodka daje zobi kablanke
4 " , kopuna 1, pišée 1 , kokoš 1 vzmenu, jajac 10 , Jurjevščine s. 4,
Martinšćine s. 4.
Blas . Gerdak sess. /z . (des. )
Petrus Črepec, montanista.
Ta je dužan od Petrova do Sesvet tlakom po dva dni, a od Sesvet
do Petrova po jedan dan. Dohodka nikakova nedaje.
Laurent. Krnačié sess. ) . (des. )
Folnogi, magj. rieš folnagy znači seoski sudac, glavar.
 181

Novae coloniae. Villa Lonjica ( Lonicza ) '.

Volphang Gazić libertinus erat quantum ad prouentus infra
scriptos, ad seruitia tamen militaria obligabatur ex eo, quia villam
istam locaverat. Huius sessio ex eadem libertate collata est infra
scripto Andreae Horvatinović ea conditione, ut in infra scriptis ses
sionibus desertis homines locet .
Idem Andr. Horvatinović a propria sessione extirpatitia
pendit f. 2, pšenice gr. 1 , zobi qr. 1 , krnjaka 1 .
1 Dužnosti novih naseljenika u Lonjici naznačene su u hrvatskoj
povelji kneza Jurja Zrinskoga, izdanoj u Čakovcu 31. maja 1618.,
koja ovdje sliedi :
Mi Zrinski Juraj, vikovični grof, dajemo na znanje, pred koterih
liceov naš list otvoreni dojde, kako su došli nekoteri Slovinci
v imanje naše Rakovačko v jednu pustu goru na nekotera stara
selišća , kotera se zove Lonica , da bi oni tamo tu goru krčili, i
svoje nastanjenje pod kreluti našimi imali. Zato pokih dob zZ velikim
trudom razkrčavanja k stanju u toj gori dojdu, dali smo im slo
bošćinu na devet let, da bi se nastanili i ogradili. I po tih devet
let njihovoj slobošćine izpunjenju da su nam dužni dohodak da
vati vsako leto od vsake hiže po dva dukata gotovih novac, jednu
kvartu pšenice, jednu zobi i jednoga dobroga prasca: na zopet, ako
li bismo svojim vrimenom u vojsku vtegnuli pojti, da je dužan
svaki od svoje hiže oboružan pojti ob svojem strošku mesec dan;
ako li bismo morali u vojski od mesec dan dale štentati, budu
imali od nas svoju hranu ili potrošak ; po srići pak njihovoj, kada
bi u vojski kakovi dobitak imali,, da su nam dužni svakoga do
bitka treći del dati. Koterim smo najprvo ovu slobošćinu dali, jesu
ovi: prvi po imeni Vuk Gasić svojem ostankom , on bude imal slo
bodu od vsega toga rečenoga dohodka, pokih dob da se on najprvo
naselil, i s tim se je obećal , da on hoće kmete naseljivati u tu pustu
goru, kaj najveće bude mogal, po svem tom zvan dohodka da bude
z drugom službom pokoran, i ostanak njihov, i kada bude od nas,
ili časnika našega rečeni Vuk Gasić imal kakovu zapoved, polag
ovoga našega lista da mu budu svi pokorni, ki budu tamo na
Lonici stali u naši ili časnika našega zapovidi; drugi, ki se tamo
naselil, jest po imenu Sebešević Lukač, treti Konivić Tomaš, Kustić
Jamrek , Vranić Tomaš, Juranović Jamrek, Andraš Horvatović.
Ovi z drugimi ostalimi budu dužni zgora rečeni dohodak plaćati,
ki se tamo z vrimenom i potlam nasele. Za vekšega verovanja
radi dasmo im ov naš list, ruki naše podpisanja, pečatom našim
potvrdjen. Datum in arce nra. Chiakthornen., ultima die maij, anno
millesimo sexcentesimo decimo octavo.
Georgius comes a Zrenio.
( Izvornik u seljana Lonjičkih. Prepisao s matice pok. odvjetnik Andrija
Uhrnik, a taj priepis u našoj zbirci.)
182

Petrus Novosel. Andreas Kolarić.

Math . Prigorec. Simon Rigel.
Tomas Festek . Math. Lukarević (des.)
Math . Požerković, tanquam no- Ambr. Festek (des.)
vitius , a tribus juger. pen- Marcus Zorićev zet (des.)
dit f . 3. Georg. Kovač (des.)
Matheas Juretić . Margareta Dojka (des.)
Hi omnes excepto supra scripto Math. Požerković tenentur qui
libet eorum f1. 2 .
Item tritici qr. Rakonok. 1 .
Auenae similiter qr. 1 .
Porcum majalem , quantum quem habuerit, ex omnibus 1. Item te
nentur uno integro mense in proprijs expensis penes dominum ter
restrem militare ; post mensem autem non nisi in expensis vel sa
lario menstruo dom . terrestris .

Villa Peskovac ( Pezkovcz ).

Joannes Lesičak, oblocatus ibidem colonus libertinus est , quan
tum ad prouentus, ad militaria autem seruitia sicut et reliqui tenetur.
Jacobus Zupan, (des.) Michael Jagatić.
Lucas Kos. Franciscus Sladić. (des.)
Joannes Benčević. Dionis. Sremec. (des.)
Math . Majdak. Relicta Lucae Kuzmić. (des.)
Mich. Oborovački.
Hi omnes obligantur ad eosdem prouentus et seruitia militaria,
ad quae supra scripti Loniezenses.
Villa Radoišće ( Radoische).
Ivan Šafran fi. (des. ) Georg. Bertić loco Blas.
Laur. Tkačak A. 4 Fabek A. 4
rel. Emer. Turopoljec fl. 4 Geory. Pravdar A. : 4
Gregor Benković A. (des.) Petr. Bedeković A. (des.)
Nicol . Božec fl. + ( regor. Bisažan fl. -
(des .)
Georg. Petričić A. (des ) Martin Horvat fl. 4
Hi supra scripti, dum censum praemissum adferant, teneantur
etianı omues simul administrare mardurinas pelles 2.
Item militare ut Loniczenses.

Villa Celničani ( Czelnichani).

Michael Piškurić loco Raduli , libertinus est quantum ad prouentus
ob locationem colonorum , prout ex privilegio cognitum est.
 183

Wje Bukvić tenebatur f . 2 (des.) Joan. Neposkok A. (des.)

Mich . Piškurić A. (des.) Greg. Horvat
-
A. (des.)
Vraneš Viznić fl. 4 Petr. Brajković f.
(des.)
Novak Vranilović A. (des.) Radosav A. (des.)
Mich . Skorić A. 4 Sekula Magulac A. 4
Petr. Priahović fl. 4 Steph . Tkalac fl . 4
Joan. Rahić, loco cius Novak stari 1. (des.)
Miloš Radojević A. 4 Udova Milisava 11. 4
Paulus Zorović fl.
f1 - (des.) Druga udova Milisava il. 4 (des. )
Hi omnes praeter supra scriptos A. 4 singillatim administrandos,
tenentur etiam prout et Radoiczenses omnes simul mardurinas pelles 2.
Item millitare ut Radoiczenses et Loniezenses. Locati sunt anno do
mini 1622. , et liberi erunt usyne ad decennium , ab anno praescripto
computandum, prout id ex privilegio eorum hic coram nobis pro
ducto et die prima maij in anno praescripto 1622. Chaktorniae ema
nato dignoscitur ?
Villa Valetić.
Radoje Magović 11. 5 , agnum uinum .
Jovan Dragojević mesto Stanka H. 5, agnum unum .
Jovan Korša loco Nic. Rašić tl . 5 et agnum unum .
Domnian Domitrović. (des .)
Vukmir Preradović . (des.)
Novak Krajačić . (des.)

1 Naselbena listina za Celničane od g. 1622. nije nam poznata,

ali Vlaha naseljenih u Celničanib, kao što onih u Valetiću i u
Gornjih Brezanih tiče se takodjer povelja kneza Jurja Zrinskoga,
izdana u Rakovcu 9. maja 1624. , koju doslovce priobčujemo :
Mi Juraj Zrinj, vikovečni knez vu Zrinju i još veće, cesarove
svetlosti tolnačnik i komornik , Slorenskoga i Horvackoga orsaga
ban, Čakovoga turnja slobodni gospodin i krajine Legradske ka
pitan. Dajemo na znanje vsem , kim se dostoji, vu ovom našem
listu, da jesmo mi dokonjali z našimi Vlahi, z Vukom onoga sela
sudcem i z ostalimi seljani , dopušćajući to im, da imaju slobodno
pri našem imanju Rakovcu hiže načinjati z tim modušem, gda godi
nam bude na put pojti, i kada ih obnajdemo, budu morali dati od
vsake hiže jednoga pešca do desetoga leta, a kako deseto leto
pride, od vsake hiže četiri dukata čez leto k našemu Rakovskomu
imanju. K tomu na svedoštvo dajemo ov naš list, naše ruke pismom
i pečatjom našim potvrgjen.
Actum Rakovecz, 8: die maij anno 1624.
Georgius comes a Zrinio ,
banus m . p .
( Izvornik u zbirci jugosl. akademije .)
184

Habens privilegium ill . com. Georgij a Zrinio de dato 28. maij 4

1623., in quo libertas eisdem fuit data ad annos octo. Post ipsos
autem octo annos in proprijs 'expensis per quindenam tantum. Idem
in hac ipsorum libertate per dom. Malakoczi impediti sunt ante ter
minum et coacti ad prouentus administrandos.
Villa Gornje Brezane.
Nikola Osmokruě, pop Vlaški ? liber.
Dragia Domjanec A , 5, agnum unum .
Božicko loco Nenad A.
Udova, Vukašinova žena fl. – (des.)
Vučina, qui libertinus erat. (des.)
Hi co perinde modo militare et proventus tenentur, prout villa
Valetić, neque etiam hactenus sunt in libertate eorundem impediti,
et ab anno 1623. , quo locati sunt, usque ad octennium liberi erant.
Jus montanum .
Promontorium Gorna Lipnica sub Rakonak,
Petrus Podrk cb . Lucas Tkalec cb. p. 4
Nicol . Gašparić cb. / Des. Tomašiner cb. p. 10
Gregor Čižmešija cb). 1/2 Paulus Stefanković cb. p. 4
Stefan Prelac 1/2 Gaspar Periak cb. p. 12
Laur . Gašparić 1/2 Marko Culifaj ch . P. 6
Andreas Gašparić 12 Mich . Zabol loco Petri
Michael Gašparić 14 Skolničić cb . p . 4
Andre. Hatman cb. p. 4 Tomas Karlie cb. 1
Martin Cvetko ch . p. 6
Ibidem vinea castelli Rakonik Plušćetski vocata .

Promontorium Zelina.

Joannes Crepec loco Koti ch . 2 Stephan Kovač z svojim

Tomas Pisalić (des.) cb . 2 bratom hajdukom cb. 1
Kranjec z Suhodola (des.) cb. " Laur. Sašec, vinea colitur
Peter Pentavec ch . 3, p. 4 pro castello Rakonak eb. 2

1 Osmokruě, porodica Vlaška, iz koje je bilo više glavara Vlaških

i popova . God. 1665. bio je na čelu Vlaške bune na Križevačkoj
krajini Stjepan Osmokruě, veliki sudac Vlaški. Njega uhvati sa
ostalimi kolovodjami nakon poraza kod Rovišća tadanji vicegeneral
u Križevcih, grof Ivan Josip Herberstein i dade ga smaknuti.
 185

Ant. Puretié cb. 1 p. 2 Mat. Tutorié, olim Joan,

Tomaš Dražić (des.) cb . 1 Upanić ob . 2
Emericus Galid ch). 2 Vich . Breković ch . 2
Bened. Rešetar (des ) cb . 5 Mich . Curkovečki cb . 2
Steph. Vrlee (des. ) ch . Gaspar Kuzmić cb . 2
Relicta Jankovica ciun An Mich . Pitom ( iles .) cb. 1/2
drea Moslavec ch . 2 ( iregor Popić ch. 2
Liber . Nicol . Galić cb. Mich . Curkovečki ch) . 2
Tomaš Galić (des.) ch. Georg Kuzmić cb. 2
Gregor Črepec, modo Mat. Mat. Sulić ch . 2
Tutoric ch . / Stef. Krnčió cb . 5
Petar, Bedov zet ch ) . 2 Blas, Gierdak vinea colitur
Mat. Tutorie, olim Blas. et castello tenebatur cob . 4
Stepanić -. 2 Joannes ( repec ch . 3
Petr. Crepec cb . 1
Ibidem vinea ( astelli Rakonak Vorjak vocata .
Ibidem vinea praefati ( astelli Šator vocata .
Ibidem tertia vinea castelli Alatkovec,
Terrae curiales et focuilia :
In Rakonak terrarum arabilium circiter jugera 100.
Ibidem foenilium ad plaustra virciter 10.
Ibidem telonium in oppido castelli Rakonok ?.
In Zelina foenilium ad plaustra circiter 100.
Ibidem terrarum arabilium jug. 2, nam 8 jugera curialia collata
essent Joanni Crepec colono, prout supra in sua serie notatum est.
Registrata (oram me Joanne Zakmardj”, >

jud. cottus. Cris. m . p .

Cieorgius Tompa, m . p).
Gasparus Hrusoczy, m.p.
Michael Perko, m . p.

1 Kad su god. 1710. preuzeli Rakovac baruni, kasniji grofovi

Patačići, bile su tri vlastelinske malte : u Rakovcu, u Lonjici i na
Zelini .
2 Ivan Zakmardi, kasnije protonotar a veliki rodoljub hrvatski,
koji je za života živom rieči i odličnimi djeli branio prava svoje
domovine, a svojom oporukom veliki «lio svojega ogromnoga imutka
ostavio crkvam i pobožnim te prosvjetnim svrham Hrvatske. O
njemu pisao je pok. Ivan Kukuljević (Hrvatski književnici s ove
strane Velebita ) ; ali kako je bio znamenit i uman čovjek, svestrano
i požrtvovno radeći za boljak lIrvatske, zaslužio bi, da se o njem
obširnije i temeljitije progovori. Velik í krasan njegov lik nalazi
se u narodnom muzeju u Zagrebu.
186

Anno dominj 1630. die vero 10. novem. Inventarium popisan

pohištva vsakojaka grada Rakovca .
Sakalašev ( szakalasseu ) . 19 Hajde kvarte . 2
Taraska mala železna 1 Sirne košare 3
Taraska velika železna Krnjak za slaninu . . 1
Kolo tarasčeno okovano prez Škrinj velikih . . 7
jedne šinje 2 Sudov manjih . 8
Šiba železna sakalušna . 1 Sud veliki . 1
Serežnica železna . 1 Sekira . 1
Ponve železne . 2 kabal 1
Ponya mala, čes ku se cedi 1 Postelja . 1
Roštelj 1 Stoli . 4
Ražnja železna 2 Naslonati stolac pleteni .
1
Šajba železna kolna 1 cabra . 2
Ponvice železne 2 Skaf 1
Lokot veliki slovenski 1 Zdel drvenih 4
Lokot manji 1 Tanjeroy drevenih 8
Sakalašnili železnih glokačev Maslenke 2
circiter 200 Dreveno rešeto 1
Možara ili glasnika železna Sito retko 1
velika . 2 Mesije korito 1
Kadce 4 Drveni mužarac 1
Badanj 1 Gusak 20
Skrinj malih 5 Kur malih i velikih . 20
Prosa semenoga kvarte . 2 Zelja kadce 2
 IX .

Urbar grada Grobnika od g. 1642 .

Priedjel Grobnički mnogo se spominje u Hrvatskoj poviesti. Po
narodnoj tradiciji i po bilježkah brvatskih ljetopisaca pobijeni su
g. 1241. pod gradom Grobnikom , koji se je tada još Jelen gradom
zvao, hametom Tatari, te je kralj Bela IV. junačkom desnicom
vjernih Hrvata oslobodjen dalnje tatarske napasti. Dični Pavao Vi
tezović spominje u svojoj kronici „ da od one dobe Grobničko polje
ni dan današnji s ničim nerodi“.
Tako kaže narodna predaja, a Grobnik se spominje prvi put u
listini kralja Bele IV . g. 1260., kojom potvrdjuje knezovom Fri
driku i Bartolu Frankopanu županiju Vinodolsku. U toj su listini
opisane medje županije Vinodolske prama zapadu i sjeveru počam
od grada i potoka Rieke do Babina polja prama Kranjskoj. Kad
bi ta listina bila autentična, imali bi barem nešto podataka o pro
šlosti gorskog kotara sadašnje Riečko-Ogulinske županije, o kojem
kotaru neimamo obaviesti gotovo do polovine šestnaestoga vieka,
neznajući pravo niti medje starih županija Vinodolske i Modruške. í
Najstariji nesumnjivi spomenik, u kojem se za izviestno iztiče
7

Grobnik , jeste Vinodolski zakon od g. 1289. Tada je bio u Grob

niku Kirin plovan i Slavan satnik, to starješine Domjan Kinovac,
Paval i Slavina Vukodružić, koji bijahu izabrani za popis starih
zakona Vinodolskih . Kod diobe imanja izmedju sinova bana Nikole
Frankopana g. 1449. pripao je Grobnik uz Modrušu , Vitunj i
Dubovac knezu Stjepanu, a po ovom ga naslicdiše g . 1481. knez
Brnardin i unuk potonjega knez Stjepan Ozaljski i knez Nikola
Zrinski kao muž jedine sestre Stjepanove Katarine. Uz ostala
Vinodolska imanja upravljali su i Grobnikom kapetani ili guber
natori Vinodolski ponajprije knezova Frankopana, a poslije knezova
Zrinskih . Na grad su pazili i od Turaka ga čuvali posebni podknežini,
kašnje porkulabi prozvani. Takov podknežin bio je u Grobniku
neki Sigmund, kojemu za službe potvrdi knez Stjepan na 16. no
1 Medjutim ta listina nije u obliku, kako je sačuvana, sasvim autentična,
kako je već povjestnik Kukuljević (Borba IIrvata s Mongoli i Tatari str.
47.i 48) valjano opazio. U listini spominju se Frankopani, kojim se imenom
prije petnaestoga vieka niesu knezovi Krčki pisali, a i godina kraljevanja
Bele IV . pogrješno je zabilježena, i to u mjesto g . 25. ubilježena je g. 26.
Listinu od g.1260. često su knezovi Zrinski pokazivali u pravdah poradi
medja sa Kranjskom , a ona je zabilježena takodjer u dodatku Grobničkoga
urbara od g . 1642. O njoj kažu, da je prevedena iz matice hrvatske (lingua
illyrica); dakle su Zrinjani držali, da jei kralj Bela IV. hrvatske listine izdavao.
188

vembra 1457. , hiže u našem gradu na Grobnici i oslobodi ga od

vsake službe male i velike i da neima biti nigdare v niednu službu
poli kmeti Grobničkih ni v bir “ .1 Občinska inštitucija bila je tada
prilično razvijena u Vinodolu , a Grobničani poravnaše g . 1455.
sve sami medje sa obližnjimi Trsaćani i Bakrani. Od Grobničana
bijahu obrani u poslanstvo medju ostalimi plovan Lovrenac, sudac
Mikula i Marko satnika. Poput podknežina Sigmunda bilo je u
Grobniku svagda priličan broj slobodnih ljudi, vazala i plemića,
koji se oko grada kao varošani nastaniše. Osim župe imao je
Grobnik od starine više crkava, a nakon raspa kaptola Modruškoga
g. 1493. dodjoše pojedini kanonici i u ( robnik i ustrojiše Grob
nički kaptul, koji je sve do doba cesara Josipa II. obstojao. G. 1493.
živio je medju ostalimi popovi u Grobniku u vlastitoj kući pop
Martinac, plemenom Lapčanin, koji je krasnom glagolicom napisao
časoslov za crkvu i kloštar Paulinskis. Varije na Ospu kod Novog.
Taj časoslov čuva se i danas u zbornoj crkvi Novljanskoj? Za
vrieme turskih provala dosta se puta spominje Grobnik, kad su
kroz tamošnje polje Turci četovali prama Istri i Kranjskoj. Grobni
čani vazda bi se hrabro ponieli i prvi bi glas dali obližnjim Kranj
cem, da je turska goropad provalila. G. 1600. prodru 'dva brata
Memibegovića sa 4000 Turaka u Grobničko polje, gdje ih razbiju
Senjani i Vinodolci te Turkom plien i sužnje otmur. Grada Grob
ničkog nemogoše Turci osvojiti, ali njihovo četovanje i haranje
uništi i kulturno i materijalno ciclu Grobništinu. Posljedice toga
znadu se žalibože i danas.

Iz listine gore pomenuti od g. 1457. muže se razabrati, kakove

su feudalne prilike bile 11 Grobništini jur polovicom petnaestoga
vieka. Neima sumnje, da su u Grobniku već tada bile službe i
daće od prilike onakove, kako su iste postojale u čitavom Vino
dolu još sedamnaestoga vieka. Dužnosti podaničke bile su pako
bez sumnje i u Grobniku jur u davna vremena uredjene posebnim
urbarom , koji se doduše spominje, ali nije ipak u starom obliku sa
čuvan . Najstarije urbarske ustanove za Grobnik znademo iz ugo
vora, koji je knez Petar Zrinski, razdielivši se 25. aprila 1641. sa
bratom Nikolom u primorskih imanjih i pridrzavši za svoj dio gra
dove Bakar, Grobnik i imanje Gerovo, sklopio bio 18. julija 1642.
sa svojimi Grobničkimi podanici. Po tom izvorno hrvatskim jezikom
pisanom ugovoru, koji sadržaje razna prava i dužnosti Grobničkih
podanika u 14. točke, sastavljen je kašnje posebni urbar Grobnički,
u kojem se na čelu pogrješno kaže, da se osniva na ugovor, učinjen
sa pokojnim knezom Petrom Zrinskim od 18. julija 1640 .
1
| Izvornik na pergameni u Štajerskom zem . arhivu u Gradcu.
? Acta croatica, str. 81 , 82 .
3 Vidi članak dra. Fr. "Račkoga 11 » kat. listila in 1857 , br. 47.
| Vitezovićeva hrvatska kronika.
 189

Urbar Zrinskoga ostao je mjerilom za buduća vremena sve do doba

Marijo -Terezianske urbarske regulacije. Od tlake i ostalih dužnosti
oslobodjene bijahu samo nekoje obitelji, koje sami Zrinjani pro
glasiše plemenitimi i slobodnimi ' . Crbar valjao je samo za uže
područje gospoštine Grobničke, a ne za Čabarski kotar, gdje se
tada ruda kopala te željezo varilo i kovalo, radi čega je Cabar stajao
pod posebnom upravom , uredjenom od prilike ovako, kako su bile
uredjene rude u obliznjoj Kranjskoj i Koruškoj, naročito u Idriji.
Dospjevši primorska imanja Zrinsko-Frankopana pod tiska, do
zvoljene budu puku ( rolničkomu g. 1678.znatne olakšice i slobode
koje su nastojali Grobničani tiekom vremena sve to više razširiti i
učvrstiti. Uvidivši komorska uprava, koliko biva time vlastelinski
interes prikraćen i oštećen, nastojala je iz petnih žila, da opet uvede
ustanove izvornoga Zrinskoga urbara , izaslavši posebno povje
renstvo za izvid urbarskih odnošaja u hrvatsko primorje, a to po
vjerenstvo izda 9. marta 1680. u Kraljevici novi red za podložnike
Grobničke u 23 točke. G. 1724. dobije Grobnik sa Brodom i Ozljem
talijanski grof Rajmundo Perlas, koji bješe zato ustupio svoja imanja
u Abruzzah i u Siciliji, da se na njih smjestibuntovni rod magjarskih
Rakoczia. To nije bilo nipošto u prilogo emancipaciji Grobničkih
podanika, jer dok su na ostalih Vinodolskih imanjih za vladanja
kraljice Marije Terezije mnogo prije, nego je čitav njezin urbarski
sustav u ostaloj IIrvatskoj proveden, po komorskoj upravi zave
dene koristne reforme i polaksice na osnovi ugovora medju vla
stelinstvom i podanici, nastojali su Grobnička vlastela, grofovi
Batjani kao nasljednici Perlasia, uzelržati na (irobniku sve feudalne
ustanove, koje tamo bijahu ili od starine, ili su pako valjale u go
spoštini Brodskoj i Ozaljskoj.
Urbar Grobnički priobčujemo u hırvatskom izvorniku po novijem
priepisu, koji je učinjen iz primjerka urbara , pohranjena u arhivu
grada Ozlja, te se nalazio u zbirci pokojnoga povjestnika Ivana Ku
kuljevića ?. Primjerak hrvatskoga urbara za ( irobnik nije pak podpun
te su u njem izpuštene njeke ustanove izvornika , kako se to vidi
iz talijanskog prievoda, što ga mi imademo u našoj zbirci . Priobčujuć
1 Od starine bile su plemićke te slobodne od svih daća u Virobniku obitelji
Skrgatić i Sandrić. Petar Zrinski pako osloboili :
1. listom od 14. julija 1617. u ''akovcu Petra Durbešića od kmetske tlake.
2. listom od 12. januara 165.3. » hiše, krušnu peć i zemlje« knezit Frančiška
Frankulina »oda vsih i vsakih polavkov, baračev i tlake, kako i sulja vele i
male živine i učini ga za plemenita «.
3. listom od 8. oktobrii 1661. Mateja Aaršanića i njegove potomke » od
vsake dužne zapovidne tlake, pučke straže, listarije, lovorov, combe, sprovo
dov, potoka i haračev i vsega puka tlak i iz vsake pučke službe «.
(Odnosne listine čuvaju uz kraljevske plemićke povelje obitelji Frankulin
i Maršanić. Vidi : Hrv. arh. viestdik, 4. IX i X , str. 123. i 126. – Povelja
za Durbešića nalazi se medju neo -rer. actal u Budimpešti.)
2 Nalazi se u razlielu arhiva: Dominium (irobnik , Il. Actal individualia,
nr. 1. copia antiquitate sua fidedignat urbarii comite Petro Zrinyani pro do
minio Grobnik a . 1610 . Priepis Kukuljevićev ( ubismo od 5. Lasovskoga,
pravnika.
190

Grobnički urbar popratismo ga poradi lakšega razumievanja raznimi

stvarnimi, topografijskimi i povjestnimi bilježkami, upozoriv ujedno
na bitne razlike izmedju urbara i ugovora sa Zrinskim .
* *

Kopia zneta iz urbara Grobniškoga.

Zbog dužnosti, koje moraju činiti podložniki Grobniški, kako su bili
zručeni pokojnoniu Petru Zrinskomu na 18. julija miseca leto 1640.1
Primo. Svi podložniki Grobniški, kako tulikajše i redovniki i slo
bodnjaki, koji su kupili zemlje od podložnikov, moraju dati vsako
leto vse skupa vina spudi 64 i vrč 28 .
Item pšenice stari 66 i 3 kvarte.
Item u bečih tisuće sto šestdeset i ietiri libre i soldini jedanaista.
Item podložniki ( irobnički vsi skupa moraju dat vsako leto ovac
sto i dvaiset, ali na mesto vsake ovee platit moraju u bečih libri
4, sol. 10. To ini ii vsem skupa libar 510, dico liras pet sto i
četrdeset
Item vsaki podložnik ( irobniški, koji ima koze ali ovce, mora dati
vsako leto na sulju vsaku draiselu kozu, ali ovcu svojim mladimi
plodom onoga leta.
Od četrdeset pako glav jednu glavu svojim plodom istoga leta i
jedno neplodeće živinie ; koji pako nima dvaiset glav, tako od vsake
glave platiti mora soldini 3 i bei jedan .
Item moraju dat od krav sulja svako leto od jedne krave z mlikom
soldini 10 , a od krave neplodne soldini 3. Oni pako, koji imadu
voli , moraju vsako leto za vsaki par voli clovest dva voza za pilit
daske, ali pak u bečih platit libar 7 , kako bude hasnovitje gospodi.
Koji dohotki marljivo vsako leto mora popisat i stirat porkulab
1 Godina 1640. zabilježena je po svoj prilici pogrješkom prepi
sača, a u izvornom hrvatskom urbaru ima jasan datum 18. julija
1642. God. 1640. još nije bio Petar Zrinski samovlastnik Grobnika,
koji je istom nakon diobe s bratom Nikolom od 15. aprila 1641.
svoj dio preuzeo. Naknadnom pogodbom, sklopljenom medju bra
com Nikolom i Petrom Zrinskim pred kaptolom Zagrebačkim
19. julija 1649., pridržao je Petar Grobnik, preuzevši još i ostala
>

Vinodolska imanja , koja bijahu god . 1641. pripala Nikoli, naime

Hreljin, Drivenik, Bribir, Grižane i Lič sa rudami.
2 U talijanskom prievodu tačnije je označena ova daća u goto
vom novcu kao godišnji bir. Polag ugovora Zrinskoga (točka 2)
plaćali su Grobničani godimice bira 200 dukata u dva obroka, o
svetoj Margareti i o Svih svetih .
3 Daću ovu zove i ugovor i talijanski prievod „ Permanjom “
(provento chiamato Permania ).
 191

z kancilerom u presluhu dvih sudac i dvih redovnikov, i to za hasan

gospodsku.
Item vsaki podložnik vsako leto mora dat dva težaka za delo go
spodsko, kamo bude zapovidano.
Item puk Grobniški nesmi se pačat u arbadie ?, to jest u paše
2

gorske, koje na fit ljudem stranjskim davaju , zač ovo platit se mora
gospodia
Podložniki Grobniški , koji imaju konj, moraju je dat u vsakoj po
tribi za jahu gospodinu zemaljskomu, njegovim komesarom i kapi
tanom i slugam njegovim i ostalim oficirom i to samo do Gerova ,
do Trsta i Vrhnika ; do Broda nisu dužni dat, zač su se pogodili
z Bakrani, i rečeni Bakrani davaju konj za jahu i za gonit tovori
do Broda 3.
Zvrhu toga vsaki podložnik Grobniški, koj ima konja, je dužan
vsako leto zastunj gonit jedan tovor žita, ali druge robe , koja mu
bude dana od gospode od ( irobnika do Cabra, i takajše u potribah
vsaki, koj ima konja, dužan je jedan tovor gonit gospodske robe do
Trsta i Vrhnika, i to zvrhu onoga, a je moral gonit u Čabar, ali
1 Arbadia, iskvarena talijanska rieč, to što travarina .
Iza ove ustanove sliede u ugovoru Zrinskoga ustanove pod
točkom 7 do 17, tičuće se podavanja masla, kokoši, pilića i jaja
za pojedina Grobnička sela . Daće ove valjda niesu za doba, kad je
urbar pisan, davane, već su uračunane po svoj prilici kod bira.
Davala su pako pojedina sela u Grobništini tako zvane časti u
naravi :
1. Grobnički gradjani: masla mazane 2 kokoši i pilića 86 jaja 30
40
2. Selo Ilovik 12 1 72 12 12

3. Selo Rečina n 99 2 10 71
40
4. Selo Jelenje 3 15 40
»

77 12 99

5. Selo Podkilavac 1 12 92 32 5 29 20
6. Selo Podhum 4 20 60
02

" 99 » 19 92
7. Selo Zastenice 72 97 5 » 79 22 20 » 80
8. Mala i Vela Dražica 12 17 11% » 12 8 12 20
9. Podčudnić i Podrvanj ‫לל‬ 1 97 92 6 20
10. Črnići i Buzdehan 12 2/2 22 19 n
13 92 40
11. Hrastenica, Svini (Svilno), Ore
hovica i Tutnovo »
2 79 992 8 97 20
Po ovih selih znade se, kuda je kotar grada Grobnika dopirao i
koja mjesta obsezao.
8 O pogodbi učinjenoj sa Bakrani neima spomena u ugovoru Zrin
skoga, kao što se u obće u ugovoru nespominje dužnost podavanja
konja za jašenje, već jedino za odpremu trgovine, koja je označena
u sliedećoj alineji urbara.
192

on podložnik, koj je dal konja za jahu , ni ga dužan dat i pod

tovor.

Porkulab vsako leto dužan je zibrat iz podložnikov, koji nimaju

konj, i oni na svoje spendie moraju orat, nosit gnoj, sijat i pazit na
zemlje, na marofa gospodskoga, buduć da su ovi slobodni od ostalih
rabot, od vožnje i vozi za daske gospodske?
Podložniki Grobniški dužni jesu, kada je u kaštelu gospodin ze
maljski, ali njegovi komesari, zadovoljno u kuhinju drva proskrbiti
i u potribi od vojske dužni sui gonit žito iz Broda i Ozlja u kaštel
Grobniški polag mogućnosti.
I stessi (sic !) podložniki moraju dat rabotu za fabriku od kaštela i
dognat daske z gore i učinit za žgat japnenice, buduć da gospoda
platit moraju sami ostale potribe ?
Ako gospoda bi hoteli prest vmu ovºju i iiniti ( sukno), podlož
niki moraju prest i thirt i to za dobru placu svoju .
Podložuiki cirobniški dužni su voziti driva iz gore za prodaju na
mesto gospodsko, il ne drugamo pod penu luk. 25. i dužni su dat
1
U ugovoru bio je ustanovljen brojovih podanika na dvanaest,
a izbor nije bio ovisan o tom , dali dotični kmet ima konja, ali neima.
2 Ove su ustanove dopunjene posebnimi propisi, izdanimi za uz
državanje reda i čistoće u mjestu Grobniku. Kneginja Katarina
Frankopanka, udata za Petra Zrinskoga, nadzirala je i zapriečenju
svoga muža ponajviše sami upravu na obiteljskih imanjih , izdavši
glede Grobnika 10. januara 1668. ovu naredbu :
Leta 1668. dan 10. januara u Novom Zrinju. Z ovim našem
mandatom zapovidamo v'sim našega grada Grobnika starcem i osta
lim podložnikom , da vsaki pred svoju hižu pute, mirišćini i suse
šćini bližnja ima lipo snažiti, to je to, da se od sih dob nikakova ne
čistoća od blata ili smradla nutri nenajde, nego da se vsaki dan
lipo snaži po vsuda i onak da nigdor u gradu nezamićje blato ni
kakovo i smetišća nenapravlja i gnoj van iz grada nosi. A to
pred čiju hižu se najde od sih dob, plati pene prez milošće ze
maljskoj (gospodi) 1. 25 polag staroga zakona i starcem libar 6.
Ako li pako starci ali sudci to zaštentali i zanemarili bi, da bi na
ovo marljivo skrb nenosili, da oni imaju gori naloženu penu platiti.
I veće zapovidamo, da malo vridne žene i nečiste imaju van iz
kotara našega pretirati, i ako bi xe koj našal podložnik naš, ki bi
u svojoj hiži takov burdel ili ženu drzal, ima platiti pene toliko
krat, koliko se zateče. Tolikajše one dve šterne imaju pučani lipo
osnažit i pod zaklopom «lržati na potribu obćinsku polag običaja.
I most, ki je pri ( irohovu prvo bil , imaju ga i sada postaviti i put
do njega dobar napraviti. Dan i leto ut supra.
Groff Frankopan Catharina m. p.
(Prepisao pok. Ivan Kukuljević g. 18 12. u Grobniku .)
 193

desetinu od dasak, koje pile u Ričini, koja desetina tira se na portu

Bakarskom , i iste daske dužni su prodat na rečenom portu polay du
stojne plaće oficialom svoga gospodina, to jest dasku od nog deset
po soldini 10 , a od nog s po soldini 8, a od nog 6 po soldini 6.
Item oni, koji imaju stupe ni Ričini,prvo su plaćali vsaki soldin deseti,
a sada vsaki malinar za svoji malini i stupe plaća libar 24 vsako leto ?
Bekari ? jesu dužni lati i kaštel glavu i zajik od vsakoga živin
četa, ko ubiju u bekariji. Ovo porkulah za se prijimlje, i nioraju re
čeni bekari proskrbiti zadovoljno meso goveško starinskim načinom
po 3 soldini libru i takajse skop je po 3 soldini librica.
U Ričini nijedan nesmi lovit ribe pod penu duk. 25 , budué ova
ribarija začuvana je za samu gospodu.
lumi sul lat družbu ljudih oboružanih
Podložniki ( irobniški dužni
svojemu gospodinu zemaljskomu i njegovim oficirom priko gor do
Gerora, do Bakra i Roke. i komu bi bilo zapovidlano, it nebi šal,
platit mora pene libar 6. Zvrhu logat duzui si pujti dobro oboru
žani, kamno bi bila potriba, i kamo bi im otirir zapovidal, pod penu
libar 25. I kada bi potriba bila, dužni su sprovodit gospodina ze
maljskoga i njegovi beci i robu do Trsta i l'rhuika, nego onda dat
njim se mora dostojna hrana od gospode.
Nadalje 11 potribal od vojske moraju pojti podložniki ( irobniški
svojim gospodinom zemaljskim . Z njegovim kapitanom , kamo bude
potriba pojti, i ako bi njim Bog dal sriiul ali kakor dobitak, med
sobum neka razdile. A murtu stran moraju dati gospodi".
1 Po ugoyoru Zrinskoga bili su vlastnici stupa dužni bez plaće
stupati sukno vlastelinsko ( točka 25) . — Iza ove ustanove sliedi u
ugovoru druga glede daće od mlinova, za koju su plaćali godimice
1 dukat i bez vaganca (ujma) mleli gradsko žito.
2 Bekari i bekarija, to jest mesari i mesnica, talijanske rieči, koje
obično rabe u Primorju .
3 Iza toga sliedila je u urbaru ustanova glede zapisa crkvam i
glede svećenika. Ta je ustanova sadržana i u izvornom urbaru
Zrinskoga, te jednako glasi i u ostalih Vinodolskih urbarih, naročito
u Bakarskom , Hreljinskom i u Bribirskom . Ustanova je u našem
hrvatskom primjerku valjda nahvalice izpuštena, a glasi u talijanskom
prievodu urbara ovako :
„ Nessun sudito di Grobnik puol lasciar terreni, vigne o case
alle chiese, et si lascierà , cosi li parenti o altri suditi a giusta stima
possono discomprar tal lassite o dar il denaro alle chiese et il censo
dovuto al dominio sempre deve conseruarsi in tutto.
Se qualche prete havera con qualche donna bastardi, deve pagar
al dominio di pena lire cinquanta di maschio, e lire vinti cinque
13
194

Suci, satnik , grašióik i ostali oficiali pučki moraju preminiti se

vsako leto pred porkulabom , ali pak potvrditi se moraju, koji su za
posal i pravicu ; suca pako, koj se zove gospodski, izibrat mora
kaštelan 1
Nijedan podložnik nemore prodat svoja imanja ljudem stranjskim ,
i ako bi koj podložnik prebivati hotel drugdi zvan svoje domovine
i ne plaćati svomu gospodinu zemaljskomu i ne činiti dužnosti, koje
čine drugi podložniki, onda zgubi svoja imanja, koja mu gospoda
zimaju za svoja.
Mora se držat ni kaštelu jedan protokul il knjiga, u koju kančilir
mora popisati sve sentencie od sudac : stranam , koje bi iskale, ali
potrihovale, mora dat pravu kupin iz sentencie pod penu od ne
vernosti: sub poena intidelitatis: od kojih knjig mora imati skrb
kaštelan ?
Kaštelan marljivo mora prieti tužbe podložnikov i popisat ih, za
iinit ih polli suditi: i swi moraju suliti po pravici i ne po inte
resu , i ako bi koj swar znal sem, da kriviino ali po interesu bi sudil,
mora bit straino bustigovan . Prvo se je suilo rsagrla prvi pondiljak
od misera , sada se moraju. kada poiriba je. Porkulab pod penu
nesmi za svoj interes muice med sobom pogodit stranke pravdajuće.
nego po sudu razvidit se moraju uzroki, koji su od veće prarde.
Pravde, koje su od potrebe civiles, moraju se suditi od sudau
Cirobniških pred porkulabom : za nje nesmiju uzet drugo, nego libar
6 , koje moraju med sobom razdiliti i vise pravde moraju se suditi
u kastelua.

di femina, poi il vescovo separatamente lo puol castigare per simil

eccessi , e tal prete non puoi lasciar alli suoi bastardi cosa alcuna,
m'allı proprii fratelli o parenti, se ne haverà ; non havendo fratelli,
o altri
1
parenti, cosi li suoi beni cascano al dominio “ .
1 Iza ovoga sliedila je u urbaru i u ugovoru Zrinskoga ustanova,
koja se tiče svećenika, a glasi u talijanskom prievodu urbara :
„ Vessun piovano o altro prete puol goder aleun beneficio, dove
al giurisdicente s'aspeta dar la collatura, ma quelli, che dal giuris
dicente vengono elleti et averano la sua collatoria, li medemi an
cora goderano il beneficio e rendital d'essa “.
2 Premda su u Vinodolu i prije sudbene razprave bilježene i pi
smene odsude strankam izda vane, to se čini po rieči „a modo
imposterum “ u ugovoru Zrinskoga , da su u Grobniku istom od
g. 1642.
3
redovite sudbene knjige uvedene.
Ugovor Zrinskoga ima ustanovu glede rokova pravde: „ judicia
quibusuis feriis secundis novilunij celebranda erunt“.
* Iza ovoga sliede u ugovoru Zrinskoga pod točkom 36. propisi
 195

Podložniki Grobniški nesmiju prodati drugamo kože od lesic, od

ris, od kun, od vukov i od jelen, nego je moraju prodat gospodi
po staroj navadi, to jest kožu rišju i jelensku polag valjade, kože
lesičke ordinarie po libre 3, a od zlatice po l . 6, od vuka za 1. 6 ;
4

i kada bi ubili koju zvir, stran četrtu moraju dat gospodi. Lov od
zeci je prepovidan podložnikom , lego ako bi se pripetilo, da bi ga
ki ubil, mora ga prnesti gospodi , a gospoda moraju dati soldini 12.
I takajše orebice moraju prnesti gospodi, od kojih gospoda dati
moraju od malih sol . 8 , a od velih sol . 12 ; i ovo obdržavati se
mora po libar pene 251.
U potribi vojske podložniki moraju biti verni svojoj gospodi ; ako
bi koj bil neveran, on izgubi glavu i njegova imanja i heredi padu
sub poenam infidelitatis ?
Suci Grobniški dužni su držat stražu yu dne is noći marljivo
pod penu. Vratar, koj je slobodan od drugih robot i dohodak svoje
persone, marljivo mora paziti na vrata i večer dužan zručiti ključi
porkulabu od vrat, à stražei pako dužni su nositi listi 11 Riku , u
Bakar i bližnja mesta.
A ako koj podložnik bi a počel bučiti suprot porkulabu ali dru
gomu oficialu, ali podložnik jedan suprot drugomu puntaril se, takov
zgubi svoja imanja i oni se moraju stirat i hantizat sa svom fa
milium iz ovoga teritoria.
Podložniki Grobuiški dužni su dat pastira za blago gospodsko,
koga zibere porkulab, i zato gospoda platiti moraju starijemu pastiru
ovac 10, stari žita 9, sira librio 25 , i za štovanju libar 58 ; a drugim
?

dvim mladim pastirom dati se mora vsakomu glav 6 blaga, stare

žita 9, librio sira 25 i za štomanju libar 254
>

glede krčevina. Zemlju krčiti bilo je dopušteno samo sa znanjem

vlastelinskoga častnika, a od na novo krčenih zemalja plaćala se
posebna
1
dača, koja nebijaše računana kod dohodka od selišta.
Ugovor Zrinskoga spominje medju zvjerinami tigre, kune itd.
Danas neima u Grobniku ni tigra, ni risova, ni jelena, a posve
malo kuna ; ali da je i risova i jelena u onih krajevih bilo, svjedoče
imena planina Rišnjak i Jelenje. Orebice to jest jarebice nespo
minju
2
se napose u ugovoru Zrinskoga.
Ova ustanova glasi u ugovoru Zrinskoga : „ Si exurget cum
vicinis Venetis vel Turcis aliquod bellum, nobis debeant esse fideles
itd .“ Dakako da je ova ustanova promienjena nakon pada kuće
Zrinske, a Zrinjani su, kako je poznato, kadšto na svoju ruku
vojevali i s Turci i s Mlečani.
3 Stomanja, tal. rieč, znači košulja.
* Ova ustanova sadržana je i u ugovoru Zrinskoga, ali u njem
nije naznačena plaća i nagrada pastirom .
196

Podložniki Grobniški mogu prodati kuće, vinograde i ostale zemlje

jedan drugomu, i mogu trgovati z drugom robom , plaćajući vindar
gospodi, ča se dostoji, nego trgovina od lesa i spodobnih trgovin
uzdržaje se za gospodu ?.
Takajše podložnikom Grobniškim dopušća se slobodšćina, prodavati
vino od Miholje do Jurjeve, a od Jurjeve do Miholje je uzdržano
za gospodu za prodavati na vrči i na spudi ; mogu vindar podlož
niki od Jurjeva do Miholje prodati svoje vino na vidro ali spud,
kamo mogu, nego prvo javiti se moraju porkulabu, ako on kupiti
ga bi hotel ; i ako koj podložnik ali koj drugi bi se se našal, da
prodaje vino na vrči od Jurjeva , pade u penu duk. 25 i zgubi ono
vino, ko je i onoj bačvi, iz koje je na vrči prodaval.
Podložniki Grobniški dužni su zapadi od sniga čistiti i puti od gore,
ka se zove Snežnik . Takajše dužni su pristupit z rabotom sigdar,
kada se popravljaju piti u vsako vrime zvan rečene gore po teri
toriju Grobniškom .
Kapitul rečenoga kaštela Grobniškoga mora dati banijua porkulabu
vsako leto, to jest vsako dvajseto od desetine vinske, žitne i janjske;
i zarad toga porkulah dužan je zaradi zahvalnosti vse učiniti, ča je
potrebno rečenomu kapituli, to jest stirati dugi kapitulski, crikvene
i desetine i to gratis.

Konfini ovoga teritoria speritivirani ovdi zdola u privilegiu kralja

kralja Bele3 i 1 sentenciji, nèinjenoj medj pukom (irobniškim i Ba
karskim leto 1686.4, kako će se viditi i na prvo.
" Ova ustanova, kao što i sve ostale do svršetka urbara nije iz
rično navedena u ugovoru sa knezom Zrinskim, ali se razumieva
u točki 42. rečenoga ugovora : „, Caeterum vetus urbarium in suo
esse relinquamus ita, ut si aliquid hic connotandum non esset, ac
dein adinveniretur, debeat huc notari ".
Banijom zvala se je daća, koju su davali kaptuli Vinodolski
vlasteli za zaštitu i podporu kod ubiranja crkvene desetine i drugih
podavaka crkvam i svećenstvu .Valjda je daća prozvana po kojem
banu Frankopanu ili Zrinjanu, koji je bio gospodarom Vinodola u
doba, kad je daća uvedena. U Bakru su još i danas odnosni spisi
i registri o baniji za kaptol Bakarski pohranjeni u sakrestiji crkve
sv. Andrije.
: Glede povelje Bele progovorismo jur u opazci kod poviesti
Grobničke gospoštine. U dodatku talijanskoga prievodaurbara
sliede primjetbe o životu kralja Bele IV. , kako ga Tatari pro
gnaše iz Ugarske i da je našao spas na otocih Jadranskoga mora,
Tatare pako da vitezovi Božjaci i Križari te knezovi Frankopani
potukoše, odvedavši kralja natrag u Ugarsku.
U talijanskom prievodu urbara spominje se i poravnanje medja
 197

Prepoveda se podložnikom Grobniškim pod strašnu penu sići u

gori zvan onoga drivja, koje je potribno za njihove vlašće kuće.
Takajše čuvati se moraju podložniki , da ne kvare gore, sikuć drivje
za blago za pašu, osebujno onakovo drivo, koje bi moglo biti za
medju Grobničani, Trsaćani i Bakrani od g. 1667. , o čem čuvaju
Grobničani i danas ovu listinu :
Mi grof Frankopan Katarina, grofica vikovična od Zrinia, kra
ljevstva Dalmatinskoga, Horvatskoga i Slovinskoga orsaga banica.
Dajemo na znanje vsim i vsakomu, kim se dostoi i kadi goder bi
potrebno pokazati ovi naš otvoreni list, kako dojdoše pred nas
naši verni podložniki, pučani Grobnički , i učiniše tužbu pred nas
na starce Bakarske, da su njim rečeni starci posegli na njih kunfin
Grobnički priko križi i uzeli jednu senokoš, ka leži gruntom nad
Vranom , a to su ju uzeli Ivanu i Stipanu bratom Jurševićem , koju
senokoš bil je još njihov otac kupil od Matia Palića iz Grobnika,
kako su posvidočili svojimi listi, pravicami, koje imaju na tu se
nokoš, a rečeni starci Bakarski su ju vzeli o svojoj volji i dali
jednomu Bakarskomu kmetu Jurju Kopaiću, koj Kopaić i njegov
ostanak je ju držal i užival okolo let dvanaist, a oni siromasi su
svojega strajali toliko let .
Zato mi vidivši rečenih Juršević, odlučismo najprvo naše pogla
vite ljudi i sluge od strani naše , da imaju pojti na lice zemlje vi
diti, jeli ta senokoš na kunfinu Bakarskom , ali Grobničkom . Ta
kajše smo odlučili od Grobnika i od Bakra ovi od zdola podpi
sanih. Najprvo našega kapitana primorskoga kneza Rafaela Boni
çeti, 2. k. Frančišku Frankulina, 3. k. Krištofa Budetića, 4. k . Miku
Škrgatića za pisara. - Od strane Bakarskoga puka, sudca go
-

spoškoga Matiu Stiglića, 2. satnika od leta Matiju Pliškovca, 3 .

Luku Kovačića, 4. Petra Rožmanića ,5. Ivana Randića, 6. Antuna
Črnića, 7. Marina Pavičića, 8. Juru Crnića, 9. Jurja Batelića, 10.
Marina Vranića , 11. Luku Pliškovca. A od strani puka Grobnič
koga, najprvo porkulaba kneza Ferenca Kukulevića, 2. na mesto
sudca gospockoga Matija Fakiša, 3. satnika od leta Mihaila Mo
horića , 4. Antona Broznića, 5. Jurja Sabetića, 6. Luku Sabetića,
7. Barića Sandrića, 8. Ivana Jurševića staroga, 9. Matia Franića,
10. njihova mlajega Matia Kunčarića. I pošli su na lice zemlje
dan 16. 7bra. leta kako zgora i polag pravednoga odlučenja pošli
su dva starca Bakarska, dva Grobniška i nekuliko ljudi i male
dice, koji budu pametili, kadi su križi i mejaši meu njima, i ho
dili su starci križe ponoviti, kako list stari svidoči. Prvi križ na
Pleši maloj pod Gvozdom . 2. Skrebutniku. 3. U Zvonce naSkal
nici. 4. Pravda pohvali i potrdi na Vranom u polju pod Zvonci
puli jedne skalnice i ondi se je križ ponovil. 5. Pr Vinsini Lužini.
6. Na seleh. 7. Pod Malovozi na rukavic. 8. Puli Mavrina sela na
njivah. 9. Na puti pod brdom . 10. Za brdom.. 11. Na Orlaci na
stranu nad vinogradi. – I kuntentaše se ljubljenim zakonom puk
198

hasan. Drugačje ako bi to činili, ne samor da te morat naplatit

kvar, nego i kaštigovani biti hote polag suda od poglavarov ; i za
radi toga oficial i suci više puti na leto moraju vizitovat goru ."

jedan i drugi, a za tri vinogradi, ki njim se vidiše, meju dotikaše,

ka bi izabrana meu njima od križa od Orlave potok meu vino
gradom Muntića i meu vinogradom Jurša Parmanića, a tri vino
gradi, prvi Juršin , drugi Županov, treti Gržanov, ki stoje na kun
finu, ti da plaćaju pol crikvene desetine pod Bakar i službu go n
s(posku), bir i vino pod Grobnik, a ostanak vinograda ... na ku
finu Bakarskom i Grobničkim budući, ti da su dohodkom , dese
tinom , potoku i ostalim dužni plaćati u Bakar. – Tako mi zapo
.

vidamo od sada i u napridak, da puk Bakarski i Grobniški imaju

u ljubavi živiti i pri ovom ostati oni i njihov ostanak vikovičnim
zakonom. Ostali vsi križi zvan ovih da mesta nikakova nimaju i
da ima svaki taj puk svoj konfin mirovno uživati, i ako bi se
polag pravdenoga odlučenja našal, ki bi kunfin zbantuval ili otuil,
tuliko u siči, ali paši, zran ako bi se jedan drugomu javil i li
cencia mu dana, kuliko god puti, toliko krat da plati nam pene
zlatih dukat sto, nam i našemu ostanku . I za večjeg verovanja i
mirnosti radi dasmo ovi naš list našom pečatjom zapečaćen i našom
ruku vlašćom podpisan. Dan u našem gradi Novom Zrinju, dan
26. septembra 1669.
Groff Frankopan Catharina Zrinzka s. r. (Z. P.)
(Po priepisu Ivana Kukuljevića, što ga je g. 1842. u Grobniku učinio. Vidi
Arkiv za povjest jugosl., knj. 8, st. 223.)
1 Dodatak o čuvanju šuma nenalazi se niti u ugovoru Zrinskoga,
niti u samom urbaru, te je sva prilika, da je to kašnje pridodano
povodom šteta, što se u šumah dogodiše.
 X.

Urbar grada Ozlja, počev od g. 1642.

Ozalj nije samo prvi grad hrvatske davnine, već je i gospoštija
Ozaljska bila po svojem prostoru i po položaju sve do nedavna
vrlo znamenita ?. Pošto se od Hrvatske još negdje na početku tri
naestoga vieka odvrgoše krajevi Metlički i Zumberački , stajao je
Ozalj na braniku proti njemačkoj sili , koja je stala sve to više
prodirati u hrvatsku zemlju. Pod plaštom kršćanskih interesa za
okupiše njemački križari ne samo dobar komad hrvatske kraljevine
na Dravi kod Ormuža, već se utvrdiše i u Črnomlju i u Metlici na
zemljištu prije neprieporno hrvatskom .
Najstarija poznata Ozaljska vlastela , knezovi Babonići, poslije
prozvani Blagaji, hrabro se ponesoše, zakrčivši put dalnjemu pro
diranju silovitili Germana Za doba kralja Bele III. (g. 1173.—96.)
navaljivao je na Hrvatsku njemački vitez Alberto od Mehova, ali
ga pradjed ' Blagaja, Stjepan , junački nadhrva i izbavi Pokupje od
njemačke napasti
Samo u malo poznatih listina spominju se Blagaji kao gospo
dari Ozlja. Sadašnji jedini potomak slavnoga toga roda, grof Lu
dovik Blagaj, čuva samo ugovor, kojim g . 1316.kupuje ban Stjepan
Babonić Mirkovopolje na lievoj obali Kupe od plemića Pribićkih
Stjepana i Nikole. Ovaj Stjepan Babonić spominje se jur g. 1280.
kao vlastnik Ozlja, sklopivši tada pod rečenim gradom zajedno sa
knezovi Krčkimi Ivanom i Dujmom mir sa banom Nikolom , sinom
Henrika? God. 1313. darova Babonić u Ozlju za vjerne službe
knezu Jurju sinu Hoseja imanje Švarču na Mriežnici?
Kako već spomenusmo u pristupu k urbaru Brubanjskomu, niesu
knezovi Babonići imanja u Pokupju i u Posavini mogli dugo za sebe
održati. Sin Stjepanov Ivan Babonić bio je izprva kao ban ( 1317 .
do 1322.) pouzdanik i pristalica kralja Karla Roberta ; ali mu se
1 Poviest.Ozlja napisao je pok. Ivan Kukuljević, otisnuta je pako u nje
govu djelu : » Njeke gradine i gradovi u kraljevini Hrvatskoj«. Pišući mi ovaj
pripomenak mjestimice obazresmo se na tu poviest. Ali se ponajviše poslu
žismo vlastitimi bilježkami, proučivši Ozaljska pisma, pohranjena do nedavna
u hrvatskom zemaljskom arhivu, pa i opa u pismohrani vlastelinskoj u gradu
Ozlju, kao što i mnoge druge spise, nalazeće se u javnih i privatnih zbirkah,
medju koje spada i naša vlastita zbirka a hivalija.
2 Starine, knj. XXV. str. 319.
3 Listina medju neo reg. acta, fasc . 484, br. 4. prije 11 hrv. zem . arhivu,
sada u Budimpešti .
200

napokon zamjeri rečeni kralj, te Babonić pristane uz kraljeve protiv

nike uu Hrvatskoj . Sinovi Ivana Babonića nastaviše bunu proti kralju ;
ali ih ban Mikac Prodavić uz pomoć bosanskoga bana Stjepana
Kotromanovića i vjernoga pristalice kraljeva, kneza Fridrika Krč
koga, g. 1326. svlada. Medju drugimi gradovi otme u to doba
Prodavić Babonićem i gradove Ozalj, Steničnjak i Lipovac pod gorom
Plešivicom ; potonji grad istom poslije dulje obsade i znatnim pro
lićem krvi? Odslije unapried bio je Ozalj punih sedamdeset godina
kraljevski grad, kojim upravljahu banovi hrvatski kao kraljevi na
mjestnici, držeći u Ozlju svoje kaštelanes.
Prije nego je minulo četrnaesto stoljeće, dodje Ozalj grad sa
čitavim vlastelinstvom u vlast knezova Krčkih, potonjih Franko
pana . Nije se pako konačni prielaz Ozaljskoga imanja na Franko
pane na jedan put svršio, već je tomu trebalo četrnaest godina. Po
najprije založi Ozalj kralj Sigismund g . 1398. svojemu miljeniku
i vjernomu pristaši banu Nikoli knezu Krčkomu, i njegovoj materi
Ani, grofici Goričkoj, za 17.000 dukata, što ih bješe pozajmio za
potrebe uzročene provalom Turaka i Hrvatsku , ali već sliedeće
godine izkupi kralj rečeni grad, pa ga opet založi kneginji Katarini
od Optuja i Metlike, udovi kneza Stjepana Krčkoga, za 24.000
dukata uz pogodbu, da može Ozalj odkupiti, kad godj bude mu
volja, položivši prije primljene novce. Skoro iza toga proda kralj
Sigismund knezu Nikoli Krčkomu Ozalj na vječna vremena za
42.000 dukata ; ali knez Nikola bude istom g. 1412., pošto još
doda 3000 dukata, uveden kao vlastnik Ozlja po kaptulu Zagre
bačkom '.
Makar da je knez Nikola Krčki iskreno pristajao uz kralja Si
gismunda, pa takodjer i njegovim banom bio u TIrvatskoj, to je i
protukralj Ladislav Napuljski na toliko cienio bana Nikolu, da mu
je g. 1403. potvrdio kup Ozlja od „markeza Brandenburškoga “, 2

dozvolivši ujedno, da ga može zamieniti sa gradovi Petra Nova

kovića Ostrvicom u Lici i Cetinom .
Ozalj je od to doba ostao u vlasti knezova Frankopana više od
sto pedeset godina. Novi vlastnici imali su mnogo godina razpre i
1 Prodavići pisahu se po svojem imanju Virju, nekada Prodavić zvanom.
Pisanje Prodanić je pogrješno, a postalo je uslied sličnostipismena »p « i »u«.
2 To potvrdjuje listina bana Leustakije od g. 1361., posvjedočiv rečeni ban
Petru sinu Jakova od Otnje (Othnya) u Križevačkoj županiji, da se je hrabro
borio, dok je ban Vikac otimo grad Lipovac od sinova bana Stjepana Ba
bonića. (Neo reg. acta, fasc. 1598, br. 19, prije u hrv. arhivu u Zagrebu, sada
u Budimpešti.)
3 Kaštelani zvahu se hrvatski gračaki ili graščaki, kako sevidi iz hrvatskih
listina. Kao kaštelani spominju se g: 1395 , Grgur, &: 1417. Jurman, g . 1433.
Matija Dminić, g. 1437. Petar Budisalić, g. 1410. Fabijan Šafar Doljanin iz
Gacke, oko g . 1450. Mavro Molingar, &: 1466-1474. Matija Dominic, god.
1540. Juraj Gusić, nazvan dvoršćak. Sravni glede rieči grašćak “ opazku
na str. 81, br. 1 .
Neo reg. acta, fasc. 481, br. 8 i 11 i fasc. 1615 , br. 4 i 6, prije u hry.
arhivu u Zagrebu, sada u Budimpešti.
5 Arkiv za poviest jugosl., knj. VII, str. 16.
 201

pravde sa kaptulom Zagrebačkim radi podavanja crkvene desetine.

Konačno moradoše se knez Nikola i njegovi sinovi crkvenim za
konom pokoriti, podavajući u napredak redovito desetinu, kako
se to vidi iz registra desetine za Podgorje od g. 1450. Spominjemo
ovdje jošte o Nikoli banu, da je Ozalj g. 1416. založio bio svojoj
ženi Dori za 20.000 for. ' i o tom zalogu izdao pismo u kaptulu
Zagrebačkom zajedno sa prvorodjenim sinom Hanžom i sinovi Ni
kolom , Stjepanom , Jurjom , Bartolom , Dujmom i Martinom, te kćerju
Katicom ?
Po smrti Nikolinoj (26. junija 1432.) vladali su i uživali njegovi
sinovi nekoliko godina ogromna imanja zajednički ; najviše je pako
utjecao u upravu Ozlja, kako se vidi iz sačuvanih listina, njegov sin
Bartol, a donekle i Stjepan. Kad si pako g. 1449. knezovi Franko
pani na sastanku u Modruši podieliše otčinska imanja : dobio je Ozalj
uz obližnji Ribnik i Grižane u Vinodolu najstariji izmedju tada živuće
braće Nikola. Neznamo, na kojem je pako temelju držao i knez
Martin Frankopan jedan dio Ozlja , naime imanja u Trešćenu, u
Slapnu , Hrvatinovcu, Dolnjem Rjavcu, u Pišćetkih, u Vrhovcu i u
Dreščerovcu ; ali je Martin sva ta imanja g . 1459. ustupio za na
knadu šteta počinjenih u Bakru bratu Nikoli i sinu njegovu Bar
tolu Kako jur kod urbara Gričkoga opazismo, nije bilo sudjeno
ovomu knezu Nikoli osnovati dugotrajno koljeno. On se samo spo
minje jošte g. 1459. u glagolskoj listini , kojom dozvoli postaviti po
jedan mlin u dragi pod gradom Ozljem Ivanu popu i njegovu
bratu Luki, žaknut. Rodio je pako Nikola sina Bartola i kako se
čini, još i drugoga sina Ivana, koji se razlikuje od Ivana, posljed
njega kneza Krčkoga, i od Bartolova (starijega) sina, Anža kneza
Brinjskoga. Ovaj mladji Bartol Frankopan , sin Nikolin, podielio je
g . 1465. svojemu službeniku Matiji Dminiću imanja Bubnjarce i
Bukovac u pristojalištu grada Ribnika", a g. 1466. oprostio je vi
teza Mavra Molingara od plaćanja kúnovine za Šenkovce (Fra
trovce ), te je umro g. 1474., kako to dokazuje njegov grobni spo
menik u Trsatskoj crkvi. Drugi sin Nikolin Ivan nadario je bio
Bosiljevačkoga plemića Ambroza Arbanasića oko g. 1470. imanji
Jaškovom i Semenišćem, ali je bio, kako listina kralja Matije od
g. 1486. primjećuje, tada već preminuo“. Pošto je rozgva Nikolina
posve izumrla, baštinila je gradove Ozalji Ribnik, kao što i ne
koje gradove kneza Martina († 1479.), Modruška grana Franko
1 Medju raznimi registri čuva se u pigmohrani kaptula Zagrebačkoga i
»Registrum decimarum de Podgora, per nos Johannem , archid . de Urboucz et
alterum Johannem de Varoucha, canonicos eccl. Zagr., ex mandato capituli
Zagr. conscriptum , a. d. M. CCCC. quinquagesimo «. ---
U tom registru jesu
imenice naznačeni svi tadanji stanovnici Podgorja i Ozaljske gospoštine.
2 Neo reg. acta, fasc. 1645, br. 7, prije u hrv. arhivu, sada u Budimpešti .
3 Neo reg. acta, fasc. 1645, br. 11, prije u hrv. arhivu, sada u Budimpešti.
4 Listina u izvorniku kod občine u Trgu .
5 Izvorna listina u našoj zbirci.
6 Ibidem .
202

pana, naime knez Stjepan i sin mu Brnardin. Ovoj dvojici potvrdi

kralj Matija g. 1481. porodične gradove, a medju ostalim i gradove
izumrle Nikoline grane : Ozalj i Ribnik. Pošto je knez Brnardin
svoja tri sina Matiju, Ferdinanda i Krstu preživio, to je nakon
njegove smrti oko g. 1530. nasliedio Ozalj sa svimi ostalimi Brnar
dinovimi gradovi unuk mu Stjepan, prozvan knez Ozaljski.
O Stjepanu Ozaljskom progovorismo jur u pristupu k urbaru
Grižanskom i Dubovačkom , spomenuvši, kakove je ćudi i naravi
bio, i da se je pobratio sa knezom Nikolom Zrinskim Sigetskim ,
sklopiv š njim g: 1544. ugovor o zajedinstvu dobara . Oženiv još
iste godine Nikola Zrinski Stjepanovu sestru Katarinu, primio je
od šurjaka na uživanje Frankopanska imanja : Ozalj, Dubovac,
Grobnik, Bakar i Hreljin. Od to doba je ponajviše Zrinski boravio
sa svojom ženom u Ozlju, a šurjak mu, Stjepan Ozaljski, volio je
stanovati u Ribniku , Novomgradu na Dobri ili uu Skradu na Korani.
Nešto s prirodjene ljubavi i dragosti prama svaku i jedinici sestri,
a nešto natjeran nuždom i neprilikami, u koje se je uvalio, budući
gotovo šenut, a svakako odviše žestoke krvi, uručio je na osnovi
novih nagodaba svoja imanja g. 1550. i 1562. svaku Nikoli Zrin
skomu, a kašnje darovnicom od g . 1570.8 i oporukom od g. 1572.
svojim netjakom , knezovom Zrinskim Jurju , Krištofu i Nikoli *.
Knez Stjepan Frankopan živio je dosta dugo , rastaviv se s ovim
svietom istom oko g. 1577. , ali se upravo nezna, gdje, kako i kada.
Nagodbom , koja je u pravdi sa Tržačkimi Frankopani g. 1580.
sklopljena, ostao je Ozalj Zrinski, i ta je obitelj neprekidno držala
cielo imanje Ozaljsko do odkrića urote g. 1670 , a polovicu imanja
sve do smrti posljednjega Adama kneza Zrinskoga, poginulog u
bitci kod Slankamena ( 1692. ).
Progovorivši tako o vlasteli Ozaljskoj, valja nam još što reći i
o samom vlastelinstvu i o njegovih raznih podanicih u starije doba.
Malo je bilo gospoština sa tako prostranim kotarom, kao što ga
imaše Ozalj. U stranah pokupskih bilo je ogromnije samo vlaste
linstvo Steničnjačko, koje se prostiralo na ograncih Petrove gore u
većem dielu bivše Slunjske i u jednom dielu prve Banske pukovnije.
Kotar Ozaljski prostirao se od zapada prama istoku od kranjskih
medja i Uskočkih gora preko Kupe na Mriežnicu i Koranu, gdje
je graničio sa kotari gradova Dubovačkoga i Steničnjačkoga. Od
sjevera i juga opasano je bilo vlastelinstvo Ozaljsko Podgorjem i
zemljami gradova Novoga i Ribnika. Na tom prostoru živila su od
starine mnoga hrvatska plemena u slobodnih občinah. Inštitucija
plemenske i slobodne občine postojala je svuda u hrvatskoj državi
više ili manje, ali ju nigdje neiztiču tako vjerno i jasno saču
vani spomenici, i to ponajviše hrvatski glagolicom pisani, koliko za
1 Neo reg. acta, f. 1645, br. 22, prije u hrv. arhivu , sada u Budimpešti.
2 Neo reg. acta, f 1645, br. 25, prije u hrv. arhivu, sada u Budimpešti.
3 Ibidem, fasc . 6, br. 40.
4
Kukuljević : Acta Croatica, str. 266.
 203

priedjele oko srednje Kupe kod današnjega Karlovca u nekadašnjih

županijah Goričkoj i Podgorskoj, gdje su mnoga plemena slobodno
živila sve do početka novoga vieka pod zaštitom gradova Podgore,
Okića, Steničnjaka, Dubovca i Ozlja. Još dospjetkom šestnaestoga
vieka, a bez sumnje nekoliko vjekova i prije, postajale su u kotaru
grada Ozlja na lievoj obali Kupe izpod Uskočkih gora i u ravnici
Pokupskoj plemenske občine (sudčije) Vivodinska , Koruška (oko
Lovića ), Vrhovačka, Prekrićka, Podbrežka, Zorkovačka , Sipačka
(uz cestu prama Draganićem ), Novačka (kod Mahična ), Brodarska
(Hrnetićka) i Oralska. Na desnoj strani Kupe i na rieci Dobri pro
stirahu se pako plemena občina Zadobarske (Za Dobrom), Stativske,
Tomašničke, Završke, Hraštjanske, Brloške, Slapanske, Oštrovrške,
Jaškovljanske, Pokupske, Ozaljske i Tržke . Poglavita je občina
bila pod samim gradom u Ozlju, a nju premjesti g. 1329. radi veće
sigurnosti od Niemaca, koji često u to doba u Hrvatsku prodirahu,
ban Mikac Prodavić na sigurnije mjesto u zavoju Kupe, Ključ zvano,
gdje se još danas mjesto Trg nalazi. Prigodom premještaja potvrdi
rečeni bán Tržanom stare pravice i podieli im nove slobode s na
mienom , da što lakše i sjegurnije živjeti uzmogau. Tržane, nazvane
„ purgari“, oprosti ban od uprave Ozaljskoga kaštelana, pa im do
zvoli, da budu slobodni seliti se, kud ih je volja, i da svaki, ako
umre bez odvjetka, može razpolagati svojim imetkom , kako mu
bude drago. Dohodak od mesnica i brodarija da pripada občini, koja
može birati po svojoj dragoj volji i popa i glavara (villicum ). Glavar
će im suditi u svih pravdah i tužbah, osim kad bi se ticalo lupežtva,
ubojstva , paleža i nasilja Trgovina, što su ju imali Tržani plačati,
nije ih odviše obterećivala. Za priznanje podaništva i poradi obrane
valjalo im je u grad podavati nešto vina i od svake kuće po 20
dinara; osim toga morali su svake godine donieti banu ili njegovu
kaštelanu u Ozlju u ono doba gotovo po svuda običajne darove :
teleta, ovce, kokoši i nekoliko hljebova kruha.
Sva je prilika, da i ostale plemenske obéine Ozaljskoga kotara
niesu u staro doba podavale službe i daće u mnogom različite od
prije navedenih, makar da i niesuimale prava i slobode zajamčene,
kao što obćina Ozaljska. Občine Pribićka, Krašićka i Kupčinska
ponosile su se svojom starom slobodom, držeći se neodvisnimi od
vlastele i plemenitimi. Uz rečene občine odlikovahu se starodavnimi
plemenskimi uredbami občine Oralska, Novačka i Šipačka, držeći
se vazda ravnopravnimi sa plemenitom braćom u obližnjih Draga
nićih, koji svoju slobodu prilično, ako i težkom mukom , obraniše i
sačuvaše sve do g. 1848. Na čelu svake plemenske občine stajao
je sudac kao glavar, koji bude u Trgu uplivom germanizacije iz
obližnje Kranjske prozvan „rihtarom “. Samo u Zadoborju pri
držao je bio občinski glavar starodavni naslov „ župan “ još šest
naestoga vieka. Javne poslove i pravde i priepore rješavahu poje
dine občine „ u svojih klupah navadnih i od vika narejenih “ pri
župnih crkvah. Župa bilo je pako od starine (jur g.1334.) u kotaru
Ozaljskom osam i to sv. Vída i Svih svetih pod Ozljom , sv. Kuzme
204

i Damjana u Ješku ( Vrhovcih ), sv. Jurjau Vivodini, sv . Siksta u

Pribićih i sv. Nedelje u Krašićih, sv. Marije u Ješkovu (Mabičnu) i
sv. Martina u Brodarcih (Hrnetiću ). Občina Oralska imala je ujedno
sa obćinom Gažanskom svoje klupe izvan kotara Ozaljskoga kod župne
crkve sv. Jakova na Gazi (Otoku) u području gospoštineŠteničnjačke.
U klupah crkvenih rješavao je sudac sa pristavi „ pred bratju “ razne
priepore i pravde, „ a kad bi tko prizvao, sudilo se drugoč v stoli
gospodinovim pod Ozljom “. Osobito je bio ugledan „ zakon i sudbeni
stol o purgariji Trgu “, gdje bude medju ostalim g. 1571. razprav
ljana i riešena pravda medju Hrastovljanskom i Slapanskom obćinom
poradi užitka šume. Občine branijahu svoj kotar najodrješitije, ne
dopuštajuć podnipošto, da ga itko, najmanje pako koja obližnja
občina, povriedi. Već god. 1288. uredjene su medje občina Novačke,
Sipačke i Brodarske, a tom prigodom pogiboše u klancih kod Ma
hična dva čovjeka '. God. 1529. bijahu Brezarići, občinari Krašićki,
podkrčili nike laze mej strugama na polji“, ali sudac i starešina
Kupčinski sa „ vsu bratju slišeći od starcev obnajdoše, da pristoji ta
laz Kupčinae“ ; ali poslije se nagodiše stranke: Brezarići priznaše
kotar Kupčinski te Kupčinci zemlje prodaše Brezarićem , obvezav
se da će ih braniti u toj svojoj plemenšćini plemenitoj“.
Kao što je občina ukupno „ s bratjom “ razpolagala občinskim
zemljištem bez utjecanja grada i vlastelina, tako su i pojedini članovi
plemena sporazumno " s bratjom “ odlučivali glede svoje privatne
didine (obiteljske imovine ) Tako su članovi plemena Pribićkoga,
Stjepan sin Borka i Nikola sin Prodana,kao sasvim ravnopravni banu
Stjepanu Baboniću , vladatelju grada Ozlja, prodali g. 1316.svoje
djedinsko imanje Mirkovopolje , a isto tako je pleme Hrnetićko od
svoje volje ustupilo zemlje izmedju Hrnetića i Selaca na Kupi na
! Odnosna izprava sačuvana je u priepisu listine izdane g. 1558. po porku
labih Ozaljskih knezu Vihalju Desiću i Pavlu Muratoviću te glasi ovako :
To je kopia lista kotara Brodarskoga. I kada ga hodismo ovadjati, zpraviše
se ludi na to iz obie sučie i pridoše v klance v Mahično i odi se gvadiše i
ubiše dva človika meju sobu, iednoga s Lažića, drugoga Levkuša i ondi (?)
se tudie umiriše i učiniše, da bi glava za glavu. I pojdoše vsi kuprice_ko
tarom Brodarskjın vdilje v tim na jame na vdilje, kadi.e bila kopana; Bro
darci z desna, Sipčaki z liva idoše do jam i dilje putem v potok llartinšćak,
i doidoše z potoka vse cestu v kali, i undi Šipčaki ostaše, Draganići nastaše;
liva strana Draganićka, a desna Brodarska. I idoše putem Draganići, pleme
niti ludi, i ondi ostaše, a Novaki nastaše; Brodarci z desna, Novaki z liva. I
idoše dilje čez bruškov Okruglak, iz Okruglaka v mlaku i dilje iz mlake u
divje vrbe. Iz vrb dilje na pole, Novaki iz liva, Brodari z desna; idoše polem
v pivu kotarnu ; iz nive kotarne vdilje k potoku Gluboki, i vse dilje potokom
prik puti v mostac. I ondi Vovaki, plemeniti ludi, ostaše, a Zadobranci, ple
meniti ludi, nastaše; Brodarci iz despa, a Dobranci iz liva. onda idoše vdilje
vrhom na Vinca i ondi zkopaše dva sapa, iedau Brodarci a drugi Zadobarci.
I idoše putem na hrast krilnati, iz hrasta u Korenitac potok dilje u Kupu.
I tu ostaše plemeniti ludi Zadobarci; liva strana Zadobarcem a desna strana
Brodarcem . I jdoše doli u Kupu i obrnuše prik Kupe po zakoni v okno svete
Marie i onda Šipčaki i Brodarci učiniše mir ineju sobu i zagovor posta više
na hulenie meu sobom, ki bi to pogovoril, da ostaje gospodinu jezero (?)
dukat.
 205

mjestu današnje Banije plemićem Selačkim , obvezav se knezu Stje

panu Frankopanu podavati službe i daće po starom običaju ? Raz
polaganje pojedinaca sa „didinom vekovečnim zakonom neoda
zvanim “ bilo je vezano na razne formalnosti. Prodaja mogla se
obaviti samo pred sudcem i bratjom u občinskih klupah „ po zakonu2

plemenskom i klupskom “ , a valjalo je ponuditi ono, što se proda

2

valo, do tri puta po „ ponudnih kmetih meju bratju bližnje i dalnje “.

Kad se kupac ili dostalac našao, Boga bi molio starešina, a aldo
mašnici (odomašnici) i ovodnici uvedoše novoga dostalca u užitak.
O ovakovih i sličnih tomu pogodaba i o svojih slobodno i neodvisno
stvorenih zaključcih i osudah izdavao je občinski sudac hrvatska
pisma, pa je, ustanoviv u pojedinih slučajevih prama potrebi prije
globe za stranke, koje bi odstupile od pogodbe (jednom prigodom
g. 1550. u Pribićih : gospodinu 25 libra, a bratji pet vidar vina), po
stavljao na izdana pisma , bratinsku pečat, ka je vse občine, na višju
pravdu i verovanje ". Občinari držeći svoja djedovinska imanja
(didinu) , razlikovahu se od novijih naseljenika, i nazivahu se u
seoskih občinah (sudčijah ) medju sobom ponajviše „ plemenitom
bratjom “, dok se stanovnici Trga poput stanovnika 11 obližnjih varo
šicah u Dubovcu, Steničnjaku vazda zvahu „ plemenitom braćom
purgari“ (od burga, grada ), a svoje klupe „ plemenite purgarske“ te
občinski pečat „plemenitu purgarsku “ 2.
Dakako da su i Ozaljska plemena visila v gradu i podložna bila,
ali su službe i daće za grad daleko manje bile u staro doba, nego
li kasnije, kad je kruti feudalizam zavladao. Od daća bit će naj
starija „ kraljevica “, koju je vlastelj i onako samo za vladara i dr 16
žavu pobirao, pak straževina za sigurnost od grada, to „ kopostan
za sijanje priesada u gori , koja se je držala vazda gradskom i
vlastelinskom . Radnje u naravi namienjene su bile izprva ponajviše
javnoj koristi; razmjerno se je mnogo radilo za obranu od domaćih
i vanjskih neprijatelja i za uzdržanje i učvršćenje gradova, pa i
kod komunikacija, a službe činjene su poglavito oko osobe samoga
vlastelina, kojemu su bili posvećeni i darovi, jestiva u naravi.
Veći su tereti nametnuti ( zaljskim podanikom po svoj prilici već
početkom petnaestoga vieka za vladanja Frankopana; ti su tereti
postajali prema duhu tadanjega vremena sve nesnosniji za podanike,
dok nebudu od prilike onakovi, kako su zabilježeni u urbaru
Ozaljskom od g: . 1642. Već prvi Frankopan, koji je (Ozalj držao,
naime ban Nikola, oteo je bio sa svojimi Ozaljskimi kaštelani na
silu od plemena Pribićkoga Bakše 25 selišta, što je po zapoviedi
kralja Sigismunda imao izviditi i pravdu dopitati tadanjiban Dionizij
od Marcalja :. Neima sumnje, da je na veće službe i daće svoje
Izvorna listina medju neo reg. acta, fasc. 181, br. 7, prije u hrv. arhivu,
sada u Budimpešti. Listinu odtisnusmo odtraga kod urbara pod linijom.
? Sliku ovu o životu u plemenih petnaestoga i šestnaestoga vieka u okolici
Ozlja sastavismo po savremenih , ponajviše hrvatski pisanih listinah, što ih
većom česti čuvamo u vlastitoj zbirci .
3 Kukuljević: Poviest Ozlja.
206

podložnike Ozaljske pritegnuo, a mnoge prijeslobodne ljude u kmet

stvo prikučio upravo Sigetski junak Nikola Zrinski, postavši počev
od g. 1544. gospodarom Ozlja. Zrinski je tako i drugdje radio, kamo
je njegova vlast bila dosegla, naročito kod slobodnih plemena u
Kriščičih ( Podzvizdu) i u Novomgradu ( Todorovo), kako to iztakosmo
u našoj knjizi „ Bihać i Bihaćka krajina“. A isto tako, pa žalibože
i mnogo gore, postupahu i drugi moćni i čuveni savremenici Zrin
skoga, samo što niesu osobno toliko vitežtva i požrtvovanja poka
zali, koliko Sigetzki junak.
Feudalizam postao je oštriji i nesnosniji, pošto se tiekom pet
naestoga i šestnaestoga vieka sve to više umnožiše vazali i predia
listę. Kao najstariji vazali u Ozaljskom vlastelinstvų spominju se
u Senkovcih (Fratrovcih ) već god. 1390. Andrija Šenkovački, a
poslije plemići Ivkovići te god . 1463. vitez Mavro Molingar, u
Pribićih oko god. 1400. Pavao Bakšić, a u isto doba u Tomašnici
Stjepan Tatar od Mlake Mriežničke, a nešto kašnje Fabian Safar
od Doljana u Gackoj , u Pišćetkih oko g. 1450. Mihael Ugrin, u
Stativah tlačnih (dolnjih) g . 1495. Juraj Fabiančić, u Jaškovųoko
g . 1480. Ambroz Balša ili Arbanasić od Bosiljeva, u Vukšinu Šipku
oko g. 1460. plemić Vukša, po kojem je takodjer taj Šipak pro
zvan , a g. 1497. Valentin Hotković, napokon u Vrhovcih oko g.
1500. plemić Blaž Dianković. Provalom Turaka bude gotovo sva
Hrvatska opustošena, a nemogući lIrvati odoljeti priemoći turske
velesile, pobježe sve, što je moglo i što je marilo za krst i slobodu,
k svojoj braći u zaklone kod Kupe i Save. Frankopani i Zrinski
knezovi dielili su svaki udes sa svojom nesretnom braćom, osobito
ako isti bijahu plemići i vojaci, pa ih svu silu smjestiše po svih
svojih imanjih ; ali nigdje toliko, koliko na vlastelinstvu Ozaljskom ,
Ribničkom i Cakovačkom u Medjumurju, stvorivši si tako pouzdane
vazda vjerne službenike, poglavice i vojnike u četah proti Turcima i
odvažne pristalice u oporbi proti Niemcem, koji tada nakon ustrojstva
krajiške vojske stadoše mah preotimati u Hrvatskoj. Nigdje u Hr
vatskoj, a jamačno niti drugdje u obližnjih zemljah, nije se dogodilo,
da bi vlastela toli ogromna imanja razciepkali i razdielili medju
manje vazale i plemiće. Jamačno polovica, ako ne više, od vlaste
linskoga alodiala , pa i mnoga pusta selišta odstupiše Frankopani, a
poslije Zrinski, ili badava za nagradu, ili kao zalog za zajmove
pojedinim zaslužnim porodicam staroga koljena (beneplacentiarii,
summalistae), stvorivši za pribjegle hrvatske bezkućnike malena
imanja sa dvorovi te većim ili manjim brojem kmetova. Od česti
bijahu medju pridošlimi bjegunci glasoviti hrvatski rodovi, koji,
budući lišeni svakoga blaga i bogatstva, jadno bi bili već onda po
stradali, da im nije pruženo utočište na imanjih Zrinsko- Franko
panskih, pa na krajini na vojnih službah . Znamenitost tih rodova
spoznat će svaki poznavatelj hrvatske prošlosti, ako navedemo samo
Babonožiće, Desiče, Dešpotoviće, Gusiće, lIodkoviće, Jankoviće,
Križaniće, Moyoriće, Oršiće i Vojnoviće, koji uz mnoge druge, što
ih od česti u opazkah izpod teksta urbara kod pojedinih predija
 207

iztakosmo, zajedno sa Vlasi u Prilišću i sa slobodnjaci u Prekrižju

utekoše pod okrilje Frankopana i Zrinski u kotar Ozaljski, gdje
poslije provale Turske god. 1524. bijahu mnoga zemljišta pusta, a
čitava sela bez stanovnika Nikola Zrinski Sigetski stvarao je nova
predija prama nuždi i potrebi; ali njegov šurjak Stjepan Frankopan,
premda inače dosta vragoljast, smilovao bi se svakomu, te bi bio
razdielio svojim dvorjanikom i miljenikom sav stari držatak Fran
kopanski, da ga niesu u tom sustezali svak i netjaci. Po primjeru
svojih predja, Stjepana i Brnardina, dinasta u podpunom smislu,
obkoli se i Stjepan obilnim brojem dvorjanika i službenika, držeći
hofmeštra, dvorskoga lovasmeštra, dva barbira (ljekara), trabante i
kojekakove druge službenike, a svakomu je htio ugoditi kojim
darom . Ako se još obazre na to, da su Zrinski knezovi morali na
platiti štete i odkupe za razna nasilja, što ih je Frankopan počinjao :
to biva jasno, da je ekonomsko stanje na vlastelinstvu Ozaljskom
prigodom smrti Stjepana Ozaljskoga (g. 1577.) posve rdjavo bilo.
Po gotovo pako da je unuk Sigetskoga junaka, knez Nikola Zrinski,
brat bana Jurja, još lošije gospodario od istoga Frankopana. O njem
pripovieda njegov sinovac, knez Petar Zrinski, da je rado pijan
čevao „ erat plurimum deditus bacho “, pa da je jednom u pijanstvu
" 9

darovao svojemu primorskomu kapetanu Juliju Čikulinu grad

Grobnik , a poslije za 12.000 for. založio imanje Pribićko ?. Nikolina
razsipnost dozlogrdila je njegovu mladjemu bratu Jurju, koji se
je od njega u imutku razdielio, a g. 1617. svečano po svojem služ
beniku Gašparu Zmajloviću u kaptolu Zagrebačkom prosvjedovao,
kad je Nikola zajedničko im dobro Brlog sa Bratovanci, Banščinom
i Švarčom založio bio Jurju Dovoliću , a Katarini Jankovićevoj,
udovi Franje Ugrinovića, kuriu Podbrežjo ? Nikada nije Ozaljska
gospoština tako raztrgana bila u razna mala predija kao u čas
smrti rečenoga kneza Nikole ( 1624.). Njegova udova Jelisava, ro
djena grofica Szechicva, radila je samo po savjesti ii prema praved
nosti, odrekavši se na korist svojega djevera, kneza Jurja Zrinskoga,
50.000 A., što joj je bio pokojni muž zapisao. l'reuzev g. 1638.
knez Petar Zrinski 'nakon diobé sa bratom Nikolom upravu polo
vice Ozaljskoga imanja “, a kašnje g. 1649. na osnovi nagodbe u
1 Nestoji, da su Turci i g. 1582. provalili bili pod Ozalj, kako to Kukuljević
pripovieda, držeći da se pod njemačkimu nazivom W'osail razumieva Ozalj.
Provala se je tada, kako izvorno izviešće u Ljubljanskom Rudolfinu potvr
djuje, dogodila pod Bosiljevom i na medji Kranjskoj pri Vinici, a tom pri
godom nemilice postradaše Karlovački oklopnici, kojih je tada mnogo pod
Bosiljevom
brošura.
poginulo. O kreševu kod Bosiljeva ima i posebna savremena
2 Dr. Rački : Izprave o uroti bana Petra Zrinskoga i kneza Franje Fran
kopana, str. 550.
Neo reg. acta, fasc. 318, br. 43.
• Dioba bude obavljena po kralj. personalu Tomi Mikuliću, kao delegovanom
sudcu, a diobna izprava sastavljena je u Zagrebu. Razdieljen je grad Ozalj,
o kojem se kaže, da su u njem tri sprata, velika palača, soba pod ciglom nad
pivnicom , trabauska hiža , nova hiža nad pećinom , stolna hiža , zimska palača,
gospina biža, divojačka hiža, a nad Kupom Klarine hiše.
208

vlastništvo cjelokupno imanje Ozaljsko, potvrdio je doduše mnoge

zaloge dvorova i kmetova, i nekoje na novo založio, ali je takodjer
nastojao, da pojedina založena imanja izkupi, pa je i zbilja toga
dosta prije svoje smrti izkupio i s gradom opet spojio.
Starijemu bratu Nikoli Zrinskomu pripao je patronat nad župnimicrkvami :
sv. Marije u Mahičnom, sv. Martina u Hrnetićih , sv. Križa u Zavrhu sa crkvami
podružnicami sv. Marije Magdalene i sv. Antuna, te župa svih Svetih u Trgu
sa podružnicom sv. Katarine.
Mladjemu pako Petru Zrinskomu pripale su župe i crkve : sv. Kuzme i
Damjana u Vrhovcih, sv. Marije u Krašićih, sv. Siksta pape u Pribićih sa
kapelom sv. Marije u Dolu, sv. Vida pod Ozljem sa crkvicom sv. Blaža i sv.
Ivana i majke Božje na Smolčem Vrhu (Svetice).
Crkva župna sv. Jurja u Vivodini sa crkvicami sv. Ivana, sv. Nikole, sy.
Lovre i sv. Gertrude ostaše zajedničke braći.
Razdieljene su medju braćom kurie, koje su tad pod grad spadale : Brlog,
Podbrežje i Grdun ; mlinova bilo je 5, a kmetova u sudčiji: Krašićih , Vrhovcih ,
Pribićih, Zorkovcih, Kupčini, Sipku, Zadobarju, Purgariji Trgu, u Erjavcu, u
Oštrom vrhu, Šenkovcih , opidu Ozlju, Prekrižju, Dubravcih, u Orlib'i Vivo
dini. Svi su kmetovi na jednake dielove medju braćom podieljeni.
Od vazala (sumalista) pripali su Nikoli Zrinskomu : Stjepan Janković i
braća mu sa 46 kmetskih selišta, Petar Budetić sa 9 selišta , Andrija Rosovar
sa 21 selištem, Baltazar Babonožić i braća mu sa 24 sel ., Andrija Janković sa
11 selišta, Stjepan Tompa sa 25 sel ., Martin Sandrić sa 11 sel., udova Jurja
Peharnika sa 5 selišta , nasljednici Ivana Budačkoga sa 19 selišta, Nikola Mo
gorić sa 21 selištem, Vinko Desić sa 15 selišta, Matija Colnić sa 10 selišta,
Ivan Babonožić sa 8 selišta, Petar Vojnović sa 8 selišta, Nikola Dovolić sa
8 selišta, Ivan Arbanasić sa 1 selištem , udova Stjepana Barilovića sa 5 sel.,
Ivan Perangki sa 15 selišta .
Nadalje dobio je knez Nikola još i ove plemiće i slobodnjake (bene pla
centiarii et libertini) : Mihaela Mogorića sa 11 selišta, Nikolu Mamića sa 3 se
lišta, udovu Ivana Izačića sa 2 selišta, Nikolu Mihaljevića sa 7 selišta, Nikolu
Brajkovića sa 1 sel., Gašpara Kružića sa 5 sel., Ivana Kružića sa 4 selišta,
nasljednike Ivana Karinčića sa 8 selišta, Jurja Sopčića sa 1 selištem , Ivana
Derečkaja sa 4 sel., Nikolu Dragančića sa 3 sel., Nikolu Zebića sa 3 selišta,
PetraGojmerca sa 5 selišta, Nikolu Brajkovića sa 1 selištem, Hreškovca sa
1 selištem , Vuka Hrvata sa 1 selištem.
Petra Zrinskoga zapali su pako ovi sumalisti: Ivan Oršić sa 44 selišta,
Gašpar Janković sa 33 sel., Ivan Mihalić sa 18 sel., Nikola Špišić sa 22 sel.,
Petar Janković sa 8 sel., Nikola Milovac sa 13 sel., Ivan Bogač sa 25 selišta,
Ivan Milašinčić sa 2 sel., nasljednici Ivana Malagruļića sa 10 sel., Gašpar
Nenadić sa 8 sel., Melkior Zebić sa 30 sel., Gašpar Spišić sa 10 sel., Juraj
Milojković aliter Horvat sa 5 sel, Gašpar Križanić sa 20 sel., Jure Barilović
>

sa 5 selišta, Pavao Medunić sa 2 selišta, Martin Peharnik sa 8 sel. , Stjepan

Lacković sa 10 selišta, Zakaria Bučić sa 9 selišta , Petar Blažić sa 6 selišta.
Osim toga ostali su Petru sliedeći plemići i slobodnjaci : Ivan Mavrović sa
2 selišta, Ivan Muškovae sa 1 selištem , Ivan Špišić sa 8 sel., Ivan Medven
sa 1 selištem , Gašpar Zmajlović sa 3 'selišta, Nikola Dratešić sa 4 selišta,
Stanislav Zdenčaj sa 4 selišta, udova Mihajla Kružića sa 7 selišta, Vinko
Malogrudić sa 1 selištem, Juraj Bulišević, Mihalj Brajković, Tomo Hreškovac
i Juraj Valčić sa 1 selištem .
Napokon ostaše zajednički: Julio Čikolin sa 40 selišta, Sigismund Purg
staller sa 21 selištem , Ivan Horšić sa 9 selišta, udova Stjepana Gusića sa
6 selišta.
Privilegija gradova i obitelji ostaše kod starijega brata Nikole Zrinskoga.
(Neo reg. acta, fasc. 319, br. 45 prije u hrv. zem arhivu, sada u Budim
pešti; a ima jedan primjerak još u Zagrebu medju Acta Bucarana, fasc. 18,
involucr. 10, Nr. 1. )
 209

Promjene, što se dogodiše na vlastelinstvu Ozaljskom od vre

mena Nikole Zrinskoga Sigetskoga, neobično pogoršaše feudalne
prilike. Uz to i ratne potrebe onoga doba sve to veće terete na
vališe na siromašne podanike. Razciepkanje velikoga imanja na
manja predija sa nekoliko selišta postalo je veoma tegotno za se
ljačtvo . Ne samo, što su time mnoga selišta oduzeta podložnikom
za dvorove pojedinih predialista, i mnogi seljaci potisnuti na manja
zemljišta, već su tako i službe i daće kod manje, većim dielom siro
mašne vlastele, mnogo teže i izdašnije postale, nego li bijahu, dok
su takovi kmetovi gradu pripadali. Pošto je pako gradski alodial ostao
nepromienjen, a tiekom vremena sve su veće potrebe za uzdržavanje
mnogobrojnih službenika i vojnika nastajale: to su takodjer preostali
gradu podložnici na veće službe i daće pritegnuti. Na kraju šest
naestoga vieka podavalo je i u Ozaljskom vlastelinstvu svako selište
na tjedan po šest radnika, a podložnici , bili oni od prije privilegirani
občinari ili kmetovi , budu sve malo po malo medju sobom izjed
načeni glede služba i daća. Samouprava občina i slobodno razpo
laganje sa „ didinom “ za pojedince bude dokinuto, a kod odluka ob
činskih , kako se iz mnogih občinskih spisa od početka sedamnaestoga
vieka unapried razabira ,utjecalisu odlučno gradski službenici . Nekoć
banskimi i kraljevskimi poveljami urešena i slobodami ponosita ob
ćina u Trgu pisala se je g. 1672. samo još za izliku „ plemenitom
»

purgarskom “ občinom , ali u istinu bila je u to doba već skučena

u kmetstvo i nevoljništvo. Kad se povelja bana Mikca od g. 1329.
sporedi sa ustanovami urbara od g . 16542. , opaža se na prvi mah,
da je občina Tržka doživila užašnih metarmofoza , postavši njeni
občinari od slobodnih i sretnib gradjana bezpravni nevoljnici , koji
morahu svojoj gospodi ugadjati raznimi malo pristojnimi službami.
Zaista je bila sramotna za Tržane urbarska uredba, da imaju poput
kakovih krvnika načinjati vješala , te zločince razpinjati i vješati.
Izbor obćinskoga glavara vršile su g. 1642. občine Tržka i 'Vivo
dinska samo na izliku, a kod drugih občina takov se izbor već i
nespominje, pa neima sumnje, da je kod njih jur tada vlastelj sudca
postavljao. Ustanova urbara od g . 1642. za obćinu Krašićku o slo
bodnoj prodaji zemalja izčezla je u novom priepisu urbara od 8
1686. Tako se u svem opaža postupno sve to veće sapinjanje
seoskoga žiteljstva u kruto nevoljništvo, pod kojim je seljak se
damnaestoga i osamnaestoga vieka čamio .
Nazočni urbar grada Ozlja od g. 1642. priobčujemo na osnovi
dvaju rukopisa. Stariji, sahranjen u arhivu grada Ozlja, pisan je
na malom foliu na 204 strane, vezan je u pergameni, a naslov mu
je u novije vrieme stavljen : ,, Urbarium Zrinyanum antiquum , do
minium ( zalj .concernens, de anno 1642. “ U dodatku ima taj urbar
još i popis Švaračkih kmetova Zrinskih od g. 1652. Stariji ovaj
rukopis nesadržaje kmetove u sudčiji Vivodinskoj i Koruškoj (Lo
viću ), pa zato taj dio urbara popunismo iz priepisa urbara Zrinskoga
od g. 1686. , koji je prije bio pohranjen u hrvatskom zemaljskom
14
210

arhivu pod „ Urb. et conscr., fasc. 96, b. 55, “ te je s ostalimi arhi

n

valijami istom g. 1886. odnesen u Budimpeštu. Na potonjem urbaru

ima izvorna opazka: „ 1686, 15 juny in arce Ozail, quod praesens
copia ex originali suo antiquo urbario de verbo ad verbum extracta,
collationata et per omnia recte concordare inventa. Ego Joannes,
Andreas Koderman, s. s. mattis, modernae inclitae commissionis caes.
regiae fiscalis et rationum exactor ".
Prije spomenuti stariji rukopis pisan je, sudeć po pravopisu,
dosta nesgrapno po nekom Primorcu koncem 17. vieka, i prispo
dobljen je sa izvornom maticom urbara, kako to na kraju potvr
djuje u Bakru 17. novembra 1721. tadanji komorski rentmaister
Josip pl. Lebbeneg. Sadašnji vez od pergamene učinjen je kašnje,
kao što je i kašnje postavljena paginacija ; ali tom prigodom vrlo
su izpremiešani pojedini arci i listovi rukopisa, te morasmo istom
pomoću priepisa urbara od g. 1686. i njemački g. 1702. pisanoga
urbara, što ga u našoj zbirci imamo, tekst udesiti onako, kako je
s prva u matici uredjen bio. U samom urbaru inače ništa nemie
njasmo, van pravopis i prema potrebi interpunkciju, dodav pod lini
jom obilne opazke glede mjesta , porodica i pojedinih manje poznatih
rieči .
Neima sumnje, da je urbar od g. 1642. sastavljen na osnovi sta
rijega kojega urbara nakon diobe, što je učinjena u svih imanjih
Zrinskih g. 1638. medju braćom Nikolom i Petrom Zrinskim, pokle
ročena braća postaše punoljetna i od tutora preuzeše upravu svojih
imanja. Dioba se takodjer ispominje više puta u urbaru, te se na
značuje osobito kod pojedinih vazala (sumalista), kojemu je bratu
koji pojedini pripao. Medjutim nepotječe sav urbar iz g. 1642. ,
već ima u njem dodataka sve do g. 1669., dakle gotovo za cielo
vrieme, dok je Petar Zrinski Ozljem vladao. Premda je naš urbar
popunjen priepisom urbara od g. 1686., to on ipak nije cjelovit. Tako
neima u njem popisa imanja Vukšin Sipka, koji su od g. 1497.
Hodkovići držali, a izpušteni su u njem g. 1544. naseljeni Prilišćani,
koji su u kasnijih urbarih od g. 1699. i 1703. kao slobodnjaci
Ozaljski popisani. Kad se urbar Ozaljski sporedi sa primorskimi
i sa Dubovačkim , opaža se, da za njimi i formom i sadržajem za
ostaje, kod nekih urbarskih občina nesadržajući drugo, nego puki
popis kmetova i predialista. U urbaru, ne samo što neima spo
mena gospodarenju na vlastelinskom alodialu, već su izpuštena i
mnoga znatnija vrela dohodka, osnovana na feudalnom pravu. Pod
puniji je u tom pogledu njemački pisani urbar od g. 1702. Tada
je bilo gradskoga alodiala : 106 jutara oranica, sjenokoša na 200
kosaca, a grad je imao dva majura u Kurilovcu i u Podbrežju, tri
vrta za povrtalje i voće, četiri velika vinograda i gradski mlin.
Vinska desetina od plemića davala je godimice 50 vedara, a od
1 Tako je upravljatelj Ozaljski, knez Marko Oršić, g. 1590. izviestio na te
melju staroga Ozalj«koga » legistra. , da je Karlovački arhibuzir Juraj Brzić
plaćao u grad 8 cükata.
 211

kmetova 1550 vedara. Volovskih jezika došlo je u grad svake go

dine od mesara više od 200, a gradski ribari na Kupi i Dobri
davali su ribe za svaki postni dan dovoljno u grad, uživajuć za to
neka gradska zemljišta. Bilo je dohodka i od gradskih šuma, od re
galnog prava vinotočja, i za podvozninu (aurige), za koju su mo
rali u grad davati težake kmetovi župnika i plemića.Nešto do
hodka imao je grad i od pojedinih plemićkih dvorova, koji su go
dišnji činz plaćali, i od kaduciteta onih gorskih zemalja , za koje
nije za tri godine gornica bila podmirena.
Stariji priepis urbara iz Ozaljskog vlastelinskoga arhiva primismo
za porabu dobrotom slavne rentne komore kneza Thurna Taxisa u
Karlovcu, a priepis od g. 1686. iz državnoga arhiva Budimskoga
posredovanjem kr. zem . arhiva u Zagrebu. Za tu uslugu jesmo na
obje strane usrdno zahvalni.

Urbarium grada Ozlja leta 1642.

Purgaria Trg ?
Jure Majeanie Miho Juršelic
Luie Valió Jure (irganica udova
Ivan Valid Male ( rzanie
Miho Kovai Lovre Palisak 1
Miho Martinos Miho Ivanus
Jure Jurin Jure Ivančio

Kao što je već u poviesti Ozlja rečeno, postao je Trg g . 1329. ,

pošto se radi sjegurnosti od Niemaca mještani Ozaljski naseliše
niže dole na poluotoku, zvanom Ključ. Povelja bana Mikca, koji
je u mjesto kralja novim naseljenikom slobode podielio, glasi u
izvorniku, što ga občina Tržka sa više hrvatskih i latinskih po
velja i danas još čuva, ovako :
Nos Mykch , banus tocius Sclauonie, significamus universis, quibus
expedit, presencium per tenorem, quod quia libera villa domini nostri
regis sub castro Ozol « xistens per Teotonicos, speciales inimicos
eiusdem domini nostri regis, frequenter est spoliata et combusta,
volentes nos futura prouidere, ne ulterius tam de facili eadem libera
uilla per cosdem Theotonicos et alios infideles spolietur, ad locum
alium premunitum et firmiorem, videlicet ad insulam Cluch, que alio
nomine mendszent zigethe vocatur, in inferiori parte ipsius castri
Ozol ad cursum aque existentem , duximus translocandam , talem
libertatem eisdem concedentes, quod a jurisdiccione et judicio castel
lani de Ozol pro tempore constituti homnino sint exemti. Item
quicunque ab eadem libera willa do sub castro ad ipsam insulam
se translocaverint ad manendum , per tres annos nullam collectam
nobis soluant, excepto hoc, quod quingentis ydrys uini in quolibet
anno teneantur, elapsis uero ipsis tribus annis, de qualibet porta
seu curia singulos uiginti denarios singulis annis et uinuun modo
212

Petar Cidilović Lovre Cidilović

Jure Ilias Udova Ivica Bunca
Jure Jovrenčić Jure idem
Ive Pintar Mate Palisak
Mihalj idem Jure Mužić
Miho Munjačić Stanko idem
Miho idem Jure idem
Miho Valić Mihalj Pintar

pretacto soluere teneantur ; si uero aliqui de extraneis locis causa

commorandi uenerint, quatuor annorum gaudeant libertate. Item sicut
ueniendi, ita recedendi accepta licencia liberi sint et securi. Item
si quis sine herede decesserit, cuicunque bona sua legare uoluerit,
liberam habeat facultatem . Item tribus muneribus, uidelicet in festo
natiuitatis domini, pentecostes, et in festo omnium sanctorum nobis,
uel castellano nostro de Ozol teneantur, ita quod pro quolibet mu
nere unum pecus pascuale, unam ovem, uiginti galinas et ducentos
panes dare teneantur. Item quidquid de macello ueniret in tributo,
Villico et vniversitati ciuium de ipsa insula relinquemus ; in super
portum in fluuio Culpa circa ciuitatem eorundem eisdem ciuibus
libere concedentes . Item sacerdotem, quem communitas uoluerit,
assumant juxta eorum voluntatem. Item uillicum inter se eligant
annualem , quem uoluerint, qui omnes causas per reuolucionem
anni inter eos judicet, determinet et discernat, exceptis hys, vide
licet : furta, homicidia, incendia, et factum potenciale, quas causas
idem uillicus et uniuersitas de eadem insula iudicabunt ita, quod
duas partes judicii nobis amministrabunt, terciam uero partem iu
dicii pro se ipsis reseruabunt. Item si aliquis inter eos omicidium
committeret, nichil ultra duas marchas pro iudicio soluere teneatur,
cum aduersario concordabit, sicut potest. Item si quis in furto de
tentus fuerit, secundum arbitrium et iudicium uillici et uniuersi
tatis condemnetur. Preterea forum ab antiquo existens cum tali tri
buto duximus concedendum : De curru extraneo, excepto panno,
octo denarii exigantur, de curru uero populorum bani quatuor de
narii, de pondere equi , si pannum portauerit, octo denarios, si uero
aliasres, duos denarios soluant pro tributo, de boue unum denarium ,
de panno, quantum unus homo portare potest, quatuor denarios, de
porcis uero usque festum beati Martini medium denarium, post
festum uero predictum de quolibet porco singulos denarios persol
uant. Item de qualibet tunica sartita , uel clamide, vendicioni in eodem
foro expositis, unum denarium soluere teneantur. De aliis uero mi
nutis, que non sunt hic denotata , nobis exigantur per nostrum
tributarium modo ab antico consueto. Pro cuius reij memoria, per
petuaque firmitate litteras nostras concessimus sigillo nostro pen
denti roboratas. Datum in portu Zava circa Zagrabiam , feria se
cunda proxima ante festum Marie Magdalene. Anno domini millesimo
trecentesimo vigesimo nono.
(Izvornik na pergameni kod občine Tržke. Listina popunjena je, na ko
je čitljiva , sa priepisom listine bana Nikole od g . 1310.)
 213

Pere Maican Jure Krajačić

Jurica Tuškan Mihalj Špeletić
Miho Vodopia 1 Miho Obšetić
Stane idem Jure idem
Petar Adilović Mihu Vrbančio
Bede Lončar Miho Arbanas
Ivanac Jurinić Cryo Funci:
Jure Vodopia Matias Skrlar

Koristne ove povlasti potvrdiše Tržanom hrvatski ban Nikola

( g. 1340.) i vojvoda Stjepan (g. 1350.), kralj Ludovik ( g. 1380.) i
vlastela Ozaljska, knezovi Ivan, Nikola , Stjepan sa ostalom braćom
Frankopani (g. 1433.), a knez Bartol Frankopan podieli 8: 1437 .
„plemenitim purgarom slobodnoga Trga“ žirovna spasišća u Mirko
vom polju i označi im iste godine potanko kotar občinski poseb
nom poveljom . Obe ove listine , od kojih potonja nije još nigdje
priobčena, sliede pod I. i II.
I. Mi knez' Bartol Fran’kapan’ , Krč'ki, Sen’ski, Mod’ruški i pro
čaja , na znan'e daemo : budući u našem gradu v Ozlju i pridoše
pred' nas' naši plemeniti pur'gari slobod'noga trga našega, tužeći
se i povidajući nam' svoe nevole i potrib'ćine ; ne samo sada, da
i već krat' tužeći se za svoe potrib‘ćine, naiveće sa tisnoćju is pa
sića, kih nimaju, a naiveće žirov’no is pasiće, koga nimahu, za koe
nas' poniz’nim zakonom prošahu i službe svoe nam ' preporučabu ,
da bi smo k' nim' prigledali, kako bi u napredak bili boli sluge
naše ; i proseći nas, da bi smo im ' dali s' onu stran ' broda žirovno
is pasiće, ko pristoi nam i našim kinetom u Mirkovu polju. Mi
videći nih' ver’nost vaz’dar' k'nam i k' našim ', i k otomu mi
videći nih' potrib'ćinu i podob’nu proš’nju, i da bi bili u napridak
boli sluge naše; ku prošnju u napridak' uzesmo , i tu istu lozu i
is'pasiće nim dasmo, da uživaju i raduju spored našimi kmeti u
Mir’kovom polju. Na to naše dan’e poslasmo našega gračaka
$ Oz'lja Petra Budislavića, da obajde to naše dan'e cića mejašov'
okolušnih. Ko naše dan’e počine se od' glav' Lučn'oga na niku
Sred'nju dragu, i tu dragu idući na put, polak' puta u veliki cer,
na desno Vokšina šipka, na livo naše dan'e purgarom ; i tako od
cera idući u Rakitov' grm' , iz grma na put od Žrvenove jame:
na desno Vokšina šipka, na livo naše dan'e purgarom ; obr'vnov’ši
se tim' putem k ' sun'cju zahodu, idući pravo nim' do meje Kra
čićke na niki krans’ki put: na desno Kračićko , na livo naše dan'e
purgarom ; putem idući Martinča potok i potokom u Kupu. I to
naše dan'e tako dasmo, da imaite spored našimi kmeti uživati i
radovati, kako sami svoe. I na to naše dan'e dasmo im' list naš
pod našu pečat navad’nu zdola viseću. Pisan i dan v našem gradu
Ozlju, maja dan 3. - 1437 .
(Stari priepis_s latinskim pismom bio je u zem. hrv. arhivu, f. 1650, br.
4, à sada je u Budimpešti.)
214

Jure Papa Stanko Sutar

Pere Ilorvatić Marka Sutara udova
Jure Rahataš Stane Persenih
Miho Stakor Jure Matak 1
Matias Funden
Mihe Zupanii
Mih alj Štakor
l'dora Mate Talkorića 1
Lorre Zupanić Tomaš Zupanić
Miho Šažani Pere Lukšić
Jure Stakor Miho Turčić

II. Mi knez Bartol Frankopan, Krčki, Senski, Modruški i pročaja,

na znanje daemo, budući mi u našem gradu Ozlu, i pridošepred nas
naši plemeniti purgari slobodnoga trga našega, i povidajući njih
potribšćine i moleći se poniznim zakonom prošahu i službe svoje
nam sporučahu, da bismo im dali list kotarni. Mi videći njih ver
nost vazda k našim i k nam , i k tomu videći njih potribšćinu i
podobnu prošnju, ku prošnju u napridak priesmo, i ta isti imeno
rani list kotarni njim dasmo. Ko naše danje počinje od glave vrat
Ozaljskih ter u potok, iz potoka u Kupu na penu vode, iz pene
vode na Martinac potok i tu purgarsko na desno, a Podbrežko na
levo ; od Martinčega potoka na Mlečni rtič, od Mlečnoga rtića na
Skaljev brodac, od Skaljeva brodca na Bobotac na curak zdenac,
purgarsko na desno, a Krašićko na levo. Klancem putem kranjskim
na Zrvejene jame, od Zrronib jam na Rakitov grm , od Rakitova
grma na veliki ( er, od velikoga cera u srednju dragu ter Vlošne,
od Vlošne ter u Kupu, ter na Krivačin brodac, od krivačnoga
brodca na jesen od jesena tor na Krnički zdenac, od Krničkoga
zdenca na Cotu ( ?), purgarsko na desno, a Drišćerovačko na levo i
Levkuško ; od Levkušev u dugu Šašinu, od duge Sašine ter na Bu
kovo, od Bukova ter na Prekopu, od Prekope ter na Topolnicu, od
Topolnice na Irvatićevo malinišće ter putem do relike ceste pod
Golubnicu v dragu ; iz drage čez vrh ter u Kačcrevski zdenac, od
Kačerova zdenca n dragu do c'este, od ceste u Jelenčak putem na
veliki kostanj, na desno purgarsko, iz Rjavečko na levo i Brezničko;
od Breznika čez dragu Valakov vrh, od Valakova vrha u potok
Oštrovrški, na desno purgarsko a na levo Oštrovrško ; od potoka
Oštrovrškoga putem do piipovih njiv do Prekrižja u potok Baničnik,
purgarsko na desno, a popovo na levo ; od potoka Baničnika ter u
drugi potok, od onoga potoka ter u Kupu polag našega Ozlja slo
bodnoga grada . Na to naše danje dasmo mi tim našim plemenitim
purgarom slobodnoga trga našega ta naš imenorani list kotarni za
veće verovanje i tvrdnosti radi pod pečat našu navadnu zdola vi
seću. Pisan u našem gradu Ozlju, maja meseca dan 3.1437.
(Po priepisu latinicom učinjenu g. 1706. prigodom pravde u Ozlju pred
gubernatorom i kapitanom Vinodola Ferd . Karol. de Dopp, a listine izvorne
pokazaše u dva primjerka občine Trg i Brlenić.)
 215

Miho Jalhonie Jure Zračić

Ivice Gudasića udova Pere Lukšić
Bare Lužića Jure Opire
Miho Strucalj Jure Sinlovie
Miho Strucalj Pulta Zerbeli
Za crikvu drži se Filipa Furlanića ( elo selo 1 .
kmeti popa Tržkoga."
Ivan Duš. ( irgo Duš, Miho Duš, selo 1 .
Daju za grad kvarti 2 sena vozi 2. zobi kuplenika 3 i vinsku
desetinu .
Ivan Maurović drži 11 toj zemlji sela 12.
Ivanca Soldatića ndova drži 11 toj sudiii sela " /22a.
U toj sudiii Tržkoj nahode se vseh sel 42 ; od toga se drži za
grad 3, on kraj kupe selo 1. pri galgalı drži se selo 1 , Maurović
sela 12, Soldatii sela /; : i tako ostaje da račun sel 38.
Na koliko su pako pravice i slobode Tržkih gradjana već u prvoj
polovici sedamnaestoga vieka bile oskvrnjene i dokinute, poka
zuje nazočan urbar. Ostatak sloboda, što su je Tržani na osnovi
ovoga urbara uživali , dokinute su uvedenjem urbara Marijo - Tere
zianskoga, kojemu se Tržani uzprotiviše, odtjeravši g. 1780. po
vjerenike. Vojni brakij od 300 Slunjana pokori slobodnu občinu ,
a mnogi Tržani, muźkarci i žene, čamili su iza toga radi „ poho
tjenja za slobodom “ dulje vremena u tamnicah Severinske županije
u Karlovcu, ili su pako tjelesno kaznjeni. Preostala je Tržanom
jedino još uspomena na bolja vremena , brižno čuvajući 'još i danas
čitavu rpu obćinskih povelja i staru občinsku pečat, na kojoj je
oličena ruka, držeći ključ, a na okolo ima napis S. COMUNITATIS.
DE VICO LATIOR 1600 .
Prema povelji, koja Tržanom dozvoljnje birati popa , osnovana
je odmah prvih godina nakon naseljenja Trga tamošnja župa, te
već g . 1331. spominje Ivan arcidjakon Gorički i srojem zborniku
pod Ozljem dvie župe Sv. Vida i Svih Svetih. God. 1337. bio je
župnik u Trgu Lenard , uzkrativiši sa okolišnimi župnici dese
tinu kaptulu Zagrebačkomu. l'reina kraju sedamnaestoga vieka
dospjela je župa sv. Vida , pa je obstojala samo župa Sv. Svetih
u Trgu, odkuda bude istom u najnovije doba premještena župa
k crkvi sv. Vida pod Ozalj te sa župom Ozaljskom župa Tržka spo
jena. Prvi zajednički župnik za Ozalj i Trg bio je oko g 1650.
do 1672 „pop Ivan Culibrka, plebanuš Tržki i sv. Vida, va tu
dobu budući vicejašprišt Gorički“. Patronat župe prešao je odavna,
valja da još u doba, kad su knezovi Frankopani Ozljem vladali,
na vlastelu .
2 U potonjem priepisu urbara od g. 1686. ima na ovom mjestil
dodatak : U toj sudčii zavimlje se čret Bolčevica za lov piškorov,
da nima nigdor u njoj loviti, nego ki od grada bude odlučen .
216

Dužni su od vsakoga cela sela Jurjevščine i Martinšćine libre

dvi ?. Dužni su od vsake hiže straževine ? libru jednu.
Dužni su bili vsa sučia sulišće3 roli 3 .
Prej davali su gospodinu () volor ; dra za lozu , koja im je odnita
pri lugu, a jednoga dužni su vsako leto davati .
Dužni su Ozaljskih kvarati zobi dvanaist , koili imaju plaćati. Dužni
su od desetoga dati krnjaka; kadi ni , tako od vsakoga po soldini
4. Dužni su desetine u snopju pšenice, rži i žita". Dužni su povozu
vsakojakom do Karlovca, do Ribnika, do Kupčine i na dalje, kamo
1
Polag potonjeg urbara od god. 1702. plaćalo se u to ime od
svakoga selišta po 24 kr., ukupno 15 A. 12 kr.
2 Straževinu plaćali su ne samo podanici gradski, već i podanici
vazala, župnika i manastira onako isto, kako su bili vazali dužni
i pomagati kod popravka i utvrde grada , odkuda je branjeno či
tavo vladanje vlastelinstva .
Sulišće to što sulj ili suljevina na primorskih imanjih.
4 Kao što Dubovac, Steničnjak i druga obližnja mjesta imao je
i Ozalj posebne svoje mjere, kvartu, vidro. Neznamo upravo objam
tih mjera, ali držimo, da se niesu mnogo razlikovale od mjera obliž
njih mjesta.
6 Tržani davali su žitnu desetinu vazda u snoplju, a kad su ih
htjeli vlasteoski činovnici prisiliti, da tu desetinu u zrnju podavaju,
izdao im je knez Petar Zrinski ovu povelju :
Nos Petrus com . perp. a Zrinio, c . r. m. consil. et cub., Valla
chorum Zillibergensium et praesidij Szlun supremus capitaneus, prae
sidij Legrad capitaneus etc. Daiemo na znanje z ovim našim
otvorenim pismom , kako dojdoše pred nas naši podložniki purgari
Tržani, dajući pred nas, da su im počeli bili naši oficiali desetinu
žita drobnog ili prosa zrnjem desetinu zimati i popisavati na zrnje,
a da nigdar nisu tako davali, nego v snopu da su vazda davali. I
moleći nam se poniznim zakonom , da bismo im nedali toga poči .
niti, niti tako popisavati, nego da bi davali v snopu desetinu, kako
je zakon njihov. Zato vidivši mi njihovu spodobnu prošnju, jesmo
im to engedovali tako i s tim putem , da daju v snopu pravu
desetinu ; taki, kako požanju žito, da ima dojti k našemu oficialu,
koji podje ili pošalje odbrojiti desetinu. A da svaki svoju ima do
pelati na naš marof Krč, i ako bi se koji našal, da bi nedal
pravu desetinu i prvo iz ki .... ljal, nego se desetina uzme, da
.

nam ga imaju sami občina povidati, a naši oficiali da ga kaštigaju

na glavu i na blago. Na to zapovidamo našim oficialom sadanjim i
napridak budućim , da ih u tom obdrže njih i njihov ostanak. Na to
im dasmo ta naš list rukom našom podpisan s pečatom podpečaćen.
Dano u gradu našem Ozlu, 20. januara leta 1647 .
G. Z. Petar. (Z. P. )
(Izvornik kod občine u Trgu izpod grada Ozlja .)
 217

je triba, a desetinu tu daju pod prisegu i dužni su ju na Krčí

voziti ,
Dužni su okolo dvora krča, ali pod dvor Krč zemlje orati pod
pšenicu, žito i ostali vsakojački žitak.
Dužni su nekoju sinokošu pod dvor kri, ka se zove Siča , po
kositi, spraviti i stog zditi.
Dužni su desetoga čelea, kadi more biti ; kadi ni, računati od
leta do leta .
Dužni su desetinu i gornicu polag legistra dižmenoga, kako leto
donese, a gornicu navadnn.
Dužni su broil na kupi držati i lalju na Skvarinom ( Skavrinom )
brodu .
Dužni su k oblomu tiirum ? kada je potrilino, daske dati i izre
zati i u grad dopeljati.
Dužni su galge " naiinjati, i osujenog do galag sprovoditi, ali
iurati i lojtre k galgam držati.
Dužni su bigi' i konop držati na mučenju zlorinca.
1
Krč, majur niže grada Ozaljskoga, koji bude u novije doba
sa svimi gospodarstvenimi zgradami razoren, a svekoliko gospo
darstvo usredotočeno je na majuru u Kurilovcu polag občinske ceste,
što od kotarske ceste Karlovačko-Ozaljske u Trg vodi. Majuri Krč
i Kurilovac bijahu nekada posebni dvorovi, imajući svoje kmetove,
kako se to vidi na kraju ovoga urbara, gdje se napose spominju
rečeni majuri.. Polag urbara od g. 1702. morala je za svakojake
dvorske poslove sudčija Kupčina držati u Kurilovcu dvoprežna vo
lovska kola od ponedjeljka do utorka u večer, sudčija Krašićka u
sriedu i četvrtak, aa sudčija Vivodinska u petak i subotu . Bez sumnje,
da su ti podvozi davani već g. 1612. , premda niesu u urbaru zabi
lježeni.
2 Obli turanj postoji u Ozlju još i danas ; on je najjači i naj
višji dio cieloga grada ; po svoj prilici da je već u davna vremena
rabljen kao stražarnica .
3 Galge, njemačka rieč, to što vješala. Ozaljska gospoština vršila
je sve do g. 1848. sudbenost mača (jus gladii). Ove su galge (vje
šala) bile stalne, zidane ili napravljene od hrastovih greda . I danas
se znade za mjesto kod Podgraja, gdje su te galge stojale.
Vješala morala su i drugdje podanici, osobito tržani, napravljati.
Tako stoji u urbaru gospoštine „ Montpreis“ u Stajerskoj od god.
1500.: „ Das hochegericht oder galgen samtt den layttern sollen die
weber - aufs sterkhist aufrichten “ , ali nije zabilježena dužnost, da
imadu odsudjenike vješati i mučiti. (Vidi članak : Beiträge zur Ge
schichte des Unterthanwesens in Sterermark . Mitth. d . hist. Vereins
für4 Steyermark. XL Heft.)
Biga, svežanj , fascis. (Vidi akad . rječnik.)
218

Dužni su s gospodinom u vojsku poiti i njih gospostva brašno,

ali parteku na konjih , ali na volih odnesti i sprovoditi. 2
Dužni su ploti pri gradu plesti i što j' okolu oparkariu ? načinjati,
i kada se što u gradu dela, dužni su pomagati.
Dužni su obručje vse k sudju izdelati i sude vse nabiti i u piv
nicu vsakoga postaviti na svoje mesto.
Kada su u gradu gospoda, dužni su pećare držati i na kuhinju ,
ki oganj nalažu.
Dužni su od vsakoga sela k Božićn kopuna, izvan toga dužni su
na kuhinju gospodina pomagati s guskami , kurami, prašćići, zajci,
koliko je podobno .
Dužni su rihtara vsako leto promeniti , ali staroga potvrditi i u
grad na konfirmaciu oficialu dopeljati; ako bude za gospodu, da ga
konfirmaju, ako li ni , slobodni su oficiali drugoga hasnovitiega po
staviti , a rihtar birića : ki je rihtar i ditié, slobode se vsake tlake
i dohotkov .
Rihtar i ditié dužni su vse ilohotke izterati, male i velike i vinsku
goršćinu i desetinu na reštancii iztirati i računomu diaku " u sake
dati.
Gioršćakiº, ti nisu dužni u gradu biti pri pecah, nego listi nositi
1 Parteka rieč, koja rabi još i sada u Pokuplju i Pojavju, a
znači tovar, bagaža.
2
2 U potonjem priepisu urbara od g. 1686. stoji „ operkanja “.
Nama nije poznata ta rieč, ali se pod njom po svoj prilici razu
mievaju manje radnje. Srodna je sa rieči „ paprkovanje“.
* Ova je ustanova očita povrieda povlasti od g. 1329. , koja do
zvoljuje sasvim slobodni izbor sudca ( villica) bez utjecanja vlaste
linstva. Glavar občinski zvao se je uplivom niemštine iz obližnje
Kranjske, kao što i u Samoboru , rihtarom. Takov „ purgarski rihtar“
(g. 1570. bio je Mihalj Obšetić) upravljao je sa starješinami ob
cinu, te izdavao sa občinskim djakom (g. 1570. Grgur Malaković)
razne izprave „ pod pečat purgarsku vse bratje“.
4 Birić, pomoćnik, pristav, sluga sudčev, ono isto, što i detić
(ditić, djetić). Tako se je zvao u okolici Karlovačkoj sve do naj
novijega doba dodieljeni sudcu službenik u malih seoskih občinah
(sudčijah ). Rieč potječe valjada od magjarskoga biró = sudac, ili
od talijanskoga „ birro “ , a možda se birić tako zove, jer su ga izbirali.
9

5 Računi djak ili računik zvao se je kod hrvatske vlastele po

sebni činovnik, koji je račune vodio. Danas se takovi činovnici
zovu kod vlastele „ Rentmeistori“ .
& Goršćaki (montanistae, ukupno devet kuća ) stanovali su u selu
Goršćakih nad Podgrajem i oko Svetica na Smolčevu vrhu, nasa
djenom već u staro doba vinovom lozom. Na brdu Svetičkom , gdje .
 219

do Ribnika, do Karlovca, do Prilišća i po femberih "; ti gorščaki

duż ni su u grad metle nositi i pute popravljati okolu klancov Sve
tičkih, koše za kragulja ? plesti, i kostanje za grad birati, uglevje
za grad žgati i voziti, i dužni su od Jiže straževine libru jednu.
Dužni su vsi ti purgari po svojoj sudčii moste, gate i brvi na
* injati.
U toj sudčii purgarskoj drži se trgovina, koju trgovac pod prisegu
mora davati, koja se je delila na pol med gospodom .

Sudčia Kupčinska “ .
Grgur Bogović. Jurira Jaha
Ivan Prstar Mikula Banić
Jure Vučić Martin Prstar i
Matak lučió Stefan Prstar
Mate Golubica udova Marko Vucia
Petar Banic Miko Zalac
Ivana Banić Ivan Jambrehović
Grgur Bania Lovre Jambrehović
Jurka Banica udovit Mate Karlin Mihaljev

su bile od starine tri crkve, a uz njih stojali popovi glagolaši, po

dignut je g . 1627 manastir Paulinski, koji bude dokinut za cesara
Josipa g. 1786.
1 Femberih, magjarska rieč föember, znači: veliki gospodin .
2
Kragulj, kraguljac, kraguj, grabežljiva ptica od roda sokolova,
lat. nisus . Kragulj pripitomi se i pomaže hvatati druge ptice kao
sokol. Neima sumnje, da su i ovi kragulji služili kod lova na ptice,
kako je to bio i starije doba običaj ne samo u Hrvatskoj , već i
po drugih zemljah.
Brvi ili grede preko jama ii potoka za prielaz ljudi. Kao što
sam urbar na jednom mjestu kaže, morali su se mostovi pravili
i brvi postavljati radi promaknuca trgovine, koja se je u zakup
davala.
4
Kupčina gornja pokraj Krašića i Pribića za razliku od Kup
čine dolnje, koja stoji blizu rieke Kupe. Na Kupčini stanovalo je
staro pleme Kupčinsko, s kojim se oko g . 1570–80. pomieša ne
koliko bjegunaca iz Kriščića (Podzvizda). Oslonjeni na povlasti
Kriščićke stadoše Kupčinci kao tobožnji potomci Kupiše zajedno
sa Krašićani (kamo takodjer dobježe nekoliko porodica iz Krišćića ),
koji se smatrahu potomcima Kreča, svojatati prava i slobode kao
zemaljski plemići, uzkraćujući tlaku i ostale daće vlastelinstvu.
Naročito to učiniše jedni i drugi g. 1671. nakon pada Zrinske kuće .
zahtievajući od kr. povịrrenika Prašinskoga, da ih rieši kmetstva,
što bude odbijeno.
220

Mate karlin Martin Tomaš Majbanović

Ivanac Ciporić Ivana Horvata udova
Luke Pušin Jure Majhanović Tomašev
Janko Prstació Ivan Majhanović Martinov
Tomas Turak Stanko Majhanović Lukeš
Petar Skalac Ivan Majhanović Martinov
Miho Skalac Ivanac Majhanović Stankov
Mihalj Škrljac Jurko Majhanović Dizen.
Jurica Škrljac Mihalj Majhanović
Jure Majhanović Brlenici
Jandrij Majhanović Jurko Popović
Lovre Majhanovića udova Marko Majhanović
Petar Majhanović Janko Prstačid
Luka Bogović Krstić Petar Prstačić
Martin Bogović Ivan Prstačit Jurkov
Lukai Bogović Ivak Prstari Jandrijev
Jurko Zajko Marku Prstació Mislakov
Petar Zajko Mihalj Prstaiii Jurkov
Mikula Zajko Marko Prstar Jurkov
Matak Majhanovii Jure Prstar Mikulin
Petar Majhanovic Mikula Prstar

U toj sudčii kupinskoj nalodi se veliki sel iti od tih slobodi

Petar Majhanović sel !!, il služi na konju, sudac i birić, što se ima
obaliti.
Dužni su od vsakoga sela vela Jurjevšéine libre četire, sto su go
spoda dilila na pol", dužni su i vsi skupa mesopustnih pinez libar

U starih popisih crkvene desetine za kotar Podgorski, navla

stito u popisu od g. 1450. , niesu Kupčinci niti Krašići popisani kao
plemići, dok se u istom popisu za Draganiće u polju oko Lazine
izrično kaže, da su plemići . (Registrum decimarum de Podgorja u
kapt. arhivu Zagrebačkom) . Medjutim živila su i plemena Kupčinsko
i Krašićko u starije doba mnogo slobodnije, nego li kašnje, odlu
čujući samovlastno u plemenu i izdavajuć u raznih prigodah hr
vatske glagolicom pisane izprave, kojih ima još i danas. Sačuvan
je i stari pečat občinski sa urezanom godinom 1492. Cimer je raz
polovljen, od zgora ima zviezda, od zdola pako ruka držeći mač.
Šteta što je oko cimera ' izvorni napis odstranjen i novi hrvatski
namješten .
1 Tu se spominje dioba Ozlja i Ribnika, koja imanja knezovi
Nikola i Petar Zrinski g. 1638. medju sobom podieliše.
 221

šestnaest, soldini 101; i to su gospoda na pol dilila . Dužni su vsaki

svomu gospodinu straževine lib. 1 , dužni su od sela lib . 12. Dužan
je vsaki svoinu gospodinu kopustana od guna (guvna ) soldinov 6 .
Dužni su vsi skupa suljnoga vola vsako leto jednoga, koga sui
gospoda meda se dilili.
Dužni su vsaki sromu gospodinu desetinu od pšenice, žita i zobi,
ali budući da su zemlje jako pomišane usred, da vsaki slobodno
prodati more polih njih staroga zakona, i u tom se kririca čini
jednomu i drugomu gospodinu, pravo je da skupa popišu, i popis
na pol marljivo razdile, pravo bude.
Dužni su od vela sela sina voz jedan i grad .
Dužni su i vsaki svomni gospodinu desetinu od vina i desetinu ".
Dužni su o novini pišiće. it o Božiću kopuna.
Dužni su desetoga prasta, kadi more biti, kadi ni, odkupa po sol
dini 4 vsaki svom gospodarii,
Dužni su desetoga pielea , kadi mora biti, kadi ni, tako rarunati
od leta do leta vsaki sromu gospodinni.
Zvau toga dužni su na kuhinju gospodsku pomagati z yuskami,
z purani, praščiči, zajri i sadom vsakojakim , koliko moguće.
Dužni su pomoc vsakojaku z partekom gospodinu do Karlovra ,
Rakorra, ('akorra i maslalje, ko je potribuo, kamo su zapovi".
Dužni su drva Božićna od vsakoga sela po 10z 1 .
Dužni su promoc vapneniup gati, kadi jo triba.
1
1 Novčana daća „me opustni pinez“ osebnost je Ozaljska i ne
spominje se u ostalih nam poznatih urbarih ľ' izkazu daća god.
1699. kaže se, da su Kupčinci godimice davali „ pro diebus Bacha
naliorum ad carnes “ ukupno 36 H. 18 k .
2 Tu su izpuštene rieči: „ Vartinšćine“ i „ Jurjevščine“ , koje do
laze u priepisu urbara od r.
g 1686..
3
3 Kopustan (od magj. rieči k šíposzta = kupus) mjesto, gdje je
priesad sijan, i novčana daća od njega. Kopustani bilisu u šumah i
planinah vlastelinskih, gdje nije domaća živad ( perad) štete pravila ,
à niesu ni ušenci ni ostala gamad priesail uništavala. Na takovil
mjestih sije se i danas ponajviše priesad. () kopustanu kaže nje
mački pisan urbar od 1702.: der Orth, also die Unterthanen
die Krauthpflanzen ansähn.
4 Ustanovu popunjuje priepis urbara od g. 1686. dodatkom „ od
pšenice, zobi i žita “ .
6 Rakovac i Čakovac bila su Zrinska imanja , a u Karlovcu bio
je obični trg za žito i ostale prirodnine Ozaljske.
222

Dužni su pomoi grad zidati i popravljati i kraljevicu ' polik zapi

savanja iz grada .
Dužni su za grad drva voziti, daske cipati i vsakojački lis delati
.

i voziti, kud je triba.

Dužan je sudac vsakojake (dohodke) iztirati i računomu djaku u
ruke dati .
Dužni su po vsoj sudčii načinjati moste , gate i brvi .
V toj sud «ii prepovida se voda Kupčina , da nima nigdor v nju
loviti , nego li bude odlučen od grada ?.
U toj sudiii krčma da teče gospodina.
Još se nahodi u toj sudriji loza Rajna velika ; kada rodi, da se
žirovina za gospodu vzimlje zvan domaćih Kupčincevs.

Sudčia Kraščićka !.

Selo Brezirici. Mihalj Brezarić Stipanov

Paval Brezarić Mate Brezarić Stipanov
Jurko Ciporio (irgo Brezarić Županov
Mihalj Brezarii. Barnee Martin Brezarić Županov
Petar Vučinić Mihalj Brezarié kater
Jure Brezarii stari Jurko Brezarić Mikulin

· Kraljevicom zvan je zemaljski porcz dica regni ), koju je za

kraljevinu vlastelinstvo pobiralo. U to ime plačala je občina Kupčinska
g. 1702. o Jurjevu 2 il . 36 kr. , računajuć na svaku kuću 12 kr.
? Pricpis urbara od g . 1681. ima na tom mjestu : „ da nigdor
9

nelovi, nego odlučeni ribići gospodski “ .

3 Posljednje dvie ustanove o krčmah i o žirovini izpuštene su u
priepisu urbara od g. 1686 .
4 Krašići stara hrvatska obćina, koja se je ponosila , da joj je
pradjed Sriemski vitez Kreč, odlikovan kraljem Belom IV. zajedno
sa plemići Kupišom i Rakom radi zasluga za provale Tartara. (Vidi
članak Podzvizd i Vranograč u našoj knjizi: Bihać i Bihaćka
krajina .) Krašići izticali su i branili svoje slobode više puta, a
najzad y. 1830., kada ih vojnički brakij pokori, te oni pretrpiše
velike štete za pokriće orrsbenoga troška. U starije doba sačinja
vahu Krašići pleme, koje je zivilo prilično slobodno i od grada ne
odvisno po posebnih zakonih i običajih . l'leme se je sakupljalo pod
lipami „ klupah crikve svete Nedelje “ i izdavalo razne izprave
hrvatskim jezikom, a glagolskim pismom . Na pečatu občine ima
izrezano stablo lipe i na vršku ptica. Starinske lipe pred crkvom,
gdje se je narod sakupljao, posječene su osim jedne g . 1830).
 223

Mihajl Brezarić Mikulin ( ukova drag a.

Fabian Brezarić Mikulin Jure ( uk
Ivan Brezarić Ivanov Mihajl Ćuk
Mihajl kozlović Stanko ( ' uk .
Jurko Krajačić Selo u Dragi.
Petra Brezarića udova Ivana Smundića drži gospa Fran
Mihalj Brezarić Fabakov culica sela pol
Selo Penici. Pere Zajca i Smundićeva i Nova
Ivan Penić Ivanov kovićeva, što drži gospa Fran
Mate Penića udova culica pusta, učini selo 1 ' ,
Martin Penić Jureškov Miho Novaković Pavlov
Mihajl Penić Jurkov Martina Knjakića pusto
Ivan Penić Jure Knjakić
Martin Penić Stipei: Istvan Božić od Horvatina
Mihalj Penić Barnet Simun Tukic
I ove je zaminil pokojni gospodin Miho Torbar
stari '. Marko Torbar
Tome Bedetii Petar Krvanie
Mate Pastrković Jurho Sincie
Jurak Pastrkovic: Jure Pecel od Vivodica
Mihalj Žižanic Jurko Skrlar Banic
Stanko Milić Mikula l'etkovic
Mihajl Milöin Mikulin Slanko Banii:
Grgo Vuksanii Petar Smundic
Ivan Milčió Mihaljes Jurko Simcic
Tomas Ilianie Jure Kniaci
Stanko Ilianic Mihajl Smundie.
Stanko Brebrić Selo Pasenik i .
Ivan Penić od Slobodica Jurko Pasenii
Jure Simečkin Petrov Pere Pasenic Janzer
Marko Harkanci Jure Pasenii Ivanov
Stanko Simatie od Jarnicica Perica Pasenie Tomekov
Petar Jarnició Petar djak Biličić
Mihajl Jarničić Mikulin ( irge Turkovića pusto .
8
* Pokojni gospodin stari bit će po svoj prilici Nikola Zrinski ,
stric Nikole i Petra bana, koji je mnoge odredbe učinio na obi
teljskih imanjih.
8 Smundić bio je do g. 1848. posebni plemićki dvorac blizu
Krašića uz cesti, što se popinje u Lović i ii Vivodinu .
224

Selo Parno sicil. Jure Munjačić

Mihalj kosić Marko Karnešić
Mikula karnesid Mihalj Simanić
Perica Županić
U toj sudčii Kraščićkoj nahodi se celih sel 16 .
Dužni su od vsakoga cela sela Martinšćine dvi libre , što su prvo
na pol dilili .
Dužni su od vsakoga cela sela Jurjevščine libre dvi , što su takaj
prvo dilili.
Dužni su straževine vsaki sromu gospodinu od hiž libru jednu.
Dužni su vsaki svomu gospodinu kopustana od yuna soldinov šest,
a od cela sela dužni su sena voz 1 , koje seno su im prigedovali
(engedovali, oprostili) gospodin , budući da kvartir daju '.
Dužni su od vsakoga sela k Božil kopuna, a o novini pišće
od hiže .
Dužni su zvan toga pomagati na kuhinju gospodsku s purmani.
guskami, praševi, zaje i sadom vsakojakim , što je moguie.
Dužni su vsi skupit vsako leto suljskoga vola jednoga, koji se je
mil pol dilil.
Dužni su vinograd Miranjar sa isim dilom obdelati, iuvati, otrgati,
izprišati i ni grad, ali kamo njima se reir zvoziti, kojega vinograda
bilo je na pol del ....
Dužni su i Zlatinjaku " ništo zemalj orati, opliti, posijati i na dvor
kri vlopeljati.
Dužni su propis od pšenice, žita i zobi, ali buduci da imaju od
starine slobodu, da zemlje med sobom slobodno jedan drugomu
1 Ovdje su navedena pojedina mjesta (vasi) občine Krašićke, ali
niesu napose iztaknuti predialiste i plemići, kojih je vazda bilo u
občini Krašićkoj. Tako je knez Juraj Zrinski listinom izdanom u
Čakovcu 8. junija 1582. pozajmio od „plemenitoga i viteškoga“
kapetana TomeNogorića „ u svojoj velikoj potribšćini“ 1000 dukata,
a zato mu založio četiri selišta u sudčiji Krašićkoj. (Stari priepis medju
neo reg. acta, fasc. 1649., br. 1 , sada u Budimpešti ) Jedno imanje
imali su početkom 17. vieka u Krašićkoj sudčiji plemići Nenadići,
à g 1640. podieli Petar Zrinski jedno imanje u Krašićih svojemu
službeniku Pavlu Meduniću ; Medunići su poslije mnogo godina bili
vlastela u Krašićih .
.
Valjda je knez Zrinski podavanje siena oprostio Krašićanom
za konake, što su ih davali vlastelinskim službenikom i vojsci.
* Zlatinjak, potok koji utječe u Kupu na lieroj obali Kupe u
sudčiji (občini) prekrižkoj.
 225

prodaju, i tako kmet jednoga gospodina proda kmetu drugoga go

spodina ; kako bi i dohodak zgubil, tako pravo je, da skupa popišu
i onako med sobom razdile oficiali, da nebi krivo bilo jednomu, ni
drugomu gospodinu ?.
Dužni su popis vinsku polih popisi i goršćinu , ali je jako zbar
kano (pomiešano) v vinogradih, pravo bi bilo, da bi se popisanje
razdililo, ki komu bude daval, a to da su jednoga gospodina kmeti
prodali kmetom drugoga gospodina.
Koji imaju prasce, od vsakih 10 dužni su krnjaka, a kadi ni , tako
odkup od vsakoga po soldina 4.
Dužni su takaj desetoga pčelva ; kadi ni, tako računati od leta
do leta.
Dužni su u lugu lozu vsakojaku cipati i u grad zapeljati ; obručje
takaj za grad dužni su voziti , kuliko potribno bude i oficial zapovi,
i drugi poroz .
Dužan je i sudac vse dohodke stirati i računomu dijaku u ruke dati .
Dužni su kraljevicu polih zapisavanja gradskoga, koju je sudac
dužan iztirati i računomu djaku ii ruke dati .
Dužni su za grad drva voziti ; zvan toga dužni su Božićna drva
od vsakoga sela voz jedau.
U toj sudčii jest trgovina, koja se prvo na pol dilila, koju trgovac
pod prisegu na račun mora dati računomu djaku.
Dužni su po vsoj sudčii moste, gate i brvi načinjati i jarke pro
kapati.
Prepovida se u toj sudčii, da nigdore nima u Kupčine loviti , ni
u potoku , izvan ribića gospodskoga, koj je na to odlučen, da za
gospodu lovi .
Na obéini?
Udova Hrvatićka oranja 6, zapustilo. Pašin zasadil trsje na občini ;
dohodak daje.
Crkvenih zemalj je, što pop lada željari, za oranje: -
1 U priepisu urbara od g . 1686. izpušten je počev od rieci
„ zobi“ dodatak glede slobodne prodaje zemalja, pa je samo rečeno
„kako leto donese, koju ima oficijal propisati“.
77

? Što je počev od rieči „ Na občini“ dalje u zaporci, uzeto je iz

priepisa urbara od g. 1686., a u izvornom urbaru od god. 1642.
neima urbarskih podataka za čitavu obćinu ( sudčiju) Pribićku, već
sliedi nakon občine Krašićke urbarski popis obćine Vivodinske i
Prekrižke i onda istom odlomak občine Pribićke.
3
Župa Krašićka svete Nedjelje veoma je stara, te se spominje
jur u popisu Ivana arcidjakona g. 1334. Crkva gradjena je u go
15
226

Željari popovi.
Jure Karnešić, Mihalja Dragmanića udova, Ivanac Stejanić.
Judicatus Pribići '.
Dvor i kmeti popa Pribićkoga'.
Drži pop za dvorno mesto sela .
Kmeti njegovi:
Sime Rezak Mate Lončarec
Mihalj Bučkovic selo 1 . Mikula Lončarec selo 1 .
Stanko Vačić Cvetko Hreškovac
selo 1 .
Udova Mihalja idem
Dužni su ti popovi kmeti v grad vsako leto davati vsaki po dvi
libre ; item od sela kopuna 1 .
Dyor i kmeti udove Istvana Jankovića
Drži za dvorno mesto sela 2 .
Kmeti toga dvora :
Mato Valerin sela 'la pusto. Mihalj Bolestić sela 2
pusto. Stanko Vlahović Selo 1 Ivan Sagula sela 1? it
Miko Radičić sela 2 Ivan i'ojaković selo 1
Miko Višnić sela 1/2 Grgur Simunov
Jure Višnić sela 2 Kranjac sela /

tičkom slogu ; ali je mnogo puta preinačena i pregradjivana , pa se

sada jedva poznaje prvobitni gradjevni slog. Popovi Krašićki bili
su malo ne do konca sedamnaestoga vieka glagolaši. Spomena je
osobito vriedan pop Luka Novaković, po svoj prilici rodjeni Kraši
čanin i župnik u mjestu oko god. 1540. , koji je pisao vrlo liepom
i pravilnom glagolicom .
1 I Pribićko pleme sačinjavalo je od starine posebnu obćinu sa
sudcem , starješinami, klupami i sudbenim stolom, a občina imala
je bratinsku pečat, na kojoj bijaše izražena ruka, držeći mad sa
napisom : Sigillum Pribicense.
* Pribićka župa vrlo je stara, a obstojala je jur g. 1334. Crkva
sv. Siksta potječe iz vrlo staroga doba, ali se neopaža kakov po
sebni slog. Zvonik gradjen je na osam uglova. Zupnici bili su kao
gotovo svuda u crkvenom kotaru Goričkom glagolaši sve do pod
kraj XVII. vieka.
3 Jankovići od Petrovljan bili su stari plemići u priedjelih Un
skih, odkuda dodjoše potisnuti Turčinom pod okrilje knezova Zrin
skih u okolicu Ozaljsku, držeći nekoliko manjih dvorova u zalogu.
Jur g. 1587. spominje se u Kobilicu kraj Karlovca i u sudčiji Ko
ruškoj vlastelj Juraj Janković. G. 1638. bila su u Ozaljskom kraju
 227

pusto. Stane Matčevan sela / Ivanac Kavanić selo 1

Lukica Drašković sela / Mikica Drašković sela 1/2
Miho Novaković pusto. Sinun Siketa sela /
Stane Novaković selo 1
Kate Novaković
Dužni su od hiže straževine libru 1 , kopustana sold . 4, kopuna
1 , od celoga sela sena voz 1 , desetinu strnsku.
Petar Milašinčić drži u Pribićih cela sela 31 .
Ima kmeta Martina Skapulića.
Dvor i kmeti Ivana Jankovića v Dolu 1686 %.
Drži dvorno mesto Mihelićevo selo 1 .
Kmeti njegovi:
Petar Borman Ivan Rožman selo 1
Stane Klarić selo 1 Petar Žalac sela 1/2
Luke Stančić selo 1 pusto. Bedete Rihtarića sela /
Miho Fistrić selo 1

četiri vlastelina : Jankovici Stjepan, Andrija, Gašpar i Petar. Gašpar

Janković bio je vrlo ugledan častnik ( 1620-1642.) na hrvatskoj
krajini kao zapovjednik ( kapetan) u Križanić Turnju i poslije
vicegeneral u Karlovcu. Njegov sin Petar postao je takodjer ka
petanom u Križanić turnju, ali je dospio u tursko sužanjstvo , od
kuda je silnim novcem odkupljen. Stjepan Janković držao je dvor
Pribićki, a po njegovoj smrti (g. 1640.) udova njegova Dionora
Mrnjavčićka od Brezovice. Ovi Jankovići razlikovali su se od
Jankovića Bribirskih ( Priberskih ), od kojih je Juraj J. bio g. 1596.
vlastelj u Božjakovini. Potomci potonjih Jankovića sada su vlastela
slavonska
1
u Suhompolju i u Cabuni, grofovi Jankovići.
| Plemići Milašinčići žive još i danas u Pribićih kao seljaci. Oni
čuvaju razna obiteljska pisma ; medju ostalim listine kneza Miklouša
Zrinskoga za Mihalja iluškovcaili Milašinčića od 22. sept. 1608.
i od g. 1609. na dvor u Pribićih i selišta u Konjarić-vrhu , i li
stinu kneza Petra Zrinskoga od 6. novembra 1642., kojom rečeni
knez dozvoljuje nadzorniku luke Bakarske Petru Milašinčiću , da
može odkupiti imanjiće od Martina Peharnika u sudčiji Pribićkoj,
te mu ujedno zapisuje za 300 dukata nekoliko kmetova u sudčiji
Sipačkoj na cesti. Konačno dobio je Petar Milašinčić od kneza
Petra Zrinskoga pismom od 20. sept. 1659., izdanim u Kraljevici
još jedan zapis na kmetska selišta uz polog 150 Ranjčkih. Daro
vanja ova potvrdio je nakon konfiskacije Ozlja kralj Leopoldo 15.
julija 1685.
Pod dvorom u Dolu razumieva se bez sumnje današnji dvor
i imanje Kostel, koje je petnaestoga vieka držala porodica Japrica
od Japre, dok ga niesu prodali g. 1503. (trgo i Aleksij Japrica
228

Na Zvarživom drži za dvor sela 1 % .

Mile Stinković sela 1/2
Miho idem Mateč sela 1/2
Latićevo selo 1 Petar Lasanić seio 1

pusto .
TaGrge Stipkovića selo
Tome Barića sela 1/2
1 pusto. Krajačićeva
Zrvakovo
sela /
selo 1
Jurice Svitića selo 1
Dužni su od hiše straževine lib. 1 .

Dvor Pribići, iz kupljen od gospe Hermenštajnerice

po gospodinu!

Rajnčki
pinez
Tomaš Ivančić služi 4 dni, drži sela 334,

daje
,kopuna
Ivan Banjavić 3 dni > 22 1/2

1.13/2
Miho Kozić 3 dni 72 , /
3
Marko Jemrihovié ‫וג‬ 4 dni 2 23
71
Martin Maričić 32 4 dni 12

Ive Beričević n
3 dni 2
112
Ive Maričić 2
3 dni 2 ‫לל‬
ใน
214
Ive Matijevac 3 dni

knezu Brnardinu Frankopanu. Kašnje došao je Kostel u vlast

plemića Oršića za naknadu dobara Orehovca i Lipovca pod gradom
Skradom , koja imanja bijaše knez Stjepan Ozaljski Oršićem oduzeo.
Pošto knez Petar Zrinski Kostel od Oršića odkupi, dade ga Jan
kovićem za izmjenu Švaračkoga imanja. — U Dolu bila je od sta
-

rine i sada postojeća crkva sv. Marije, kod koje je bio jedno
doba 17. vieka namješten posebni svećenik. Sada je ta crkva pod
ručnica župne crkve sv. Siksta u Pribićih.
1 Još u davnoj davnini spominju se plemici i vlastela Pribićki.
Četrnaestoga vieka držalo je pleme Bakšića imanje Pribićko, koje
bude početkom 16. vieka opet skopčano s gradom . Nikola Zrinski,
sin Jurjev, a unuk Sigetskoga Nikole, izruči svu brigu na imanja
svojim kapetanom i upravljateljem , a gubernatoru ili kapetanu Pri
morskomu Juliju Čikulinu založi grad Grobnik. Od Cikulina od
kupljeno je to imanje Vinodolsko iza nekoliko godina, ali mu je u
zamjenu založen Pribić. Čikulin je počam od g. 1627. Pribićko
imanje držao, te ga je istom g. 1657. njegova kći Ana Margareta
Hermensteiner ustupila knezu Petru Zrinskomu uz doplatak 5000 fl.
(N. reg . acta s. 1652. , br. 42. prije u Zagrebu, sada u Budimpešti.)
Zrinski niesu taj put dugo pridržali cielo imanje Pribićko, već
jedan dio istoga založiše g. 1669. plemićem Delivukom . Založna
svota iznosila je 2131 fl. Nakon smrti Petra Zrinskoga prodala je
Požunska komora god. 1682. Pribić Marčanskomu vladici Pavlu
Zorčiću za 7500 A Pribićko imanje pripada još i sada prebendi bi
skupa Križevačkoga.
 229

Mihalj Jurčić služi 4 dni, drži sela 3/4

Mate Bedeničić »
3 dni 32 2
1/2

.),k3opuna
Mihalj Maričić 3 dni 1/2

Rajnč
pinez
97 19 92

1daje
1/
Ive Kolihar 2 dni

17
» ‫לל‬

Jure Beketić 6 dan 1

17
23

Ive Brašić 57 6 dan 92 12 1

Mihalja Beketića udova 2
» 2 dni " 29

Jure Brani
១
92. 4 dni 12
34
Matiac Benčid 4 dni

>
77 79 " 8%
Martin Obadić 97 4 dni 12 92

Martin Beketić 29 3 dni 72 77 /

Jure Rulešić z bratom 3 dni 12
79

77 77

Mihajl idem z bratom 77 3 dni 22

112
Miho Vlašić 2 dni 92 97 %
Jane Rogačić 92 1 dan > VA
Martin idem, udova 1 dan 92 17 1/4
Ivica Ružanić služi na konju i slobodi do volje gospodina, ali
daje desetinu vinsku i strnsku.
Pusto : Matije Kozlika udova 1 dan, Jure Metrelis 1 dan .
Dali su gospodin mil . knezu Delivuku od tih kmetov izkupljenih
od gospodina Herbersteinerića do svoje dobre volje ove zdola po
pisane kmete i jedan dobar falat zemlje u polju i vinsku gornicu i
desetinu deveticu 1669 .
Mate Kelihar služi 2 dni, drži sela /
Mihajl Bedeničić 2 dni 1/4
17 97
daje pinez
Ivan Blažić 3 dni n 1/2 Ranjčki 13 ' ,
Milia Brašić 77 2 dni 72 72 VA kopuna 1 .
Stanko Brašić 12 2 dni 72 72

Dužni su vsi ti kmeti Pribićki popis pšenice i zobi, kako leto

donese.
Dužni su od prasac, pčelac ii janjac nališke,1 od leta do leta ra
čunati od janjcev i pčelcov, a kadi ni desetoga prasca, tako od vsa
koga plaćati po soldini četiri.
Dužni su od naselnih vinogradov gornicu, kako je razpisana i de
setinu takaj, kako leto donese.

1 Nališke (možda : na liske) zvala se u Primorju daća, koja se

davala uza sulj za pašu drobnoga blaga. Takova daća spominje se
u urbarih gradova Bribira, Hreljina i Bakra.
230

Jure Medven drži celo selo 1 , služi na konju, a vinsku dese

tinu daje ?
Marko Čanko služi 3 dni, sela 1/2, daje pinez Ranjčki 27, ko
puna 1.
Kmeti Petra Milašina .
Grubiša Cunko
Stane idem sela 1/4
Dohodak daje u grad od straževine lib . 2, kopuna 1 .
Selo Hutin ?
Mate Tomšetić sela 4ti 1 Mihalj idem Petrov sela 4ti 1
Pere idem sela 4ti 1 Mate idem Žalac sela 4ti 1
Jure idem Mihaljev sela 4ti 1 Ivan Valentinie sela 4ti 1
Ive Grgeč sela 4ti 1

1 Medvene, plemiće jednoselce (uniussessionis), naseliše još Fran

kopani. Godine 1568. bio je Ivan Medven špan na dvoru go
spodskom u Pribićih, a g. 1572. dvorski grada Ozlja. Pošto Med
venom g. 1641. izgorješe ne samo zgrade, već i sve stare povelje,
potvrdi im stare pravice knez PetarZrinski ovim listom :
Mi grof Petar, vikovični gospodin od Zrinja, dajemo na znanje
vsim i vsakomu, kojim se dostoi, kako pride pred nas sluga naš
nastanjeni u Slapnici Ivan Medven skupa svoimi brati: Mihaljem ,
Jurjem i Petrom , dajući nam naprvo, da su im hiže i vse stanja
ognjem pogorila od zla čovika, kadi i pravice od naših pregji dane
na imanja , kotera ladaju, jesu pogorile, a to v Slapnici dva fer
talja zemlje, a v Grmači frtalj jedan pod šume Vugrskoga broja
dukat sto i pedeset, kako to i masa fašie njihove obilno svidoči;
koterim Medvenom mi nehotismo krivo učiniti, niti o tom duše
naše vražiti, nego onako vse i napunoma pod šumu zgora napi
sanu, kako se zgora imenuje, mi tvrdimo i rečene Medvene i ostanak
njihov mirovne činimo i od vsih dohodak i podavak malih i velikih
slobodne i proste činimo, samo da oni nas u napridak, kako su i
do sada, z oružjem vrlo služe, i ako bi se u koju drugu našu spo
dobnu službu uzpotribovali, a za našu plaću, da se neimaju uz
kratiti. I na to im dasmo ovo naše pismo rukom našom potpisano
i navadnim pečatom potvrgjeno. Dano v gradu našem Ozlju, dan
dvadeset i drugi oktobra, leta jezero šest sto četrdeset prvoga.
G. Z. Petar s. r.
(Izvornik bio je kod občine Pribićke. U našoj zbirci ima priepis, ovjerovljen
g. 1776. sudcem Petrom Gojmercem .)
2 Ivor i kmete u Hutinu zapisao je knez Petar Zrinski 25 .
januara 1657. svojemu službeniku FranjiVlahoviću, a poslije smrti
Vlahovićeve 24. aprila 1659. plemiću Jurju Franculiću. ( Savremeni
priepis listina u našoj zbirci.)
 231

Horvath Istvan !

Mihalj Gunclević sela / Jure Makarić sela 4ti 1

Dužni su od hiše straževine lib. 1 , dužni su kopustana od hiše
sol . 6.
Dužni su od cela sela Jurjevščine sol. 12.
Dužni su od cela sela Martinšćine sol . 12.
Dužni su desetinu strnsku.
Dužni su od prasac odkup sol . 4, kadi ni desetinka.
Dužni su o novine pišće, o Miholi kopuna od hiže.

Dvor i kmeti Gašpara Špišića ”.

Drži za dvorno mesto Tomakovićevo selo 1 .
Item Matakovićeva sela /
Kmeti njegovi :
Petar Buntak selo 1 Ivan Vlašić
Juro Berdik selo 1 Petar idem selo 1
Petar Kolić selo 1 Paval idem
Stane Cunko
Miko Berdik selo 1
Jure Tkalac
Dužni su od hiše straževine lib. 1 , od hiže kopustana dužni su
sol . 6.
Jurjevščine od sela dužni su sol. 12.
Daju deseto strnsko u zrnju.

1 G. 1638. za diobe medju braćom Zrinskom držao je to imanje

plemić Juraj Milojković, zvan Hrvat, a njegov sin bit će Stjepan
Hrvat, koj se spominje više puta u spisih Ozaljskih ; njegovoj
udovi založi kneginja Katarina Zrinska rodjena Frankopanka 3.
maja 1669. zemlje i kmete u Otočkom polju kraj Gaze za 300
Ranjčkih. (Ovjerovljeni kaptolom Zagreb. priepis od g. 1683. u
našoj
2
zbirci.)
Gašpar Špišić držao je g. 1645. dvor Hruškovrh, današnji
Hruškovac, koji se ovdje razumieva. Špišići su stari hrvatski
plemići porietlom iz Japre u Sanskoj županiji u sadašnjem bo
sanskom dielu Hrvatske, kako to već spomenusmo kod urbara
Dubovačkoga. Početkom 16. vieka dodjoše radi turske napasti u
Blatnicu na Kupi, odkle se razasuše po cieloj Hrvatskoj . Iz ove
obitelji vazda je bilo dosta vlastele i tako zvanih literata, to jest
ljudi, vještih pismenstvu i zemaljskim zakonom. Najugledniji član
obitelji bio je protonotar Petar Špišić, član povjerenstva za izlu
čenje Krajine g. 1764–80 .
232

Dužni su od hiže o novine pišie, v Miholji kopuna.

Item od sela jajac 12 i pogačni .
Dužni su od prasac deseto, kadi more biti, a kadi ni , tako od
kupa sol. 4. Dužni su u svojoj sudčii načinjati moste, gate i brvi.
Dvor i kmeti Ištvan a Peharnika u sudčii Prekrižkoj ?.
Drži za dvorno mesto Muškovčevo selo 1 .
kmeti njegovi:
Miko komenčić sela /1/2 Jure Jezerinac sela /
Miho Plavetić sela 2/ Mikac Primorac sela 4ti 1
Ivan Krznar sela | Miho Gunclavić sela /
Dužni su od vsake hiže straževine lib . 1 .
Dužni su od hiže kopustana sol. 6.
Item od cela sela Jurjevščine sol. 12.
Dužni su strnsku desetinu, kako leto donese.
Dužni su o novini pišće i pogaču , o Miholji kopuna od hiže.
Item od sela cela dužni su jajac 12.
Dužni su desetoga prasca, kadi more biti, a kadi ni, tako odkupa
od glave sol. 4.
Dužni su u svojoj sudèii pomoći moste načinjati.
Sudčia Prekrižje ”.
Petar Vlašić selo 1 , Jure Kralj ,
| sela 1/2,
Jure Vlašić 111. 12. Miko Radičić fl. 6 .
Jure Bendeković Jure Plavetić sela 12,
sela ! ..
Miloš Bendeković Ive Radičić, gazda 11. 6 .
H. 6 .
Ivan idem Pavlov Petar Radičić
Ivan Bendeković, krojač sela , Jure Radičić selo 1 ,
Mike idem udova il . 6 . Pere idem kapitan 1. 12.
Jure Povrženik | sela 1/2 , Ivac idem
Miko Povrženik 11. 6 .

10 Hodkovićih Peharnicih progovorismo jur kod urbara Mo

druškoga (str. 65, opazka 3). Glavno njihovo imanje u gospoštini
Ozaljskoj bilo je počev od g. 1497. Vukšin Šipak, na koji kao što
i na kmetove i zemlje u Mirkovom polju i u Kucelu dobiše_po
tvrdu od Zrinskih knezova. (Vlast. arhiv u Ozlju .) — Dvor „ Kre
menicu“ u Prekrižkoj sudčiji dobiše Peharnici po smrti Gašpara
Nenadića, »poglavitoga sluge“ Petra Zrinskoga, pismom od 18. okt.
1638. (Priepis od g. 1653. u našoj zbirci.)
? Sudčija Prekrižka bila je za turskoga rata opustjela, a nju nase
liše oko g. 1560. na novo planinski Hrvati Mikula Radičić, Fabijan
Vlašić i Petar Bendeković, „ koji vsi tri pred silom turskom sa vsom
 233

Još drže ti Radičići med sobom , što su pusti sela nikoga Zlata
rića, što je bilo pusto sela "/a, ča je bilo gospodina mlajega, i nikoga
Tomasovića zemlje oranja 3. Od toga triba da plaćaju , što bude
pravo. Dužni su bili od starine popis od strni i od janjac, ali vele,
da su im gospodin pregodovali ; ako bi i je tako, do svoje volje.
svojom družinom od on kraj Bišća iz mista Vrhovja u kršćanstvo doj
doše “. Na listini, koja je inače vjerodostojna, pogrješno je napisana
rieš jedanajste, jer je listina mladja od g. 1511., a pisana je latinicom,
dok se rečene godine nije pisalo hrvatski latinicom , već glagolicom ,
a Stjepan Frankopan, kojemu je tada živio otac Ferdinand i djed
Brnardin , nije mogao, budući" g. 1511. još maleno diete, listine
izdavati. U diobnoj izpravi g. 1638. zovu se ovi naseljenici „ tabel -
lariji“, koji su morali listove raznašati, a služili su pješke.
Listina glasi u izvorniku ovako :
My Stypan Frangepan, vekouichni gozpodyn Kerka. Segnia y
Modrus, znano chinimo vzim , kym bude doztoino, kako doidosse
pred nas tri dobro oborusni, plemeniti i posteni mussi : Mikula
Radichich, Fabyan Vlassich i Petar Bendekouich, koy ussy tri pred
sillom Turzkom sa vsom suoyom drusinom od on kray Bischia yz
mista Vrhouya u krschanstvo dvydosse, Mikula Radichych suvyom
drugom Lucyom, s koyom jmayuchi: sina Thomassa, Ivana, Jurja,
Petra, Stypana í kcher Agychu. Drugy Fabyan Vlassych z zuoyom
zakonyom drugom Voiatkom , koyom jmayuchy dva zina Grgura
y Iuana y duy kcheri Barbaru y Hellenu, treti Petar Bendekouich
zynmi Lukachem y Tomassem , ky usse suoye vbostuo pred sylom
Turskom pogubysse i nystar drugo, nego sto na seby snesosse. Ky
zgora recheni musi pochesse nas vmyleno prozyty , da byzmo ye
kady vu ladanyu nassem naztanyli i pod nassom kryposztyom
obdersaly, a my pako vydechy nylov velyk razyp y vbostvo, yezmo
ze verh nyh val ... ., ymayuchi my yerdan yorni laz u ladanyu
grada nassega Ozlya med uodom Kupchynom y potokom Buko
viczom , sto sze ymcnuye Prekrysye, gdy se czezte zastayu, y lozom
Posarinom dylye dolye .. olnyem do Vtloga kamena. " Y thako te
laze jzruchizmo tym trym jmenytim mussem , da zy razkrchyusy
tba germ na ztane, od koga da nam nikakue slusbe nyt plache
dusni nebudu, nego tho: ako bi nam ze u krayinu zpotribilo, da
s nami ob nassem ztrosku dusny budu oborusny poyti, y ako by
nam potrebno kakou uffan liszt pozlati, dusny budu z nym poyti
y verno hoditi, kano y my nym dusni y nas oztanak bumo ztrossak
davathy; a ony y nyli ostanak y nas ostanak naz y pokolenye nase,
y koy godar gradom nassim Ozlyom budu ladali, u oue prauicze
ymayu drsaty jakoztiom ouoga lizta , koga ym dayemo na veke,
koye mi y nutra imenovana gozpoda od uszakih zuprotivnikou
bumo dusni braniti, krepyty u nyem vekiuichno drsati. Y na to
dazmo ouy nas otuoren lizt rukom nasom laztovitom podpisan y
pechatyu nassom navadnom podpechatyen u naprydak obrambe y
234

Slobodnjaki na Korića Vrhu '.

Petar Milašinčić
Juraj Milašinčič
sela 2
Petar Muškovac
Mate Muskovac
Ovi zgora imenovani slobodnjaki na konjili služe, neplaćaju ništar ;
još slobode vinsku gornicu i desetinu do volje gospodske.
Kmeti Jankovića Ivana na Prekrižju.
( irgo Tarčkalić Paval Radičić selo 1
sela 1/2 pusto . Zrrakovo sela /
Jele idem udova

Udove Ištvana Jankovića.

Tomas Radini sela 4ti 1 .
Dužni su popis strnsku i ostali dohodak, kako i ostali u toj sudċii.
Dvor i kmeti Ivana Babon v žića u sudèii Prekrižk ojº.
Drži za dvorno mesto sela 49/2 .
Kmeti njegovi :
Mate Zaica udova Ivan Bradica
selo 1 .
Grgo Bradica Udova Jure No selo 1 .
Ivan Bučar vosela
Mate kurpes selo 1 Mihalj Krznar
pusto. Ivan Lutica selo 1 .
pusto . Stefan Bučar

veksega verouanya volyu . Dano u nassem gradu Ozlyu, julya me

zecba na dezet y drugy dan, a letta od roysta Isusova tisuch,
peth zta y jedinayzte.
Stypan Frangepan m. p. (2. P.)
( Izvornik na papiru kod Franje Radičića k. br. 26. u Prekrižju. On ima
još jednu hrpu starijih spisa, koja ipak nemogosmo uviditi. Obitelji Vlašića
i Bendekovića ima još dosta u župi Prekriškoj, a svi znadu, da su im djedi
došli od Bišća .)
1
| Imanje ovo Milašinovića bilo je na Konjarić vrhu ; spominje
se već u opazci, strana 227, br. 1 .
· Po svoj prilici, da se ovdje razumieva i sada postojeće više
Prekrižja ležeće imanje l’rvinci ili Cerovica pod brdom Oštrcem.
Sačuvane su dvie darovnice kneza Nikole Zrinskoga od 6. marta
1620. i od 9. septembra 1629., kojim on imanje Prvinci (Cerovịcu)
pod Oštrcem potvrdjuje Gabri Babonožiću i njegovoj ženi Jani Col
nićevoj s opazkom , da je to imanje već Gabrin otac uživao. (Neo
reg . acta, f. 318, br. 17., prije u zem . hrv. arhivu, sada u Budim
pešti .)
 235

Dužni su straževine od hiže lib) . 1 .

Item od hiže Jurjevščine sol . 6.
Martinšćine od hiše soldi 6
6.
Od sela jajac 6, o novini pišće ii pogaču , o Miholju kopuna, dužni
su deseto strnsko .
Dužni su deseto od prasac, a kadi ni tako, odkup po sol. t .
Dužni su desetinu od pčelac , janjac z nališki (z nalisky).
Selo Rudel.
Vuica Hreškovac Pere Bilić
Petar idem selo 1 , 11. 6 . Janko Bilid selo 1 , 4.6.
Ivan Hreškovac
Janko idem selo 1 , H. 6.
Pere idem
Sudčia Lović i Koruško.
Dvor i kmeti Boltizara Ba bonož i 6 a .
1
Drži za dvorno misto Brezarovo selo " 2.
Item Mikule Cuinka selo 1 .
kmeti njegovi:
Marko Cunjak selo 1 Tomaš Ripio
Matija idem selo 1 .
selo 1 Gašpar idem
Mihalj idem selo 1 Paval Muničie
selo 1 .
Marko Malković Margan
Dužni su od cela sela vsakojaka dohodka R. 1 .
Dužni su desetinu strnsku polag popisa.
Dužni su gornicu i desetoga prasca , kadi more biti, i kadi ni,
sol . 4.
Dužni su od sela kokos 3, jajac 12.
Dužni su deseto janje, pčelac .
Dužni su svom sudčiom moste, gate, brvi i puti popravljati.
Dvor i kmeti Ivana Jankovića u sudčii Koruškoj?
Drži za dvorno mesto selo 1 .
Sva je prilika, da su žitelji sela Ruda porietlom iz gornje pla
ninske Hrvatske, tako zvani Vlasi, pa da su kašnje naseljeni. I danas
su Rudari većim dielom grčko-kat. vjero-izpoviesti, kao i obližnji
Zumbrčani. U diobuoj izpravi knezova Zrinskih spominju se Rudari
kao tabellarii (listonoše), koji su gospoštini na konjih služili.
2 Knez Nikola Zrinski zapisao je 2. marta 1617. dvor i kmete
u Loviću i u Podbrežju za 1431 ugarski dukat gospodji Katarini
Jankovićevoj, udovi kneza Franje Ugrinovića. Kao razlog zapisu
236

kmeti njegovi:
Mihalj Karnešié selo 1 Grgo idem sela 2
Mare Kurpečica sela / pusto. | Mihalj Tonković sela 11

Jure idem sela 2 Janže Sobčić selo 1

Mihalj Gobinio sela /
pusto . Kate Volovićka sela /
Marko Kurpes sela /
Dužni su od cela sela vsakojaka dohodka R 1. ovdi.
Dužni su desetinu strnsku polag popisi.
Dužni su desetoga prasca, kadi more biti, a kadi ni, tako od
vsakoga po sol . 4.
Od cela sela kokoš, te još deseto janje i pčelca.
Dužni su z ostalom sudčiom pomoći moste, brvi i pute po svojoj
sudcii načinjati .
Dvor i kmeti k . Affoltar a !.
Drži na Dugom vrhu za dvor sela / .
kmeti njegovi :
Petar Car selo 1 .
Još ima Affeltar na obćini sela 2.
Dužni su pinez vsakojaka dohodka na d. R. 1 , desetoga prasca ,
>

pčelca i janjca ; kadi ni krnjaka, odkup po sol. 4, kokoš 2.

navodi knez Zrinski u založnoj izpravi: „ spotribi nam se jedna
šuma pinez i takajše črna pratež gospodska, budući se mi naka
nili pojt v Prago, a to još videti za dugovanje za našega strica
Zrini Janoša, i nam se spričavajući naš gubernator, knez Juraj
Dovolić, da se s Ozla dati nemore, od kada je o delu strošeno i
mnogo se zadužilo “. Knez Nikola proveo je bio nešto prije diobu
imanja sa mladjim bratom Jurjem , kasnijim banom . ( Izvorni
koncept listine u našoj zbirci . )
! Ivan JurajAbfalter bio je član kranjske barunske obitelji,
koja drži i sada u Kranjskoj više imanja, a medju ostalimi u
Crnomaljskom kotaru gradove Krupu i Podbrežje (Freithurn ). Po
tonje bilo je nekoć vlastnost glasovitoga hrvatskoga generala Ivana
Lenkovića, koji je grad Podbrežki oko g. 1555. sasvim od temelja
podigao. Ivan Šuraj Abfalter bio je na službi knezova Zrinski,
obnašajući g. 1650—60. čast gubernatora i kapetana Zrinskih pri
morskih imanja. Sačuvano je u izvorniku hrvatsko pismo od 20.
decembra 1649., kojim Petar Zrinski svojemu „ slugi“ plem . Ivanu
Jurju A. zapisuje u vladanju grada Ribnika imanje Vrvišće, što
ga je prije toga držao Mikula Dovolić, a u Dugom vrhu u vladanju
Ozaljskom dva željara Stanka i Peru Care, koje je prije držao Ni
kola Spišić (Izvornik medju neo reg . acta, prije u Zagrebu, sada
u Budimpešti . )
 237

Jure Gojmerac (nobilis, docuit cum sua fassione perpetua)

Mate Gojmerac .
Ovi zgora imenovani slobodnjaki na konjih služe, neplaćaju nistar :
još slobode vinsku gornicu i desetinu do volje gospode ' .
Gorš ć a ki .
Mato Bučić Mihal Lončar
Jurica Tentić Ivan Valković
Dužni su z listi hoditi, kamo je potriba; straževine lib . 1 vsaki .
Sudčia Vivodinska ".
Selo Gorniki . Selo ( erje.
pšenice

Ivica Cvrčak ocos Jurica Gales

kupl
sselo

pšenice
Jurica Erženie Hanze Gales
,.1 ol

zobi
8

kupl
.3,

Juri Horlevar Jure Benkovic

kp
..6

.8,selo
1sol
Mihalj Turianić

,.33
zobi
Idem od Brentanove

3.kp
Mihajl Marinčié sinom Ivan Benkovic
Stanko Benković
Selo Obri .
Marko Benković
lce
šeniice

Marko Benković
kupl

Mikula Klomonió
.3,pkup
pšen
,1s.selo
elo

Paulié idem
ol
ol

Jurica Furiani sel. 11sl.

zobi
8

.6kp

Mikula idem 2, pg.kp. 1,

Marko Furiani zobi kp. 1 .
Marko idem Mikulin
Tome, Ivan, Mihajl idem Vrškovci.
Jure Kaldak
. šenice

Mikula Mohor
Ivan Stefanic
sela

Ivan Koželi
p2,k.1'/4kup
,.s7/a ol
š
4

Martin Safanie
zobi
zobi

Marko Benković
.3kp
.6kp

Jure Paulinović Mikula Sejavac

Mihalj Paulinović Mihalj Hrestak
Jure Hron Udova Mihalja Hrestaka
Mihalja Maričića pusta sela " 2.
sela

Petar Gerió Ivanov

, ol
.s2

Mihalja Puleza 1 pusta Petar Geric Mikulin

zobi

Mataka Paniana sela pol Martin Geri

.3.kp

2
Udova Mihalja Malosića 1 scl..,,pš (irgo Blatnik 12

Martin Malosió kup

Izob. :3, s2., 4. Jure Gerić Ivanov
1 Na ovom selištu u Loviéu stanuju još i danas kao seljaci ple
mići Gojmerci, potomci Modruških Gojmeraca, o kojih obilnije go
vorismo u urbaru Modruškom na str. 36 u opazci 3.
2 Kmetove i imanje Vivodinsko proda nakon smrti Petra Zrin
skoga upravljatelj komore Grgur Pavišić opatu Kostanjevačkom
( Landstrass) u Kranjskoj za 4000 fl., a ovaj proda Vivodinu g. 2

1680. Stjepanu Vojnovićn, kapetanu Ogulinskomu .

238

s.sela
Jurić Starac Gustin Belošići .

.14/2
,zob

zob.kp.3
p4, š
2,
.k
Jure Starac idem
Jurak Zajko

kp

3zobi
Ivan Starac idem

.3

kp
Petar, Mihalj, Mikula

...
.2,/ssela
1,.kp.k4,4/2
, ol
el
š
Zorkovci . Zajko
Miko i Jurić Štulac

S,"/2sela
Mihal Hrestak

.,2ob
Ivaka Štulca udoya

.
p.k.,4 š
111 z
Jure Matelja
Ivak Štulac, on je sam

kp
.3
Grgo Matelja Mihalj idem Markov
Krasinci.
Vu ketići.
Jure Golub
pšenice
Grga Kuščić Ivan Ravanskal
kupl

Mikula Žlatlić Marka Furlana udova

,.1sselo

pšenice
ol

Petar Skoflié
zobi

Štefan, Janko, Petar

8
.3,

kupl
.6kp

selo
Furlan

1,s.8ol
Martin Furlan

zobi
.6kup
.3,
Blaže Furlan Marko Furlan Aničin
Jure Vrbac Jakop , Mihelac, Jure i
Ivan Vrbac Marko Gornik
Martin i Grgo Mavretić
Hrštovci .
Lukeš Galjan
Petar Furlan
Ivan idem Liuma Sršići (Zarsichi).
1pšenice
sela

Stane Furlan
kupl
/2sol

Mikula Jelinić
,. 1/2
zobi
kup
.,4

Marko idem Brkle

,s.selo

zobi
Jandri, Martin, Ivan
.6

81l

kp
Petar idem Marte
,3.kpšp

Jelinić
.6.

Martin Furlan
Martin Strehan
Blaže Furlan
Mikulić Furlan
Stojalnice .
Hodinci . Grgo Petrušić
. šenice

Jure Lovko
1pk,.kupl

Martin Vrboc
ela
/2
42
" ol
,/2sel
p
sela elo

obi
s4,.1/2
,pš
.3zobi
zkup
.6zobi

Stefan Paulinović Štefan, Jure i Mihajl

zobi
"/2, ol

kp
pšen
kp
1,s.84
1..k3,p4/2
šp

Krušavac
3.

Mikule Vrboca udova

Petar i Marko Vrboc Petra Gucića udova
Petar idem Ivanov
Matijaš Jure Vrboc
Ivan Vrboc Matijev Mihalj idem Jurkov
Pave , Pero Vrboe Grgo Gusić
Ive Vrboc , krojač Mikula idem
Ivanac Vrbor Mihel kisel
 239

slobodan
Doju trvica. Gorni Lovie
Anton Črip Martin, Jure i Mikula

z,pšenice
Juri idem Vrbac Budetić

kupl
2obi
.“1.kup

ofas%"
Grgura Budetića udova

01
Urban i Petar Dusić
Jure Žasal Martin Budetié, tkalac
Grgo Dušić
.2s,sela
, ol
31/2
8

p,74šenice
Crnićevo.
Mikula Perušić

sela
Petar Furlan

.1,zkupl
Paval Pribil

obi
Marko Ptičac Marko i Mihalj Ra
Ivan Ptičac yanšćak

.2kup
Martin i Jure Budetie
Gozden Stipanorić
Jure Haramia
Ilija Vlahović
Tone Benković
Vratina Vas .
Dolnji Lovié.
k.4/a, 4upl
pšen

Ivan i Petar Sirota

ol.12

Ivan Furianić
s,selo

pšenice
14/2

Mihel Pribil Petar Furianić

zobi
kup

,s.sela
, ol

zobi
3.kup
Juri Možar

kup
4/2
Ivan idem Grgeč
.9

4
,.14/2
Marko Krivac Marko Ravanšćak
Mart. krivca udova Martin Spelčić
Mihel Ravanšćak
Gornja Hrastovica.
6šenice

Jure Zoretić Župan Dolnja Hrastovica.

s1p,2sela
. ol

Aliko idem Jakov Marko Vrboc Ivanov

'/:sela

Miko idem Stanok Ivan Besavió

z.1kup
.6,obi

zobi
.9kup
,5
pšen
,sl
up
2

.1
k.4, /2

Petra Zoretića udova Kuselkina sela 2.

Petar idem Mihaljev Idem drže Stulci
Martin Zoretić Jurečkova sela / 2.
Miko Burhan
Marko Babić Osebiniki.
Jure Radman Mikula klemenić
Ivan Bosnić
Mikula Bradkovic
Dvorišé a .
Martin Pribe
Perica, Markac, Perinak sel . / , 8. 4, Marko Prasović .
i Mikula Vrgut pš kp. 11:23
zobi 3 . Ovi zgora imenovani ne drže
Stane Bačan sel.' ,,, pš. zemalj, nego se na svoju ruku
Jure Uzlin kupl. 1 ,
zobi 2. hrane, a plaćaju od vsake hiže po
Budetići drze Sinoceza sela 1 1.
libru jednu, sol . 1 , i dužni su z listi
.

pojti oblizu, i ulov k gospode.

240

U toj sudcii Vivodinskoj nahodi se celih sel dvadeset i šest. Dužni

su vsa ta sudčia Jurjevščine libar trideset i osam, koje su mej sobom
prvo gospoda dilila, što dopala na vsaki kraj libar devetnaest.
Dužni su vsaki svome gospodinu straževine libru jednu, koju ima
oficial vsako leto popisati nominatim .
Dužni su deseto janje, prase i pčelca.
Dužni su desetinu svoju pod prisegu od pšenice, žita, pire, jač
mena i zobi.
Dužni su od vsake hiže kosce tri i žnavljača dva, a njim se je
daval junac ali jalovicu i vina Ozaljskih ridar dvanaest.
Popu ? su davali od desetine strnske, što mu je oficial odlučil, a
od vinske do 20 (vidar).
Dužni su obli turanj u gradu u svem sroim troškom pokriti, samo
gospoda da meštra dadu, koji njim pokaže.
Dužni su kraljevicu polih razpisavanja iz grada u grad davati,
a oficiali dužni su bili u orsag izbavljati, nego su im gospoda pre
gedovali do svoje dobre volje, da polih razpisa orsaškoga u orsag
izbavljaju .
Dužan je sudac dohodki iztirati i računomu djaku u ruke dati.
Dužni su povozom vsakojačkim i grad pomoći zidati i popravljati
i vapnenice žgati .
Dužni su k Božiću kopuna od sela 1 i drva Božićna dužni su iz
bavljati polih staroga njihovoga običaja.
Dužni su na kuhinju gospodina pomoći s purami, guskami , prasci ,
zajei i sadom vsakojačkim , kuliko je premoguće.
Dužni su po svojoj sudèii popravljati moste, brvi i gate vsa
kojake.
Dužni su suca prominjivati i oficialu na konfirmaciu dopeljati; ako
je dobar, slobodan ga je oficial konfirmovati, ako li ni, hasnovitijega
pribaviti.
1
Župa Vivodinska postojala je jur 1334. Kad se opi eše žup
nici Metličkoga kotara crkvi Zagrebačkoj i uzkratiše desetinu, pri
druži se njima i župnik sv . Jurja na Vivodini, imenom Lipold , te
je i njemu g. 1349. sudio delegovani rimskim papom sudac, prior
Zagreb. cistercita Ivan. Pokroviteljstvo župe Vivodinske ostalo je
g. 1638. kod diobe medju braćom Zrinskom zajedničko, ali pro
dajom vlastelinstva opatu u Kostanjevici prešao je nanj i patronat.
 241

Judicatus Vrhovci.
Dvor i kmeti Menihara Zebića ?.
Drži za dvorno mesto :
Torčačićevo selo 1. Item Celčićevo selo 1 .
Item Cerovčevo selo 1. Item Grandićevo selo 1 .
Kmeti njegovi :
Jurak Kovačić Jurica Fraiza
selo 1.
Martin idem }selo 1 .
Mihela Jurničića drži Mi
Jure idem
Ivan Božar sela 4ti
klouša Zebića dica sela 1/2. Pusto. Prahovićevo selo 1.
Marko Cerovac Ive Vranešića selo 1.
selo 1 . Jure Stolčar sela
Pere idem
Pusto. Dora Gradićka sela 4ti 1/2 . Ivan Jurković sela 1/2
Juro Kaldak Pusto. Petar idem selo 1.
Matak idem selo 1 . Janko Kovačić selo 1.
Petar idem Mikula Vranežié selo 1.
Miko Jelenie Matija Skrlac sela /2 .

Jurek sela 2 . sela .

Mikal Sladi
Jure Glavinić selo 1.
Ove drži za vikovičbinu .

10 porodici Zebića ima obširniji pripomenak kod urbara Mo

druškoga, str. 46, opazka 2. - U Vrhovcih postojao je već u
davna vremena posebni dvor, a držao ga je početkom 16. vieka Blaž
Dianković, pa kad je ovaj umro, darovaše Nikola Zrinski i Stjepan
Frankopan Vrhovce 27.decembra 1547. svojemu službeniku Jurju
Grabusu od Hotuče više Like. Za priznanje dara dao je Grabus banu
Nikoli Zrinskomu medju ostalim tri osedlana konja, više lisičih i
kunenih koža i tri zasužnjena Vlaha. (Mesić : Zrinska zviezda , do
datak str. XXV. , neo reg. acta, fasc. 318, br. 52.) Neznamo, što
se je s ovim Grabusom dogodilo , ali već 1. januara 1554. podieli
knez Stjepan Frankopan imanje Vrhovačko" svojemu dvorskomu
Jurju Zebiću, što potvrdiše god. 1569. i knezovi Juraj, Krištof i
Miklouš Zrinski, kojim bješe Zebić znatnu svotu pozajmio za iz
platu zapisa Nikole Sigetskog svojoj drugoj ženi Evi od Rožemberga.
(Vidi : Acta Cr., str. 263 –265, a stariji priepis darovnice od g.8
1554. u našoj zbirci .) Medjutim potomci Jurja Grabusa niesu drago
voljno htjeli ustupiti Zebićem podieljena njihovim predjem imanja
Vrhovce i Hrastje. Po nalogu Jurja Zrinskoga navališe g . 1571 .
s oružanom silom Ozaljski službenici Marko Pukšar, računik
gradski, i Ivan Brebrić podkaštelan, na kurije Vrhovcih i u
Hrastju, te odagnaše silom iz njih Zebićeve nasljednike . Još god.
1585. tekla je pravda medju Ivanom Galićem Črnkovačkim , predjem
16
242

Item drži pod šumu Menihar Zebić u dolnjih Vrhovcih :

Pusto. Gašpara Vuslina sela 2 Mikul Valčića selo 1
Jure Žavron sela 2 2
Jagun u Borševcih selo 1
Jure Vrbetić selo 1
Dužni su , što za vikovičbinu drži , od vsake hiže straževine lib . 1.
A oni , što pod šumu drži , dužni su od hiše straževine lib. 1.
Vrbetići od sela dohodka na d. R. 1 , pšenice qu. 1 , žita q. 1/2,
zobi q. 2. Pokih dob kmeti kneza Zebića, koje drži za vikovične,
pasu po zemlji gosp. mil. i kmetskih, dužni budu za grad suljnoga
vola jednoga vsako leto, od vsake hiže lib . 1 za paše.
Dvor i kmeti po pa Vrhov a čk o g a '.
Drži za dvorno mesto selo 1 .
Željari : Lovre Lipšinić, Grgac Popović, Mate Glavinić.
Kmeti njegovi:
Grgac Maicanović Marko Popović
Jure idem selo 1. Jurica Cukina selo 1.
Paval idem Ivanac Majcanović
Pere Perećak selo 1.
Dužni su popu od cela sela R. 1, item za grad od hiže 1. 2.
Dužni su popis strnsku popu.
Dužni su za grad kur troje.
Dužni su deseto prasac, pčelac i janjac popu ; kadi nemore biti
odkupa od glave sol . 4.
Dvor i kmeti Ivana Mogorića u Vrhovcih ?.
Drži za dvorno mesto selo 1 .
Kmeti njegovi:
Paval Pavetić
Martin idem selo 1 .

glasovitoga hrvatskoga rodoljuba, pukovnikaFranje Črnkovačkoga,

a mužem kćeri Jurja Grabusa, Anom ; ali bez povoljna uspjeha,
jer su Zebići i u napredak sve do izumrća porodice ostali vlastela
Vrhovačka . Zalog, za koj držahu Zebići imanja Kobilići, Vrhovce,
Sipak, iznosio jeg. 1670. svotu od 1330 A.
1 Vrhovačka župa (s. Cosmae et Damiani de Jeschko) postojala
je već g. 1334. Zupnici bili su sve do kraja 17. vieka glagolaši.
Sačuvane su glagolski pisane matice krštenih od g . 1673. (Vidi
našu
2
knjigu : Poviest i mjestopis Karlovca, str. 113.)
Mogorići ili Mogorovići prastaro hrvatsko pleme još iz doba
nezavisnosti hrvatske. U današnjoj Lici živilo je još 16. vieka
možno pleme Mogorovićko, koje spominje još i danas mjesto Mo
gorićko. Sa podorom staroga grada g. 1892. bio je Tomaš Mogorić
špan u staroj županiji Bužkoj(oko Bužima i Pazarišta prama po
 243

Na O štrom Vrhu : U Bratovancih : 1

Ive Janšetić Nikola Knezetić
Lovre Beneč Gašpar idem
selo 1 . selo 1 4tr. 3 .
Ivan Jagut Mihe Lukinić
Udova Mihe idem Petar Otak
Tomaš Kovač selo 1.
Jure Lukinić selo 1 .
Dužni su Vrhovčaki, kako i drugi u toj sudčiji, ali su na Oštrom
Vrhu i u Bratovanjcih dužni su kako i gospodski , ki su u ovoj sudčiji.
Petar Bakarić Cećak drži sela 12,) daje u grad za tlaku R. 62.
noru rieke Like), ( vidi Acta Croat.). Ovaj Tomaš je g. 1492. sa
ostalimi hrvatskimi velikaši i plemići priznao Požunski mir, sklopljen
izmedju cesara Maksimilijana i kralja Vladislava, podpisavši od
nosni ugovor. (Firnhaber: Beiträge zur Geschichte Ungarns, str.
137.) Iz Like ukloniše se Mogorići početkom 16. vieka dielom pod
okrilje knezova Frankopana i Zrinskih, dielom pako odoše u kra
jiške službe. Odličan je vitez bio Tomaš Mogorić, kapetan bana
Nikole Zrinskoga Sigetskoga. Njegovu odličnu službu nagradiše već
sinovi Nikole Zrinskoga Sigetskoga, kako već spomenusmo, imanjem
u sudčiji Krašićkoj. Od Tržačkih Frankopana primi u zalog imanje
u Protulipi, a od kneza Jurja Zrinskoga pismom od 8. junija 1618.
4 selišta pod gradom Ozljem . Još prije dobio je od Zrinskih i
imanje Stative. Sin njegov Martin služio je na Krajini i pogibe
kao podkapetan Ogulinski g. 1643. u boju s Turci kod Perjasice.
Grobni
crkv
mu je spomenik još danas u nekadašnjoj Franjevačkoj
i sv .Marije na Gorici više Brdovca. Tu je u kamenu izklesan
kip Martina Mogorića ; od zdola je takodjer en relief slika bitke,
u kojoj je Mogorić poginuo, a na strani i grb porodice Mogorića.
Napis na spomeniku priobćio je Ivan Kukuljević u svojem zbor
niku napisa sredovječnih i iz novije doba u Hrvatskoj i Slavo
niji. Po napisu znademo, da je spomenik dao napraviti Mihael
Vernić. Ovomu Martinu dao je Nikola Zrinski pismom od 10. marta
1621. u zalog za 200 dukata imanje u Dolnjih Vrhovcih sa kme
tovi u Oštrom Vrhu i u Staračićú za jednoga alatastog konja.
(Koncept u našoj zbirci.) Prije toga bilo je to imanje sa kmetovi
založeno plemiću Nikoli Hrastovskomu za 242 dukata. Pošto Mo
gorići koncem 17. vieka izumroše u muškom koljenu, nasliedi re
čeno imanje Juraj Kukuljević, upravljatelj konfiskovanih Zrinsko
Frankopanskih imanja, po svojoj ženi Dori Mogorićevoj.
1 Bratovanec, seoce pokraj ceste, što vodi od Ozlja prama Br
logu na Metličku cestu sa crkvicom sv. Blaža, u kojoj je kameni
spomenik nekog plemića sa glagolskim napisom , toli riedkim u bi
skupiji Zagrebačkoj. (Napis priobéismo u PoviestiKarlovca, str. 109.)
Ovdje su izpušteni slobodnjaci (tabellarii) Brajkovići i Juričići,
ukupno sa 3 selišta, koji se spominju u diobnoj izpravi od g. 1638.
244

Sudčia Podbrežje .
Dvor Podbrežje dop al je bil na del gospodinu
starijemu ' s kmeti skupa.
Stanko Čelić služi 2 dni, ali drži sela , daje pinez Rki. 30,
kopuna 1 .
Mate Parknié služi 3 dni , ali drži sela 1/2, daje pinez Rki. 30,
kopuna 1 .
Petar Vinić , služi 3 dni , ali drži sela /2 , daje pinez Rki. 36 ,
kopuna 1 .
Ive Duš od Kušića služi 4 dni, ali drži selo 1 , daje pinez Rki.
32, kopuna 1 , a dužan 1. 6 .
1

Mate Mihalić od Kosica služi 1 den , ali drži sela / , daje pinez
Rki. 18, kopuna 1 .
Lukač Mihalić služi 3 dni, ali drži sela 2,
2 ) daje pinez Rki. 23/2 ,

kopuna 1 .
Petar Mihalié služi 2 dni , ali drži sela // , daje pinez Rki. 20,
kopuna 1 .
Ivica Vlašić od Miholjca služi 3 dni, ali drži sela 1a , daje pinez
Rki. 20, kopuna 1 , pšenice kup. 14/2 , zobi kup. 14/2 , žita kup./2
Ive i Petar Mihalić služi 3 dni , ali drži sela 2, daje pinez Rki.
23/2, kopuna 2.
Mate Mihalić od Fabijana služi 2 dni , ali drži sela 1/4, daje pinez
Rki. 20, kopuna 1 , pšenice kupl . 1/2 , zobi kup. "/2 , žita kup. " .
Ivanac Mihalié služi 3 dni, ali drži sela 2, daje pinez Rki. 23/2,
kopuna 1.
Miho Fabić od Vranića služi 3 dni, ali drži sela "/2, daje pinez
Rki. 30, kopuna 1.

1 Dvor Podbrežki sa kmetovi bjehu g. 1546. 20. junija darovali

ban Nikola Zrinski i Stjepan Frankopan kaštelanu Lukavečkom u
Turovu polju Ambrozu Gregoriancu . ( Acta Bucar. u zem. arh. t.
12, br. 2.) Sin Ambrozov Stjepan Gregorianec sa ženom Martom
Hening od Susedgrada proda g. 1577. Podbrežje banovcu Ladislavu
Bukovačkom i njegovoj ženi Katarini Kiševićevoj za 500 fl. (Loc.
cred. cap. Zagr. Prot. IIÍ. str. 363.) Od Bukovačkoga odkupiše Zrinski
Podbrežje opet za grad . Još prije kakovih 30 godina stojale su zgrade
nekadašnjega dvora Podbreškoga, ali jih je dala sadašnja vlastelinska
uprava Ozaljska kao suvišne razoriti. Po predaji bio je u Pod
brežju manastir, a manastirska crkva mogla se viditi još nedavno
dok nije porušena. O Podbrežju ima Vitezovićeva kronika bilješku
kod g . 1645 : Začeše zidati fratri i popi grad na Podbrežje niže
Ozlja polag Kupe vode.
 245

Filip Vlašić služi 3 dni , ali drži sela 1/2, daje pinez Rki. 251/2,
kopuna 1 .
Mikula Starišinić služi 6 dni , ali drži selo 1 , daje pinez Rki. 504/2,
kopuna 1 , pšenice kup . 6, zobi kup . 6 , žita kup. 6.
Ivan Pavlović služi 3 dni, ali drži sela 1/2, daje pinez Rki . 264/2 ,
kopuna 1 , pšenice kup. 1 , zobi kup . 1, žita kup. 1 .
Miko Pavlović drži se za dvor sela /2 .
Ivan Mibalić služi 3 dni, ali drži sela /2, daje pinez Rki. 13/2 ,
>

kopuna 1 .
Pavel Mihalić služi 2 dni, ali drži sela 2, daje pinez Rki. 18,
kopuna 1 .
Marica Mihalić vdova služi 3 dni , ali drži sela 2, daje pinez
Rki. 18 / , kopuna 1 .
Mihić Huzian služi 2 dni , ali drži sela 1/4 , daje pinez Rki . 13/2 ,
kopuna 1 .
Martin Mihalić Motec služi 3 dni, ali drži sela , daje pinez Rki .
18/2, kopuna 1 .
Iva Ban služi 2 dni , ali drži sela 1/4, daje pinez Rki. 13/2, kopuna 1.
Miko Puljak služi 2 dni, ali drži sela 1/4 , daje pinez Rki. 1342,
kopuna 1 .
Mikula Puljak služi 3 dni , ali drži sela 1/a, daje pinez Rki. 26,
kopuna 1, pšenice kup. 142, zohi kup. 172, žita kup. 1'/2.
Mike Zajeca vdova služi 4 dni , ali drži selo 1 , daje pinez Rki. 36,
kopuna 1 .
Jure Zajac Lovreč služi 2 dni , ali drži sela 1/4, daje pinez Rki. 18 ,
kopuna 1 .
Lovre Zajac služi 2 dni , ali drži sela 4, daje pinez Rki. 18 , ko
2

puna 1 .
Miko idem Matić služi 4 dni , ali drži sela 9/4 , daje pinez Rki.
24/2, kopuna 2.
Jure Zajac služi 3 dni , ali drži sela 2, daje pinez Rki. 18 , ko
puna 1 .
Jure Zajac Stipanov služi 3 dni , ali drži sela / , daje pinez Rki.
30, kopuna 1 .
Marko Lončar od Pavla Zajca služi 3 dni, ali drži sela 12, daje
pinez Rki . 18 , kopuna 1 .
Martin Grandié služi 3 dni, ali drži sela 2, daje pinez Rki. 56,
kopuna 1 .
Mate i Miho Pulki služe 2 dni, ali drže sela 1/4, daju pinez Rki .
42/2, kopuna 2.
.
246

Petar Osoić služi 3 dni, ali drži sela 2, daje pinez Rki. 63, ko 7

puna 1 .
Petar Herzog služi 3 dni , ali drži sela '/2, daje pinez Rki. 409/2,
kopuna 1 .
Joso i Ivo Valčići drže selo 1 , ti su bili slobodnjaki na stran go
spodina mlajega dopali.
Kmeti K. Petra Bučića ?.
Vuk Tolković 3 dni, sela 12, daje pinez Rki. 26.
Mate idem 3 dni , sela 2, daje pinez Rki. 21 .
Štefan Gredalj pinez Rki. 20, sela 12 .
pusto Jurić Tolković pinez Rki. 20, sela .
7

Juro idem pinez Rki. 30, sela 12.

Kmeti Petra Petačnika od dvora Podbrežja.
Petar Dokles sela 1/2. Mihac Jemić sela 1/2.
pusto
} Petar Lužan sela 12. Magda Jemen sela 12.

Sudčia Pokupsko.
Dvor i kmeti Boltizara Babon o žića.
Drže u toj sudčii v Kuciju ? Tometa Koprivca celo selo 1 .
Još drže u toj sudcii Baratinovi celo selo 1 .
Na tih dvih selih stoje s njimi željari: Ivica Malić, Store Sklapan ,
Miho Mohor. 33
Još drži u Zorkovcih na ov kraj Kupe Lukša Skutica na celom
selu 1 .
Pusto. Mate Pribić na selu 12.
Dužni su kako i gospocki v toj sudčii od cela sela po R. 2, kr. 3.
Od cela sela pšenice kup. 2, zobi kup. 3, žita kup. 4.
O Miholju kopuna, o novine pišće, sena voz jedan od cela sela.

1 G. 1638. prigodom Zrinske diobe spominje se Zakarija Bučić.

Valjda su to članovi porodice Bučića, iz koje bješe potekao poznati
vjerski reformator pop Mihael Bučić.
2 Sudčija Pokupska prostirala se uz desnu obalu Kupe, počev
od izlieva Dobre u Kupu pak gore prema Slapnu i Ozlju. Imanje
u Kuclju dobio je kapetan Paval Babonožić od Jurja Zrinskoga
g. 1572. u zalog za 200 dukata, a to „na račun službe pokojnomu
otcu ( Nikoli Sigetskomu), što je služil i da bi mu bilo dužno u
sužnjih na njega del 500 dukata ." (Acta Croat. str. 270.)
3 Valjda je po ovoj seljačkoj porodici prozvan kašnje prievoz na
Mohoru, koji tekar u najnovije doba zamjenjuje stanovac most
preko Kupe.
 247

Dvor i kmeti Krištofa Zmajlovića u sudčii Pokupskoj ?.

Drži za dvorno mesto Barića željara selo 1 .
Martina Dudaka sela 42 .
Item u Zorkovcih selo 1 .
Stoje s njim željari na tih dvornih selih u Pokupju, Mate Pošmon
u Zorkovcih, Jambrošić i Niki Kranjac.
Dužni su kako i ostali u toj sudčii.

Dvor i kmeti udove Vicka Dešića".

Drže u toj sudčii za dvor Vrbančićevo celo selo 1.
Još drži za dvor Ištvanićevo selo 1.
Kmeti nje u toj sudčii :
Ive Kopčić Matek Leukuš
Stane Kopčić Mihok idem
Mihe Kopčić Grge idem
Mihe Seklić Jure Vrbančić
Miho Leykaš Filko sela 3. Miho Pavlović sela 3 .
Jure Kope Miko Leukuš
Miho Seklić Tomek idem
Marko Vranić Jure Pavić
Još drže med sobom Dacovićevo selo 1 .

1 Ovdje se razumieva današnje imanje Pokuplje više mosta Mo

horskoga na desnoj obali Kupe. To se je imanje sa prievozom
zvalo prije Teletinov brod i bilo je g. 1617. po knezu Nikoli Zrin
skom ujedno sa više selišta u Zorkovcih i u Krašiću založeno
plem ićem Gašparu i Petru Vojnoviću. Ovaj zalog potvrdio je god.
1639. i 1641. potonji ban Nikola Zrinski , a čitava odkupna svota
iznosila je 1200 il. (Odnosne izprave u starijih priepisih u našoj
zbirci .) Nemogosmo konštatovati, kako je i kada došlo Pokuplje
u ruke plemića Zmajlovića, koji bijahu vrlo ugledni i moćni služ
benici Zrinski. (G. 1620. Ivan a g . 1660. Krištof Zmajlović.) Is
konom su Zmajlovići po svoj prilici iz Senja, gdje je g. 1551. u
Senjsk oj vojsci služio Vladislav Zmajlović. Odkupna svota za Po
kuplje iznosila je g. 1680. 1375 f.
Dvor taj stajao je pokraj Kupe više Pokupskoga u Levkuših.
Ovaj su dvor sa kmetovi u Levkuših i u Malom Erjavcu držali 16.
vieka plemići Dešići porietlom iz hrvatskoga Primorja. Lucian Dešić
živio je u Novom i ostavio je g. 1445. kapitularnoj crkvi sv. Filipa i
Jakova za dušbinu : paramenta, s kaležom i zemljami. Ovjerovljeni
priepis gla golske listine u nas. Kad se radilo nakon smrti kralja Ma
tijaša o prieporu za krunu medju njemačkim cesarom Maksimilijanom
i českim kraljem Vladislavom , pristali su uz prvoga uz mnoge ine
248

Imaju u lozi Korev na občini, što se Poljanė zovu , kadi se po

mažu vsi , ki su v toj sudčiji i loze skupne imaju.
Dužni su od vsake hiže kr . 18 .
Dužni su skupa salinoga vola 1 .
Za njega plaćaju na dom R. 5.
Dužni su popis pšenice, zobi i žita, kako leto donese.
Dužni su desetoga prasca, kadi ni , tako računati od leta do leta.
Dužni su od hiše o Miholju kopuna, a o novine pišće i pogaču.
Dužni su od cela sela sena voz 1 .
Kmeti gosp. milosti u Zorkovcih na ovi kraj Kupe :
Udova Ivice Paulovića sela 1/2. Udova Ivice Vodopca sela /2.
Još drži Jarmanova 1/4 . Stane Skutić s materom 2.
Grge Stupić sela 12.
Dužni su od cela sela na dom R. 2, kr. 3.
Dužni su od sela pšenice kup. 2 , zobi kup. 3, žita kup. 4, sena
voz, desetoga prasca, kadi ni, tako odkupa od vsakoga sol. 4, od
hiže o Miholji kopuna, a o novini pišće.
Sudčia Zorkovci z on kraj Kupel
Dvor i kmeti Januša Zmajlovića ?
Davši za dvorno mesto .
Devčićevo selo 1 . Item Matasevo selo 1 .
Item Konićevo 72 1. Item Majnovo " 1.

Hrvate odlični vitezovi Blaž i Ivan Dešići, boraveći na dvoru nje

mačkoga cesara. Ivanu Dešiću, koji je bio cesarskim konjušnikom
i savjetnikom , darovao je bio Maksimilijan 4. decembra 1490. grad
Lipovac (iza Samobora) i trg Jastrebarski u kotaru Podgorskom .
( Firnhaber F. Beiträge zur Geschichte Ungarns, str. 30 i 55.) Po
tomci ovih Desića podjošeu službe knezova Frankopana i Zrin
skih, a pojedinci odoše u Brežce u Štajerskoj , gdje se Dešići spo
minju koncem 16. vieka. Dvojica njih, Mihael Dešić (oko g. 1560.)
Franjo D. (oko g. 1670.-- 80.), obnašahu odličnu i unosnu službu
kapetana i gubernatora primorskih imanja. Mihalja Dešića nagradi
Nikola Zrinski Sigetski dvorom i kmetovi u sudčiji Pokupskoj, što
takodjer njegovu sinu Franji potvrdiše sinovi Nikolini Juraj i Ni
kola sa dvie izprave, izdane 1575. u Kaniži i uu Beču ,u Zrinskih
hižah “, pridavši prvobitnomu zapisu još 4 selišta u Erjavačkoj sud
čiji . (Acta croat. str. 274.) Ova imanja potvrdio je g. 1624. Nikola
Zrinski Franjinomu sinu Vicku Dešiću, dvorskomugrada Ozlja. (Su
vremeni priepis u našoj zbirci.
1 Z on kraj Kupe, to jest na lievoj obali rieke Kupe.
2 Zorkovce imanje držali su početkom 17. vieka kao vazali grada
Ozlja plemići Lackovići, a poslije smrti Stjepana Lackovića po
 249

Kmeti njegovi :
Martin Leukuš celo selo 1 , daje pšenice kup. 2, zobi kup. 5, žita
kup. 3, pinez kr. 21 .
Mihalj Préoj sela 12, daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 3, žita kup.
2, pinez kr. 21 .
Ive Novosel sela 2, daje pšenice kup. 1, zobi kup. 2, žita kup.
1 , pinez kr. 21 .
Martin idem sela 1/2, daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 1 , žita kup.
1, pinez kr. 21.
Šime Cidilović sela 12, daje pšenice kup. 1, zobi kup. 2 , žita kup.
1 , pinez kr. 21 .
Pusto. Mate Lukša pusta sela pol , dužna kako i druga sela.
Lukač Crnac sela 4 , pšenice kup. 1 , zobi kup. 2, žita kup. 1 ,
pinez kr. 21 .
Jurko Sinčić sela 1/2, daje pšenice kup . 1 , zobi kup. 1 , žita kup. 1 ,
2

pinez kr. 21 .
Izvan toga dužni su od cela sela sena voz jedan .
Item dužni su od cela sela kopuna dva.
Dužni su desetoga prasca, kadi može biti, kadi ni , tak od vsa
koga odkupa sol . 4.
Dužni su desetoga pčelca .
Kmet Boltizara Babonožića :
Miho Medved sela 12, daje pšenice kup. 2, zobi kup. 5, žita kup. 3,
kr. 21 , sena voz 1 , kopuna 2.
Kmet Stefana Vojnovića :
Miho Dežanac sela 12, daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 2, žita kup. 1 ,
7

pinez kr. 21 , sena voz 1, kopuna 1 .

Kmet Ivana Peharnika :
Ivan Opat sela 2, daje pšenice kup . 1 , zobi kup. 3, žita kup . 2,
9

pinez kr. 21 , sena voz 1 , kopuna 1 .

Kmeti gosp. milosti z on kraj Kupe.
Ive Novosel sela 1/2 Grge Lukešić sela /
Ive Ibrahim 92
1/2. Ivan Mihelinić 72 12.
Martin Franić 79
1/2. Šimon Jurojević 22
1/2 .
Miho Medved 1. Miho Turdak 22
1/2 .
Ivan Turdak ‫לל‬ 1/2. Jurić Opat 72
1/2.

dieli Zorkovce g. 1617. Juraj Zrinski, potonji ban, Jurju Zmajlo

viću. G. 1652. potvrdi rečeno imanje Petar Zrinski Ivanu Zmaj
loviću, sinu Jurjevu. (Listina medju 'neo r. acta , fasc . 319, br. 29,
prije u hrv. arhivu, sada u Budimpešti.)
250

Dužni su vsaki 3 dni 1. služe, pšenice küp. 1 , zobi kup. 2, žita

kup. 1 , kr. 21 , kopuna 1 .
Desetoga prasca i pčelca, kadi ni, tako od vsakoga prasca odkupa
po sol . 4.
Dužni su vsa ta sudčia most v Skotarčih držati skupa Šipčaki i
Orihovci most na potoku.
( 1660. dan 15. aprila ovim zgora pisanim njih gospoctvo gospa
milostival engeduvali su , što su do se dobe žitka zaostali, budući
da su im vsako leto engedovali do svoje gospocke volje, a na ovo
1660. da počmu plaćati , kako urbarium svidoči i tlačiti.)
Sudčia Šipak na cesti”.
Dvor i kmeti Miklouša Babonožića !
Drži za dvorno mesto :
Petra Dedaka selo 1 .
Item Tome Viderka sela 1 .
Item Perica Kovačića sela 4ti 1 .
Kmeti njegovi:
Miho Vukoder sela 1/4 Pusto. Kovačićevo selo drži Tošković,
Pusto stoji selo 1 .
92 274 od koga daje fl. 2 selo 1 .
Ivan Kosarić z bratom Ivan Horvat selo 1 .
Mihom i Markom Ive Parčarić sela 4ti 1 .
Miho idem selo 1 . Ive Krnjak
Marko idem
Martin Žervarid
Pusta } selo 1 .

Jure Goršćak sela 4ti 1 .

Jure Parčatić sela 4ti 1 .
Ivan Sudić sela 4ti 1 .

1 Naime kneginja Katarina Zrinska, rodjena Frankopanka, koja

je ponajviše sama nadzirala upravu na imanjih muža joj Petra
Zrinskoga. Stavka, što je ovdje medju zaporkami, nalazi se samo
u prijepisu
2
urbara od g. 1686., a neima je u izvorniku od g. 1642.
Šipačka sudčija prostirala se od Kupe prama Vukšinu Šipku
i Draganićem . Kroz nju ide cesta prema Zagrebu kroz Draganiće
i mimo Hrnetića u Karlovac .
3 Imanje Šipak blizu Zorkovaca podielio je Petar Zrinski iz
pravom od 28. augusta 1659. Mikloušu Babonožiću i njegovoj ženi
Barbari Vučić. Po kmetu Miki Vukoderu prozvano je sadašnje
selo Vukoder, po Jurju Gorščaku selo Gorščaki a po Ivi Konjaku
selo Konjskovsko. ( Stariji priepis u našoj zbirci.)
 251

Dužni su od cela sela Jurjevšćine kr. 30, Martinšćine kr. 30 od

>

vsake hiže i straževine lib. 1 , od gu(v)na kr. 5, od cela sela sena voz 1 .
Dužni su desetoga prasca, kadi nemore biti, odkup sol. 4.
Dužni su popis, pšenice, žita i zobi, navadne zobi od cela sela ko
puna 4.
Dužni su svoj del plota pri gradu plesti , Zorkovački mosti k dvoru
Arbanasićevul k mostu les do Levkuš dopeljati, v Leykušino mesto .
Kmeti udove Janka Oršića na šipku?.
Mihalj Jagust selo 1 . Ive Škrlac sela 2.
Ivanac Tuškan sela 2. Petar Lapež sela / .
Grge Simećak selo 1.
Kmeti Petra Milašinčića .
Grgo Šerbetió Udova Jurka Kosovića
Mikula Kranjac Crne idem
Miho Sokalj Mihe Gojšić
Tomaš idem
(skupa) sela 372.
Kmeti Petra Peharnika.
Nikola Smundić
sela 12.
Mihalj idem
Kmet Zebića Menihara.
Ivan Kocaić selo 1.
Kmet Matiaša Francalića .
Pusto. Miho Fanjek sela 1/2.
Dužni su ti Sipčaki u toj sudčii Šipačkoj od cela sela pinez kr.
30. Jurjevščine od cela sela kr. 30, od vsake hiže straževine lib. 1 ,
od vsakoga guna pinez sol 6, od cela sela sena voz 1 .
Dužni su desetoga prasca, kadi more biti , kada ni, od vsakoga
odkupa po sol. 4.
Dužni su popis pšenice, žita i zobi , kako leto donese.
Dužni su od cela sela navadne zobi kup. 4.
Dužni su svoj del plota pri gradu graditi.
Dužni su most v Zorkovcih držati Zorkovčaki i Mahićanci.
Dužni su za most pri dvoru Arbanasićevom les do sela Levkuš
koga dopeljati, a od Levkuš, Levkuši do mosta.
1 Arbanasičev dvor to jest Joškovo.
3 G. 1615. 10. oktobra uzeo je knez Nikola Zrinski od Krste
Tadiolovića konja, vriedna 100 dukata, založiv mu gore nazna
čene kmetove. Od Tadiolovića nasliediše ih Oršići.
252

Dvor i kmeti popa Mahićanskoga '.

Drži za dvorno mjesto sela / % .
Kmeti njegovi:
Miho Gladušić 2 dni , sela 4ti 1 Jure Kuharić /
Mihe Herman 3 dni, sela 1 Jure Škarlac selo 1 .
Miho Mizir 2 dni , sela 14. Broz idem
Ivak idem 2 dni, sela 4ti 1 . Mikula Malin 3 dni, sela /
Jure Vranić Ivan Popović 2 dni, selo 4ti 1 .
Ivak idem '/3
Ivan Horvat 3 dni, sela .
Pere idem selo 1 .
Stefan idem 1/3
Jure idem

Dužni su od rsake hiže u grad 1. 2 ; item za grad kopuna jed

noga, a popu, kako i ostali u sudčiji Šipačkoj.
Dvor i kmeti Matiaša Francalića u suděii Šipačkoj ?.
Drži za dvorno mesto selo 1/2 .
Kmeti njegovi
Mihalj Frančić 4 Jandre Kosović
selo 1 .
Uršula Cesarka 1/4 selo 1 . Marko idem
Mihalj Fanjak 14 Martin Perišak
selo 1 .
Ivan Fabio % Matale idem
2/4 selo 1 .
pustoga sela Miho Barilac
Jure Matun selo 1 .
Tomaš Španić selo 1 .
Marko Fanjak
Dužni su od vela sela silja i straževine lib. 2 .
Dužni su Jurjevšéine od cela sela kr. 30.

1
Župa Mahićanska (s. Mariae in Jeskovo) obstojala je već g :
1334. Možda je župa u to doba bila na desnoj obali Kupe kod
današnjega Joškova, koje leži svakako više u sredini župe nego li
Mahićno . Medjutim već 16. vieka stajala je župna crkva u Ma
hićnom, gdje je i danas, a u Mahićanskih klupah sakupljala bi se
na zbor i spravište občina Mahićanska i Šipačka. Popovi bili su i
u Mahičnom sve do konca 17. vieka glagolaši.
2
Današnje imanje Mahićno zvano tik kod mosta Mohorskoga
nasuprot Pokuplju . Mahićno založio je knez Petar Zrinski 1641.
svojemu službeniku Matiji Francaliću za 500 f. , a Matijin sin Juraj
izruči 17. junija 1664. Mahićno svojoj ženi Barbari Dautovićki i
pastorku Stjepanu Meduniću , koji je služio Zrinske kao što i nje
govi predji.
 253

Dužni su Martinšćine od cela sela kr . 30.

Dužni su od cela sela zobi quart 1 , sena voz 1 .
Dužni su popis strnsku, dužni su desetoga prasca , kadi ni, tako
odkup sol. 4 od vsakoga.
Dužni su od vsake hiže kopuna 1 .
Dvor udove Janka Oršića Koštell.
Drži za dvorno mesto selo 1. Item Vukićevo selo . Item Budkovo
selo. Item Salarićevo selo 1. Item Malovićevo selo 1. Item Katišićevo

1. Poviest svakako znamenite, sada grofovske obitelji Oršića treba

u mnogom obziru svjetla i izpravka. Ono što je pok. Ivan Kuku
·ljević kao svoj prvenac u povjestnoj struci u zabavniku Iskri za
ģ . 1846. napisao, nemože ozbiljna povjestnika zadovoljiti . To je
priznavao za svoga života i dični povjestnik, koji je kašnje raz
svjetlio mnoge strane hrvatske prošlosti. Kao što nije izviestno, da
Blagaji potiču od Rimskih Ursina, hrvatski Frankopani od Anicia,
Šubići od Sulpicia : tako nije ni malo vjerovatno, da su Oršići iz
ravni potomci Lapsanovića i Nelipića. Nipošto pako nisu današnji
Oršići potomci sina Ivaniše Ivanovića Nelipića , koji se s ovim
svietom g. 1437. razstavio, neimavši mužkoga poroda već jedino
dvie kćeri. (Vidi pristup k zakonu Vlaškomu u ovom zborniku,
gdje je po najboljih dielih opisan dospjetak Nelipićeva roda.) Ako
Ivan Oršić inije bio sin posljednjega kneza Nelipića, to je prošlost
grofova Oršića svejedno puno dična starim porietlom kao plemića
Goričkih , koji prebivahu u staroj županiji Goričkoj oko broda Mar
tinšćaka kod Karlovca. Porodica Oršića spominje se mnogo počev
od petnaestoga vieka, a vazda su bili Oršići ugledna i moćna vla
stela u krajevih oko Korane i Petrove gore. Na Mriežnici držali
su Oršići u pristojalištu staroga grada Skrada od davnih vremena
imanja Oriovac i Lipovac (kod Generalskog stola ), koja im oko g.
1550. oduzme knez Stjepan Ozaljski . Njihov zavičajni grad, poznat
16. vieka pod imenom Oršićev grad, još se sada znade pod imenom
97Mrsin grad“ u sadašnjem vojničkom kotaru u bivšoj Budačkoj
kumpaniji Slunjske pukovine. Kao vlastela u Gorici i u Dolu kraj
Krnjaka bili su Oršići patroni starodavne župne crkve sv. Martina
na Gorici, odkuda prinuždeni turskimi provalami nakon g. 1560.
prenesoše crkvene zvonove u sadašnju župnu crkvu Slavetićku.
Samo dobro Slavetićko, prije u vlasti Goričkoga plemića Fabijana
Dragačića, dobiše Oršići oko g . 1486. od kralja Matije Korvina.
Po ovom imanju, gdje je Ludovik Oršić sasvim od temelja novcem
svoje žene Baboničke od Špiranca podigao novi grad, prozvaše se
Oršići Slavetićkimi. Od doba, što Oršići Slavetić posjedoše, stadoše
oni više utjecati u dogadjaje tadanje kraljevine Slavonije medju
Kupom i Dravom ; mnogi se od njih odlikova kao patriot za vrieme
mira i u ratu . U groznoj Udbinskoj bitci g. 1493. pogibe uz ostale
254

selo '/ . Item Lovre Grajmanića selo 1. Item Gatančina sela 44. Item
preko Kupe polag Zadobarja Klasićevo selo 1. Item Kuševićeva
Jandre selo 1, da je vsega celih sel 9'/.
Kmeti nje :
Pere Katinić sela 4/2, daje pšenice kup. 1, veliko g . 1, d. 35.
Miko Bobrinić 92 1/2 , 79 > » 1, ‫לל‬ 1 , d . 35 .
Mihalj Lovas 12. 1, 1 , d. 35 .

រ
)
n 92 12

Mate Malović 77 1/2 , 93 79 99 1, 77 ‫לל‬ 1 , d . 35.

Grge Klarić 92
211‫ܕ‬ n 1, » 1, d. 35.
Jure Katinić n 1/2, 79 92 39 1, 1 , d. 35.
Jurica Lovas 1 %, 1, 1 , d. 35 .

)
១
92
12

Ive Zarbelj 1
1/2 , 32 19 1, 1 , d. 35 .
Paval Lepešić 9
2. 93 19 19 1, 19 > 1 , d. 35 .
Mikula Jančić 4/2, 1, 1 , d. 35 .
១
)
92 12 "

Hanz Ložnjak 2, 77 1, 1 , d. 35 .
Udova Mihe Klarića 12 17 , 79 39 1/2 . ‫ול‬ ‫ו‬ 42, d . 28 .
Hrvate Ludovik Oršić ; a u Sigetu medju vitezovi Nikole Zrinskoga
g. 1566. nadje junačku smrt Stjepan Oršić. Znamenite ličnosti bili
su Marko Oršić oko god. 1590. gubernator primorskih imanja
Zrinskih , pak Franjo Ivan Oršić i njegov brat Baltazar. Prvi
bio je kapetan u Križanić - Turnju i vicegeneral Karlovačke kra
jine, a potonji kapetan u Bariloviću. Franjo ostao je vjeran za
urote Zrinsko-Frankopanske g. 1670. i pristade na osnove generala
Herbersteina . On je bio čuveni junak , odlikovavši se g. 1685. u
Lici i mnogo puta na Unskoj Krajini. Za stečene zasluge podieli
mu kralj Leopold g. 1675. barunstvo, a g. 1682. grad Severin na
Kupi. Najznamenitiji Oršić bio je pako Krištof, koji vojujući u Nje
mačkoj postade generalom, a kašnje i velikim županom Zagre
bačkim. Njega imenova kraljica Marija Terezija g. 1745. ugarsko
hrvatskim grofom . Starijoj našoj generaciji poznat je grof Juraj
Oršić, koji se je odlikovao za ilirskoga pokreta.
Imanja Novaki (Koštel), Pribić ( Dol) i u Mekušje kraj Karlovca
nasliedili su Oršići po Bari Tadiolovićevoj, ženi Ivana Oršića .
Gašpar i Nikola Tadiolović primili su ta imanja od Jurja Zrin
skoga, sina Nikole Sigetskoga, za dionu izplatu ucjene zasužnjena
Turčina Alibega, a budući Zrinski još znatni dio ucjene od 12000 A.
nebijahu podmirili Tadiolovićem , to je rečena imanja i znatni broj
drugih kmetova izdao knez Petar Zrinski Baltazaru Oršiću i nje
govoj ženi Ani Peteh . Osim toga bio je pozajmio g. 1638. Petar
Zrinski poradi izbave svoga službenika Grgura Darabora iz tur
skoga sužanjstva od Ivana Oršića i njegove žene Barbare Tadiolo
vićke 1200 ug. for., pripisav tu svotu onoj, za koju bijaše jur od
prije založen Koštel u Novakih i Mekušje ili Orle. ' (Listina u zbirci
jugosl. Akademije.)
 255

Jakov Lončarević sela / 2, daje pšenice kup. 1 , veliko ex. 1 , d . 35.

Pere Henčić 1/4 , 77 "/2, 99 72 '/2, d . 18.
Grubiša Grajmanić 72 1/2, 97 79 1, 72 77 1 , d . 35 .
Mike Henčić 19 2, 72
1124 12, d. 18
9 92 71

Miko Šoštar Alan 21‫ܕ‬

77 12 12 92 ‫לל‬ "/a, d. 18.
.
Preko Kupe polag Zad obarja."1
Grge Klarić sela 2, daje pšenice kup . 1 , veliko g . 1 , d. 35 .
Udova Grabiše idem 12 "/2, 77 1/2, 7, d . 18 .
77 " n

Miko Seljan 1/2 , » 19 1, 79 97 1, d . 35.

Mikac Tančeuftar ( Tancheuftar) sela ' ,, daje pšenice kup. 1 , ve
o . 1, d. 35 .
liko 0.
Jakama Medunić sela 4ti 1, daje pšenice kup. 1/2, veliko tr. 1/2, d. 18.
Jure idem 4ti 1 ," 12 " , 97 2, d. 18.
Udova Valčićka 4ti 1 ,» 72 1 , 12 92 1/2, d. 18.
Ivan Klarić 4ti 1 , " 99 1/2, 9 32 19, d. 18.
Kata ud. Medonićka , 4ti 1 , 9 72 1/29 , 19 12, d. 18.
1192
,

Mihalj Maurović 7 97 99 1, 97 79 1 , d . 35.

7

Item toga pusta 12 1/2 , 79 79 99

Jure Skaurinac 1/2, 1, 1 , d . 35 .

27

12 n » 73

Petar Kovačić 19
4ti 1 , 19 » 1, n 1 , d . 35.
Martin Grabšić "/2 , 99 12 42, 97 "/2 , d . 35.
Jaga ud. Služićka 4ti 1 , 32 1, 12 99 1 , d. 35 .
Jure Klarić 4ti 1 , 1/2,
)
១

42, d. 18.
n

1 n n 72

Lovre Služić 4ti 1, 19 99 19 42, 99 17 "/2 , d. 18 .

Grabe Mikšić n 17 ‫לל‬ 17 1, 72 77 1 , d. 35.
Stane Služić 2/4 , 72 92 1 '/2, 1, d. 35 .
Mike Vrbančić 2, 72 12 1., » 1 1, d. 35 .
Mikac Vrbančić 112 , 1, 1, d. 35 .
12

n 9 92 12 92

Grge Klarić 99
12, 12 99 1, 72 9 1, d. 35 .
Mate Maričić 1/22 1, 1, d. 35.
79

19 79 79 "

Martin Klarić 1/29 12 99 1,2 1 , d . 35.

1

Ive Novak 12, 1, 1 , d . 35 .

79

72 79 ‫לל‬ 77 92

1
Zadobarje, danas Zadoborje, priedjel za Dobrom , medju Kupom
i Dobrom .
256

Na Sipku.
Miho Klarić sela / 2. Mate Krobat sela .
Mile Jančić ‫לל‬
1/2. Martin Kadanić selo 1.
Stefan Kovačić Pusto . Mate Sladuk selo 1.
"/2 .
Tomaš Kovačić ‫לל‬ 1 . Magda Kovačićka sela 12.
Jure Dugan selo 1 .
Dužni su Šipčaki Martinšćine kr. 30 od sela.
Item od sela cela Jurjevšćine kr. 30, od guna kopustana kr. 5.
2

Od sela zobi kup. 1 , kopuna o Miholju od hiže, popis strnski, de

setoga prasca i pčelca.
Dvor i kmeti Štefana Vojnovića u sudčii Novačkoj . ?
Drži za dvorno mjesto sela 2 .
S njim stoje željari : Luka Vrbanić i Jurica Mihalić; vsaki služi
u tjednju tri dni .

| Občina (sudčija) Novačka prostirala se uzduž Kupe od Mahićna

preko Novaka (Koštela) do Hrnetića.
Vojnovići jesu stari hrvatski plemići , koji dobiše od kralja
Leopolda i barunstvo. Potekoše izpod Petrove gore, gdje u da
našnjem Vojnićkom kotaru na njih sjeća mjesto Vojnović brdo i
podor njihovoga zavičajnoga grada u Trupinjaku. Barun Josip Voj
nović ponosio se je g. 1715. u jednom pismu, da je njegova poro
dica jur 400 godina u Hrvatskoj poznata. Vojnovići živili su u
bratstvu sa manastirom Paulinskim sv . Petra u Slatkoj gori (Pe
trovoj gori), u koje bratstvo primi g. 1491. vikar rečenoga mana
stira fratar Mihalj Tomaša Vojnovića sa obitelju. Pošto Turci imanja
Vojnovićeva poharaše, odoše Vojnovići pod okrilje vlastelina Na
dažda u Stjeničnjaku i knezova Zrinskih u Ozlju. G. 1563. bio
je knez Mihalj Vojnović porkulab grada Ozlja , a g. 1613. Bal
tazar Vojnović gubernator grada Steničnjaka. U napredak stekoše
oni imanja pod Ozljem u sudčiji Novačkoj ( u Pokuplju ), u Grdunu
i u Vivodini. Vitez velikoga glasa bio je Stjepan Vojnović, koji je
mnogo godina zapoviedao Ogulinskom Krajinom i najkašnje pod
Kostajnicom poginuo g. 1687. Imao je više sinova i kćer Katicu, koja
se udala za čuvenoga hrvatskogaknjiževnika i rodoljuba Pavla Vite
zovića. Njegov sin Stjepan, odlikovavši se u ratu, postao je ba
runom sa predikatom „ de. Senta“. Čudan je bio pojav barun Josip
n

Vojnović, koji je bio pristalica kneza Rakocia te zapovjednik kneževih

četa u Bosni, odkuda je smjerao u Hrvatsku prodrieti. Josip Voj
nović bio je vrlo obrazovan muž i latinski pjesnik. ( Više o njem
čitaj u našoj knjizi : Dva hrvatska junaka : Marko Mesić i Luka
Imbrišinović.) Posljednji hrvatski Vojnović bio je barun Janoš Voj
nović, prisjednik banskog stola, koji je (god. ?) 17. okt. umro u Gr
dunu kod Ozlja.
 257

Kmeti njegovi.
Ive Oršić sela 2 . | Item toga sela pusta sela 42.
pusto . | Miririćevo celo selo 1 .

V Hrnetićih .
Mihić Dragovanić 3 dni sela / . Čačković
Item pusta selo 1 .
sela 2. Mike Grajmonić
Štefan Udivia Pere Dragovanić sela 12.
( Šimunićeva na 2 dni
Pusto . Mežnarova selo 1 .

Na Gradcu .
Mikula Španić sela " 2. Grge Horvat
Udova Gojmerca Petar idem selo 1 .
Udova Mihe Horvata selo 1. Mile Dvorski
Ud. Mihe idem drugoga
Krištof Froncalić pod Jalšom drži u sudčii Novačkoj željari
skupa sela 2.
Još v sudčii Hrnetićkoj zemlje oranje 3.

Judicatus Hrnetići.1
Dvor gospodina mil. u toj sudčij.22
Drži se za dvorno mesto Lovrete Skokančića selo 1 .
Item drži se za dvor Kate Lenartićke selo 1.
Item Lovreta Šimunića sela 4ti 1 .
Jošće drži za gosp. dvor oratih zemalj, ke su prvo pod Dubovac
ladane, oranja 18 selo 1/2 .
Jošće drži zat dvor zemalj, ke su bile Mihaljevićeve zle i dobre
oranja 16 selo 1 '/2.

1 Občina Hrnetićka imala je svoje središte u današnjem mjestu

Hrnetiću uz Kupu izmedju Mahičanske, Šipačke i Oralske občine.
U starije doba poznati su Hrnetići pod imenom Brodari, a tako
se je zvala i jedna župa. U Brodarih bio je od starine Brod , gdje
se preko Kupe prevažalo u Dubovac i pod Novigrad kroz Zado
borje. Tu je bio g. 1638. brodar Nikola Kralj, koj je ostao neraz
dieljen
2
medju braćom Nikolom i Petrom Zrinskim .
Ovaj je dvor zapisao knez Petar Zrinski g. 1653. Petru Hra
niloviću i njegovoj ženi Ani rodjenoj Vojnovićki. Hranilovići su
iskonom Žumbrčani, dobivši poput drugih hrvatskih i vlaških obi
telji u Žumbrku ugarsko-hrvatsko plemstvo sa pridjevkom , od Cve
tošina “,
17
258

Kmeti ki tomu dvoru služe .

Radivoj Požgaj 3 dni Ive Talković 2 dni
Jurić Crni 3 dni
Jure Radović 3 dni
selo 1 .
Mihalj Mesarinić 3 dni
Barbara udova Jadre Vr
} sele
selo 1 .

selo 1 .
Mihalj Bartolov 3 dni banića 3 dni sela /
Mihić Dujam sela 4ti 1. Mihajla Kosan, držal je
Mate Car sela 4ti 1 . Miho Kebar sela 1).
Mate Grgurić 3 dni Miho Novoselić 3 dni
Pave Radović 3 dni selo 1 .
Gašpar Ivančić 3 dni
Pere Kovač 3 dni sela 2.

Iveta Henca udova 3 dni

Jure Kos 1 dan
Mihalj Simatić 2 dni
selo 1.
Item Kućas 2 dni
Kate udova Španića 2 dni
Dužni su od straževine lib . 1 .
Item od vsake hiže sulja kr. 9.
Item od vsake hiže kopustana kr. 5, sol. 1 .
Dužni su od vsake hiže o Miholj kopuna 1 .
Još drži Mihalj Mesarić jedan vrt, od koga bude daval R. 3
vsako leto .

Drži gospa Vojnovićkal kmetov, ki podat dvor sliše :

Pusta. Mokoća sela /2 . Ivan Car selo 1.
Jure Levak 2 dni Ive Lojević 1 dan sela .
Bara Fugačka 2 dni sela "/..
Dužni su kako i ti zgora.
2
Udova Vukšićka pri Zrinskoga hižah, ka je bila krčmarica 1659.
3

pušćana na pinezi, plaća na d(vor) R. 4.

1 Tu se bez sumnje razumieva žena kapetana Stjepana Vojno
vića , upravljajući imanjem , dok joj je muž boravio na Ogulinskoj
Krajini.
> Po svoj prilici da su te hiže“ bile naprotiv Karlovca, na da
našnjoj Baniji, gdje je već knez Juraj Zrinski odmah nakon po
dignuća Karlovca (1579.) bio sagradio krčmu, koju Karlovački
vojnici po zapoviedi nadvojvode Karla razoriše. Nedajući si knez
Zrinski svoja prava krnjiti, podigao je g. 1587. na novo krčmu od
pletera , koja je, kako se vidi i iz ovoga urbara, poslije dugo vre
mena obstojala . (Vidi naše „ Spomenike hrvatske Krajine“,knj. I.
str. 141–45 .) U staro doba bilo je zemljište današnje Banije ple
mena Hrnetićkoga, ali je po njem odstupljeno privoljom kneza Stje
 259

Dvor i kmeti popa Hrnetićkoga u toj sudčii.1

Drži za dvorno mjesto selo 1 ; š njim stoje Jure Šubić, Mihalja
Šubića udova, udova Vuka Garčenićka.
Dužni su u grad straževine, lib. 1, sulja kr. 9 , kupustana kr.
5, d. 1 .
Item od hiže kopuna 1.

pana Frankopana g . 1441. plemenu Selačkom. Kako to odtisnuta

ovdje listina svjedoči:
Nos capitulum ecclesie Zagrabiensis memorie commendamus te
nore presencium significantes quibus expedit uviuersis, quod Iwan
filius quondam Martini dicti Bogdan de Gaaz, ac Emericus filius
Kyryni de Zeliza in ipsorum , nec non Symonis fratris carnalis
ipsius Iwan, item prefati Kyrin patris et Benedicti fratris carnalis
eiusdem Emerici, preterea Blasii, Filii Martini dicti Kokossich,
Mladen filii Blaskonis, Jacobi filij Luce Skoblych dicti , Marci
filij de Rahoma et aliorum fratrum suorum generationalium de
eadem Zeliza personis, oneribus eorum et gravaminibus per omnia
in se ipsos assumptis nostram venientes in presenciam confessi sunt
pari et unanima voluntate eorum in hunc modum : quod quia ipsi
unacum dictis alijs superius nominatis quandam terram intra posses
siones Zeliza predictam et Hernethichi vocatas penes fluvium Kolpa
vocatum in pertinencijs castri Ozal vocati existentem et habitam et
ad ipsum castrum Ozal spectantem a nobilibus castrensibus in ipsa
Hernethichi commorantibus in presencia spectabilis et magnifici do
mini Stephani de Frangopan, Wegle, Segnie et Modrussie comitis,
juridice obtinuissent, Ideo ipsi Iwan et Emericus cum predictis alijs
omnia et singula servicia et soluciones de ipsa terra more solito
et consueto cedentes et peruenire debentes, ad ipsum castrum Ozal
et per consequens ipsi domino comiti Stephano et suis successoribus,
ut puta ipsius castri Ozal dominis et possessoribus pro tempore
constitutis perpetuis futuris temporibus facere, soluere et expedire
assumpsissent, immo suis et nominibus quibus supra assumserunt
coram nobis, nec ipsi eandem terram a jurisdiccione ipsius castri
Ozal eandem terram aliquo temporum in processu in toto vel in
parte vendere, vel quovismodo alienare possint et valeant modo
aliquali harum nostrarum sigilli nostri appensione consignatarum
vigore et testimonio litterarum mediante. Datum in festo beati
Ozvaldi regis anno domini milesimo quadringentesimo quadrage
simo primo .
(Izvornik medju neo. reg. acta u hrv. arhivu, sada u Budimpešti.)
1 U Hrnetićih (Brodarih ) bila je takodjer već g. 1334. župa
Sv. Martina sa klupami občine Hrnetićke.
260

Dvor i kmeti Janka Peranskoga u sudčii Hrnetićkoj.1

Drži za dvorno mesto cela sela Nr. 3 .
Š njim stoje:
Filip Banjak. Udova Ivana Kuhića.
Ivica Ivančić, Udova Petra Paviše.
Pere Jelušić . Puste. Zemlje drže Stanka Zaika
Udova Ive Kosića . sela 12.
Dužni su od hiže straževine lib. 1. , sulja kr. 9 , kopustana kr.
5, d . 1 .
Dužni su o Miholj kopuna od hiše.
Dužna je vsa ta sudčia jarke prekapati i gate načinjati u svojoj
sudčii, da voda kvara nečini.
2
Sudčia Oralje i Kobilići.?
Kmeti Janka Peranskog a.
Miko Klinčić. Ivan Klinčić .
Jure Šoštar. Ivan Žunanie.
Jure Pavlović. sela 2.
Dužni su od hiže x. 24.
Dužni su desetoga prasca ii pčelca.
Dvor i kmeti Krištofa Delišimunovića . 3

On sam drži za dvorno mesto selo 1/2

Još drži Kačakovićeva sela .
Item u Svaračkom otoku selo 1 .

1 Ovo se tiče današnjega imanja Drežnika, koje stoji nasuprot

Dubovcu na lievoj obali Kupe. Ovo su imanje držali plemići Pe
ranski jur od 16. vieka u zalogu od knezova Zrinskih za 600 fl.
a Občina Oralska prostirala se od današnje Banije i Selaca sve
do Otoka (Sv. Jakova ), koji je bio u području vlastelinstva Stenič
njačkoga. Občina se kupila ujedno sa obližnjom obćinom Otočkom
u klupah župne crkve Sv. Jakova na Gazi, koja je jur g. 1263.
obstojala. U pečatu Orlanske občine bio je izrezan orao sa raza
petim krilima. Sačuvano je počev od g. 1496. nekoliko hrvatskih
glagolicom pisanih zanimljivih spomenika Orlanske občine, a tị će
ugledati svjetlo u našem sborniku hrvatskih listina.
: Dvor ovaj bio je u Gradcu naprotiv Karlovačkoj gazi. Držali
su ga prije plemići Budački, starinom Ličani, a 16. vieka vlastela
u Budačkom Slunjske Krajine. Ali Gradački dvor pismom od 28.
februara 1650. knez Petar Zrinski ustupi tadanjemu kapetanu
Tovunjskom Krištofu Delišimunoviću. (Hrvatska listina kod gospoje
udove Salopekove u Sarvašu niže Osieka.)
 261

Kmeti njegovi:
Mate Leskovac Jure Funduralić
Ivan Dvorski selo 1 . Mate Vkšić selo 1.
Mihalj Glavić Ivan Funduralić
Tomaš Barsavić selo 1 . Matiac Ribar
Vale Vlahović Stane Vlašić selo 1.
Grge Vodopić selo 1 . Ivan Karlović
Jure idem Ivana Karlovićka
sela /
Mikula Bošnjak
Dužni su od hiže kr. 24.
Dužni su desetoga prasca i pčelca.

Porodica Delišimunovića dosta je znamenita u Hrvatskoj. Zvala

se je prvobitno Radojčić, a iskonom je iz Klisa u Dalmaciji, gdje
je bio Šimun sin Jurja Radojčića za kapetana Petra Kružića ka
štelanom gradskim. Ovaj Šimun prozvan je kao junak „ delija“
Delišimunovićem . Poslije pada Klisa 1538. dodjoše Radojčici u Po
savsku Hrvatsku, gdje su držali imanje Radojčić-Kastel kod Duge
rese na Mrežnici. U mjesto Radojčić prevlada u napredak ime
Deliğimunović. Simunov sin Petar bio je kapetanom u Gvozdan
skom , a Petrov sin Franjo kapetanom u Žumberku. Od to doba
stanovali su Delišimunovići u Kostanjevcu i u Petričkovom selu u
Žumberku. Čuven junak i vojvoda bio je Krištof D. , koj je ta
kodjer imanje Gradačko dobio . Služio je od mlada na Karlovačkoj
Krajini kao častnik kod konjanika, a poslije kao kapetan u Tounju ,
Bariloviću, Križanić-Turnjú a pajzad kao podgeneral u Karlovcu .
Za bune Zrinskoga ostao je vjeran i pomogao je utišiti bansku
Krajinu, koja bi bila pristala uza Zrinskoga. Za nagradu vjerne i
dugotrajne službe dobije Bukovačkovo imanje Turanj u Prigorju
(Sv. Ana) i postane barunom. Plemstvo bio je jur prije g. 1659.
priznao kralj Leopold Kristofu D. i njegovim rodjakom u Petrič
kovom selu, koji ostaše samo plemići. G. 1665. oženi se Krištof D.
sa Marijom udovom kapetana Otočkoga Andrije Gusića, a ujedno
se uda Gusićeva kći za kapetana Janka Jelačića. Neimajući Krištof
Delišimunović od srdca poroda, posini Franju Krištofa Jelačića ,
sina Jankova, uz pogodbu, da primi ime Delišimunović. Dozvoljom
kralja Leopolda predje na ovoga novo nazvanoga Delišimunovića
i naslov baruna i imutak staroga Krištofa Delišimunovića. Franjo
Jelačić, nazvan Delišimunović , bio je vrlo ugledan velikaš, vješt
državnik i hrabar vojnik. Oženi se Sidonijom Barbarom Peran
skom , kćeri podpukovnika i zapovjednika dvorske garde u Sak
sonskoj, Janka Peranskoga, te steče silni imutak. Zapoviedajući na
banskoj Krajini postane hrvatskim generalom i grofom . Umre g.
1712. naprasnom smrću u Gorah kod Petrinje, neostavivši odvjetka.
262

Dvor i kmeti udove Ištvana Jankovića.1

Drži za dvorno mesto Barićevo i Slipčićevo selo 2.
Kmeti ki sliše podat . dvor.
Miko Tomić Štefan Siromašić selo 1 .
Ivak Lemić selo 1 . Jure Zvirić
selo 1 .
Ivan Tomić Mike Stipković
selo 1 . Ivan Šerbetić
Mihalj Krajač
selo 1 .
Mihalj Zlatarić Grge Šerbetić
Mihalj Pavlović sela /
Jure Srblin
Miho Bedeniković selo 1 .
Dužni su od vsake hiže kr. 18.
Dužni si desetoga prasca i pčelca.

Dvor i kmeti Ištvana Peharnika u suděii Oralskoj. ?

Drži za dvorno mesto Brckovićevo selo 1 /s
Još drži u Otoku Svaračkom preko Kupe selo 1.
Kmeti njegovi:
Mikula Bedeniković 3 dni sela 1/2 . Ivan Stipković 3 dni sela 12.
Petar Leskovac 3 dni sela 1/2. Mate Kapusović 2 dni sela 4ti 1.
Jurica Klenčić 3 dni sela ". Mihalj Tardinić 3 dni sela 12.
Ivan Radatović 3 dni sela /
Ive Drobilo 3 dni sela 1
Dužni su od vsake hiže kr. 24, desetoga prasca i pčelca.

1 Jur g . 1587 držao je imanje Kobilići u Oralskoj občini Juraj

Janković . O samoj obitelji Jankovića progovorismo obširnije na
strani 226 u opazci br. 3.
* Tiče se imanja Mekušja, koje držao polovicom 16. vieka pop
Juraj Brcković ili Mikanič, te je po njogovoj sinovki Žabki, udatoj
za Simuna Zlatinčića, službenika Zrinskoga i županijskoga sudca,
došlo na obitelj Zlatinčića. Katarina Zlatinčić bila je mati Gašpara
Nenadića, kojemu knez Nikola Zrinski 10. novembra 1618. zapisa
imanje Mekušje. ( Izvornik u našoj sbirci). Po smrti Gašpara Ne
nadića preuzme imanje Juraj Babonožić, što odobri i knez Petar
Zrinski pismom od 21. junija 1647. (Izvornik u zbirci jugoslav.
akademije.) Neznamo pako, kako je u vlast Mekušja došao Ištvan
Peharnik ; po svoj prilici bio je srodnik ili Nenadiću ili Babo
nožiću .
 263

Kmeti udove Janka Oršića u toj sud čii.1

Udova Petra Drvodelića Martin Sirak sela 4ti 1.
Jurica Šarbelj selo 1. Jandre Kušavić selo 1.
Pere Dvorski Curiak selo 1.
Mihalj Pavlačić Miko Klarié sela 4ti 1.
Jure Margitić selo 1.
Pod tim je Pačec sela 4ti 1.
Ivan Leskovac sela 4ti 1. Mate Ban s bratom sela 4ti 1.
Jurko Košač sela 4ti 1. Udova Mihe Vodopića sela 4ti 1 .
Od hiže kr. 24, desetoga prasca i pčelca.
Dvor i kmeti Menihara Zebića.2
Drži za dvorno mesto Mateše Stipkovića selo 1 .
Item Šuntrićevo selo 1 .
Item Ivice Mesića sela 4ti 1 .

Kmeti njegovi :
Miko Bedeković sela 4ti 1. Mikina Bočić sela 4ti 1 .
Udova Skuntrićeva sela 4ti 1. Ive Slaćanin sela 4ti 1 .
Perac Stipković sela 1) . Udova Kašinčeka sela 4ti 1 .
Dužni su od vsake hiže kr. 24, desetoga prasca i pčelca.
Vicka Malogradića udova drži sela 4ti 1 .
Udova Mare Leskovćica drži zemlje oratje 1 .
Kći Novaka Despotovića drži zemlje oratje 1 , a što je čez Kupu ,
to je pri Miklaušiću, što se može reći sela '/2 . .

Kmeti Boltizar a Babonožića u Dubra v cih.3

Perić Bišćan sela cela 1, daje za tlaku na d . R. 3.
Ivan Bošnjak 99 1/22 7 » 7. 12

Jure Vlahović 37
Play 22 7 6.
$

Jure Kolar ( 2) 4.
02

9 » " 12

Paval Doljan 1/2, 4.

។

n 27

Pusto Trezanovo .

1 Gledaj opazku kod Kaštela ili Novaka, str . 256 br. 1.

2
Ovdje se razumieva Zebićev dvor u Kobilićih, koje su držali
Zebići ujedno sa imanjem u Vrhovcih i u Šipku u zalogu za svotu
u

od 1330'fl. O Zebićih vidi str. 241 opazku 1. ovoga urbara.

2 Občina Dubravska i ovo imanje Babonožića bilo je u obsegu
Novograda na Dobri, te je prigodom diobe imanja izmedju knezova
Zrinskih i Gašpara Frankopana Tržačkoga g. 1580. pridržano pod
jurisdikciju Ozaljsku uz pogodbu, da mogu Dubravce odkupiti
samo Zrinski kao vlastela u Ozlju. – „ Deset kmetskih sela u la
264

Polih Noyoga grada.

Petar Lilak sela cela 1. Ivan Cerovac sela 12.
Pusto. Mihe Rešetar sela / 2. Pusto . Jokšetićeva u Lišnici sela 12.
Udova Grubiše Japetića sela 12 .
Još k tomu pristoji jedna luka na Brodu. Dužni su od cela sela
pšenice kup. 3, žita kup. 3, zobi kup. 3, o Miholj kopuna 2, pinez>

od cela sela na d. R. 1 , dužni su desetoga prasca, pčelca i prasca

s mališki.
Kružići Gašpar i Ivan drže pod Novim Gradom pustih zemalj
cela sela 3/2.

Dvor i kmeti Ivana Mohorića u Stativ a h tlačnih

Drži sam za dvorno mesto celih sel 2 .

danju grada našega Novoga na Dobri“ bješe ponajprije g . 1572.

založio knez Juraj Zrinski Gašparu Subiću Peranskomu i njegovim
sinovima Ivanu i Stjepanu „ za posudjenih 400 fl. i za duge otca
(Nikole Sigetskoga), ki su po njegovoj smrti bili nad nami ostali“.
( Izvorni koncept lista u našoj zbirci). Uz ove kmete dade 23.
marta 1610. knez Nikola Zrinski za 1000 A. Ivanu Peranskomu,
sinu Stjepana P. , još „ U zaklad imanje, koje je pokojni Mihajl Mi
haljević držal u sudčiji Dubravskoj u kotaru grada Novoga na
Dobri“, a to imanje založio je Zrinski „u velikoj svojoj potreboći
za put, kojega je imal vršiti, greduč u zemlju Ugarsku u Erdelj
s gospodinom palatinom Jurjem Turzom , nimajući zadovoljna
stroška. ( Izvorna listina u našoj zbirci.) Izmjena ove vlastele tra
jala je samo kratko vrieme, jer Dubravačko imanje opet stekoše
Peranski. G. 1622. predje zalog kmetova u Dubravcih i u Zubcih
na Gašpara Jankovića, kapetana u Križanić-turnju, a kašnje na
Baltazara Babonožića. Dvora ni imanja posebnoga neima već davno
u Dubravcih , a kmeti bijahu podloženi Novomu gradu, odkako g.
1699. Maltezki red , koji je držao Novigrad, odkupi Dubravce od
grofinje Sidonije Peranske, rodjene Peranske.
1 Stative tlačne (dolnje Stative) na desnoj obali Dobre za raz
liku od plemenitih (gornjih) Stativa uz crkvu sv. Marka na lievoj
obali rieke Dobre .
Ugovorom pisanim god. 1495. bio je zamienio knez Brnardin
Frankopan svoje imanje Stative tlačnje sa Jurjem Fabiančićem za
grad Ključ na Korani u Modruškoj županiji. ( Neo reg. acta , f. 137,
br. 8, prije u hrv. arhivu, sada u Budimpešti.)
Jedno imanje u Stativah bio je još g. 1566. podielio knez Stjepan
Frankopar. Ivanu Kačinčiću od Gacke, svojemuporkulabu uu Novom
gradu, a drugo imanje Stativsko prikaza g. 1567. Pavlu Trkčiću .
(Act. croat. str. 312, neo reg. acta, f. 1646 , br. 15, prije u hrv.
 265

Kmeti njegovi :
Mate Tropčić sela 12. Mike Vlah sela /2 .
Jure idem 1/2. Mike Dujmešić 79
1/2
Jure Gažanin 12
1/2 . Matac Jakšić 79 2.
Jure Matanić 99
1/2 . Matko Cohan 79 1/2 .
Mihalj Slamić 1/2. Miko Dubić 92
12.
Mihalj Bezjak 92 11 Ivan Skrtić 29
1/2 .
Jurko Muhić 1 . Ivan Skrtić 17
1/2 .
Petar Gojmerac 72 1/2.

Priko Kupe v plemenitih Stativ a h.

Tomo Skrtić sela 12 . Tome Mrzljak sela "/2.
Udova Jure sela . Pusto . Podkršćanskog pri Novom Gradu
Stane Mržljak sela. selo 1 .
(ogni ' sessioni du 4 cup. avena
in condas 30 L. Rabbota 3
giornate. )
Dužni su od cela sela zobi quarti 2, pinez R. 1 .
Dužni su o Miholju kopuna od hiše.
Gašpar Kružić drži ?
Jakova Grčića selo 1 . Item Grge Lukinića selo 1 .
Item Mike Kosovića selo 1 . (Suddik de Krasich , hora sono di
sua eccelenza.)

arhivu, sada u Budimpešti.) Nemože se opredieliti , koja je od re

čenih obiteljih držala Stative tlačne.
Mohorići bili su Primorci. U razvodu medja Grobnika, Trsata i
Bakra od g. 1455. spominje se pop Martin Mohorić. Poslije zalo
žene su dolnje Stative slavonskoj obitelji Sili, potekavšoj iz Viro
vitičke županije, koja se je bila polovicom 17. vieka udomila u
području gradova Ozlja i Ribnika. God. 1685 držao je kapetan
Stjepan Sili u zalogu Stative za 735 fl., Žakanje za 1738 fl. i Pi
šćetke za 50 f. Silia ima i sada u Ugarskoj.
1 I pravo na odkup imanja Kružića u Zadoborju , koje je g.
1580. držao Gašpar Kružić, pridržaše si knezovi Zrinski. Po svoj
prilici da su Zadobranski Kružići svojta glasovitoga u Klisu pogi
nuloga vojvode Petra Kružića. Oni se bijahu g. 1533. uklonili pod
tada Frankopanski grad gornju Kladušu, i tu su živjeli na imanju
Radovici. Gašparovi potomci bijahu god .1650. Gašpar, koji se u
urbaru spominje kao vlastelj, i Ivan K. sudac županije Zagrebačke.
Kružića ima i sada u Zadoborju, ali su ubogi seljaci , čuvajući
ipak svoja starinska pisma, koje od česti razgledasmo.
 266

Š njim stoje željari: Udova Staneta Piljaka, Jure Raspović, dužni

su, kako i ostali u sudčii ovoj.
Ivan Kružić Lovrićeva sela 11/4 . Još drži Kujanova sela
.
, vsega
22

sela 13/4
Dvor i kmeti Gusićevi ?.
Drži za dvorno mesto selo 1 .
Martin Seljan selo 1 . Pere Šugalj selo 1 .
Pusto. Stipan Horvat selo 1. Gašpar Suljak selo 1 .
Ivan Strmecki. Juraj Strmecki selo 1 .

Kmeti Krištofa Zmajlovića u Za dobarju'.

Drži sam za dvorno mesto selo 1 .
Na njem stoje željari: Grgac Vojak i Jure Blažun.
Ive Bridić 3 dni, sela / Pusto. Mihaćeva sela .
Stane Bridić 3 dni, 1/2.
*
Petar Vojak selo 1 .
Pusto . Jure Puršić 3 dni , 1. Pusto. Toli polag Novaka sela 8 % .
Mate Cerovac 3 dni,, "/2.
Dužni su kako i gospodski u toj sudčii.
Jure Grčić Krise sela 1/2.
Sv . Anton
} Gašpar Priselac sela /

Drži Boltizar Babon ožić u toj sud čiis

za dvor na Općini načinjeno Kuzinčevo selo 1 .
Kmeti njegovi:
Jure Laorić Miho i Pere Sanuković
Ive Mataković selo 1. Mate Mržljak sela 3/4 .
Pere idem Pere Pacak
Mike Lončarić
sela 1/2.
Stane Lončarić
Dužni su kako i gospodski u toj sudčiji.

1 G. 1638. spominje se u diobnoj izpravi udova Stjepana Gušića

kao vlastelj u području Ozaljskom. Ò Gusićih progovorismo kod
urbara Dubovačkoga.
2 Tiče se kmetova pripadajućih imanju Pokuplju. Gledaj na str. 247
opazku ovoga urbara br. i.
3 Tiče se kmetova imanja u Kučlju . Gledaj na str. 252 opazku
ovoga urbara br. 1 .
 267

Kmeti udove Vicka Desića u sud čiji Zadobarskoj.1

Ivan Blažev selo 1 .
Jure Metali
Perić idem
Jure idem selo 1 .
Udova idem Jurina
Dužni su kako i gospodski u toj sudčiji.
Kmeti Jandre Jankovića u sudčii Zadobarskoj.?
Grge Kusan 3 dni, Mihajl Kušan
Mike Kušan 3 dni, } selo 1 . Ivan Kušan
Petar Kušan
selo 1 .
Stane Kušan
Dužni su, kako i gospodski u toj sudčii.
Kmet Menihara Zebića Miho Janjak drži selo 1. Dužan je,
kako i ostali u toj sudčii.
Dužna je vsa ta sudčia suljskoga vola jednoga.
Dužni su vsi skupa svoj del plotov pri gradu plesti polag njihova
stara običaja, po občinah, kadi se nahode ; koi u toj sudčii stoje,
slobodni su sići, pasti i na nakose pomagati.
Sudčia Tomašica.3
Dvor i kmeti Janka Peranskoga.
Drži za dvorno mesto sela 2 /a .
Kmeti njegovi:
Mate Dujmešić 2 dni, Tomo Paulić
Stane Dujmešić 2 dni, sela % . Mato Paulić selo 1 .

1 Tiče se kmetova imanja Leskuša. Gledaj na str. 247 opazku

broj 2
Bili su to kmetovi imanja Završkoga (vidi na str. 272 opazku
ovoga urbara br.1) Jandrije Jankovića,koji je pripadao rodu ostalih
Petrovljanskih Jankovića, naročito Stjepana i Janka , vlastele u
Dolu (Kostelu ), kod Pribića i u Kobilićih u obćini Oralskoj; al i
Jandre Janković, kao što i Zmajlović, Babonožić, Dešić i udova
Oršićka niesu imali dvorova u Zadobranskoj občini , već jedino
kmetove. Vidi glede Jankovića na str. 260 br. 3. i str. 261. br. 1 .
$ Tomašica zove se danas Tomašnica, a obćina i imanje Tomaš
nica bilo je uz rieku Dobru na lievoj obali tik izpod Stativa. To
mašnica spominje se već početkom 15. vieka. Tada ju je držao
plemić Stjepan sin literata Pavla Tartar (valjda potomak kojega
268

Jurko Brodar 6 dan , selo 1. Grgo Hrastovščak selo 1 .

Petar Kušan 6 dan, selo 1. Tomo Starčić
Marko Rešetar 3 dni, Fabian Kranjac selo 1 .
selo 1 .
Lovre Dujnešić 3 dni, Mike Mrčačević
Pere Barić 3 dni, Mihalj Gvozdan selo 1 .
selo 1 .
Pere Ulijanić 3 dni , Item pustoga sela "
Ivan idem 6 dan , selo 1 . Pusto . Jure Dvemešića selo 1 .
Pere Belavić 6 dan , selo 1 . Jučićevo selo 1 .
Tome Torbušić 3 dni , Jure Vukšinec 3 dni,
selo 1 . selo 1 .
Martin Mravinac 3 dni , Martin idem
Dužni su od cela sela pšenice kup. 4, zobi kup. 4, žita kup. 4,
item pinez od cela sela na d. l. 1 , R. 21 .
Item od cela sela kopuna 2, dužni su desetoga prasca, pčelca i
janjca.
Dužni su u svojoj sudčii moste, gati i brvi načinjati.
Dužni su svoj dil plota pri gradu plesti .

Dvor i kmeti Tom a š a Mogorića v plemenitih Sta

ti va h .1
Drži za dvorno mesto sela 2.

Kmeti njegovi:
Miko Kučevački 2 dni. Ive Kučevački
Martin Kučevački 2 dni ,
Ivice idem udova 2 dni,
selo 1 . Petar Rožman } sela 2 .

Tatarina) od Mlake na Mriežnici, koji je to imanje g: 1440. prodao

Gatanskom ( Gackom) plemiću Fabijanu sinu Jurja Safara od Do
ljana, kaštelanu grada Ozaljskoga. (Neo reg. acta, fasc. 134, br.
8 i 10). Još se g. 1453. spominju Fabijanovi sinovi Juraj, Ivan,
Bartol i Šimon Fabiančić kao vlastela u Tomašnici, u koju se da
doše ponovno zakonito uvesti. (Fasc. 314, br. 13).
Početkom 17. vieka držao je Tomašnicu u zalogu računik grada
Ozlja djak Juraj Čeh , a po smrti toga Čeha založi g. 1622. knez
Nikola Zrinski Tomašnicu Janošu Peranskomu, kojega je unuk
bio Janko Peranski, što se u urbaru spominje. Zalog za Tomaš
nicu iznosio je 5949 A.
1 Oko g. 1615. bio je vlastelj u gornjih Stativab Kapetan Tomaš
Mogorić stariji. Tomaš Mogorić, što je oko g. 1642. držao Sta
tivsko imanje, bio je po svoj prilici brat kapetana Martina, a sin
starijega Tome M. G. 1671. spominje e, da Stative drže Mogo
rići u zalogu za 1224 A.
 269

Jure Novosel 2 dni, Marko Brajak

Udova Tome idem 2 dni, selo 1. Jure Struža selo 1 .
Mike idem 2 dni , Još tote pusto 14
Pusto. Frankovićevoga sela cela 1. Jurica Stojković 3 dni ,
Ive Grdašiš 6 dan, selo 1. Ivica Juričića udova
selo 1 .
Ivak Brojak 4 dni , 2 dni ,
Mile idem 2 dni,
Mihac Kraščić 3 dni,
} selo 1 .
Jurac Brajak 2 dni,
sela 2/ . Marko Juršié 3 dni,
selo 1 .
Jantolovićeva sela 1/2 . Luca Jarićka 3 dni,
Tomaš Pounčić selo 1 . Pusto . Paval Brličić selo 1 .
Pusto . Mate Kovač Jurac Skakočić selo 1 .
s. Karle selo 1 .
Pave Saša sela 2 .
Dužni su od cela sela pšenice kup. 4, zobi kup. 4, žita kup. 4,
pinez R. 1, suljem skupa. Dužni su desetoga prasca, přelca i janjca,
o Miholji kopuna.

Kmeti, ki su Šutilovićevi, a sada su Mihalja Ra

1
divoja. " .

Drži za dvorno mesto u kotaru Novogradskom celih sel 24/2.

Kmeti toga dvora :
Jure Dukovčić 2 dni. Mike Kranjac 1 dan.
Tomo Špudić 2 dni. Pusto. Jandre Depurić na 3 dni.
Miko Dukovčić 3 dni . Ivan Dakovčić 3 dni.
Ive Križetić i Mate Tomičić Rožmanova sela 42 med Mi
3 dni. trom vojvodom i Perušcem .
Skupa sela 34/4 .
Dužni su od cela sela pšenice kup. 4, zobi kup . 4, žita kup. 4 .
Dužni su od hiže o Miholji kopuna.
Dužni su desetoga prasca, pčelca i janjca u grad .
Dužni su u grad pinez od cela sela na d. R. 1 .

2 Bit će to imanje, zvano Kučer na lievoj obali Dobre izmedju

imanjića Kremenika i Strahovnjaka. Kučer pripadao je vazda pod
grad Ozalj, premda je inače bio u imanju Novogradskom . Plemići
Radivoji držali su ovo imanje g. 1685. ú zalogu za 563 fl.

1
270

Stipe Kolaković drži na Modrušpotoku selo 1/2 .

S njim stoje Ive Drgastin i udova Mihalja Jankovićka.
Kmeti toga dvora :
Jure Netretić Jure Parapatić
Tomo idem selo 1 . Ive Ivasić selo 1 .
Ivac idem Grge Nastar
Pusto . Jankolovićevo selo 1 .

Na Kolin ovcu .
Mike Grdašić 2 dni,
Miho Spudić 2 dni,
Udova Tome idem 2 dni, } selo 1 .

1 Kao najstarija vlastela u Modrušpotoku spominju se Mihaljevići,

koji će bit istovietni sa Mihalići. Listinom izdanom u Ozlju 17 .
februara 1577. podieli Stjepan Frankopan u oči svoje smrti svo
jemu staromu službeniku Matiji Mihaljeviću i bratu njegovu Petru
jedno kmetsko selište u Modrušpotoku. (Acta croat. str. 280).
Ímanje Modrušpotok držao je početkom 17. vieka plemić Juraj
Janković , koji je bio pozajmio knezu Nikoli Zrinskomu 100 du
kata, za koje je dobio 10 oktobra 1615. u zalog nekoliko kmetova
u Modrušpotoku. (Izvorna listina u zbirci jugosl. akademije.) God.
1648. zapisa opet Modrušpotok Petar Zrinski obitelji Mihalića i to
Janušu Mihaliću, i po njegovoj smrti listinom od 21. januara 1652.
plemiću Gackomu Stjepanu Kolakoviću, konjaničkom kapetanu u
Karlovcu, kojega je otac Gašpar služio 40 godina na hrvatskoj
Krajini kao podkapetan u ratu Švedskom , a zatim kao vojvoda u
Zvečaju i kaštelan u Slunju. Ova junačka porodica držala je
Modrušpotok sve do g. 1748., kadno Stjepan K. mladji odstupi
svoj dio imanja Adamu Zdenčaju. U povelji, što ju je izdao 5. fe
bruara 1738. kralj Karlo kapetanu Vuku Kolakoviću , menova ga
vitezom sa naslovom „ de Tigrerberg“. U velike se hvale pojedini
članovi ove porodice, te se osobito osim gore pomenutih Gašpara
i Stjepana iztiču zasluge (merita nobilitatis regni Croatiae) Jurja,
zapovjednika u Zvonigradu i Andrije K. podkapitana, koji oba
poraziv Turke na brdu Gackom junački pogiboše. Otac Vukov bio
je Petar, služio je 50 godina u Otočcu kao vojvoda i kapetan,
borio se u mnogih kreševih i zapao u dugotrajno tursko sužanj
stvo . Sam Vuk odlikovao se sjajno u boju s Turci g. 1737. , od
bijajuć 22. julija sa 500 pješaka punih šest sati napadaje turskih
konjanika i izvedavši mnoga druga junačka djela. (Spisi Kolako
vića bili su medju neo reg. acta u hrv. zem. arhivu, ali su odne
seni u Budimpeštu .)
* Kolenovac, selo polag Pišćetaka u sadašnjoj pol. občini Novo
gradskoj.
 271

Dužni su od cela sela pšenice kup . 4, zobi kup. 4, žita kup . 4.

Dužni su desetoga prasca, pčelca i janjca od cela sela, pinez na
d. f. 1, o Miholji vsaki kopuna.

Sudčia Zavrh .
Dvor i kmeti Farkaša Malogrudića. ? 2

Sam drži za dvorno mesto cela sela 2 .

Kmeti njegovi:
Pusto . Blančareva sela 12. Tomo Markova sela gl . 1.
Petar Somoviški sela . Iva Selaić sela gl . 1 .
Pusto . Jelenare sela / Mike idem sela gl . 1.
Martin Saborski selo 1.8 Pere idem sela gl. 2.
Petar Rahoja Mihajl idem sela gl. 1 .
Polag toga pusta selo 1 . Jure idem sela gl. 1 .
sela 1/4
Ivan Saborski
Udova Petra Rupkovića selo 1 .
Item tote pusta " .
Miho Marković 4 dni sela 9/4
Gradski, ki su Malogrudića zamienjali.
Tomo Gunia, Matia Spudić, skupa selo 1 .

1 Sudčija Zavrh obsizala je okoliš župne crkve sv. Križa na

Završju.
2
Malogrudići ili Malogradići plemići spominju se 17. vieka u
okolici Karlovačkoj, a starinom su iz Senja, kamo su pako došli
iz Dalmacije, gdje bijahu podanici Mletački. Malogrudići služili su
u Krajiškoj vojsci kao častnici. Medju drugimi Senjani dao je g.
1601. komisar Josip Rabata zakovati na mletačkoj galiji harambašu
Tomu Malogrudića, na glasu junaka, koji je odlično mnogo godina
u vojsci služio. (Spomenici hrv. Krajine, knj. I., str. 287, 301.).
Pod Ozljem služili su knezove Zrinske Vuk i Matija Malogrudići.
Po svoj prilici da je imanje Malogrudića bilo u Malom Modruš
potoku, koje je istom u novije doba spojeno sa velikim Modruš
potokom .
8
Valjda naseljenici iz Saborskoga u staroj modruškoj župa
niji. Po ovoj obitelji nazvano je sadašnje selo Zaborsko, kao što
je po Netretićih prozvano sadašnje selo Netretići.
1

1
 272

Goršč a ki:
Mikac Sunja sela gl. 1 .
Imaju občine obilno, kadi se pomoći.
Dužni su od cela sela pšenice kup. 4, zobi kup. 4, žita kup. 4.
Dužni su desetoga prasca, pčelca i janjca, od cela sela pinez na d.
f. 1 od vsake kuće .
Dužni su o Miholji kopuna jednoga.
Na občini ki sije, dužan je deseto.

Jandre Janković u sudčiji Završkoj drži za dvorno

mesto cela sela 2.1

Kmeti njegovi:
.. Mikula Marković Mato Polié sela gl. 1 .
selo 1 .
Jure Cerovac Mate Kučinić
Udova Hrastovčaka Još tote pustoga selo 1.
Udova Markovićka sela R. 2.
sela /
Mihalj Novosel Miko Hrelić
selo 1 . selo 1.
Mihalj Cerovac Jure idem
Pusto . Jure Nastava sela 8/4. Pave Brižanić željar sela gl. 12.
Ivica Cerovac sinko sela 1 . Juraj Marković sela gl. 1 .
Na Gorici .

Grubiša Marković i Stanko Župetić, sela gl. 2.

Na općini.
Jure Vukšinić 1 dan, Mihajl Vukšinić.
Tone Vukšinić 1 dan, Petar Vukšinić 1 dan.
Imaju općine, kadi se pomažu obilno.
Dužni su od celoga sela pšenice kup. 4, zobi kup. 4, žita kup. 4,
desetoga prasca, pčelca i janjca, od cela sela pinez na d. R. 1, a
Goričani dužni su , kako i gospodski na Gorici .
Dužni su o Miholi od vsake hiže kopuna 1.

1 Glede Jandre Jankovića i ovoga imanja vidi na str. 267

opazku . br. 2. – Imanje ovo Završko zapisao je g. 1615. knez
Nikola Zrinski udovi Sari Semeri udovi Ivana Jankovića, po svoj
prilici otca Jandrijina. (I. Kukuljević : Ozalj -grad .)
 273

Pop svetoga Križa u Za vrhul drži sam za dvor i u na čem

kmeti stoje, vsega rečena sela 2.
Dužni su ti popovi željari u grad od vsake hiže sol. 2.
Item od svake hiže u grad kopuna 1 .

Gašpar Peranski drži u sud čiji Piščetač k ojº za

dvorno mesto cela sela 34/2.
Kmeti njegovi u Stativah :
Jurica Kozoder 6 dan. selo 1. Pusto. Lovrete Sorića selo 1 .
Miko Sraković 3 dni , Jure Cvitak 3 dni,
Ivan idem , Jurica idem selo 1 . Mihalj idem 3 dni, selo 1 .
3 dni, Stanko Mirčačević
Miko Mihalić 3 dni , 6 dan selo 1 .
Miko Svilić 3 dni , selo 1. Pusto . Bošnjakovo celo selo 1 .
Mate Franković 6 dan, selo 1 . Harkulićevo sela 1/2.
Dužni su ovi kmeti od cela sela pšenice kup. 4, zobi kup. 4, žita
kup. 4, pinez R. 1 od sela.
Dužni su desetoga prasca, pčelca i janjca, od sela o Miholji ko
puna 2 .

Kmeti njegovi u Pišćetki h .

Jure Kučić 3 dni , Jurica Cerovac 3 dni, sela /
Jure Rožić 3 dni , selo 1 .
Ivan Cerovac 2 dni , selo gl. 1 .
Ivan idem 2 dni , sela gl. 1. Marko idem 2 dni,
Miho idem 2 dni , sela gl. 1. Pere idem 2 dni, selo 1 .
Jure Sila 3 dni, sela . Ivan idem 2 dni,
1
Župa sv . križa u Zavrhu postojala je takodjer već g. 1334.
Župnici bili su kao u cieloj okolici Karlovačkoj sve do dospjetka
17. vieka glagolaši.
Sve do novijega doba bila su dva imanja Piščetačka, naime
gornje i dolnje Piščetke, oko kojih se je prostirala sudčija Pišče
tačka. Već god. 1453. spominje se kao susjed Tomašnice plemić
Martin sin Mihaela i neki Mihael Ugrin (Hungarus) od Piščetka
( Pystetek ), što daje slutiti, da su već u ono doba obstojala dva
posebna plemićka dvora u Piščetkih. (N. r. acta, f. 134, br. 13
prije u hrv . arhivu, sada u Budimpešti.) Vlastelj Gašpar Peranski,
koji se u urbaru spominje, bio je otac podpukovnika Janka Peran
skoga. Veće imanje u Piščetkih držali su Peranski u zalogu za
4334 fl.; manje imanje u Piščetkih pripalo je kapetanu Stjepanu
Siliu .

18
274

Drži G aš p ar Peranski vu sud čii Završkoj skupa

željari Jurkom Turkovićem i Stankom Dauto
vićem sela 2 .

Kmeti njegovi na Grdunu :

Jurko Janžetić sela 2 . Miho Uljanić sela gl. 1 .
Gorščaki njegovi u Piščetkih :
Miho Gladušić 2 dni . Mihalj Filipaš 2 dni.
Mihac Kušan 2 dni . Miho Lesić 2 dni .
Ti gorščaki drže dvornu zemlju , od ke tlače.
Još drži Gašpar Peranski na Trešćenom sinokošu na stoga 2 i
malin na potoku Grdunskom .
Piščetčani su dužni i Grdunščani od cela sela pšenice kup. 4,
zobi kup 4, žita kup. 4.
Dužni su desetoga prasca i janjca. Dužni su od sela o Miholji
kopuna 2. Dužni su od cela sela pinez na d. fl. 1 .
Dužni su sudčia Piščetačka i Grdunska svoj del mosta načinjati
na potoku Grdunskom .

Drži Štefan Vojnović , što je od Piščetak od ki

njeno za dvor Grdun ' celo selo 112.
Još drži , što je na občini Rožić izkrčil selo 1 .
Kmeti njegovi:
Toma Vukmanić Pusto . Andria Milčića sela 2.
Vrban idem selo 1 . Mate Milčića sela 1/2.
Mike Janžetić Marko Mikulandrić
sela 2. sela gl. 2 .
Ive Črnković Grga Mikulandrić )
1 Grdun prozvan je po plemiću Grdcu, koji se spominje g. 1453.
kao „ Gerdez de Zaverh “. (N. r. acta , f. 134, b. 13 ).
Grdun podieli knez Nikola Zrinski g. 1615. svojemu vjernomu
službeniku, bivšem primorskom gubernatoru Marku Oršiću, ali je
g. 1625. Oršić Grdun ustupio udovi Nikole Zrinskoga Jelisavi Seči,
kojoj bješe Juraj Zrinski predao osim Grduna na doživotno uži
vanje Božjakovinu i Vrbovac, radi toga, što se dobrovoljno odrekla
zapisa od 50.000 fl. (I. Kukuljević: Grad Ozalj.) Po smrti rečene
kneginje založi g. 1941. knez Nikola Zrinski Dori Budački, udovi
Petra Vojnovića, kuriju i kmete u Grdunu (Stari priepis listine u
našoj zbirci. ), koji je u napredak pripadao barunom Vojnovićem
sve do izumrća obitelji oko polovice 18. vieka. Grdun bio je za
ložen Vojnovićem za 10.000 for.
 275

/
Mikula Dukovčić Petar Vukmanić
Jure Miličić sela 1/2. Mate Dušanić selo 1 .
Pere Domjanić Grgo Bošnjak
Jure Dragomanić selo 1. Grge Bendeković
Ive Vuksan Ivan Pliškina selo 1 .
Mihalj Kozoderic Mate Basar
Mate idem selo 1.
Dužni su od cela sela pšenice kup. 4, zobi kup. 4, žita kup. 4,
pinez na d. f. 1, kopuna 2, desetoga prasca, pčelca i janjca.
>

Kmeti Petra Tompe u Bratovancih.1

Mate Lakeš 3 dni, sela 2, pšenice kup. 2, zobi kup. 3, R. 40 .
Pere Čolig 2 dni, selo gl. 1, pšenice kup. 1'/ , zobi kup. 1/2, R. 25.
Pusto : Juraća Jančića selo 1 .

Judicatus Senkovac fratarski.2

Grgo Kurpez Miko Jalžić Matakov
Ivan idem Jurica idem Matakov
Ivor i Martin idem Ivica Morog selo 1 .
Juršebin selo 1 . Ivica i Jure idem
Miko idem Vidasov Faber
Ive idem Kovač
Udova idem Milerka

1
1 Ove kmetove u Bratovancih dobio je od knezova Zrinskih
Stjepan Tompa ujedno sa zemljami u Lipniku i Brezniku na
imanju grada Ribnika.( I. Kukuljević: Ozalj-grad .) Ovi Tompe pi
sahu se ,,de Palichna“, razlikujuć se od druge grane porodice
2

Tompe, koji potekoše od Hrsove (Horzova ). Palična je današnji

Paležnik kod Garešnice u Križevačko-Belovarskoj županiji.
2 Senkovci dobili su u potonje doba ime Fratrovci, a tako se zovu
i danas. Šenkovci su stara naselbina, koja je već u srednjem vieku
imala posebnu vlastelu Šenkovačku. Posljednji Šenkovački imenom
- Andrija sin Filipa sklopi g. 1396. u kaptolu Zagrebačkom sa si
novi Ivka od Peći (bez sumnje današnji Vražić kod Barilovića )
Martinom , Tomom , Vrbanom i Jakovom , nazvanim Ivkovićem , da
će se medju sobom nakon smrti nasliediti, a pošto Andrija Šenko
vački nije imao poroda, to je njegovo imanje pripalo Ivkovićem.
Na to pristå god. 1422. i knez Nikola Frankopan kao gospodar
Ozlja, oprostiv Ivkoviće od plaćanja kunovine, što su ju imali
podmirivati plemići Zagrebačke županije kraljevskoj komori. Lovre
i Nikola Ivkovići, plemići Gorički , prodaše god. 1463. Šenkovce
Frankopanskomu službeniku, vitezu Mavru Molingeru, a ovaj po
276

Mate idem Mihaljev Petar idem Gašparov

Marko i Ivan Kavranić Jure, Pere, Jurica,
selo 1 . selo 1.
Udova idem Margeta Januš, Mike i Petar
Udova idem Simuna Kurpezi
Grgur Kurpez Mikula Videtić
Udova Markovićka selo 1. Mikša idem selo 1 .
Lovre Marković Mate Kavran
Miko Matošić Ivanov Miko idem selo 1 .
Miko idem Gašparov } selo 1 . Janže idem

kloni svojom oporukom i pismom, upravljenim na kaštelanạ ozalj

skoga Matiju Dominića iz Jerusolima, kamo se bješe uputio sa
više službenika i ljudi kneza Frankopana, Šenkovačko imanje na
vječna vremena manastiru Paulinskomu Sv. Marije u Kamenskom .
Pošto su taj manastir oko g. 1530 Turci poharali, to su Šenkovci
upravljali Remetski Paulini sve do dokinuća Paulinskoga reda.
Pošto je g. 1466. i knez Bartol Frankopan oprostio viteza Molingera
kunovine za Šenkovce, to je sva prilika da niesu ni Paulini, a ni
njihovi podanici iz prva podavali kakovih daća u grad Ozalj , dok ih
nije svakako privoljom vlastele, knezova Zrinskih , prisilio kaštelan i
upravljatelj gospoštipe Gašpar Barilović, da plaćaju sulj, kopostan
-

i straževinu. Šenkovčani se tomu oproše g. 1578. i pretrpiše grozne

muke zatvaranjem u tamnice, batinanjem i pljačkanjem njihovih
kuća i blaga, što je trajalo sve do god. 1584, kadno Šenkovačke
starješine nakon duljega mrcvarenja u tamnicah gradskih budu
prisiljeni na sliedeći ugovor :
„ 1584. na dan zwetoga Iwana Kerztythelya w gradw Ozlyu med
kmety Fratrowczy i med plemenytym Gasparom Barylowichem by
takowa pogodba a po zapowydy gdyna. m . ,kako bwdwchy recheny
Fratrowczy wazdar od wyka dusny gradw Ozlw zlwssyty i med
tym togha nebwdwchi pokorny gdynw m ., ny ofyczyalom nych
m. , danasny dan na takowo dokonchanye doydose i pogodyse ze,
da od danazka recheny kmety Fratrowczy obechase ze i zawezase
pod izgwblenye wzegha, sto imayu, da kada godyr yim ze zapowy
na kakowo koly dello, oche byty pokorny i zlusyti ochegdynu m .,
sto ym zapowy nych m. offyczial, to izgowaraywcsy, da recheny
kmethy med tim togha othe i ymayw zwoy pozal i dwghowanye
obnasaty i za nye dwghowati pry zwoyoy gozpodi, ky ako zwoy
pozal obnaydw pry zwoyoy gozpodi, onako othe pry thom ztathy
dobrowolnym zakonom . Na kogha dwghowanye recheny kmety
Frathrowczy were zwoye dasse k . Jwryw Strelczu, da oche pry
tom ztathy neprekersenym zakonom , kako ye gory imenowano,
opeth vanka izlaswchy ily izgowarayuchy k . Gaspar Barylowych
onw dusnosth, sto zw Frathrom dwsny, da ze wa no nepacha,
negho da imayw Fratrom on dohodak dawaty, kako zw zwagdar
dawaly.
 277

Jurić Kurpez Grgo Mantrić

Ivan Kuzmić selo 1. Martin Cukina selo 1 .
Udova Mikule Zvo Mate Cukina
narića selo 1. Ive Mežar
Miko Zvonarić Pavel Jalšić
Udova Jurice Kralja Udova Mikule Zvo selo 1 .
Petar Horvat narića
Miko Silobod selo 1 .
Jure Horvat
Udova Mate Šoklieta
Dužni su u grad straževinu od hiže s. 1 , kopustana kr. 5.
Dužni su yu grad vsi skupa suljskoga vola 1 .
Dužni su desetinu od janjac, kozlić i pčelac.
A to zu popyzany ty, ky zu byly w gradw Ozlyu zadersany :
Ztanko Zwonaryth, Lowre" Kwrpiz Stefan Kurpiz , Jwrko Zwo
narych, Stefan Jalsich, Paval Markowych, Wyd Fwksych , Berne
Fuksich, Marko Jurkowych, Luke Wydych , Stefanych Jalsich,
Iwan Kurpez, Anton Rytych, Marko Kawranych, Pethar Kawranych .
Paulinski spisi žigošu Gašpara Barilovića kao vanredno okrut
noga čovjeka, koji je njihove podanike mučio do zla boga i gore,
nego li isti Turci. Kad bi ih batinali, sam je običavao štap uzeti
te po ljudih mlatiti, a rugao bi im se, vičući : „ Kričte kurvini sini,
pomagaj sveta Marija i sveti Paval fratar Remeta, neka dojde sv.
Marija i sv. Paval Remetski ter vam naj pomoreta “ . Medjutim i
Paulini niesu mnogo bolje postupali sa svojimi kmetovi, a poznata je
stvar, da su fratarski podanici najveće terete podnositi morali i naj
gore prolazili. Karakteristično je u tom pogledu očitovanje „ ubogih
kmetov gospode fratrov sv. Remetskoga reda“ od g. 1617.:
„ Mi ubogi kmeti gospode fratrov svetoga reda remetskoga vu
Senkovcih stojeći, pod imenom jaz Mihael Horvat, aliter Galić,
špan budući vu to vreme gospode fratrov, Ivan Kavranić, Mate
Jalžić, Georgius Videršić, Mikula Jalžić, Jurica Kuzmić vụ kipu
i od strane svoje i vse općine gore imenovanoga držanja Šenko
vačkoga, dajemo na znanje vsem i vsakomu, kim se pristoji, pred
kojih lice taj naš list dojde, kako dojdosmo vu kipu vse naše op
ćine Šenkovske pred gospona vikariuša Lepoglavskoga Gregura
Jelenića vu kipu gospodina generališa budući, da bismo s njih
milostju dokončali za našu nepokornost i za neposluh, kam sino
upali bili gospodinu generališu Ivanu Zajcu , poke dob je njih go
spoctvo bil po nas nekoliko krat poslal, ter nesmo bili došli, za
koju nepokornost i za neposluh jesmo bili z glavom i z marhom
i vu biršag upali flor. 100 njih gospoctvu. Zato dokončasmo i umo
lismo se gosponu vikariušu gore imenovanomu, da hoćemo za čisto
birsag platiti f. 45 i tim sezavezasmo pred gosponom vikarišom
278

Dvor dice pokojnoga Matijaša Čolnića.1

Drži za dvorno mesto cela sela 2.
Nastanjeni služe, ki š njim stoje na tih selih, a dužan je vsaki
po 3 dni tlake.
Kmeti njegovi.
Pusto : Ilije Plavetić selo 1 .
Grgo Šut 3 dni, sela 1/2.
Pusto : Mikule Plavetića u Zlatinjaku sela /.
Urban Kranjac 4 dni, Pusto Jurko Horvat sela 2.
Martin Osoja 3 dni, selo 1. Miho Šot 3 dni ,
Jure Štenta 3 dni, .
Ud. Iv. Drinovačkoga } selo 1 .

mi vu svom kipu i vu vseh gore rečene naše bratje i naše dice

našom verom kršćanskom, da hoćemo dojti po sem sega i pokorni
biti, kada gode njih gospoctva po nas pošlje ali zapove, i da ho
ćemo po se dobe mi i naša dica njih gospoctvo i gosponu vika
riušu i ostalem njih gospoctva sukcesorom i njih zapovedi oficialom
vazdar i veki vekoma pokorni i podložni biti vsemi onimi dugo
vanjmi, službami, plačami, daćami i podanki , kimi godar su bili i
budu dužni i pokorni drugi kmeti svojoj zemaljskoj gospode, i da
hoćemo na vsako delo hoditi, kamo nam se gde zapove. I ako bi
se po tom toga našli vu kakovoj nepokornosti ili vu preposluhu
našoj milostivoj gospode, da zastajemo vsi z glavama i ż imanjima
našoj gospode. Na to pako dasmo vsi mi gore imenovani Šenkov
čani veru gosponu vikariušu Greguru Jeleniću vu kipu budućemu
va to vreme gospodina generališa, fratra Ivana Zajca. I za vekše
verovanje dasmo z vrh sebe ta naš list pod naše pečate nata za
vezak. I ta isti list poslan ii potvrgjen be na dan svetoga Gjurgja
mučenika, hoc est 25. mensis aprilis leta gospodinova 1617.
Ivan Kavranić. (Z. P.) Mate Jalžić . (Z. P.) Georgius Videršić.
(Z. P.) Mikula Jalžić. (2. P.) Jurica Kuzmić. (Z. P.)
I ta šuma gore imenovana fl. 45 za našu nepokorščinu da se
ima postaviti vu Lepoglave na male maše dan ; ako li bi se onda
nepostavila, da zastajemo duplum , opet na drugi terminuš ako bi
nemogli postaviti te duple šume, da imaju iterum duplum platiti.
Prvi je za to terminuš položen na malu mašu, a drugi je na
Miholje.
1 Matija Čolnić, porkulab grada Ozlja, dobio je od kneza Nikole
Zrinskoga g. 1622. u zalog kmetove u Zaluki, Gorniku i u Golom
vrhu. Imanje ovo prostiralo se na obe strane Kupe tik više Ozlja,
na lieroj obali uz potok Zlatinjak, koji od Vrhovaca dolazi i u
potok se slieva. Colnići jesu stari hrvatski plemići od Colke više
Bihaća. Oni dobiše od kralja Ferdinanda I. dvor Oštrc u Žum
brku, koji bude prozvan Colnićevim gradom .
 279

Pavlica Blažovica 3 dni, Mihalj Marković 3 dni,

sela 2. Jurica idem 3 dni , selo 1 .
Lovreta Manihića , Pusto. Simeta idem selo 1 .
Dužni su od cela sela vsakojaka dohodka na d. f. 1 .
Dužni su popis strnski , dužni su desetoga prasca, pčelca i janjca ,
kadi nemore biti, tako od vsakoga po soldini 4 od sela, kokoši 3,
jajac 20.
Markovići dužni su od sela, što je na ovi kraj Kupe, pšenice
kup. 4, zobi kup. 4, item kopuna 1. Desetoga prasca , pčelca i
janjca.
Svetoga Vida crikve pri Ozlju. '1
Broza Janjca selo 1 . Doklieševo selo 1 .
Školnikova sela gl. 1.2

Dvor udove Petra Budetića. 83

Drži za dvorno mesto Oštrovićevo celo selo 1 .
Item Paškovićeva cela sela 12. Item što je bilo Baljardićevo selo 1 .
Item na općini selo 1 .

Kmeti nje vu Buševcih :

Miho Marković 3 dni, Mate Marković 3 dni, selo 1 .
Dužni su pšenice kup. 4, zobi kup. 4, kopuna dva, desetoga
prasca, pčelca i janjca.

Župna crkva pod Ozljem bijaše još prije g. 1334., kada se prvi
put spominje uz crkvu Svih Svetih u Trgu . Zupnici bijahu kao što
u cieloj okolici sve do kraja sedamnaestoga vieka glagolaši.
2 Škola je bila u Ozlju od davnih vremena, valjda još za Fran
kopana. U pismih, koje mi ogledasmo, nadjosmo zabilježene kao
učitelje pod Ozljem g . 1628. školnika Matiju Mumića, a g . 1672.
Ivana Jankovića. Potonjemu bile su tada 82 godine, dakle je bez
sumnje mnogo godina učiteljevao.
• God . 1630. bio je u Ozlju računi djak Petar Budetić, koji je
ovo imanjiće g. 1637. i dva " selišta u Loviću za 260 dukata od
knezova Zrinskih dostao. (Stariji priepis u našoj zbirci.)
4 Baljardići starinom Senjani. God. 1705. spominje se Petar B.
kao provizor gospoštine Ozaljske. Tomu Baljardiću podieli knez
Nikola Zrinski g 1605. imanje u Pribiću. Naši Spomenici hrv.
Krajine, knj . I., str. 333, knj . ÍII, str. 407.)
280

Drži Soldatić ' Lisiči vrh, što je bilo Arbanasićevo celo selo 1 .
Item Jurića Štulca cela sela 1/2.
Polag toga drži Petra Sinkovića sela .
Item udova Kata idem sela 114 .
Martina idem 2 dni , sela 1/2.
Udova Smatkovićka 3 dni, sela 2.
Mate Zgorjan 3 dni , sela 114 .

(Sudčia Brložka. )
Dvor Brlog.
Drži se za gospodina i dopal je na delu gospodinu mlajemu gosp.
Petru .

Selo Orljako v o.
Marko Jaković, Mikica Ivkovica, Jurko Jurković Ivanov, Jurko
Jurković Ivkov, tlače vsaki 3 dni , ima sela / , daje pšenice kup.
1 , zobi kup. 3, daje pinez Rki. 33, kopuna 1 .
>

Marko Borković, Marko Jurić, tlači vsaki 6 dan, drži selo 1 , daje
pšenice kup. 2/2, zobi kup. 442 , daje pinez Rki. 37 , kopuna 1 .
Preko ? prigodovali su im gospodin do svoje dobre volje.

1 Knez Petar Zrinski potvrdi g. 1657. Janku Soldatiću, raču

niku grada Ozlja, za dvorno mjesto selište Sinkovićevo i selo u
Lisičem vrhu, na kojem stajaše jedan željar. (Stariji priepis u
našoj zbirci.) Po plemićih Soldatićih zove se još i sada jedno selo.
2 Dvor Brložki sa kmetovi bijaše još knez Nikola Zrinski Si
getski sa svojom ženom Katarinom zapisao odličnom svojem služ
beniku Ivanu Dovoliću. Ovaj zapis potvrdi Nikolin sin Juraj i
2. marta god. 1617. unuk Nikola Zrinski, pošto je istomu unuk
Ivana Dovolića Juraj pozajmio za izplatu raznih obiteljskih dugova
znatniju svotu novaca. Zalog iznosio je u svem 4000 ugarskih du
kata. Juraj D. imao je za ženu Jelenu Križanićevu, sestru dič
noga Jurka Križanića. ( Izvornik listine u zbirci jugoslav. akade
mije.) Dvor Brložki, pošto je od Dovolića odkupljen, upravljan je
za grad sve do g. 1682., kadno u ime ugarske komore nadzornik
konfiskovanih Zrinsko-Frankopanskih imanja proda bivše Zrinske
dvorove Brlog , Slapno, Treščeno, Dubravci kod Novograda i Driž
čerovac niže Trga zapovjedniku hrvatske garde na Saksonskom
dvoru Janku Peranskomu i njegovoj ženi Jeleni Berdačeni za
19.000 A. Peranski je od to doba, kad je bio u Hrvatskoj, naj
više stanovao u Brlogu, gdje je u mjesto staroga malenoga dvora
podigao ogromni grad. ( Priepis kupo - prodajnog ugovora u našoj
zbirci.)
 281

Selo Reštovo.

Miko Janjac Lukčev 3 dni, sela " 2, daje pšenice kup. 1, zobi kup.
2, žita kup. 1 , daje pinez Rki. 27 , kopuna 1 .
Udova Jure Videčka 4 dni, sela 2/4, daje pšenice kup. 14/2, zobi
kup. 24/2, žita kup. 11/2, daje pinez Rki. 27, kopuna 1.
Štefan Ivančić 6 dan, selo 1, daje pšenice kup. 2, zobi kup. 4,
žita kup. 2, daje pinez Rki. 43/2, kopuna 1 .
Petar Radović 1 dan, sela 4, daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 1/2 ,
žita kup. 1, daje pinez Rki. 13/2, kopuna 1 .
Jure Radović z bratom 4 dni, sela ? /a, daje pšenice kup. 1 '/, zobi
kup. 3, žita kup. 14/2, daje pinez Rki. 37 , kopuna 1 .
Mikula Matiašić 6 dan, selo 1 , daje pšenice kup. 2/2, zobi kup. 41/2,
žita kup. 24/2, daje pinez Rki. 42, kopuna 1 .
Jure Ivančić Ivičin 6 dan, selo 1 , daje pšenice kup. 2/2, zobi kup.
41/ , žita kup. 2/2, daje pinez Rki . 42, kopuna 1 .
Marka Janjca udova 6 dan , selo 1 , daje pšenice kup. 2/2 , zobi
kup. 44/a, žita kup. 2/2, daje pinez Rki. 42, kopuna 1 .
Mikula Radaković 4 dni, sela 9/4 , daje pšenice kup. 1, zobi kup.
3, žita knp. 1 , daje pinez Rki. 37, kopuna 1 .
Miko Tomašić na Brozovićevom 3 dni, sela 2, daje pšenice kup.
1, zobi kup. 2 , žita kup. 1, daje pinez Rki. 21 , kopuna 1 .
Jure Janjac 3 dni, sela , daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 2, žita
kup. 1 , daje pinez Rki. 21 , kopuna 1 .

Selo Kamenje.
Ivak Priselac 6 dan, selo 1 , daje pšenice kup . 1 / , zobi kup . 2,
žita kup . 2, daje pinez Rki . 27 , kopuna 1 .
Marko Priselac 6 dan, selo 1, daje pšenice kup. 1 ) , zobi kup. 4,
žita kup. 2 , daje pinez Rki. 37 , kopuna 1 .
Petar Katunić 6 dan, selo 1 , daje pšenice kup. 19/2, zobi kup. 4,
žita kup . 2 ,daje pinez Rki . 43, kopuna 1 .
Miko Priselac Petrov 6 dan, selo 1 , daje pšenice kup. 1/2, zobi
kup. 4, žita kup. 2, daje pinez Rki. 37 , kopuna 1 .
Stane Priselac 3 dni, sela 1/2, daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 3 ,
žita kup. 1, daje pinez Rki. 30, kopuna 2, a od toga sela drži se
7

za dvor oranja 2, pak je zemlja zločesta.

1 Počev od god. 1787. za kralja Josipa II. rimo-kat. župa.

282

Luke Maleš 6 dan, selo 1 , daje pšenice kup. 14/2, zobi kup. 3,
žita kup . 2, daje pinez Rki. 44, kopuna 1.
Miho Borković i Puliz 6 dan, selo 1 , daje pšenice kup. 1 , zobi
kup. 3, žita kup. 1 , daje pinez Rki. 44, kopuna 1 .
Selo Mali Vrh ,
Ive Benković Štefanov
Grga Benković Ivačić vsaki tlači 3 dni, sela !2 , daje pšenice
Miko Jušić
kup . 1/2 , zobi kup. 4, žita kup. 14/2 , daje
Ive Benković
pinez Rki. 34, kopuna 1.
Ivan Benković
Martina Vukšinića pusto selo 1 .
Presik a.
Mikac i Jure Ivančići
Miko Klemenić
Jakop Novosel vsaki tlači 3 dni, sela /2, daje pšenice
Štefan Vrbanović
kup . 1, zobi kup. 1 , žita kup. 1 , daje pinez
Miko Katunić Rki . 44, kopuna 1 .
Matiaš od Braškova
Miko Šejavac

Selo Veliki Vrh .

Mate Jalševac Mihin 3 dni, sela 1/2, daje pšenice kup. 1, zobi
kup . 3, žita kup. 1 , daje pinez Rki. 44, kopuna 1 .
Martin Jalševac 3 dni, sela 2 , daje pšenice kup. 1, zobi kup. 3,
žita kup. 1 , daje pinez Rki 44, kopuna 1 .
Udova Jure Bartolića 3 dni , sela'/2 , daje pšenice kup. 1 , zobi kup.
2, žita kup. 1 .
Jure Priselac 3 dni, sela /2, daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 2,
žita kup. 1, daje pinez Rki. 30, kopuna 1.
Jure Matinić 3 dni, sela 1/2, daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 2,
žita kup . 1, daje pinez Rki 30, kopuna 1 .
Miko Matinić 3 dni , sela , daje pšenice kup. 1, zobi kup. 2,
žita kup . 1, daje pinez Rki. 34, kopuna 1 .
Brate Jalševac 3 dni, sela 2, daje pšenice kup . 1 , zobi kup. 2,
žita kup. 1 , daje pinez Rki. 44, kopuna 1 .
Jure Lovričak 3 dni, sela / , daje pšenice kup. 1. zobi kup. 2,
žita kup. 1, daje pinez Rki. 34, kopuna 2.
 283

Miko Kovačić 4 dni, sela %/a , daje pšenice kup. 1, zobi kup. 1 '/2 ,
žita kup. 1 , daje pinez Rki. 34, kopuna 1 .
Grgote Martinića pusto, ako se nastani, tako bude dužno, kako
ostali na sela 1/2 .
Mihalj Lovriček 3 dni, sela 1/2, daje skupa za vsim dohodak.
Mihalj Stras z bratom 2 dni, sela 12, daje pinez Rki. 1342.
Mikula Stipančić 2 dni, sela 14 , daje pinez Rki. 13/2.
Selo Brlog.
Jandre Jalševac Ivičin 6 dan, selo 1, daje pšenice kup. 2/2, zobi
kup. 6, žita kup. 24/2 , pinez Rki. 44, kopuna 1 .
Mate i Ive Jalšević 6 dan, selo 1 , daje pšenice kup. 2/2, zobi
kup. 6, žita kup. 2/2, pinez Rki . 30, kopuna 1.
>

Ive Klemović 6 dan , selo 1 , daje pšenice kup. 24/2, zobi kup. 4,
žita kup. 2/2, pinez Rki . 34, kopuna 2.
Mikac Klaić 3 dni, sela 2, daje pšenice kup. 1/2 , zobi kup. 3,
žita kup. 14/2, pinez Rki. 30, kopuna 1 .
Petar Šimonić 3 dni, sela 12, daje pšenice kup. 1 '/2, zobi kup. 3,
žita kup. 14/2 , pinez Rki. 44, kopuna 1 .
Jure Kurpez 3 dni, sela 2, daje pšenice kup . 14/2, zobi kup. 3,
žita kup. 14/2, pinez Rki . 41 , kopuna 1 .
Jure Videćak Juričin 3 dni, sela 2, daje pšenice kup . 1 , zobi
kup. 3, žita kup. 1 , pinez Rki. 34, kopuna 1 .
Mihalj Videćak 3 dni, sela "/2 , daje pšenice kup. 1 , zobi kup . 3,>

žita kup. 1 , pinez Rki. 34, kopuna 1 .

Jurina Videćak 3 dni, sela 2, daje pšenice kup. 1 , zobi kup . 3 ,
žita kup. 1 , pinez Rki. 34, kopuna 1 .
Ive Kačunić 4 dni, sela 34, daje pšenice kup . 14/2, zobi kup. 3,
žita kup. 1-2, pinez Rki. 30, kopuna 1 .
Mikica Maršić 3 dni, sela 2, daje pšenice kup . 14/2, zobi kup.
24/2, žita kup. 1/2, pinez Rki. 30, kopuna 1.
Mihael Maršić 3 dni, sela 2, daje pšenice kup. 14/2, zobi kup.
24/2 , žita kup. 14/2, pinez Rki. 32, kopuna 1.
Jurica Maršić od svoje zemlje 3 dni, od Sutove 2 dni, selo 1 ,
daje pšenice kup . 24/2, zobi kup. 41/2, žita kup. 21/2, pinez Rki. 44 ,
kopuna 1 .
Ivica Hrestak od Šutove 1 den, sela 1/2, daje pšenice kup. 12, zobi
kup. 1, pinez Rki. 16 , kopuna 1 .
Imaju ti kmeti Brložke občine ali gmajne zadovoljno, kadi se
pomažu.
 :
284

Dužni su od domaćih zasad ovu desetinu ; dužni su desetinu od

janjac i pčelac, računajuć od leta do leta.
1
Dvor Hrastje . ?
Ovi dvor z kmeti skupa izkupili su gospodin od nigdašnjega Jan
kovića Gašpara .
Podat dvor se nahode obćine, ali gmajne zadovoljno, što se za
dvor ore, i kmeti se pomažu ; i drži se za dvor kmetska cela
sela 1 ' .
Kmeti podat dvor od starine :
Miho Ivačić služi 4 dni, sela 2/4, daje pinez Rki. 60, kopuna 1.
2

Pere Ivačić 4
32 » 97 2/4 , » 72 50 , 1.
Ive Novosel 2 39 1/4 , 17 '/2, » 1.
Udova Mata Vukine 2 17/2, 1.
>>

12 1/4, » » 19

Mihalj Selag 3 > 92 "/2 , 55, > 1.

s
Miho Bosiljevac 4 22 2/42 32 » 45, 27 1.
Ive Madčak 32 3 1 / x ‫ܕܙ ܕ‬
7 55, 32 1.
Ive Madčak Markov 3 77 2, > 55, 22 1.
Ivan Kerenčić od Domjanića služi 6 dan, selo 1 , daje pinez Rki.
90, kopuna 1 .
Mike Hrastovčaka udova držala je selo 1 , od toga drži na 2 dni,
a ostalo drži za dvor, daje pinez Rki. 15, kopuna 1 .
Ivan Matić služi 3 dni , sela 2, daje pinez Rki. 55, kopuna 1 .
Tome Sila služi 3 dni, sela /2 , daje pinez Rki . 55, kopuna 1 .
Miko Franičić služi 3 dni, sela " , daje pinez Rki. 55, kopuna 1.
Pere Hrastovčak služi 3 dni, sela '/ , daje pinez Rki. 35, kopuna 1 .
Miko Sehulac služi 2 dni, selo 1 , daje pinez f. 1 Rki. 10, ko
puna 1 .

1 Imanje Hrastje bili su još 27. decembra 1547. zapisali knezovi

Nikola Zrinski i Stjepan Frankopan Ozaljski svojemu službeniku
Jurju Grabusu i sinu njegovu Ivanu. Nikolin sin Juraj Zrinski
oduze Grabusom Hrastje. God. 1620. zapisa Hrastje knez Nikola,
sin Jurja Zrinskoga, tadanjem banovcu Krsti Mrnjavčiću od Bre
zovice, a nakon ovoga dobiše Hrastje plemići Jankovići, dok ga nije
Petar Zrinski odkupio od Turanjskoga kapetana Gašpara Janko
vića, pridržav ga u napried za sebe. Poslije smrti Petrove i kon
fiskacije njegovih dobara bude Hrastje založeno g. 1682. kapetanu
čete prekokupske Stjepanu Siliu za6000 f ., od kojih je 1000 A.
izplaćeno manastiru koludrica sv. Klare u Zagrebu za kćer Petra
Zrinskoga Auroru Veroniku, koja je bila koludrica i predstojnica
rečenoga kloštra.
 285

Grgo Višnjak služi 6 den , selo 1 , daje pinez f. 1 , Rki . 10, ko

puna 1.
Ivak Hrastovčak služi 6 dan, selo 1, daje pinez f. 1 , Rki. 10, ko
puna 1 .
Miko Arentié služi 2 dni, sela 4, ubog.
Petar Hrastovčak služi 2 dni, sela , ubog.
Mate Hrastovčak služi 3 dni , sela 12, daje pinez Rki . 55, ko
puna 1 .
Miho Mataković od Gažanina i od Hrastovčaka služi 6 dan,
selo 1 , daje pinez f. 1 , Rki . 10, kopuna 1 .
Ive Birić z bratom služi 6 dan, selo 1, daje pinez f. 1 , Rki. 10,
kopuna 1 .
Jure Radman služi 3 dni, sela , daje pinez Rki. 45, kopuna 1 .
Jure Sambol služi 3 dni , sela 42, daje pinez Rki. 55, kopuna 1 .
Jure Birić od Sambolova služi 3 dni, sela 2, daje pinez Rki . 55,
kopuna 1 .
Miko Malić služi 2 dni, sela 4/2 , daje pinez Rki . 60, kopuna 1 .
Perac Malić služi 2 dni, sela 12, daje pinez Rki. 60, kopuna 1 .
Pusto. Juro Domjanić služi 2 dni, sela , daje pinez Rki. 274/2,
kopuna 1 .
Jure Domjanića udova služi 2 dni , sela 1, daje pinez Rki. 27/2 ,
kopuna 1 .
Ive Ivac služi 2 dni, sela 1/4 , daje pinez Rki . 35 , kopuna 1 .
Cvitkova sela drži se za dvor sela , ako se nastani, dužno kako
i ostali.
Kovač Grdunski plaća za tlaku Rajnčke 3 i kupi što je triba i
drži sela 1/4 .
Kmeti, ke je Budetićka založila Janku Peranskomu, a Peranski
zaminil s gospodinom za Vuksane :
Pere Ivasić služi 3 dni , sela 12.
Miko Čukinac služi 3 dni, sela " .
Ive Marković služi 2 dni , sela 1/4 .
Mike Ivačića udova služi 2 dni, sela " 4
Dužni su vsi ti kmeti pod dvor Hrastje popis , ali desetinu od
pšenice, zobi i žita. K tomu dužni su od prasac, pčelac i janjcov,
računajući od leta do leta. Dužni su desetinu od jačmen domaćih
polih popisi. Kadi krnjak nemore biti , dužni su računati od leta do
leta, kako i janjce.
286

Dužni su most načinjati na Zlatinjaku' i pri Kralju svoj del. Na

hodi se podat dvor loza Rajna, kada rodi, dužni budu desetinu, ali
žirovinu i zvan kmetov domaćih.

Kmeti pod dvor Hrastje, ki su od Sandrića? odkupljeni

po gospodinu , koj je bil na stran njih gospodstva i što je na
Brezniku .

Miko Kušanić služi 2 dni, sela 1/4, daje pšenice kupl. 14/2 , zobi
42

kup. 14/2, pinez Rki. 20, kopuna 1.

Petar Gurila služi 2 dni , sela 1/4, daje pšenice kup. 14/2, zobi
kup. 19/2 , daje pinoz Rki. 20, kopuna 1 .
Miko Janžetić služi 3 dni, sela 2, daje pšenice kup. 19/2, zobi
kup. 14/2 , pinez Rki. 30, kopuna .1.
Bartol Janžetić
Petar Horvat
služi vsaki 3 dni, sela 12, daje pšenice kup.
Miko Ležeč
2, zobi kup. 2, pinez Rki 30, kopuna 1.
Mare Kušanić
Miko Grgulin služi vsaki 2 dni , sela 4 , daje pšenice kup.
Gašpar Kušanić 14/2 , zobi kup . 14/2, pinez Rki . 20, kopuna 1 .
Dužni su ovi zgora imenovani kmeti desetinu od zasadov (za
zedov).
Dužni su desetoga prasca, pčelca i janjca, računajući od leta
do leta.

Kmeti pod dvor Hrastje, koji su oduzeti od Bešića, a dopali bili

na stran gospodina starijega:
Ive Mlaković 6 dan, selo 1 , daje pinez Rki . 40, kopuna 1.
Matak Novosel 6 dan, selo 1 , daje pinez fl. 1 , kopuna 1 .
Ive Vučić 5 dan, selo 1 , daje pinez Rki . 40, kopuna 1 .
Miko Lukinić z brati 2 dni, sela , daje pinez Rki. 40, ko
puna 1 .
Ivana Valera udova 1 dan, sela " , daje pinez Rki . 13/2 , ko
puna 1 .

1 Bit će po svoj prilici različit potok od onoga, što ga već spo

menusmo uu opazci i koji ide Prekrižjem na lievoj obali Kupe.
Sandrići plemići, potekli iz hrvatskoga Primorja. G. 1628. bio
je Martin Sandrić kapetan i gubernator Zrinskih imanja u Pri
morju. G. 1641. spominje se Juraj Sandrić, vlastelin u okolici Rib
ničkoj i kapetan primorskih imanja kneza Petra Zrinskoga.
 287

Ive Skradski 2 dni, sela 1/4, daje pinez Rki . 139/2 , kopuna 1 .
Marko Ilianić 1 dan , sela 1/4, daje pinez Rki. 13/2, kopuna 1.
Blaž Ilianić ali Janžetić, Ivan, Stane, Jure Janžetić, udova Ilia
nićka .

Ovi zgora imenovani kmeti stoje jako na zločestih zemljah ; za

radi toga niti dohodka pineznoga veliko nedaju, niti strnskoga , nego
vsi skupa ovdi fl. 2, i od hiže kopuna 1 , i drže cela sela 2.
>

Kmeti Brezničani imaju gmajne zadovoljno, koju siju ; pravo bi,

da bi i deseto davali gospodinu .
Kmeti takaj Rjavčani imaju soseb gmajnu, kadi se pomažu ; pravo
bi, da bi i oni od svoje gmajne davali desetinu. I dužni su to ti
Brezničani, to ti Rjavčani desetinu od gmajnah , pčelac i prasac
z nališki.

Dvor Slap no?

dopal je na dielu na odkupljenje gospodinu mlajemu, koga su od
kupili gospodin od kneza Ivana Peharnika z kmeti doli imeno
vanimi:
Miko Priselac služi 3 dni , sela 2, daje pinez scudi fl. 1 , pišće 1 ,
kopuna 1 , jajac 10.
Mike Čarvić služi 3 dni, sela 2, daje pinez scudi fl. 1 , pišće 1 ,
kopuna 1 , jajac 10.
Ivak Čarvić služi 14/2 dni, sela 1/A, daje pinez Rki. 39, pišće 1,
kopuna 1 , jajac 10.
Matak Čarvić služi 1 '/2 dni , sela 1/4 , daje pinez Rki . 39 , pišće 1 ,
kopuna 1 , jajac 10.
Mate Krajačić služi 3 dni, sela 2, daje pinez Rki. 39, pišće 1 ,
kopuna 1 , jajac 10.
Petar Hrastovčak služi 2 dni , sela 1/4, daje pinez Rki . 30, kopuna
1 , pišće 1 , jajac 10.
Udova Kata Tulinka služi 2 dni , sela , daje pinez Rki . 30, ko
puna 1 , pišće 1 , jajac 10.
1
| Braća Juraj i Krištof knezovi Zrinski zapisaše „ plemenitomu
i vitežkomu Ivanu Karinčiću, porkulabu grada Novoga na Dobri “
1. februara. 1574. imanje u sudčiji Slapnaskoj sa sedam selišta.
(Izvorni koncept listine u našoj zbirci.) Kašnje je založeno plemićem
Hotkovićem Peharnikom , do g. 1632. pod grad pridržano . Danas
neima posebna dobra Slapna, a prijašnji dvor je porušen već od
mnogo godina.
 .
288

Ive Šebak služi 3 dni , sela / , daje pinez Rki. 42, kopuna 1 ,
pišće 1 , jajac 10.
Ive Lovrić služi 3 dni , sela 1/2, daje pinez Rki. 42, kopuna 1,
pišće 1 , jajac 10.
Ive Novosel vsaki služi 3 dni, sela 1/2, daje pinez Rki.
Pere Hrastovščak 48, kopuna 1, pišće 1, jajac 10.
>

Gašpar Krajačić
Ive Gubinić služi vsaki 3 dni, sela 12, daje pinez Rki.
Pere Kučac 57, kopuna 1, pišće 1 , jajac 10.
Mate Juršelić
Jurica Petrić služi vsaki 2 dni , sela '%, daje pinez Rki.
Ivac Petrić 30, kopuna 1, pišće 1, jajac 10.
Od Jurića Petrića sela za dvor za dva dni tlake sela / .
Jandre Grabšić vsaki služi 3 dni, daje pinez Rki. 48, ko
Udova Maretka puna 1 , pišće 1 , jajac 10.
Martin Videćak vsaki služi 2 dni, daje pinez Rki. 24, ko
Ive Baćan puna 1, pišće 1 , jajac 10.
Udova Kate Tuškonića , vsaki služi 3 dni, daje pinez Rki.. 45 , ko
Jure Dargoštin puna 1 , pišće 1 , jajac 10.
Selo Gorica. ?
Miko Kapčić
Jurko Žugac
Jure Hrebac služi 2 dni, sela 1/2, daje pinez Rki. 48,
Jure Srakočić kopuna 1 , pišće 1 , jajac 10.
Udova Mare Kučinićka
Miho Besidica
Cigić kovač naseljen 1668. na 3 dni sela "a, dužan pinez Rki.
7

48 , kopuna 1 , pišće 1 i jajac.

Selo Erja v ac pod Slap no.

Udova Mate Šopanića služi vsaki 3 dni, sela 12, daje pinez Rki. 39,
Mihe Janžetić
Petar Lojan kopuna 1 , pišće 1, jajac 10.
7

Grga Brložan služi vsaki 3 dni , sela 2, daje pinez Rki. 59,
Mate Stojčić kopuna 1, pišće 1 , jajac 10.

1 Oko Slapna ima više sela, zvanih Gorica, naime: Trdinska,

Andrečka, Žugčeva i Kručanska gorica.
 289

Ivak Basić
Miho Videćak
Ivak Hrastovščak služi vsaki 3 dni, sela /a, daje pinez Rki. 59,
Pere Podvorac kopuna 1 , pišće 1, jajac 10.
Janko Podvorac
Pere Levkuša udova služi 4 dni, sela %/ , daje pinez Rki . 69, ko
puna 1, pišće 1 , jajac 10.
Jure Bazia služi 2 dni, sela '72, daje pinez Rki. 45, kopuna 1 ,
pišće 1, jajac 10 .
Jurko Brložan služi 2 dni, sela . daje pinez Rki. 30, kopuna 1 ,
pišće 2, jajac 10.
Dužni su ovi kmeti Slapanskoga dvora desetinu od janjac, raču
najući od leta do leta.
Dužni su desetinu od pčelac, takaj računajuć od leta do leta.
Dužni su desetinu od prasac, kadi ni, tako odkup od vsakog po
solda četiri.

Dvor Trišćeno, zove se Gredal

izkupili su ga gospodin od ( iašpara Jankovića , i drže se zat dvor
cela sela 2/2

Kmeti toga dvora :

Pere Priselac
Miko Priselac vsaki služi 2 dui, sela 'la, daje pinez Rki. 44 ,
Ive Priselac kopuna 1 .
Jure Smuković
Miko Grčić
Jure Tkalčić vsaki služi 3 dni , sela /2, daje pinez Rki. 69,
Pere i Grgo Jančići kopuna 1 .
Grgo Smuković
Mikac Frketić 2 dni , sela /n, daje pinez Rki. 40, kopuna 1 .
Miho Golubić od Turčinova 2 dni, sela 1/4 , dohodka ništar, zač
je ubog. Ostalo selo Turčinovo ima se iskati pri Miki Golubiću i pri
Ivi Priselcu .

1 Trešćeno, sada majur dobra Joškova blizu izljeva rieke Dobre

u Kupu . Treśćeno bio je ujedno sa kmetovi u Zadoborju 23. marta
1610. založio knez Nikola Zrinski, stric Petrov, Ivanu Peranskom .

19
290

Dužni su popis od pšenice, žita, zobi , kako leto donese. Dužni

su desetinu od janjar, prasac ii prelac od leta do leta računajući.
Dužni Sul vsa sudija sako leto suljskoga vola 1. ki se je na
pol dilil.

( Joškov0.1 )
kmeti, ki su bili pokojnoga Arbanasića, a dvorne zemlje te su
med kmete razieljede.
Mate Bogović o dant, selo 1. daju pinez Rki. 30, kopuna 2-2.
Miho Bogović 33 dni, sela ' , daje pinez Rki. 24, kopuna 1 '/.
Ive Giladusio 4 dui, sela , daje pinez Rki. 30 , kopuna 1 ' ,.
Jure Muhie of ani. sela /,. daju pinez Rki. :30, kopuna 14:2.
Ive Muhin 5 dan selu 1. daje pinez Rki . 30 , kopuna 2.

1 Joškovo bio je u starini dvor. koji je stajao pod upravom

grada. ( i . 1.133. podieli podloznikom Joškovljanskim knez Bartol
l'rankopan „ spašišća“ kod vode Dobre do médje Stativske i Dra
ganićke ovim listom :
Mi Knez Bartol Frankopan, Krčki, senski, Modruški i prodaja,
dajemo na znanie vsim i vsakomu, pred kih ta naš list pride, da
potvrdismo našega grašćaka Ozalskoga po imeni Matija Dminića
i njegov list ča koli včini s našimi kmeti (za) siminišća i za
krče, ke krčišes onu službu, ku su utakmili svrhu imenovanim
grašćakom našim , i naš jim da on svoi list. da se pomagaju u gori
i u voli i da imaju živiti kod koli naš dvor na Ješkovi ili ki ini
ješkovlanin . I zapovidasmo, da se kupe nat isti imenovani dvor
vsi sudei i zupani Ozalskoga vladanja , da jim povidu, kad su volni
pasti i pomagati se. Oni pred nami jim povidaše i pokazaše od
Stativ počavši do Ribničko mee , oba pol rode Dobre s onimi, ki
koli polag te iste imenovane vode stoje do Draganićke mee, da
imaju pasti i živiti skupa prez škode jedan s drugim po zakonu
nih . Svrhu toga jim dasmo ta naš list otvoren pod pečat visuću
našu običainu. l'isan v Ozli 10. (lan avgusta v letih gospodnih
A 2 NP 011. ( 1433. )
Izvornik na pergumeni bio je u hrv. zem . arhivu , N. r. acta, f. 1650. Nr.
33. Vidi Acta croat. str. 57 .
Iza toga zapisa dlvor Joškovljanski god. 1-186. knez Bernardin
Frankopan Ambrozu sinu Andrije Balše zvanim Arbanasićem od
Bosiljeva, a y. 1459. Ivan Frankopan Petru i Ivanu Balši imanje
Ješkovo ( Joškovo ) i Semenišće, što je naknadno i kralj Matija po
tvrdio. (Izvornik povelje od god . 1486. medju neo reg. acta, fasc.
316 , br. :3, prije u hrv. arhivu , sada u Budimpešti, a povelja kralja
Matije od g . 1489. u našoj zbirci .) Više rečenomu Ambrozu Arba
nasiću zapisao je lanz Frankopan 1 Brinju god. 1496. takodjer
 291

Udova Jure Jakšića 2 dni, sela ''s, daje pinez Rki. 21, ko
Udova Mike Mubića puna 1 .
Ive Knežević Mate Mlinarić

vsaki
vsaki

3,'ssluži
2,/ssluži

3dela
Miko Susanić

3dela
Petar Mlinarić

ni
ni
Matko Turković Jure Ilijanić
kopuna

kopuna
Jure Turković Miko Gladušić
Miko Halia 1. Tomo Mataković

1.
Ivac Turković Miko Lapes
Martin Turković Tomo Mataković
Miko Cvitković Miho Cigié na dvornom
Miko Priselac mjestu
Stane Turković služi vsaki 4 dni , sela 9/4 , daje pinez Rki. 30 ,
Jure Krstulić kopuna 2.
Ivo Ilijanić
Pere Radković
služi vsaki 2 dni, sela 1:4 ) daje pinez Rki. 24,
Jure Kovačić
Ivak Kovačić kopuna 1 .
Miho Halavanić
Miho Gušan
Miho Mataković na
služi vsaki 3 dni, sela 7 , daje pinez Rki 30,
dvornom mestu kopuna 1 .
Ivak Mataković
Jure Skometić služi vsaki 4 dni , sela 2/4, daje pinez Rki. 30,
Petar Videćak kopuna 2.
Dužni su ti kmeti Joškovljanski desetinu od pčelac i janjac, ra
čunajući od leta do leta. Dužni su od prasac deseto , kadi ni, tako
odkup gosp. soldi 4. Dužni su svoj del s Hrastovljani mosta nači
njati pri Kralju i na Slatinjaku .
imanje Žakanje i dva selišta u Prantini u pristojalištih grada Rib
nika. (Neo reg. acta, fasc. 315, br. 17, sada u Budimpešti.) Po
sljednji Arbanasić, koji je držao Joškovo, zvao se je Ivan, osta
vivši nakon sebe dvie kćeri, Anu i Katarinu . Od njih je kneginja
Katarina Frankopanka, udata Zrinska, konačno preuzela imanje
Joškovo, obrekavši im izplatiti polog od 1000 talira. (Starine,
knjiga XXV ., br. 313. ) Jednu granu Arbanasića naselio je knez
Bernardin Frankopan g 1550. u Bribiru kao slobodnjake, a ple
mića Arbanasa, istovjetnih sa Arbanasići ima još danas u Turovu
polju.
Joškovo postoji još danas kao posebno imanje.
 292

Sudčia Oštri vrh.1

Durlinci i Bratovanci.

Jurica Matakov 33 dni, sela 2, daje pšenice kup. 2, zobi kup. 3,

pinez Rki . 33.
Jure Matakov Ivičin 3 dni, sela " , daje pšenice kup. 2, zobi
kup. 3, pinez Rki . 33.
Gašpar Ivankov 3 dni , sela 2, daje pšenice kup. 2, zobi kup. 3,
pinez Rki. 33 .
Pusto . Maloževo 1 dan .
Pusto . Periše Matinoro 1 dan.
Jandre Jurecak 3 dni, daje pšenice kup. 2, zobi kup. 3, pinez
Rki . 33.
Ive Ivećak 3 dni, daje pčenice kup. 2, zobi kup. 3, pinez Rki. 33.
Stefan Grgić 6 dan, ali je ubog, daje pšenice kup. 4, zobi kup. 6,
pinez Rki. 66 .
Ive Krešić 2 dni, daje pšenice kup. 1/2 , zobi kup. 119, pinez
Rki . 39 .
Miko Jagunié 2 dni, pšenice kup. 11/2, zobi kup. 1/2, pinez
Rki . 39 .
Barić Janjac, modo Šajn 6 dan, ubog, daje pšenice kup. 6, zobi
kup. 6, pinez Rki. 60 .
Mikula Janjac 3 dni , daje pšenice kup. 2, zobi kup. 3, pinez
Rki . 33 .
Ivana Vinovrškoga udova 3 dni, daje pšenice kup. 4 % , zobi kup.
44/3 , pinez Rki. 33
Paštri Perić idem 3 dni, daje pšenice kup. 24/a, zobi kup. 24/4,
pinez Rki . 33.
Nova ki.

Gašpar Jagunić. Mihajl Žajko.

Jure krešić . Matij Zajko i Grga Kušanić .
Jure kušanić (pusto). (Budetičevi).
Ire Kušanić Srdetii. Jure kušanić i Ivac Perhak.

Sela Gornji i Dolnji Oštri vrh te Novaki stoje blizu grada

Ozlja prama zapadu, a podalje na strani prema Brlogu i Kupi
nalaze se mjesta Durlinci i Bratovanci. Posljednje mjesto ima
crkvicu sv . Blaža sa grobnim spomenikom, na kojem je grb ne
koga viteza i glagolski napis.
 293

Miho Kušanić Bačvan (Bude- Jurić kušanić..

tićevi). Mike idem udova .
Petar Čajko ( Budetićevi).
Ovi gori služe 3 dni , daju pšenice kup. 17 , zobi kup. 1 2, pinez
kr. 46 ; Mike Kušanića udová kr. 332 .

Gornji () štri Vrh.

Ive Šegina 3 dni, daje pšenice kup. 4 , zobi kup. 4. pinez kr. 46
(Soldatićev)
Miko idem 3 dni, daje pšenice kup. 2, zobi kup. 2, pinez kr. 36 .
>

Jure idem 3 dni, daje pšenice kup. 2, zobi kup. 2, pinez kr. 345.
Tomak Janžetić 2 dni, daje pšenice kup. 1/2, zobi kup. ' 2, pinez
kr. 32.
Tomaš Juratić
Miko idem
Paval Crvie 3 dni. daje pšenice kup. 2, zobi kup. 2, pinez
kr . 36 .
Grgac Cryić
Mavro Kranjac
Mihalj Juratić 2 dni, daje pšenice kup. " a, zobi kup. 14/2 , pinez
.2 ,

kr. 32.
Matija Šegina celo selo, dužan je pšenice kup. 5, zobi kup. 5.
>

Tomo knežetić
Pere Knežetić 3 dni, pšenice kup. 1'2, zobi kup 33, pinez
Blaža Knežetića udova Rki. 39.
Tome knežetića udova
Mihalj K'nežetié 3 dni , vlaje pšenice kup. 1'2, zobi kup. 3, pinez
Rki. 3.
Po kih dob daše da grad drži trsje toga sela, engedujemo pše
nice kup. "2, zobi kup. 19 %.
Matija Kranjac 3 dni, pšenice kup. 1. zobi kup. 1/2, pinez Rki. 334.
Ive Blazina 2 dni, daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 1/2, pinez
Rki. 24.
Grgo Blazina 2 dni, daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 14/2, pinez
Rki. 29.
Pavla Blazina sin 2 dni , daje pšenice kup. 1 '/2, zobi kup. 3, pinez
Rki. 39 .
Ivan Knežetić
Ive Videćak | . .
3 dni , daje pšenice kup. 1/2, zobi kup. :3,
Kate Mikićka udova pinez Rki. 31 .
294

Petar Osak 2 dni, daje pšenice kup. 142, zobi kup. 3, pinez
Rki. 24.
Petar Lukinić
Miho Hreštak 1
3 dni , daje pšenice kup. 14/2, zobi kup. 3,
Mihajl Lukinio pinez Rki. 34 (Siljevi).
Ive i Mate Benković 3 dni , pšenice kup. 4, zobi kup. 6, pinez
Rki . 64 .
Ive Kurpez Gazda 3 dni, daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 3, pinez
Rki . 24 .
Paval Benković 3 dni, daje pšenice kup. 2, zobi kup. 3, pinez
Rki . 34 .
Mikula Razumić 3 dni, daje pšenice kup. 14/2, zobi kup. 3, pinez
Rki . 34.
( Ubog ) Marko Klemenié 3 dni , daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 3,
pinez Rki. 34.
Miko Brozovié 2 dni, daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 2, pinez
Rki. 34 .
Ive Maleš 3 dni, daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 3, pinez Rki. 34 .
Mihalj Jalžié 3 dni, daje pšenice kur. 1 , zobi kup. 2, pinez
Rki. 34 .
Dužni su bili popisom žita, pšenice, zobi, nego li zlih letih jesu
njih gospodstvo do svoje dobre volje žitni popis sveli na ovi do
hodak ; poilie njih gospodstvo slobodni su včiniti, kako je i prvo
bilo , a prvo dužni su bili od cela sela pšenice kup. 4, zobi kup. 8,
k tomu popis.
Dužni su o novini pišée, o Miholji kopuna i prasca, dopeticu.
Dužni su desetoga prasca .

Dvor kirč i Kurilova ( gosp. milosti.'

Drži se za te dvore, što je bilo negda Spišićeva sela 3 * 2.
Jos Leonarda Kranjca selo 1 .
Još Petra Mihtića selo 1 .
Još Mihtića sela 8/4 .

10 dvorovih Krču i Kurilovcu , koji su kašnje pretvoreni u ma

jure gospodarske gospoštine, govorismo jur više.
 295

Kmeti toga dvora :

(Dvorski.) Stanko Fumići sela tti 1 .
Jure Stipić 3 dni, sela 1" ' .
Jure Klemenić z ini, sela "
Mate Lukešié 2 dni, sela
Udova Mihela kranjiva sela

Varas () z aljski.?

Dužni su s oružjem na vratil gradska, kauli jos potribno.

Dužni su z listi do Ribnika, Karlovci , Metlike i po tomberih .
Dužni su s gospodinom milostivim u lovu.

1 Stanko Fumić bio je g. 1679. dvorski grada Ozlji, a 5 1666.

dvorski Svarački.
2 Tu se razumieva mjesto, što je nakon odseljenja Tržana na
poluotok Ključ iz nova pol gradom Ozljem nastalo (oppidum arcis
Ozaly.) Ne samo što je već s. 145.). kn.2 Nikola Frankopan bio
dozvolio popu Ivanu i njegova brati Luki Zaknil podignuti mlinac
u dragi pod Ozljem , već je i knez Brnardin nastojao podići novo
mjesto pod Ozljem , dozvolivši . 1470). onim , koji bi vlize “ ra
dili u dragi pod Ozljem , ililinogu slobodno razpolagati svojom
imovinom , kako to ovdje otisnuta povelji svjedoči
MI knez Brnardin Frankopan, krčki, sen -ki, molruški i pročaja.
Damo viditi vsim i vsakomu, komu se pristoj i pred kih obraz ta
naš list pride, kako mi dopustism ) vsim purgarom ozalskim i la
dancem i vsakomu našemu čoviku : da ki bi koli učinil i otel uči
niti hiše v drazi pod gradom Ozlem , da e te iste hic i blago, ko
e v nih, malo i veliko, volan uživati i prodati i založiti i darovati
i za dušu dati i činiti od nih ča mu e virago i dati e komu nemu
drago ; i zato zapovidamo vsim graść: kom i oticijalom našim , ki
su sada i ki naprvo budu, da ih imite u tom uzdržati i ino riell
činite kako lubite našu milost ; i na to im dasmo ta naš list otvoren
pod naš pečat navadni na let gospodnih č. u. 11. % . dan v Ozli
maja miseca prvi dan .
(Pečat pritisnjen .)
(Izvornik glagol. u občini Trgu pod Ozljem.)
U ovom urbaru nisu naznačena imena gradjana, ali ih pozna
jemo iz diobne razprave knezova Zrinskih od 5. 16:38 . Bili su sta
novnici trga Ozlja od česti plemići i vlastela, a ostalo obrtnici. Evo
njihovih imena :
296

Dužni su kudelje presti, što je spodobno.

Dužni su vunu gospodsku stržiti i sprot platiti .
Dužni budu, ako se ne namole, od vsake hiže Rki. 3.
1660. dan 25. marca Mati Modrušanu ? dana je nika stražna
zemlja na Modrušpotoku, da plaća vsako leto Rki. 1 .
1660. dan 26. marca Grgi d'ižmešiji dana je jedna pusta zemlja
u Zorkovcih sela pol , da plaća, dok li se kmet najde, vsako leto u
grad njih gospodstvu d . H. 4, što čini Rki . 5.
Još drže Mihalići polag Pobrižja neke zemlje, sinokoše, od kih
plaćaju škuda dva R. 4.
Ivan Ivančić u Dubravcih, kmet gosp. Jurja (Giurga), ima maline
na gruntu njih gosp. dva tečaja, od vsakoga bude plačal A. 2. —
R. 4. počinje na 1660.

Stjepan Janković Udova Ivana Sečia

Mihael Krenetić Juraj Simić
Mihael Zajec Udova Nik . Vudinića
Mihael Matešić Juraj Videćak
Juraj Mihalić Udora Mih. Jagunića
Udova Kat. Vugrinovića Ivan Zidar
Petar Puh Matija Segina
Grgur Fumić Ivan Šporar
Ivan Žufa Juraj Jagunić
Udova Mart. Kerhena Ivan Vukšić
Udova Nik . Trubara Nikola Duh
Ivan Hočevar Nikola Prusin
Juraj Bakarić Andria Leš
Ivan Brajković Mihael Bratković , st .
Jure Matejčić Mihael Bratković, ml.
Preko Kupe :
Petar Bakarié Paval Lučak
Mihael Sutnić Nikola Malaković
Mate Tkalec Mihael Lončar
Ivan Brozović, brodar Juraj Barušić
Petar Vojnović Melkior Zebić
Juraj Peharnik Paval Plavetić.
Juraj Zebić
1
Mibalja Modrušana naselio je g . 1560. knez Stjepan Frankopan
glagolskim pismom, koje čuvaju seljaci Modrušani u Modrušpotoku.
U našoj zbirci ima priepis učinjen g . 1747. popom Mihaljem Ru
sanom , glagolašem , rodom iz Zadarske pokrajine, koji je više go
dina boravio u Odri u Turovu polju.
 297

1665. dna 16. januara Jurica Leskovac u Mekušju od vrta i hiže

na leto budu davali R. 2. od zemlje tretu mericu .
Ima hižišća, vrta, spašnika, oratje zemlje skupa rali 294, što seje,
ide treta merica.
Udova Ivana Leskovca pinez R. 2. Ima vse zemlje z hižišćem
skupa rali tri.
Mihal Bublić pinez R. 2. Ima zemlje rali jednu i pol s hižišćem
skupa, što seje, tretu mericu daje.
 XI .

Urbar imanja Bukovca oko g. 1645 .

Medju vlasteoskimiporodicami, što su sa strane došle u Hrvatsku,
pripada Sekelom ( Székely) jedno od prvih mjesta. Sekeli su porieklom
Sikulci iz Erdelja, gdje su bili tako znameniti, da je pače jedan
član njihov imenom Vojsija obnašao čast vojvode Erdeljskoga.
U IIrvatskoj pojavljuju se Sekeli polovicom petnaestoga vieka kao
Magjari ili Vlasi, a svršiše podpunoma pohrraćeni nakon dva vieka
sa posljednjim Franjom Sekelom oko g . 1650.
U IIrvatsku došao je ponajprije Iran Sekel, vojujući u kra
ljevskoj vojsci pod svojim ujakom Jankom Sibinjaninom (Hunjadiom )
proti knezovom Celjskim i kapitanu njihovu Ivanu Vitorcu u Hr
vatskoj , Stajerskoj i Kranjskoj. Sekeli se iznova iztakoše u Hr
vatskoj za rata izmedju kralja Matije i cesara Friderika, uz ko
jega pristade i Vilim grof i župan Zagorski, sin Ivana Vitovca.
Na potonjega pošlje god. 1435. kralj Matija Jakova Sekela, koj
osvoji Vilimove Zagorske gradove i mnoge gradove cesarove u Šta
jerskoj , Kranjskoj i Koruškoj. Zagorske gradove (Trakoštjan, Oštrc,
Lobor, Krapinu, Tabor. Belec (Wellenſ i Vrbove ) i neke obližnje
u Štajerskoj. medju njimi i Ormužd pridrži Sekel tobože za ra
knadu ratnih troškova za sebe, nemareci za odredbu kralja Ma
tije, koji bijaše te gradove darovao svojemu sinu Ivanu Korvinu.
U ugovoru, što ga je po smrti kralja Matije novi kralj ugarsko
hrvatski sa sinom Fridrikovim cesarom Jaksimilijanom 7. novembra
1491. sklopio , bude naredjeno, da Sekelj zaokupljene gradove
preda kralju Vladislavi, a poslije da će se isti sudbeno dopitati ili
İranu Korvinu ili Zagorskim grofovima Vilimu i Jurju ." Ivan
Korvin dobio je većinu ostavljenih mu po otcu gradova istom &
1494 .. pošto je Jakovu Sekelu za naknadu troška tri grada Vi
nicu, Trakoštjan i Kamenicu ustupio. Jakov Sekel odmetne se sa
nekojimi hrvatskimi boljari od kralja Vladislava i osvoji s vojskom
cesara Maksimilijana grad Zagreb, gdje porazi njemačku vojsku
vojvoda ban Ivan Korvin i izagna iz grada njemačku posadu.
Neima sumnje, da je politični pravac Sekela visio o njegovu
znatnom posjedu u Stajerskoj , prozvavši se Sekeli uza svoj stari
Firnhuber: Beiträge zur Geschichte Ungarns, str. 39. i 107 .
: Bonfinius: Rerum Hung. Decades, Vºl. II . Istvanfy : Hist. Hung. 1.
I. i II.
 299

naslov „de Kewend“ baruni od Ormuža, gdje im je bilo poglavito

imanje. Sekeli se kao vlastela Štajerska jako poniemčiše, i stanu se
i u Hrvatskoj kao Niemci vladati, pišući listine i izprave i u Hr
vatskoj njemačkim jezikom . Medjutim se je Jakov Sekel opet pri
lagodio vlastodržcem u Hrvatskoj, te je bio g. 1501. kaštelan grada
Grebena kod Novoga Marofa, glavnoga imanja Zagorskih grofova.
Jakovov sin Luka bio je najznamenitiji član obitelji Sekela u Hr
vatskoj. Po ženi Katarini Imbrekovićevoj dodje u vlastništvo Kra
pine, a kralj Ferdinand mu darova (1549. ) gradove Kostel i Kra
pinu. God. 1543. dobi imanje Bistru a tri godine kašnje dvor Ja
kovlje. Napokon steče god . 1552. sa bratom Jakovom i koristno
imanje Bukovačko u Podravini, u koje se je dao zakonito uvesti .
Luka Sekel bio je na glasu junak svojega doba, zapoviedao je
g. 1542. - 55 . kao kapetan Podravskih gradova Gjurgjevca , Virja
( Prodanića) i Koprivnice, te je postao g . 1567. vrhovnim zapovjed
1
nikom (generalom ) hrvatske i slavonske Krajine. Za njegova ži
vota bila je obitelj Sekela vrlo ugledna i moćna kao malo koja
porodica u Hrvatskoj; ali već za njegova sina Mihalja, kapetana
Križevačkoga, počela je nazadovati u imutku uslied velikoga
troška za pravde, razna putovanja i za pogreb Mihalja Sekela ,
koji je umrvši u gornjoj Ugarskoj dopremljen u Ormuźd i tamo
u obiteljskoj grobnici pokopan. Mihaljev sin Friderik proda od
2
nužde imanje Krapinsko i dio Kostela .? Ekonomsko stanje Sekela
nije se više popravilo, živući oni ponajviše na Podravskom imanju
u Bukovcu. Posljednji potomak i vlastelj Bukovca bio je Franjo
Sigismund Sekel, a on je svršio život g . 1645., razpoloživši svojim
imutkom hrvatski pisanom oporukom , koja se 11 akademičkoj zbirci
čuva. Oženio se bio Katarinom rodjenom groficom Črnomaljskom , >

potekavšom od grada Črnomlja u Dolnjoj Kranjskoj.

Sekeli bijahu u rodu sa baruni kasniji grofovi Draškovići, ože
nivši se Gašpar Drašković Katarinom , kćerju Luke Sekela, a sestrom
Mihalja Sekela. Franjo Sigismund Sekel slabo je na svojih dobrih
gospodario. Dva puta g. 1630. i 1643. pokušao je prodati imanje
svoje Bukovačko, i to prvi put Sigismundu Kegleviću za 8000 ta
lira, a drugi put potonjemu i zajedno Ivanu Draškoviću, ali oba
puta prepriečiše to ostali rodjaci i vjerovnici. Istom kad se po
sljednji Sekel s ovim svietom razstavio, predade njegova udova,
jur spomenuta Katarina Črnomaljska, Ivanu Draškoviću i Sigis
mundu Kegleviću imanja u Bukovcu, Sv. Petru, Segotinu, Novoj
Vesi, Torčecu i Ostroži . Tako dodjoše grofovi Draškovići do imanja
Bukovačkoga, koje još i danas uživaju. 3
Kako se vidi iz ovdje priobćenoga urbara , kmetovi Bukovački
niesu bili nipošto odviše obterećeni. Cjeloselci davali su nedjelno
1 Bilježke iz arhiva kaptola Zagrebačkoga. Spomenici hrvatske Krajine,
knjiga
2
TII.
3
Kukuljević Iv.: Poviest grada Krapine.
Keglevićeva arhivalija u zbirci jugosl. akademije.
300

dva, ponajviše tri radnika vlastelinu. Radnje, gdje nebi bili radni
dani opredieljeni, nespominju se u urbaru. Neima sumnje, da je
na tako povoljno razmjerje tlačne dužnosti djelovala obližnja Va
raždinska krajina, gdje je svaka rabota bila prestala. U urbaru
zabilježeni podanici bili su po svoj prilici većim dielom novi kolo
niste, pošto su polovicom šestnaestoga vieka krajeve podravske bo
sanski Ulam paša i Malkoč beg grozno opustošili i narod ili uni
štili ili raztjerali bili. Kada su pako i pod kojimi uvjeti naseljeni
slobodnjaci u Sv. Petru i u Velikom Bukovcu, pokazuju priobćeni
naselbeni listovi od g. 1619. i 1645.
Urbar Bukovački, koji se u izvoru zove „ conscriptio bonorum
Bukovecz a. 1645.“ , nalazi se u savršenom priepisu u zbirci jugo
slavenske akademije medju arhivalijami, što su nabavljeni od po
kojnoga grofa Samuela Keglevića. Mi ga priobčujemu sasvim vjerno
transkripciom prema današnjem hrvatskom pisanju .
*

Urbar imanja Bukovca u Podravini polovinom sedam

naestoga vieka .
Villa Veliki Bukovec.

Matiaš križan , celoselec, daje jedan Raniš penez, jeden kebel zobi,
jeden kebel prosa, vetero kur, dvanadezte jajec. Polselec pol tuliko,
frtalj Ⓡetrti tali tuliko itd .
Hegedus ( ijurina, celoselec.
Mate Maljak, celoseler .
Varga Mihok, pulseler.
Kusel Lovrek , polselec.
Lukai Maljakov svak, polselec.
Jura Valjakov zet, polselec.
Matiaš Galii, polselec.
Lukai. Cial, polseler.
Tomas križan , polselac.
križan Mate, polselac.
Ivan Novosel, polselac.
Gjuraj Lutor, polselac.
Marko Kos , frtalj.
Udovica Matusina, frtalj.
Ivan Varga, frtalj.
Petar Tomašić, frtalj.
Jela Taradina, vdovit, trtalj.
Petar Rahmet, frtalj .
Stefan Pantek, frtalj.
Ivan Pantekov zet, frtalj.
Stanek Ribić, frtalj.
Juraj Kranjer, frtalj.
Span Hrvat Ivan, frtalj, listor
hizum , zemljum je občinski.
Jurko Taradin , frtalj.
Andrias Smicalj, željar.
Dora Veépatovića, vdova, željar.
Gjurko ('rnko, željar.
Jela Burina vdova, željar.
Kranjec Juraj, željar.
Juraj kos, željar.
Blaž, Jelicin sin , željar.
Matej Kranjec, željar.
Mihalj Bohek , željar.
Anoraš Premus, željar.
Petar ( vill , željar.
 301

Matiaš Mlinarić, željar. Jančiova žena, vdova , željar.

Gašpar Gal, željar; gosp. Kegle- Lovrek Gal, željar.
vića Sig . kmet prvo. ( ijura Buha, željar.
Matok Zmicar, željar.
Željari nesu već dužni, neg jednem težakom u tjednju čez vse
leto, kak špan veli, a celoselec i polseler od Miholja do Petrova
služi u tjednju tri dni, od Petrova do Miholja dva dni. Ravno tak
i Maloga Bukovca.

Villa Mali Bukovec .

Ribarić z dvemi brati, celoselac. Kranjec Lukač, frtalj.

Repić Ivan, polselac. Mihalj Golec, frtalj.
Vlahović Peter, polselac . Blaž Vlahović, frtalj.
Guren Friščić, polselac. Tomaš Marka tkalca sin s Kovač
Jurek Megjimorec, Istihovičin Gjurkom , frtalj.
sin, polselac. Stefan Zorčin set , frtalj.
Martin Nedeliško, polselac . Stefan Ribarić , frtalj .
Mihok Poviač, polselac. Blaž Simekov sin , frtalj.
Gjuren Levak, polselac. ( ijurko tkalca Jakoba sin, frtalj .
Mihalj Poviai, polselac. Ivan Sartié, željar.
Gjura Repić, polselac .
Libertinorum villa Sveti Petar.
Horvat Marković, sudec celoselec. Mihalj staroga Gregura sin , pol
Kovač Ambroz, celoselec. selec .
Ivanuš Kratkov zet, celoselec. Lonikov sin Peter, samodrug,
Jurek Horvatić, celoselec. polselec.
Jurek Golcina, celoselec. Dorice udove sin Peter, pol
Horvatić Ivo, celoselec. selec.
Vargović Petar z bratom Gre- Ivan Tkalec, polselec.
gurom Vargovićem , celoselec. Martin Pružić, polselec.
Mihalj Zagorec, celoselec. Posavec Vrban , polseler.
Peter Horvat, celoselec. ( iolubić Tomaš, polselec.
Peter vdovice Magde sin, polselec. Juriša Fogašev sin, polselec.
Blaž Bogdanić , polselec. Mate Jage udovice sin, polselec.
Matiaš Marić, polselec. Ivek Mužić, polselee.
Boltizar Kranjec, polselec. Jandrek Ledinkov sin, polselec .
Stefan z Cirkvena, polselec. Ivek Batjanić, frtalj.
Batjani Martin , polselec. Cizmazia Miliok , frtalj.
302

Gelenov sin Peter, frtalj, crikvene Mika Cunjak, frtalj.

zemlje. Blažek Gereček, frtalj.
Lugar Horvat Mihalj, frtalj. Pintar Habianec, željar, 4 oranja
Kate Gregurićke sin Janko, zemije.
frtalj. Jandro Baljanić, željar.
Ova dva željara Svetoga Petra sela veće ništar nedaju, nego na
leto jedan dukat, id est 25 grossos.
Villa Novo selo .
Marko Poriai, pol sela. Kranjec Bastian, frtalj.
Ivan Petrin , pol sela. Ivan Bardek, frtalj.
Harambaša Matijaš, pol sela. Lugar Mihael Belaić, frtalj.
Lugar Hrvat Juraj , pol sela. Lovrek Mesarić , frtalj.
Mihok, pol sela. Jure Lisičak, frtalj.
Vrban Posavec, pol sela . Martin Lisičak, stari, frtalj.
Martin Rešković, pol sela . Stefan Poviač, frtalj.
Ivan Skrinjar , pol sela. Mihalj Berković, frtalj.
Gjuraj Cingesar, frtalj. Tomas Jambreusić, frtalj.
Pri Tomašu Jambrenšiću je na stanu nekoji Gjure Megjimorec.
Takajše Ivan Zamlačan pri Mateašu harambaši, ali ništar ne drži,
ništar ni neplaćaju .
Valachorum Villa Martinenci.
Mikula Včičević, celoselec . Andraš Kovačević, celoselec.
Ivan Benković , veloselec. Vkoja Jagodić, celoselec.
Ivan Benković i pak polselec.
Oveh pet luiž Vlahov daje vsako leto o Martinju četiri dukate per
25 grossos ; izvan toga nesu dužni nijednoga drugoga dohotka, neg
ako je kam z gospodinom pojti; dužni su vu tabor takajše kot Pe
trovčani .

I.
Libertini a Sancto Petro sub bonis Bukovec quibus
prorentibus dominis suis teneantur et par literarum
illorum , simul et Novoselo.
Mi Franciscus Sigismundus Zekel de Kevend, slobodni gospodin
vu Ormuždu etc. valujem i na znanje dajem vsem i vsakomu, komu
se pristoji, kako mi iz milošće učinismo pogodbu z našemi podlož
 303

niki pri svetom Petru v držanju iliti kotaru Bukovačkoga imanja

in comitatu Crisensi na njihovu molbu i prošnju pod doli popisani
red i put na veke :
Najprvo da ima vsaki od cela sela dati gotoveh penez šest raniški,
dva kopuna, dve kokoši, vanadeset jajec i najboljega prasca, koga
bude imal. To od vela sela, a od pol sela pol tuliko.
Ako li bi koteri zatajil. prodal ali zkril , da za onu marhu ali
procenbninu one marhe zaostaje : takaj dva polselca vsako leto jed
noga prasca, ali jedno leto jelen, drugo leto drugi takajše najbol
šega prasca. I ta dohodak da se ima vazılar na Martinje nam ali
našem oficialom dati.
V letu ali v zime, okol kegod im se dobe zapove, da su dužni
vazdar na vsakojački zverinski lov pojti.
Ako bi se suproti njim vsem , ali koteremu zmed njili od našeli
susedov, ali koga inoga tužba pripetila, i dlugovanje ono nebi se
moglo prez prigledbe ali pravde opraviti, da su dužni polovicu
ztroška vsakojačkoga podleći i platiti; ako bi koga pravda okrivila,
da je dužan suder njihov njega v naše šake dati, ako li njega ne
mogel, njegovu marhu.
Ako li bi vsi oni k jednu, ali koj zmed njili nam ali našem su
sedom, ali komu inomu zaostal pravdeno, da je dužan njihov sudec,
koj goder one dobe bude od nas položen, nam , našim susedom i
ostalem s njih , ali s njihove marhe zadovoljščinu učiniti.
Da su dužni ru ovom našem orsagu Slovenskom , kako god bude
potreboća, z listmi pojti po našoj potreboće; van zloživši Mičetince
z listom , z raki, z ribami nisu dužni pojli ni nositi, nego mesto
toga da ima vsaki od cela sela stiri pese delave vu ku god dobu,
ali na kakovo god delo bude potrebno, vu ovom imanju Bukovat
komu dati bu moral polselac dva težaka vu godišću.
Ako bi se zpotribilo suproti našemuu komu neprijatelju ali našega
neprijatelja imanju polag nas stati na obrambu, ali kamo im se za
pove z nami ali z našem odvetkom pojti, da su dužni vsi polag
nas stati , i oboružno, kamo im se zapove , vsi prez vsakoga odgo
varjanja ; ako bude potrebno na tuliku našu potrebšćinu, da vsi,
kuliko bi jih godinužkeh glav vu hiše bilo, imaju oboružno na
našu potrebšćinu pojti pod zgublenje vse njihove marhe i glave.
Ako bi koj zmed njih pod koj goder put zkučiti hotel ili uzku'il
iz naše zemlje, da ga je dužan njegov suder, ako ga bude moyal,
vubiti i nam ali našem oficialom za vsum marhom vu ruke dati,
304

Da nijedan zmed njih prez naše volje i zvesti nigdir plaće ne

prijemlje.
Ako bi koj zmed njih meda, prasca ili kakovu drugu živinu imel,
da je dužan najprvo nas ali našega oficiala pod zgubljenje one marhe
ali nje cene, ponuditi ; i ako bi komu na kakovu tu marhu peneze
bili potrebni, da ima od nas prositi .
Ako bi vojska orsačka kada bila, da su dužni gda i ostali Vlasi
v vojsku pojti.
Ako bi se četam ili vojuvanju put otvoril ter bi koj zmed njih
četuval, da su dužni iz dobička, koga bi im Bog dal, nam četrti del
>

dati, a ostalo, što bi im ostalo, ter bi hoteli komu inomu prodati

ili dati, dužni su nas najprvo ponuditi i nam za gotovu našu plaću
dati polag zgubljenja one marhe.
Ako bi je orsag nje i druge Vlahe na račun kraljeve svitlosti i
svoj hotel uzeti ali vuzel, polag orsačkoga običaja i dokončanja da
su dužni pokorni biti, kako i drugi Vlasi.
Da se vsaki čuva od vsake nevernosti, da se suproti nam ali
slugam našim nepodigne i naše zemlje pod nijeden put od nas ali
od našega ostanka neodtugja, odsvedoči je ili kem tem putem ne
pogubi ili kamo god nedade pod zgubljenje njihove marhe i glave.
Da se čuva vsaki od vsake lotrije, tatbine i ostaloga hudoga dela ;
ako li bi se koteri vu tom našel i prez zroka nas s našemi susedmi
ali prijatelji zvajuval, mrazil, iliti pravde nam nahajal, da od nas
iliti našega oficiala polag vrednosti njegove kaštigan bude.
Ako bi koj vu vseh gore popisaneh artikulušeh za suca svoga,
koga mi položimo, nemaral, njega ali kojega slugu našega posekal
ali obsoval , med njimi svadu ili kakovu halavanju počel, da smo ga
iliti naš oficial slobodni polay pravice iliti vrednosti kaštigati.
Na koju pogodbu z našemi gore rečenimi podložnemi dajemo ov
naš listnim i njihovem odvetkom na veke pod naše ruke podpi
sanje i navadnu pečat. Van zloživši Vlaške sinove Juricu i Marka
Horvata, koleri nesu vu ov list komprehenduvani, nego imaju zvan
ove pravice drugi svoj list i pravicu . Datum in curia nostra supe
riori Bukovec prima junij 1619.
Franciscus Sigismund. Zekely.
II .
Mi gospodin Ferenc Sigmund Zekelly , slobodni i zastavni gospodin
od Borlina, Ormožda i Zavračja dajemo na znanje po ovom našem
listu vsem, pred kojeh obraz ili lice dojde, kako smo mi naselili
 305

poštovanoga Gregura Petrina sura sela našega sada naseljenoga

Novo selo imenovanoga i mesta hiže Malčevi vetri zovućega, Ivana
Petrina brata njegovoga i Mihalja ( 'uka z drugemi nihoremi tova
ruši, i dasmo njim na vsako celo selo kmetsko devet rali zemlje
oraće z naših dvornih zemelj Velikoga Bukovca , odkuda se budeju
pomagali, a vu senokošah na vsako celo selo kuliko ih bude moglo
dopasti, onde vsakomu jednako. Sloboščina takaj na četiri leta od
prišestnoga svetoga Martina biskupa, dneva, tak i pod takov red,
da kako prejdu četiri leta gore napisana, coinputando a festo prae
scripto s. Martini, da imaju od vsakoga celoga sela kmeckoga rečeni
Gregur Petrin z gore popisanimi srojemi tovaruši i ostalemi za
njimi naselniki i odvetek njihov vsako leto to je to od leta na leto
vu gotoveh penezeh f. 4 nam dati poloviru o svetoga Gjurgja viteza
idući, polovicu o svetoga Martina biskupa dneve položiti, k tomu
četvero kur, dvanadeste jajer, jednoga krnjaka i četiri težake peše
na vsako leto. Item da budu vazdar dužni, kada mu se zapove od
nas, ali od našega ladavca na zverinski lov pojti od vsake hiže jeden
človek, k tomu takaj, da kada god bude zapoved nam vu tabor
pojti, da vazdar od vsakoga cela sela kmetskoga budi ti gore popi
sani svojemi tovaruši i naselniki, haeredibusque et posteritatibus nec
non successoribus ipsorum z nami ili z ljudmi po nas poslanemi
haeredesque et posteritates nostros pojti i vu taboru vse do te dobe
biti, doklam mi i naši ljudi , kako smo gore napisali, tanio budu.
Item da zvan kvara živinskoga, što bi živina vučinila, sudac nec
successores ipsius ništar nemaju suditi, nego da vsake kontroverzie
njihove imaju pred nas ili naše ladarce donesti i po njih se polag orsač
koga običaja suditi simul cum controversia takajše , ako bi živinu
drugomu na kvaru zajetu siluin otel . Na što mi gore rečenim Gre
guru Petrin sucu, Ivanu Petrin, bratu njegovomu, Mihalju Cuku i
ostalem tovarušem njihovem , njihovem naselnikom i odvetku njiho
vomu dasmo ov naš list pod našu navadnu pečat i ruke pismo za
prišestnu njihovu obrambu . Datum curia nostra Veliki Bukovec in
festo b. Simonis et Jude apostolorum 1643.
Franciscus Sigis. Zekelly .

.. (
 XII .

Urbar grada Bosiljeva g. 1650. i inventar od g. 1697.

( ) starijoj dobi Bosiljeva malo se može pripoviedati, jer za to
neima poviestne gradje. U listinah Frankopanskih, koje su do ne
davna čuvane u zem arhivu u Zagrebu, a sada se nalaze u Bu
dimpešti , nespominje se grad Bosiljevo prije šestnaestoga vieka.
Valjda su Bosiljevački spisi odneseni u Furlansku sa ostalimi arhi
valijami Tržačke grane l'rankopana. Zupa Bosiljevačka postojala
je jur g. 133+., pojedini plemići Bosiljevački spominju se četr
naestoga i petnaestoga vieka, ali o Frankopanih kao vlasteli Bosi
ljevačkoj svjedoči prvi put g 16 + 1. glagolska listina Gomirskoga
2
župnika Matka Grebčića. Tada je bio gospodarom Bosiljeva knez
Bartol Frankopan, pa se čini, da je Bosiljevo. premda nije u
diobnoj izpravi izričnonavedeno, već od g . 1149. pripadalo Tržačkoj
grani Frankopana. Više su Tržački Frankopani marili za Bosi
ljevo, pošto im Turci poharaše imanja na Korani i pošto prodaše
grad Brinje, po kojem su se pisali knez Anž i njegovi sinovi luk
i Krsto knezovi Brinjski. Počev od g. 1530. redovito jo stanovao
Vuk Frankopan u Bosiljevu , a tako isto i njegov sinovac, sin
Krstin Nikola Tržački. Vuk utemelji g. 1531. kod crkve na Gra
dišću kod Bosiljeva monastir Dominikanaca3
i izruči ga fra Simunu
privoljom župnika i puka Bosiljevačkoga . Nikola kupi g. 1560. u
obližnjoj Kranjskoj imanje Crnomalj, da bude prema potrebi uto
čištem njegovoj pcrodici. Nije bila šala u to doba držati imanja
preko Kupe u IIrvatskoj, kamo su Turci neprestano četovali. U
Bosiljevu bilo je više i većih i manjih okršaja, u kojih se Fran
kopani proslaviše kao vitezovi na glasu . Najžešći okršaj s Turci
bio je pako kod Bosiljeva i Pribunjaca g 1582. , a tada pogibe
množtvo vitezova iz obližnje tvrdje Karlovačke. Nikola Tržački
namre Bosiljevo svojemu sinu Gašparu, koji nakon smrti posljed
njega kneza Ozaljske grane Frankopana, kneza Stjepana, izpravda
od knezova Zrinskih l'raukopanska imanja Novi u Vinodolu , Novi
na Dobri, Zvečaj i Severin. Ovom stečevinom prilično ojačaše
Tržački Frankopani. Od Gašp:{rovih sinova primi kod diobe imanja
g. 1609. Bosiljevo knez Nikola, kao ban hrvatski. Nikola brinuo
10 Bosiljevu pisano u » Viencia g. 1875. br. 20. i 21.
Acta croatica, str. 91.
Popis Frankopanskih spisa u Porpetin kod Vidina.
 307

se mnogo za valjano gospodarstvo na svojih imanjih. Na koliko je

bilo pustih zemalja u Bosiljevu, naseli on bjegunci iz krajeva, što
ib Turci poharaše, kako to svjedoče imena Bosiljevačka : Bosanci,
Bišćani, Klokočki , Vitunjski, Blagajci. U stranah preko rieke
Dobre i prama Ogulinu nastani Nikola uu Dubravah, u Ponikvah, oko
Trošmarije Vlahe i učini od njih slobodnjake vlastelinske uz po
davak male daće i dužnost vojevanja. U Bosiljevo pritegne i Vlaško
naseljenike iz Vitunja, koje bijaše njegov sinovac Gašpar kao ka
petan Ogulinski g. 1639, pod Klekom smjestio Staro Bosiljevačko
vlastelinstvo nije se prije turske provale prostiralo preko Dobre i
potoka Bistraca, već je zemlja preko tih voda pripadala starim
Frankopanskim gradovom Skradu i Vitunju, ali je Nikola nastojao
svakako nešto spasiti za svoju obitelj od tih gradora . "
Nikola umre u Beču g. 1647., a sroja imanja hrvatska ostavi
svojem bratu generalu Karlovačkom Vuku kirsti , i njegovim sino
rima. Njegova sva tri sina, već spomenuti Ogulinski kapetan
Gašpar († 1652.), namjestni general u Karlovcu Juraj (* 1661. ) i
i nesretni Franjo Krsto ( 1671.) zaredaše kao gospodari Bosi
ljevu, dok ono nakon odkrića Zrinsko-Frankopanske urote ponaj
prije nezapane Karlovačku soldatesku, a poslije kraljevsku komoru.
Kako iztražna pisma onoga doba dokazuju, bilo je u Bosiljevu iz
vrstno gospodarstvo i svega blaga obilje, koje njemački generali i
kapetani raznesoše na sve strane. Imanje je bilo veliko, to je bro
jilo g. 1674., kad već nije bilo cjelokupno, 560 kmetskih kuća .
Karlovački general grof Josip Ivan Ilerberstein, zakletineprijatelj
roda Zrinjana i Frankopana , nastojao je iz petnih žila, da se i
Bosiljevo priklopi vojnoj Krajini; ali napokon bude Bosiljevo na
mierjeno g. 1683. za odštetu raznih tražbina banu Nikoli Erdedu,
doduše takodjer protivniku Zrinskoga i Frankopana, ali inače ro
doljubivu Hrvatu i čestitoj duši, koji je najviše pomogao, da nije
tada Hrvatske sasvim nestalo. Erdedi mogao je odabrati izmedju
konfiskovanih imanju ili Božjakovinu ili Bosiljevo, koje je bilo
procienjeno na 24.000 fl. Ilerberstein bojao se je, dobiti u banu
Erdedu novoga takmaca, pa je sve moguće učinio, « a se predaja
Bosiljeva preprieči. A kad mu to nije za rukom pošlo, izradio je,
da se sela preko Dobre Erdelj i Dubrava pak Ponikve i Vitunj
odciepe od Bosiljeva i s Krajinom spoje. Pri tadašnjih prilikah
uspio je podpunoma Herberstein, te ban rečena mjesta nije nikad
1 Medje vlastelinstva Bosiljevačkoga bile su do provale turske ujedno medje
Zagrebačke županije i biskupije prama županiji i biskupiji Modruškoj. Ta
medja nije na strani prema Kupi i Severinu , niti danas promienjen :1, ali ka
snije gospoštiji Bosiljevačkoj pripojena mjesta Ponikve,fotók (Suglice), Grabrik
i kraj preko Dobre oko Dubrave sve do Generalskoga stola (nekadašnjega
grada Janjča) pripadala su Modruši u političnom, feudalnom i crkvenom po
gledu .Sam pakosadašnji Generalski stol (Lipovac) bio je u obsegu gospo
štine Skradske, te je pripadao ujedno sa župnimi mjesti Lešćem (Tolići) i
Lipom Zagrebačkoj biskupiji i županiji. ( ) gradu Lipi i o tamošnjem vlaste
linstvu vidi naš članak u Viencu « 1878. br. 1. -2.
>
308

primio. Bez sumnje samo huškanjem Herbersteina i njegovih ljudi

zamoliše Ponikvarci i Dubravci već g. 1672. , da budu krajišnici 1
pa i zbilja to ostaše sve do napusta Krajine u najnovije doba. 1
Ban Nikola Erdedi preminu g. 1693., ostavivši jedinca sina Ni
kolu, kojega pokosi smrt u nježnoj mladosti. Bosiljevom uprav
ljala je uz tutore udova banova grofica Urša Rozina, rodjena gro
finja Gallenberg, u ime jedine kćeri Ane Barbare, koja se udade
oko g . 1710. za grofa Dujma Andriju Auersperga . Od Auersperga
kupio je Bosiljevo g. 1820. pokojni maršal grof Laval Nugent.
Kad su Herbersteinovi ljudi g. 1670. posvojili Bosiljevo, odnieli
su odanle i vlastelinska pisma. Jedan dio odnesenih spisa popisan
je u izkazu, što ga mi priobčismo u XXIV. knjizi Starina. Tu je
podpisan pod br. 125 „ Ein alts Urbarium von Wossail (Bosiljevo)“,
a ima naznačeno i više drugih spisa, tičućih se urbarialnih prilikah
u Bosiljevu, kano ti „ pod br. 70 Rauchfanggelt (dimnica) betref,
br. 111. Testimoniale3 wegen einadtwortung etlicher vnterthanen
vnd grundstükh. 122, Revision der hueben vnder Woseil gehörig.
123. Comissio wegen revision Wosseiledischen hueben . 128. An
südlung etlicher vnderthan vnder Wosseil. Sada ovih spisa u
Bosiljevu neima, ili ih barem mi tamo pronaći nemogosmo. Naj
više mora se žaliti, što neima staroga urbara Frankopanskoga,
koji valja da kao i Modruški potiče iz petnaestoga vieka. U mjesto
toga urbara priobčujemo Frankopanski urbar za Bosiljevo od g .
1650. iz zbirke g. Lašovskoga, koji nam ga prijateljski na porabu
i priobćenje ustupi. Urbar taj svjedoči, da su braća Gašpar i Juraj
Frankopani baštinu nakon strica Nikole još za života oičeva († u
maju 1652. ) medju sobom podielili i da je svaki od njih polovicu
Bosiljevačkoga imanja uživao. Urbar taj pokazuje cjelokupno stanje
rečenoga imanja sa službami i daćami svih podanika na čitavom
prostoru, koji je u prvoj polovici sedamnaestoga vieka Bosiljevu
pripadao. Urbar od godine 1650. sa dodatci sve do godine 1671 .
sačuvan je u većem zborniku, koji je kašnje komorskom upravlja
telju Bosiljeva, Severina, Ribnika i Ozlja, Jurju Kukuljeviću služio.
U njem ima osim Bosiljevačkog urbara za god. 1650. još i noviji
urbar gospoštine Bosiljevačke od g . 1673., a zatim i urbar grada
Severina od rečene godine i urbar za dio imanja Ribničkoga i
Ozaljskoga od god. 16 2., koji je knez Adam Zrinski držao . Iz
ovoga urbara od g . 1673. donosimo pod kraj urbara od g. 1650.
sumarni popis svih podložnika Bosiljevačkih te službe i daće nji
hove. Jedan odlomak urbara Bosiljevačkoga za g. 1670. i 1671.
pod naslovom „Legistar od pinez dohodčenih podložnikov Bosilje
vačkih“ nalazi se medju Frankopanskimi spisi, što su iz zem. hrv.
arhiva u Budimpeštu odneseni. Odlomak Bosiljevačkog urbara po
punjuje inventar grada Bosiljeva, pisan rukom tadanjega Bosilje
1 Vidi Lopa ić : Spomenici hrvatske Krajine. Knjiga II ., str. 351-353 ,
3375–380
 309

vačkoga župnika Gašpara Živčića g 1697., koji sliedi pod sl. B.

kao zanimljiv prilog k poznavanju jezika hrvatskoga Bosiljevač
koga kraja i gospodarskog i kulturnoga stanja na hrvatskih vla
stelinskih dvorovih onoga doba. Dakako da je šteta, što nismo
kadri donieti onakov inventar iz doba, dok su još Frankopani Bo
siljevom vladali. Oba priloga priobčujemo iz izvornika transkripciom
danas običajnim brvatskim pravopisom , nepromienivši ništa, van
interpunkciju, a dodavši nekoliko topografičnih i poviestnih opazaka.
*
*

A.

Par urbariuma leta 1650 .

od kmetov, slobodujakor i Vlahov, a je vu kotaru Bosiljevskom
na del gospodina grofa gospoilina Tržaiki Jujil, njih gospostva
došlo, vu kom se uzdrže Zakoni, pravico, dohodki i ( lužnosti imeno
vanih podložnikov, koj kuliku dužan je od svoje zemlje, koteru drži,
služiti i dohodak vsakojački davati. Conscriptum mense januarij
anno ut supra .

1
Lipje.
Miko Fortun daje na leto pinez 11. 2.
Jan že Vučić daje na leto pinez 11. 2.
Dužan je vsaki na leto težakov 12.
Dužan je takajše vsaki desetinu davati od pšenice, crži, zobi, hajde,
pčelac, janjar i krmak.
Dvorišća .

Ivan Papa drži pol sela, dužan je svako leto pinez 1l. 2.
Item kosca 2, spravljača 2.
Desetinu od pčelac, janjac i krmak i žita vsakojačkoga.
Juri Colnar drži zemljo tulikaj, koliko i prvi i vse dohodke
male i velike daje, kako i on pred njim .

1 Lipje mjestosa crkvom sv . Lenarda na medji Severinskoj, a

nekada i Modruškoj. U Lipju bila je g. 1501. í 1574. župa Za
grebačke biskupije.
2 Sada se to selo nezove Dvorišće, već Rim , valjada šaljivo po
stanovnicih, koji se zovu pridjevkom „ Pape “ . Rim nalazi se na
Lujzinskoj cesti prama Severinu.
310

Selo Pribanci . '

Lovre Draginié drži velo selo, dužan tlake u tjednju (lan n. 6.

Ima vola 2, daje kablovine pšenice ? kup. 2, žita kup. 2.
Pinez krajcarov 56, kopuna 1 , jajac 6. pišćenac 33, povisma funt 1 .
( oršćinu i desetinu od vina, janjac, pčelac i prasac i vsakojačkoga
žitka, što na gmajni prirodi.
Ive (irguraš drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni nr . 3.
Ima vola 2. I ostalom (na pol) vohodkom dužan je kako prvi.
Selo Potok . 3

Jure Mikšić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni nr. 3 .
Ima vola 4. Daje (kao što Ive Grguras).
Cioršinu i desetinu od vina , janja «, pielac, prasac i žitka vsako
jačkoga, što na gmajni prirodi.
Juraj Babiš drži jedan del sela : dužan tlake u tjednju dni 2.
I ostalim dohodkom dužan kako i drugi.
Ivan i Jure Laslarié drži velo selo , dužan tlake u tjednju
dan 6 .
Ima volov 6. Daje kablovine pšenice kupnenika + 2, žita 2, pinez
krajcarov 56 .
Kopuna 1 , pišćenac 3, jajac 33, povisma funt 1 .
I ostali dohodak dlužan je kako i drugi.
Mika " Laslavić drži jedan del sela , dužan tlake vu tjednju
dni 2.
Ima vola 1. Daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez
kr. 28, kopuna 1 , pišćenac 1 , jajac :3, porisma funti / 2.
I ostali dohodak dužan je kako i drugi.
V dova kraljevićki drži pol sela , dužna tlake vu tjednju
dni 2.
Ima vola 6. Dohodak kako i ( Wikac Laslavić).

1 Veliko selo tik Kupe napram župnomu mjestu Vinici u Kranj

skoj. l'od selom je od starine prievoz na kupi, a u najnovije
vrieme sagradjen je stanovac most.
2 Kablovina pšenica to jest čista ovejana pšenica, koja je na
kable bila izmjerena.
3 Potok poveće selo uz Bosiljevački potók.
4
• Kupnenik = kuplenik , mjera i danas običajna oko Karlovca.
Drži 24 vrča ( požunca ).
 311

Vdova Oklopark it drži pol sela, dlužna je tlake 1 tjednju

dni nr. 3.
Ostali dohodak dužna je kako i (Aikac Laslavia ).
Mate Vlah drži sela pol, dužan tlake u tjeduju dni nr. 33.
Ima vole nr. 4.
I ostalim dohodkom dužan je kako i ( Mikai Lastavić ).
(Opaz k a.) 1653. Ta je kmet zarsima dan Matiašu djakul pozit
poviedi gospodina.
Mikac Vitunjski ? drži sela pol, dužan je tlake u tjednju (Ini 3.
Ima volov 6. Dužan je za vsim dohodkom kako on pred njim ,
Jure Brnardić drži pol sela , služan tlake u tjednju dni 3.
Dužan je sa vsim ostalim dohotkom , kako i drugi pred njim .
AIa the Ferljanić drži sela pol, dužan tlake u tjednju dne 3 .
Ima vola 2. Dužan je sil isim ostalim dohotkom , kako i on
pred njim .
(O paz k a.) J. Kukuljeviću dan je .“
Jure Ulijanić drži sela pol, dužan tlake u tjednju dni 3.
Ima vola 2. Dužan je sa vsim ostalim dohodkom , kako i drugi
pred njim .
Mate Puler drži pol sela, dužan tlake 11 tjednju dni 3 .
Ima volov 6, daje kablovine pišenice kup. 1 , žita 1 , pinez kr. 28,
2

kopuna 1, pišćenac 2. jajac 3, povisma lunta 1/2.

Ostalim dohodkom dužan je, kako i drugi.
On jedan dan tlake i jednu četrtinku pšenice , a jednu žita, pinez
krajcarov 8, zato mu se obalilo, zašto mu je zemlje odneto , it po
zapovedi gospodinovoj, njih gospodstva odneta je zemlja i ovi pri
hodi obaljeni su doli po zapovedi njih gospodstva .
M a tak Ferljanić drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju
dni 2 .
S ostalim dohodkom dužan je kao i drugi.
1 Matijašu Mlinariću , službeniku kneza Frankopana.
2 Vitunjski naseljen izpod staroga grada Vitunja kod Ogulina.
U Bosiljevačkoj gospodštini bilo je više doseljenika iz strana, koje
su Turci bili poharali. To potvrdjuju i imena: Bosanac, Bišćanin,
Klokočki
3
, Blagajac, Jajčanin (od Jajca grada),
Jurju Kukuljeviću, koji je od svoje mladosti služio Franko
pane, i od njih dosta milosti stekao. Nakon urote postade upravlja
teljem prekokupskih komorskih imanja. G. 1681. kupi sa svojom
ženom Dorom Mogoričkom 24 kmetska selišta i dvor na Potoku,
potonji grad Steljnik , koji je prije dvie godine izgorio te je sada
podor.
312

Ivan kraljević drži jedan del sela , clužan tlake 11 tjednju

dni 2 .
Ima vola 2. I ostalim dohodkom .
Grga Frljanić drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju dni
(I ostalimn dohotkom .) Goršćinu i desetinu od vina, janjac, pčelac,
prasac i takajše od vsakojačkoga žita.
Mato Jurković aliter Publin drži jedan del sela, dužan
tlake u tjednju dni 2.
(O pa z k a. ) Pusto je sada i za grad seje se ove zemlje.
1660. dan 4. augusta. Videvši ja, da ova zemlja dobro od zdavna
pusto stoji, tako sam ju dal Mike Koriniću, doklam se kmet za nju
nenajde, da ju lada i uživa tako i s tem putem , da vsakojačkoga
žitka, ča na njoj sijal bude, daje desetinu i u jeseni pinez H. 1 .
Tome Popovački i Jurko drže poi sela, dužan tlake u
tjednju dni 2 .
Ima vola 2. I ostalim dohotkom .
Miko Radočaj drži sela pol , dužan tlake 1 tjednju dni 3.
Dužan je sa vsim dohodkom kako i ov pred njim .
Mate Jurković drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3.
Ivanac Radočaj drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3.
Ima vola 1. Dužan je sa vsim dohodkom , kako i ovi pred njim .
Bečeva gorica .?1
Mikao Franković drži pol sela , tlači dni 3 .
Ima vola 1, daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1, pinez
krajc. 28, kopuna 1 , pišćenac 2, jajac 3, povisma funta " .
I ostalim dohodkom dužan je kako i zgorni.
Jure Behtié drži pol sela , tlači u tjednju dni 3.
Dohodak kako i (Aikac Frankorić). Goršćinu i desetinu od vina,
janjac, pčelac i od vsakojačkoga žitka.
Mate Behtié drži pol sela , tlači dni 3.
I ostalim dohotkom dužan je ravno kako i ov pred njim .
Miho Moguš drži jedan del sela, tlači dni 2.
I ostalim dohodkom (pusto ).
Pere Moguš drži jedan del sela, tlači dni 2.
Dužan je i ostalim vsim malim i velikim dohotkom , kako i ov
taki pred njim .

1 Sada se ovo selo zove jednostavno samo „ Beč".

72
 313

Jure Mogu s drži jedan del sela, tlači dni 2.

Vraneša Pulis drži jedan del sela , dužan tlake 1 tjednju
2

dni 2.
I ostalim dohotkom .

Vodena draga.
Ivan Kolar drži celo selo, dužan tlake u tjednu dan 6.
Ima volov 6. Daje kablovine pšenice kup. 2, žita kup. 2, pinez
kr. 56, kopuna 1 , pišćenac 3, jajac 6, povisma funt. 1 .
I ostalim dužan je kako i ov gorni.
Jurko Dobrančić drži celo selo, dužan tlake 1 tjednju dan 6 .
Dohodak kako (i Kolar).
Bartol Drašković drži sela pol , dužan tlake u tjednju dni 3.
Ima vola 2. I ostalim dohodkom clužan je kako i drugi.
(O pa z ka.) 1651. taki po mladom letu dan je ovi Bartol k Da
nielu za Ivana Cunića, koj pod Lipom stoji i ravno ovliko tlakom
i dohotkom dužan je.
Jure Matečić drži pol sela, tlači «Ini 3.
7

Ima vola 1. Dužan je sa rsim malim i velikim dohotkom ravno

kako i on pred njim.
Jure Okon aliter Rožić drži pol sela, dužan tlake dni detto .
Mate Cunić drži jedan del sela, dužan tlake na tjedan dni 2.
Ima volov 6. I ostalim dobiotkom dužan je , kako i drugi .
Ivan Drašković drži jedan del sela , dužan tlake u tjednju
dan 1 .
I ostalim dohotkom .
(Opazka.) 1668. die 14. junij ovoga Draškovića selo je pusto i
dano je Mate Cuniću iz dužnosti, ka od njega pristoji, da gradu
dade .
2
L i p a. ?
Miko Lončarić drži sela pol, dužan tlake vu tjednju dni br. 3 .
Ima vola 1 , daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1, pinez kr.
7

28 , kopuna 1 , pišćenac 2, jajac 3, povisam funti / 2. I ostalim do

7 3

hotkom dužan je kako i drugi.

1 Danilo Porubski, sekretar_generala Vuka Krste Frankopana.

? Ovdje je samo jedan dio Lipe popisan, i to onaj s lieve obale
Dobre; ostala selišta preko Dobre spadahu dvoru ( gradu) Lipskom
obitelji Herendića, i poslije Mihačevića (Čubretića)od Vrhrike.
314

Jurko Lončarić drži sela pol, dužau tlake u tjednju dni 3.

I ostalim dohotkom malim i velikim dužan je, kako i ov pred njim.
Jure i Marko ( unii, vsaki po sebi stoji, ali skupa drže pol
sela. Dužni su kako pred njimi rugi.
M ikula Tropčić drži sela pol, tlake u tjednju dni 3, ima volov
6. Dohodka dužan je kako on pred njim .
I'dova Mara Gojačka drži sela pol, dužna je tlake vu tjednju
dni 3. Dužna kako on pred njom . Ako ima trsje, goršćinu i dese
tinu od vina, janjac, pielac, prasac i svakojačkoga žitka.
Ovo pol sela dano je Juri Brekoviću iz Črna Kamenja do naše
dobre volje kako slobodnjaku s tim putem , da nam samo od ovoga
pol sela 2 11. gotovih pinez dohotka daje i pod svaki teg svojim
plugom dva dni orat i desetinu od svega i službom , kojum drugi
slobodnjaki dužni su Bosiljevu , 21. marta 1653.
7

C. Georgius. "
Ivan Fratalié drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3. Ima
vola 2. Služi svim dohotkom , dužan je kao i Gojačka.
Stanko Draganić drži sela pol kano Fratulić.
Ive, Petar i Tome Kuzmak vsaki po sebi stoji, vsaki u tjednju
tlači dan 1. V'sim dohotkom dužni su , kako i ostali taki pred njim .
lve Mikšić drži pol sela , dužan tlake u tjednju dni 3. (İstalim
sim dohodkom dužan je kako i ovi pred njim .
Jurko Šibenik drži pol sela , dužan tlake u tjednju dni 3.
Dohodka dužan je kako i ovi pred njim .
Pere Šibenik dito.
Maiko Protulipal dito.
Jakob Protulipao drži jedan del sela, dužan tlake vu tjednju
dni 2. Dohodka dužan je kako i drugi.
Mihal Protulipao drži pol jednoga sela , dužan je tlake vu
tjednju ( ni 2. Ima vola 1. Daje pinez kr. 1-4, kupuna 1 , pišée 1 ,
jajac ,
2 , povisam funta ! ,. I ostalim risim dohodkom dužan je kako
ovi gore .
Mate Protulipar (drži jedan del sela , dlužan tlake u tjednju dni
2. Dohodkom dužan je kako i drugi.
Viko Fudurić drži sela pol, dlužan tlake vu tjednju dni 2.
Doholkom dužan kako i drugi.
Stane Šibenik drži sela pol, claje tlake vu tjednju dni 2. Do
hotkom dužan je kako i drugi.
1 V'lastoručno pisana opazka kneza Jurja Frankopana.
 315

Juraj Draganić drži jedan del sela , dužan tlaku vu tjednju dni
2. Dohodka dužan je kako i drugi.
Pere Draganić drži jedan del sela, dužan tlake vu tjednju dan
1. Dohodka dužan je kako i ovi drugi pred njim .
Ivan Cunić drži sela pol , dužan tlake vu tjednju dni 3. Dohodak
dužan je kako i ovi drugi.
Črno Kamanje.
Tomo Hreba drži pol sela i dužan tlake u tjednju dni 3 .
Ima vola 3. Daje pinez kr. 40, kopuna 1 , pišćenar 2, jajac 3, po
visam funta "/2. Goršćinu od trsja i desetinu od vina, janjac, pčelar ,
prasac i žitka vsakojačkoga davati ima.
Vuk Skot drži pol sela, dužan tlake v tjednju dni 3. Ima voli
4. Dohotka dužan je kako i on od zgor.
Ov kmet do volje gospodina njih gospoctva je slobodan tako, da
pišice ili na paripu služi, kano mu se zapovi, tako zato da u saku
jesen obrh dohotka ostaloga daje skupa s ovimi kr. 40 11. 5.
Vranko Dabranié drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju
dni 2. detto .
Ive Dabranić drži jedan del sela, tlači dan 1. Polag gospodina
Jurja zapovedi met kmete razdana.
Matko Vuranešić drži jedan del, dužan tlake u tjednju dni 2 .
Ima volov 5, daje pinez kr. 13, s ostalim svim dohodkom , goršćinu
i desetinu .
Jure, Ive i Vranko Benić, vsaki po sebi stoji, ali vsi tri skupa
drže sela pol, ali skupa daće u tjednju davaju dni 2. Daju pinez
f . 1 kr. 13 i ostalimi dohodki.
Juraj Benić i Grdina Brckovié, vsaki po sebi stoji, ali obadva
skupa drže sela jedan del i vsak po sebi u tjednju tlači dan 1. Daju
skupa kr. 20 i ostali dokodak .

Leš ć e . 1

Mate Kablić drži pol sela , dužan tlake vu tjednju dni 3, ima
vola 3. Daje pinez kr. 40, kopuna 1, pišćenac 2, jajac 3, povisma
funta 1/2.

1 Sada neima sela Lešća, već se hrpe kuća i pojedina sela zovu
Radočaji, Tomašići, Skukani, Gorinci i Dani, ali se župa sv. Jurja,
koja je spadala god. 1574. biskupiji Zagrebačkoj , a sada pripada
Senjskoj biskupiji, zove Lešćauska .
316

Mate Mogus vlrži jedan del sela, dužan tlake u tjednju dni 2.
Daje kano Mate Kahlić.
Obadva daju goršćinu od trsja i desetinu od vina, janjac, pčelac,
prasac i vsakojačkoga žitka.

Um ol.

Mate Vrbošić drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju dni 2.
Daje pinez kr. 40, kopuna 1 , pišćenac 2, jajac 3, povisma funta 1 .
7

Juraj Kolié drži jedan del sela, dužan tlake u tjeduju dni 2,
Ima vola 2, vlaje pinez kr. 40, kopuna 1, pišćenac 2, jajac 3, po
visma funta /
Goršćinu i desetinu vina, janjal, pčelac, prasac i vsakojačkoga
žitka.
1651. die 30. octobris po zapovedi moga milostivoga gospodina Jurja
puščal sam ovomu Pere Koliću tlake dan jedan, zai nemavši zemlje,
nego četiri dnine i tako od sih dob bude tlačil u tjednju dni 2.
Jure Kolić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3. Ima vola
4, daje pinez kr. 40 i ostalim vsim dohotkoin, malim i velikim dužan
je ravno kako i ovi pred nim .

Grabarak.

Lovre Župan drži sela pol , dužan tlake u tjednju dni 2. Ima
voli 4, daje pinez kr. 13, kopuna 1 , pišćenac 2.
Grga Jarnjević drži sela pol , dužan tlake u tjednju dni 2. Ima
volov (i, daje pinez kr. 20, kopuna 1, pišćenac 2.
Mate Vrbanić drži treti del sela, dužan tlake u tjednju dni 2 ,
daje pinez kr. 13, kopuna 1 , pišćenac 2.
Gale Pavličević drži sela pol , dužan tlake u tjednju dni 2. Ima
volov 6, daje pinez kr. 26, kopuna 1 , pišćenac 2.
7

Mate Jariečić drži sela tretinju , dužan tlake 11 tjednju dni 2.

Ima sulog vola, daje pinez kr. 20.
Mike Župan drži sela pol, dužan tlake u tjednju dni 2, Ima
vola 2, daje pinez kr. 26 .
Ive Mateša drži sela pol, dužan tlake u tjednju dni 2. Ima volov
6 , daje pinez kr. 13.

Nekada župno mjesto. O Grabarku ima veća opazka kod ur

bara Modruškoga.
 317

Pere Mateša drži sela pol. dužan tlake u tjednju (ini 2. Ima
volov 4, daje pinez kr. 13.
A nastanjen g. 1655.
Miho Mateša drži sela pol, dužan tlake vu tjednju dni 2, daje
pinez kr. 26.
Miko i Jure Maletić saki po sebi drže sela pol, tlače vu tjednju
skupa dni 2. Imaju volov 2, daju pinez kr. 40,
Stanko Cvetkovac drži sela tretinju, dužan tlake u tjednju
dan 1 , daje pinez kr. 6.
Ivica Županić drži sela tretinju, dužan tlake u tjednju dni 2.
Ima vola 2, daje pinez kr. 6.
Cigo Cerovac drži sela tretinu, dužan tlake u tjednju dan 1 ,
daje pinez kr. 6.
Jurko Brozinić drži sela tretinju, duža n tlake u tjednju dni 1 .
Ima vola 1 , daje pinez kr. 13.
Vsi daju goršćinu od vina, a desetinu od janjac, pčelac, prasac i
vsakojačkoga žitka.
1658. Od Mihe Mateše odilil se je Ivac Mateša tako i s tem putem ,
da im se gmajne pridati ima i na protuljeće bude tlačit rečeni Ivac
Mateša dni 2, dohotka bude daval kr. 26 , kopuna 1, pišćenac 2.
Otok. 1
Jure Lipoščak drži sela pol, dužan tlake u tjednju dni 1. Daje
pinez kr. 26, kopuna 1 , pišćenac 2.
Mate Tonković drži sela tretinu, dužan tlake u tjednju dni 2 .
Daje pinez kr. 13.
Ive Pešić drži sela tretinu, dužan tlake u tjednju dni 2. Ima
vola 1. Daje pinez kr. 13.
Ivan Podgorac drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju dni
2. Daje pinez kr. 13.
Jure Podgorac drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju dan
1. Daje pinez kr. 6.
Mate Petrušić drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju dan
1. Daje pinez kr. 13.

1
Sada razstavljeno na mjesta Otok i Trošmarija, gdje je stara
župna crkva majke Božje. Mjesto zvalo se je prije po svoj prilici
Zuglice, a o Zuglicah vidi opazku kod urbara Modruškoga.
318

1663. die 7. junij pridano je oromu Petrušiću na Vinišćih tako,

da bude još više jedan dan tlačil, kako od sada u tjednju dojde tlake
dni dva i dohodke kako i ostali , ki po dva dni tlače, dužan bude
davati.
Vsi davaju goršćinu od vina, a desetinu od janjac, pčelac, prasac
i vsakojačkoga žitka.
1658. in aprili. Upeljena je zemlja Jure Lipoščaku pri crikvi
Otočkoj tako i s tem putem , da i saku jesen daje pinez od nje,
budući jedna vela zemlja, 11. 4. Item desetinu od pšenice , rži, zobi,
žita, hajde, janjac, prasac i pielac. Item kopuna 1. piščenac 2.
1663. die 7. julij dano je Jarni Mihčeviću u Otoku pri Matešah ",
ca je med ( tokom i Grabrkom , od gmajne jedan falat na jedan
dan tlake.

Podrebar.

Mike Kuzmić drži velo selo, dužan take u tjelnju dan 6.

Ima vola 5, «laje kablovine pšenice kupl. 2. žita kup. 2, pinez kr.
6 , kopuna 1 , pišienac: 3 , jaja. 3.
Jurko Kuzmić drži dva dela sela, dužan tlake u tjednju dni
33. Ima volov ( i, daje kablovine pšenice kup . 1 , žita kup. 1 , pinez
7

kr. 28 , kopuna 1 , pišienac: 2, jajac 3, povisma funta ! :.

។

Miko Gašparović drži dva (lela sela, dužan tlake u tjednju

dni 4. Ima vola 4, daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1, pinez
kr. 28 , kopuna 1 , pišienae 2. jajac 3 , povisma funta 1/2.
Jurko Mikilšić drži sela pol, dužan tlake u tjednju dni 3.
Ima vola 2, daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 28,
kopuna 1 , piščenac 2. jajac 3, porisma funta /2.
Miko Lasica drži sela pol , dužan tlake 11 tjednju dni 3, daje
kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1. pinez kr. 28, kopuna 1, pi
šřenac 2, jajac 3, povisma funta '/2.
Bartol li mola e drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju
dni 2, daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 28,
kopuna 1 , piščenar 2, jajac 3, povisma funta 1 .
Pranko0 Z uIPpanié drži jedan del sela , dužan tlake u tjednju
Ani 2, ilaje kablovine pišenice kup . " ), žita kup. ' 2, pinez kr. 20,
kopuna 1 , piščenac 2, jajac 2 porisma funta ''s.

1 Sada se hrpa kuća Mateških nebroji više k Otoku, već sači

njava posebno selo „Mateše ".
 319

Matko Lipoš č a k drži jedan del sela, dužan tlake il tjednju

dni 2. Ima vola 2. Daje kablovine pšenice kup./2, žita kup. 1/2,
pinez kr. 14, kopuna 1 , pišče 1 , jajac 2, povisma funta '/4.
Ive Gašparović drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju
dni 2. Ima vola 1. Daje kablovine pšenice kup. 12, žita kup. 72 ,
pinez kr. 20, kopuna 1 , pišče 1 , jajac: 2, povisma funta '/ .
(Svi skupa.) yoršćinu od trsja i desetinu od vina, janjac, pčelac,
prasac i vsakojakoga žitka, što na imanji prirodi.
(Napose za Miku Gašparovića ): Iliš i desetinu od vina, janjac,
pčelac, prasac i žitka iz gmajne.

Hrsina . 1?

Jure Barčić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3. Ima
vola 2. Daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 28,
2

kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisma funta ' /2.

Rade Kralj drži pol sela, dužan u tjednju dni 3. Ima vola 2.
Daje kablovine pšenice kup. 1/2, žita kup. 12, pinez kr. 14, kopuna
1, piščenac 2, jajac 3, povisma funta 24.
Jure i Grgac Priselac vsaki po sebi stoji, ali skupa drže
sela pol, tako Jure tlači dni 2, a Grgac dan 1. Daju kablovine pše
nice kup . 1, žita kup. 1 , pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2.
2

Matko Čepuran drži sela pol, služi tlaku vu tjednju dni 2 .

Ima vola 4. Daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr.
20, kopuna 1 , piščenac 2.
Grgac Dojčić, drži jedan «lel sela, dužan tlake u tjednju
dni 2. Daje kablovine pšenice kup. 1, žita kup. 1 , pinez kr. 28,
kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisma funta "..
(Svi skupa ) Goršćinu od trsja i desetinu od vina, janjca, pčelar,
prasac i žitka iz gmajne.

Orišje.
Jure Katkić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3. Ima
vola 4. Daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 40,
kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisma funta 1/2.

Starinsko mjesto, u kojem je imao g. 1461. selište župnik Goj

mirski Matko Grebčić, darovavši ga manastiru Sv. Mikule na
Gvozdu. ( Acta Croatica, str. 91.)
320

Jure Marinić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3. Ima
vola 2. Daje kablovine pšenice kup: 1, žita kup. 1 , pinez kr. 40,
kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisma funta /2.
7

Novoselo .

Mateša Mrzljak drži pol sela, dužan tlake dni 3. Daje kabl.
pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 28, kopuna 1, piščenac 2,
jajac 3, povisma funta 4 .
Miko Peré ak drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3.
Daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 28, kopuna 1,
piščenac 2, jajac 3, povisma funta / 2.
Rade Trkulja drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3.
Daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 28, kopuna 1,
piščenac 2, jajac 3, povisma funta ''s .
Mike Pavlaković drži jedan del sela , dužan tlake u tjednju
dni 2. Daje kablovine pšenice kup. 12, žita kup. 2, pinez kr. 20,
kopuna 1, pišće 1 , jajac 2, povisma funta ' .
(Za sve . ) I ostalim dohotkom dužan je kako i drugi .
Na vrtu koji tlač e.
Jure Mržljak, črne Helina, Stana Savtiska, Vuk
Rado čaj, Jure Kosa v čić , Paval Stobae,
3
( Matko
() sojnički.
Ovi nikakova dohotka nedaju, nego koji ima trsje u vrtu , tako
daje od njega goršćinu i desetinu i od žitka, što na gmajni pri
rodi, a dužan je vsaki tlake u tjednju dni 2.
1661. Razdelil se je od brata Lovrenac Janković, koji stoji pri
vrtui , ki je prvo za grad (lelan, tlači u tjednju dni 2. Sa vsim kako
ovi prvi pred njim dužan je, drži rečenoga vrta treti del.
1

Ilišnjaki (Illisniak y).'

Lešće.

Pere Katić drži pol sela, ( lužan tlake u tjednju dni 4. Ima
vola 6 , daje pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisma
funta 2.

? Ilišnjaki, podanici, koji su davali osim ostalih običnih daća i

službe još i „ iliš“ to jest petinu od priroda zemaljskih. Dakle su
ilišnjaci bili još više obterećeni, nego li obični kmetovi,
 321

Jure Katić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 4. Ima
vola 6, daje pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisma
2

funta /2 .
Mihalj Skuk a n drži dva dela sela, dužan tlake u tjednju
dni 4. Ima vola 2, daje pinez kr. 40 , kopuna 1 , piščenac 3, jajac 3,
povisma funta 12.
Miho Matešić drži dva dela sela, dužan tlake u tjednju dni
4. Ima vola 4. Daje pinez kr. 20, kopuna 1. piščenac 2, jajac 3,
povisma funta 1/2.
Ivan Sku ka n drži pol sela, dužan tlake ni tjednju dni 3. Ima
vola 4, daje pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisma
funta ' .
Jure Sk u ka n drži celo selo , dužan tlake dni 4. Ima vola 4.
Daje pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisma finta "/2.
Ive Moguš drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3. Ima
vola 1. Daje pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisma
funta 2.
Mate Čavrag drži pol sela, dužan tlake dni 3, daje pinez
kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 33, povisma funta ' g.
Jure Vuranešić drži celo selo, dužan tlake u tjednju dni 4.
Ima vola 2. Daje pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, po
visma funta " .
Grgo Šoštar drži pol sela, dužan tlake ru tjednju dni 3.
Ima volov 6. Daje pinez kr. 24, kopuna 1 , piščenac: 2, jajac 3, po
visma funta 2.
Jure i Pere Rad očaji vsaki sebi stoji , ali skupa drže sela
pol, tlake dužni su u tjednju dni 2. Imaju volor vsaki 2. Daju pinez
vsaki kr. 26, kopuna 1 , piščenac 2. jajar 3, povisma funta 1/2.
Ive Skuk an drži jedan del sela, dužan tlake dni 2. Ima
vola 4. Daje pinez kr. 20, kopuna 1 , piščenac 1, jajac 2, povisma
funta ,
Juraj i Mike Šimunići, vsaki po sebi stoji, ali skupa drže
sela tretinu, dužni su tlake vu tjednju dni 2. Imaju volov 2. Daju
pinez kr. 26, kopuna 1 , piščenac 2, jaja . 2, povisma funta " .
Matko Katió aliter Peraković drži sela tretinu , dužan je
tlake u tjednju dni 2. Daje pinez kr. 20 , kopuna 1 , piščenac 2,
jajac 3, povisma funta / .
Mate Radočaj drži sela tretinu, dužan tlake u tjednju dni 2.
Ima volov 6. Daje pinez kr. 13, kopuna 1, piščenac 2, jajac 2, po
visma funta .
21
322

Po seli od jedne zemlje daje vsako leto konjskih podkova 1000,

a čavlov k. 1000.
Grge Rad o čaj drži malo zemlje, dužan je u tjednju tlake
dan 1. Daje pinez kr. 6, kopuna 1, piščenac 1, jajac 1, povisma funta "4.
1665. leta budući da se je Mate Radočaj napisan pred Grgom
Radočajem , svojim sinovcem Jurom razdelil, i rečeni Jure tu zemlju
z Matkom po oficijalih razdelil, jednu i drugu, zato obadva od sih
dob desetinu davati imaju od vsakojačkoga žitka, Mate pinez libre
tri ; a Jure dohodak kako zgori stoji.
Mikula Radočaj drži malo zemlje, dužan tlake u tjednju
den 1. Daje pinez kr. 6, kopuna 1 , piščenac 1 , jajac 2, povisma
funta 'l .
Antun Šoštar drži malo zemlje, služi tlake dni 1. Ima vola
2. Daje pinez kr. 6 , kopuna 1 , piščenac 1, jajac 2, povisma funta 's.
(Kod svih sk u p a.) Desetinu od vina , janjac, pčelac i prasac,
item iliš od vina, pšenice, zobi i žita, kako se razpiše.
Um ol.

Mate Vrbanić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3.

Daje pinez kr. 40, kopuna 1, piščenac 2, jajac 3, povisma funta 1/3.
Ivan Kolić drži sela pol, dužan tlake u tjednju dni 3. Daje
pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisma funta "/2.
> >

Mihac U molac drži sela pol, dužan tlake vu tjednju dni 3.

Daje pinez kr. 40, kopuna 1 , pisčenac 2, jajac 3, povisma funta '/ .
7

(Za oba.) Daju desetinu i iliš kako i drugi.

Podrebar.

Miko Luketić drži pol sela, dužan tlake vu tjednju dni 3.

Ima vola 3. Daje pinez kr. 4, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisma
funta 112
Desetinu i iliš kao i drugi.
1651. die 30. junii. Ovoga kmeta gori napisanoga Luketića sami
gospodin, njih gospodstvo gospodin Juraj, pušćali su ga na tlake
dni tri.

Hrsina.

Petar Ropar drži dva dela sela, dužan tlake u tjednju dni
3. Ima vola 4. Daje pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3,
povisma funta 2.
 323

Vuk Strgar drži pol sela, dužan tlake dni 3. Ima vola 3. Daje
:
pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisma funta 'je .
Mihal Šta kor drži sela pol , dužan tlake u tjednju dni 3.
Ima vola 4. Daje pinez kr. 40, kopuna 1, piščenac 2, jajac 3, po
visma funta .
Lovre Brletić drži sela pol , tlake dužan u tjednju dni 3.
Ima vola 4. Daje pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, po
visma funta .
Miho Bihéanin drži pol sela , dužan tlake u tjednju dni 3 .
Daje pinez kr. 40 , kopuna 1. piščenac 2, jajac 33, povisma funta '/ 2.
>

Matko Stipa nić drži pol sela, dužan tlake vu tjednju dni 3.
Daje pinez kr. 40, kopuna 1. piščenac 2, jajac 33, povisma funta 1/2.
>

Miko Vulašić drži pol sela, dužan tlake vu tjednju dni 3.

Daje pinez kr. 40), kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisma funta '/ .
Stane Jarnjerii drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju
dni 2. Ima vola 1. Daje pinez kr. 20, kopuna 1 , piščenac 1 , jajac
2, povisma funta /
(Svi skupa.) Desetinu i iliš kako i drugi.

Slobodnjaki.
Jedrče.
Miko V r b a n ac drži velo selo , dužan dva dni orati pod pše
nicu, daje pinez H. 6 , kopuna 2. piščenac 2, jajac 12, povisma
funt 1 .
Mihalj G rižnjak drži pol sela, dužan jedan dan orati pod
pšenicu, daje pinez tl. 3, kopuna 1 , piščenac 1 , jajac 6, povisma
7

funta '/2.
Marko Bušić drži pol sela, ostali dohodak kako i drugi, koji
pol sela drži .
Thomo Perko drži pol sela, ostali dohodak kako i drugi, koji
pol sela drži .
1653. naselil se je ov Kolić u jeseni.
Pere Kolić drži pol sela, ostali dohodak kako i drugi , koji pol
sela drži.
Marko Trbina c. drži pol sela, ostali dohodak kako i drugi,
koji pol sela drži. I ov je naseljen kada i kolić.
(Za sve skupa.) Daju desetinu od vina, pšenice, jačmena, rži, zobi,
pčelac, janjac i krmak.
324

Zdihovo.

Mikula Domitrović daje kablovine pšenice kup. 14/, žita

kup. 1 '/s , zobi kup. 1/4, pinez A. 1, kr. 20.
>

Pišice ili na paripu mora služiti, i na vrata gradska na poredovnju

hoditi , item mora davati desetinu od janjac, pčelac i prasac, i žitka
vsakojačkoga iz gmajne i od vina desetinu i goršćinu.
Petar Fortun daje pinez na leto fl. 2 i desetinu. Pišice mora
služiti, kamo mu se zapovi i na vrata na poredovnju hoditi.

Pribanci.

Ive Tul daje na leto pinez Al. 1 kr. 20, kopuna 1, piščenac 2,
jajac 3, povisam funta / .
Mikula Stanešić daje na leto pinez A. 1. kr. 20.
(Za oba. ) Goršćinu od trsja i desetinu od vina, janjac, pčelac,
prasac i žitka vsakojačkoga.
Ova dva pišice ili na paripu moraju služiti, kamo im se zapovi i
na vrata gradska na poredovnju hoditi.
Vkova gorica .
Stanko Pavlaković daje pinez 1 A. 15 kr.
Mihal Živčić daje pinez 3 for. 20 kr.
Udova Pavlakovićeva daje pinez 3 f. 45 kr.
Črne Selaković daje pinez 3 fl. 20 kr.
Ovi slobodnjaki gori pisani daju goršćinu od trsja i desetinu od
vina, janjac, pčelac, prasac i vsakojaka žitka.
Potok .

Peta Mikšić daje na leto pinez fl. 2.

Udova Mar. Miksića daje na leto pinez 10 kr.
Goršćinu i desetinu kako i drugi. Dužni su hoditi na povoz leta
i pod vsaki teg dva dni orati.

1 Domitrovića slobodnjaka bilo je u Osojniku, Liplju i u Zdi

hovu. Godine 1635. dobio je Ilija D. sa svojim sinom Ivanom
plemstvo. Knezovi Frankopani nadariše ga selištem u Osojniku.
İlija kao i njegov sin Mihajlo bili su pravoslavni ; drugi sin
Ivan priznavao se katolikom . Danas su svi Domitrovići u Zdihovu
i Osojniku katolici.
 325

Lip &
Miko Kasunić daje pinez na leto fl. 2.
Na povoz lesa dužan je hoditi i pod svaki teg dva dni orati.
Ive Škot daje pinez na leto fl. 2 .
Pišice ili na paripu ova dva gori pisana, kamo se im zapovi, mo
raju pojti.
Daju goršćinu od trsja i desetinu od vina, janjac, pčelac, prasac
i žitka vsakojačkoga.
Budući da je (Mike) Noršić umrl, a udovicu uzel je Ive Si
benik kmet tako, da paripa drži i kako slobodnjak bude, odlučil
sam , da vsaku jesen daje pinez fl. 1 kr. 20. Item desetinu od žitka
vsakojačkoga i od blaga, to je to janjac, pčelac i krmak. Actum 15.
octobris 1657.

Črno Kamenje.
Anton Galetić daje na leto pinez fl. 2, kopuna 1 , piščenac 2,
jajac 3, povisma funta 1/2 .
>

Stane Galetić daje na leto pinez 1 fl. 20 kr. , kopuna 1, pi

ščenac 2, jajac 3, povisma funta " .
Ivan Dabranić daje na leto pinez 2 fl. 40 kr. , kopuna 1 , pi
ščenac 2, jajac 3, povisma funta ' z.
Na paripu ili pišice vsaki mora pojti, kamo mu se zapovi i na
vrata gracka na poredovnju hoditi.
Mora vsaki davati goršćinu od trsja i desetinu od vina, jajac,
pčelac, prasac i žitka.
Na povoz lesa morahu hoditi i vsaki pod vsakojački teg dva dni
orati i po dva dni kositi.
Anton Galetić ima voli 4, Mikula Galetić 2, Ivan Dobranić 2.

Prikanci. 1

Dore Erdelka daje na leto 1 fl. 20 kr. , kopuna 1 , piščenac 2,

jajca 3, povisma funta / .
Matko Lauš daje na leto 1 A. 20 kr. , kopuna 1, piščenac 2,
jajca 3, povisma funta 18.
Andrej Haler daje na leto 1 fl. 20 kr. , kopuna 1 , piščenac 2,
jajca 3, povisma funta " /s.

1 Prikanci sada Erdelj na desnoj strani Dobre, odpalo je god.

1672. od Bosiljeva i pripojeno je Ogulinskoj Krajini.
326

Mihica Jakovčić daje na leto 1 f. 20, kopuna 1, piščenac

2 , jajca 3, povisma funta .
5

Andrej Erdeljac daje na leto 1 8. 20 kr. kopuna 1 , pi

ščenac 2, jajca 3, povisma funta 1/2.
Grgac Gojak daje na leto 1 fl. 20 kr., kopuna 1, piščenac 2,
>

jajca 3, povisma funta 4/2 ..

Ivak Skukan daje na leto 1 fl. 20 kr., kopuna 1, piščenac 2,

jajca 3, povisma funta "/2.
Ove zemlje pol i dohotka obalja se, koju zet njegov drži, koji na
gospe udovice stranu stoji.
Goršćinu , ki trsje ima, i desetinu od vina i t. d.
Na paripu ili pišice mora služiti vsaki.
Vsaki tjedan dužan je vsaki na povoz lesa hoditi po dva dni i
kositi po dva dni.

Leš ć e.

Ivan Tomašiel daje na leto pinez A. 2, goršćinu i desetinu.

>

Pišice ili na paripu mora služiti.

Mate Mog u š daje na leto pinez fl. 6 kr. 40, kopuna 1 , pi
ščenac 2. Goršćinu i desetinu. Ima volov 6. Pišice ili na paripu
mora služiti .
1659. Jure Tomašić odelil se je od bratov, tako daje na leto
pinez fl. 2, goršćinu i desetinu. Pišice ili na paripu mora služiti.
Stefan Tomašić stal je na Gerca Skukana zemlju, daje na leto
pinez 1 fl. 20 kr. Dužan je dohotkom i službom kako i brat
njegov Jure.
Um o l.
Marko Kasunić.
Mike Ka su nić. Ova dva slobodnjaka nikakova dohotka od pinez
nedaju , nego daju goršćinu i desetinu.

1 Tomašići staro pleme hrvatsko . G 1481. podieli kralj Matija

literatu Stjepanu Tomašiću od Korane neke zemlje kod te rieke.
Još polovicom 17. vieka držahu Tomašići grad Beloj kod Kar
lovca. Plemićki list izdan je g. 1622. za Nikolu Tomašića, a ob
novljen je po kralju Leopoldu I. g. 1661. za braću Ivana i Pavla
Tomašiće. Knez Juraj Frankopan Tržački oslobodi g. 1657. To
mašiće od podaništva grada Bosiljeva. Sva ova pisma čuvaju To
mašići kojih ima jedno 12 kuća, a jako su osiromašili.
 327

Gore i loze gospocke da se ru njoj kakov kvar nepripeti, na pravu

čuvati moraju.
Pišice vsaki, kamo mu se zapovi, mora pojti i na vrata gradska
na poredovnju hodati dužni su.
Tone Galetić daje na leto pinez A. 1 kr. 20.
Ive, Pave Špehar i Jure Vla h daju na leto pinez fl. 1
kr. 10, daju kopuna 1, piščenac 2, jajac 3, povisam funta /2. Ima
volov 6. Goršćinu i desetinu.
Pišice vsaki ili na paripu mora, kamo mu se zapovi, pojti i na
vrata gradska na poredovnju hoditi dužan je .
Špehar je dužan na povoz velikoga lesa hoditi i pod vsaki teg
po dva dni orati i po dva dni kositi.
Tako Pave sa bratom daje dohotka libr. 3, a Ive Špehar kr. 20,
a Jure Vlah kr. 20.

Hrsina .

Paye Stanešić daje na leto pinez H. 1 kr. 20, kopuna 1 ,

piščenac 2. Goršćinu i desetinu .
Pišice mora služiti, kamo mu se zapovi.

Orišje.
Grgo Poturica daje goršćinu od trsja i desetinu od vina,
blaga i žitka.
Stane Blažić daje na leto pinez 1 f. 10 kr. Goršćinu i de
setinu.
Ivan Vuković daje goršćinu od trsja i desetinu od vina.
išice vsaki ili na paripu, ako ga koj premore, mora služiti, kamo
mu se zapovi.
Jure Čižmešija, sokač, daje goršćinu i desetinu.
Ta je na gospodara Gašpara stranu.
Miko Kapuzović drži vrta, ki je za grad prvo delen, treti
del, od koga na leto dužan je kr. 30 Jurica Radočaj.
1668. die 13. martii dano je prazne zemlje priko Dobre suproti
Gorinci i sinokoše Miki Radočaju za naselenje i onde je, ki kako
se ogradi to je to tretoga leta od rečene zemlje daval bude pinez
1 f. 20 kr. i desetinu za vsimi voli, koliko ih imal bude, vsaki
mesec na povoz lesa po jednoč i na pute kako ostali slobodnjaki
hoditi dužan je.
328

1658. 1. octobris .

Popisani slobodnjaki na Osojniku, koji su letos počeli dohodak

davati od vsake cele zemlje fl. 4.
Stipan Domitrović drži celu zemlju, daje na leto pinez fl. 4.
Mate Maljevac od zemlje daje na leto pinez fl. 2.
Ivan Desant od '/ zemlje daje na leto pinez fl. 2.
Grgo Ferder b a r od cele zemlje daje na leto pinez fl. 4 .
Pere Fortuin od 1/2 zemlje daje na leto pinez fl. 2.
Grgo Kramarié od 12 zemlje daje na leto pinez fl. 2.
Mikula Paulii aliter Brozić od zemlje daje na leto
pinez A. 4 .
Paval Domitrović od cele zemlje daje na leto pinez fl. 4.
Matija Kraj a čić od " 2 zemlje daje na leto pinez fl. 2.
Matko Vučić od %2 zemlje daje na leto pinez fl. 2.
Mihel Medved od 14 zemlje daje na leto pinez fl. 1.
1658 . Šime Špehar letos nastanil se je i drži zemlje '/4,
bude daval fl. 1 .
Vsi ovi slobodnjaki dužni su vu Krajinu, na pute i tlake čuvati
hoditi i dužni su desetinu od janjac, pčelac, prasac i žitka vsako
jačkoga davati.

Vlahi Ponikve. 11

O brad Vidnjević daje na leto pinez 2 H. 40 kr.

Jovan Vidnjević daje na leto pinez 2 fl. 40 kr.
Mileta Knisió daje na leto pinez 2 A. 40 kr.
Tomo Lalić daje na leto pinez 2 fl. 40 kr.
Mikula Lalić daje na leto pinez 2 H. 40 kr.
Tomo Divić daje na leto pinez 2 tl. 40 kr.
Mihalj Jurjević daje na leto pinez 2 H. 40 kr.
Vuk ovoj Radatović daje na leto pinez 2 f. 40 kr.
Vuk Vidnjević daje na leto pinez 2 f . 40 kr.
Po sebi ov vsaki Vlah za vratnu poredovnju plaća u jeseni 2 il.,
kako dohodi A. 46 .
Ovi vsi Vlahi gore napisani polag toga moraju davati na leto tra
varinu od sto ovac po dvi.
Item na vrata gradska na poredovnju hodati dužni su.

1 Glede naselenja Vlaha u Ponikvah, Dubravah i pod Vitunjem

vidi poviestni opis Bosiljeva u uvodu ovoga članka.
 329

Item pišice ili na paripu z listi ili kamo goder drugamo, kamo
se zapovi, mora pojti.
Item u četu, kada im se zapovi , moraju pojti.
Item kada se puške čuju, na obranbu k gradu pod vsega izgub
ljenje i glave takajše vsaki spravan z oružjem potezati mora .
Popovo selišće.
Ivan Umiljenović daje na leto pinez 2 tl. 40 kr.
Radul Perić daje na leto pinez 2 fl. 40 kr.
Vujica Jurjević daje pinez 2 fl. 40 kr.
1657. nastanjen Abraham Višnjić daje pincz 2 tl. 40 kr .
Vitunj.
Marko Perić daje na leto pinez 2 H. 40 kr.
Mikula Perić daje na leto pinez 2 fl. 40 kr.
Pavko Ivanović daje na leto pinez 2 H. 40 kr.
Rožićko Vučković daje na leto pinez 2 tl . 40 kr.
1655. naseljen je pod Vitunjem Mikula Perić ravno tako kako
i ostali, ki stoje pod Vitunjem . Za vsima dužan je pinez fl. 2 kr. 40.
Ovi vsi Vlahi gori napisani vsim malim i velikim dužni su ravno
kako i Ponikvari, listor se van izmere, da ih gospoda na vrata
1
gradska na poredovnju nepotrebuju radi stanovita uzroka ."
Novi Vlahi u Dubravi.

Todor Vukosalić daje na leto pinez 1 fl . (a tako i) Cvitan

Vukosalić, Vidan Krešelić, Hrelja Milaković, Marčeta Mi
kašinović, Janko Jankovčić, Mihal Karapančić, Ilija Puno
sović, Marko Klisurić.
Ovi vsi novi Vlahi gori napisani vsim malim i velikim dužni su
ravno kako Ponikvari i Poposeliščani , da ih gospoda na vrata gracka
na poredovnju nepotrebuju zaradi stanovitoga uzroka.

Summa od kmetov, slobodnjakov, Vlahov dohočenih pinez , izvan

što ovi Vlahi daju, ki su na vratih A. 190 , item m . –, item Skote
fi. 4 kr. 20 .
Item Vlahi od vrat fl. 16, item kopuni 147 .

" Po svoj prilici, da nisu bili dosta pouzdani kao stražari.

330

Summa včini skupa od kmetov, slobodnjakov i

Vlahov dohočenih pinez 185 fl. 17 kr.
Item od malinov 8 f. 40 kr.
193 f. 57 kr.
Vuk Škot za tlaku više 4 f. 20 kr.
Tako včini skupa 197 f. 77 kr.
Pšenice kablovine mora biti kupa 578/
Actum Bosiljevo, 16. septembris 1651 .
1658.
Popisani, koji na Dobre i Kupe maline imaju :
Jure Lipoščak od 1 tečaja 40 kr.
Marko Tonković od 1 tečaja 40 kr.
Grgo Jarnjević od 1 tečaja 40 kr.
Županić od 1 tečaja 40 kr.
Marko Moguš od 1 tečaja 40 kr.
Jure Kovačević od '/, tečaja 20 kr.
Ivan Kovačević od '/ tečaja 20 kr.
Ivan Skukan od '% tečaja 20 kr.
Ivak Skukan od % tečaja 20 kr.
Jure Vuranešić od 1 tečaja 40 kr.
Mikac Skrtié od 1%, tečaja 20 kr.
Paval Skrtić od % tečaja 20 kr.
Marko Peraković od 1 tečaja 40 kr.
Miloš Mlikanić od 1 tečaja 40 kr.
Mato Galetić od % tečaja 20 kr.
Gašpar Galetić od " tečaja 20 kr.
Anton Galetić od " , tečaja 20 kr.
Stane Galetić od " , tečaja 20 kr.
Vranko Benić od 1 tečaja 40 kr.
Ivan Benić od 1 tečaja 40 kr.
Protulipci od 1 tečaja 40 kr.
Mihe Kasunić od 1 tečaja 40 kr.
Miko Joh od 2 tečaja 1 fl. 20 kr.
Žlibec od jedne stupe 40 kr.
Ako li veće malinov bude kmeckih, neka se pripišu, a ovo ča je
in ultimo latere napisano , ništar nevalja. To sam ja vse ovdi
skupa napisal .
Actum Bosiljevo 1. novembris 1658.
Martinus Mlinarić.
 331

1665. die 13. maji. Matku Vrbancu s Klanca dan je jedan falat
gmajne u Dražicah sinokošom na jedan stog, od koje vsako leto u
grad Bosiljevo dužan bude davati soli kupl. 2.
1658. Reformatio. Popisani malini , od kojih dohodak ide, koja
šuma oydi nutra postavljena, samo ča gospodari nisu postavljeni,
nego se ovde stave :
Jure Lipoščak od 2 tečaja fl. 1 kr. 20, nima nego jedan tečaj.
Pusto. Ive Mateša od 1 tečaja kr. 10.
Pusto . Mate Mateša od 1 tecaja kr. 40.
Grgo Jarnjević i Županić od dvih tečajev A. 1 kr. 20.
Miko Galetić od 1/2 tečaja kr. 20.
Ivak Skukan od / tečaja kr. 20.
Jure Skukan od 1 tečaja kr. 40 .
Ivan Skukan od ' tečaja kr. 20.
Jure Vuranešić od 1 tečaja kr. 40 .
Anton Galetić od % tečaja kr. 20.
Protolipci od 1 tečaja kr. 40.
Miho Joh od 2 tečaja fl. 1 kr. 20.
Tečajev 13 f . 8 kr. 40.
*
* *

Urbarium grada Bosiljeva leta 1650.

na stran gospodina Gašpara Tržačkog a.
Lipje pri sv. Leonardu .
Paval Ferderbar drži zemlje dni 3, dužan tlake na leto dni 12 .
Pinez daje na leto 2 fl., desetinu od žitka vsakojačkoga.
Ivan Fortun dužan je za vsima kako i Paval Ferderbar.

Zdihovo .

Marko Hadak drži pol sela. Dužan tlake u tjednju dni 3, daje
pinez kr. 28, kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , kopuna 1 , pi
ščenac 2, jajac 3.
Marko Fortun drži treti del sela . Dužan tlake u tjednju dni 3,
daje pinez kr. 20, kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , kopuna 1 ,
piščenac 2, jajac 2.
(Obadva.) Desetinu od janjac, pčelac i prasac.
332

Fratrova vas.1

Juraj Krušac drži pol sela. Dužan tlake u tjednju dni 3, daje
>

pinez kr. 8, kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , kopuna 1, pi

ščenac 2, jajac 3, povisam lanenih funt 1 .
Goršćinu i desetinu od vina, janjac, pčelac, prasac, pšenice, žita
i zobi, što na gmajni prirodi.
Črne Filipčié drži pol sela, dužan tlake vu tjednju dni 3, ima
vola 4. Dužan je za vsim ostalim dohotkom ravno kako i ovi zgora.
Ive Vrbanac drži jedan del sela, dužan je tlake na tjedanj dni
2. Dužan je kako i zgorni.
Mate Krušac drži jedan del sela , ima vola 2, dužan je tlake na
tjedanj dni 2. Dužan je kako i zgorni.
Mate Krušac (drugi) drži jedan del sela, ima vola 2, dužan je
tlake na tjedanj dni 2. Dužan je kako i zgorni.
Grgo Kovačić drži pol sela, dužan tlake vu tjednju dni 3. Ima
:
vola 1. Daje kablovine pšenice kup. ' 2, žita kupa / , pinez kr. 20,
kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisam funta "/2 .
I ostalim dohotkom dužan je ravno kako i ov prvi.
Miko Filipiié drži jedan del sela. Dužan tlake u tjednju dni 2,
daje kablovine pšenice kup. ), žita kup. " , pinez kr. 28.
Luke Filipčić drži sela pol, tlači dni 3, daje kablovine pšenice
kup. 1, žita kup. 1 , pinez kr. 28.
Jakov Offak drži del sela, dužan tlake u tjednju dni 2. Ima
vola 1 , daje kablovine pšenice kup. " a, žita kup. "a, pinez kr. 14,
kopuna 1 , pišće 1 , jajac 2, povisam funta / .
(Svi skupa.) Goršćinu i desetinu od vina, janjac, pčelac, prasac i
žitka vsakojačkoga iz gmajne.
1
=
Fratrova vas = sada Fratrovci polag Kupe. Nekada se to selo zvalo
Radovac. Darovala ga je bila Katarina, žena kneza Stjepana Franko
pana, manastiru sv.Mikule u Gvozdu (pri Modrušah.) Po Paulinih
dobilo je mjesto sadašnje ime Fratrovci. Kašnje g . 1531., pošto je
manastir na Gvozdu dokinut, podieliše Fratrovce Frankopani ple
miću Martinu Lovinčiću , koji je bio pobjegao pred turskom silom
iz Lovinca u Lici. Lovinčići su sada vlastela pod Lipom nedaleko
Bosiljeva. U Fratrovcih se vidi još podor crkve sv. Vida i stan
fratarski.
 333

Selo Pribanci.
Stane Drkosić drži dva dela sela, dužan tlake u tjednju dni 4 .
Ima vola 4, daje kablovine pšenice kup. 2, žita kup. 2, pinez kr.
56, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 4, povisam funta '/2.
Grgo Lovnički drži dva dela sela, dužan tlake u tjednju dni
4. Ima vola 1, daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1, pinez
> 2

kr. 36, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisam funta 2.

Jure Lovnički drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju dni 2,
daje kabl. pšenice kup. 9% , žita kup. % / , pinez kr. 20, kopuna 1 ,
pišće 1, jajac 2, povisam funta 1/2 .
Jure i Jakob Tončić drže dva dela sela ; dužni tlake u tjednju
dni 4. Imaju vole 4, daju kablovine pšenice kup. 14/1 , žita kup. 1 % ,
3!
pinez kr. 36, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3 , povisam funta * 4.
Andrej Tončić drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju dni
2. Ima vola 2, daje kablovine pšenice kup. 8/4, žita kup. 3/4, pinez
kr. 20, kopuna 1 , pišće 1 , jajac 2, povisam funta / .
1659. die 12. martii. Grgo Matešić uzel je polovicu od Jurka Fa
bića zemlje; tako bude dva dni tlačil i polovicu dohotka daval.
Jurko Fabić drži dva dela sela, dužan tlake u tjednju dni 4.
Ima vola 1 , daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 28,
kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisam funta ' 2.
Brodar Stane Fabié ' drži pol sela , dužan tlake u tjednju dni 3
daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup . 1 , pinez kr. 28, kopuna 1 ,
piščenac 2, jajac 3, povisam funta ' .
> 7

(Za sve. ) Goršćinu i desetinu od vina, janjac, pčelac, prasac, pše

nice, žita i zobi iz gmajne.
Pavko Fabić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3. Ima
vola 4 .
Stane Tončić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3. Ima
vola 1 .
Jure Rožić i Miko Ostronić drži pol sela, dužan je tlake u
tjednju dni 3.
Mikula Tončić drži pol sela , dužan tlake u tjednju dni 3.
Ivko Ostronić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3. Ima
vola 1 .
Mikula Razdraz drži pol sela, dužan tlake u tjeduju dni 3.

Fabići bili su brodari na prievozu grada Bosiljeva sve dok nije

oko g. 1884. sagradjen stanovac most na Kupi kod Pribunjaca.
334

Jurko Ostronić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3. Ima
vola 1 .
Jurčac Biro ... drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3. Ima
yola 1 .
Ive Tončić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3.
Petar Valentić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3.
Mihal Viroslavić drži dva dela sela, dužan tlake u tjednju
dni 4. Ima volov 4, daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 ,
2

pinez kr. 36, kopuna 1 , piščenac 3, jajca 3, povisma funta / .

Miko Ostronić drži treti del sela, dužan tlake u tjednju dni 3.
Ivan Bišćanac drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3,
daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 26, kopuna 1,
/
piščenac 2, jajac 3, povisam funta 12.
7

( K. Ferenca kmet).
Pere Bosanac drži dva dela sela, dužan tlake u tjednju dni 4.
Ima volov 6. daje kablovine pšenice kup. 1, žita kup. 1 .
(K. Ferenca kmet).
Ive Bosanac drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3. Ima
vola 1 , daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup . 1 , pinez kr. 28,
kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisam funta :
Pavel Bosanac drži dva dela sela, dužan tlake u tjednju dni 2.
Ima vola 1 , daje pinez kr. 14, kopuna 1 , pišće 1 , jajac 2, povisam
funta V.
(kneza Ferenca kmet.)
( Za sve. ) Dužni su za vsim ostalim dohotkom.

Selo Milani.

Matija Milan, šoštar, drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni
3 , daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 28, kopuna
1. piščenac 2. jajac 3, povisma funta '..
Miko Cičak drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3. Ima
volor 2.
Razdelil se je na ovoj zemlji z bratom Grgurom .
Jurko Bubas drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju dni 2 ,
daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 28, kopuna 1,
pišće 1. jajae 2, porisam funta ":

1 Knez Ferenc Herendić Lipski, vazal grada Bosiljeva u Dolnjih

selib i u Zubrinjcih.
 335

Jure Bubaš drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju dni 2.
Ivan Žlibac drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju dni 2 .
Ima vola 1 , daje kablovine pšenice kup. 1/2, žita kup. "Ya, pinez kr.
1

14, kopuna 1, pišće 1 , jajac 2, povisam funta / .

Miho Žlibac drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju dni 2,
daje kablovine pšenice kup. /2 , žita kup. " 2, pinez kr. 14, kopuna
1, pišče 1, povisma funta % .
(Za sve.) I ostalim dohodkom dužni su .

Selo Dugače.
Ivan Šimčić drži celo selo, dužan tlake u tjednju dni 6. Ima
volov 2, daje kablovine pšenice kup 2, žita kup. 2, pinez kr. 56 :
7

kopuna 1, piščenac 3, jajac 6, povisam funt 1 .

Stipe i Grgac Franković drže celo selo, dužni su tlake u
tjednju dni 2. Ima volov Stipe 5, Grgac 2.
Jurko Žganjar drži pol sela Frankovićeva, dužan tlake u tjednju
dni 3 .

Ivan Moše drži celo selo, dužan tlake u tjednju dni 6, ima
voloy 6.

Ivan Kovačić drži celo selo, dužan tlake u tjednju dni 6, ima
volov 6 .
Dužni su za vsim ostalim dohotkom .
Juko Mržljak drži dva dela sela . Dužan tlake dni 4, ima volov
2, daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 28, kopuna
2

1 , piščenac 2, jajac 3, povisam funta /2.

Mate Franković drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3 , ima
vola 2, daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup 1 , pinez kr. 28,
>

kopuna 1, piščenac 2, jajac 3, povisam funta "/2 .

Ivan Bačvarić drži sela tretinu , dužan tlake u tjednju dni 2,
ima volov 4, daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr.
20, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisam funta '/4 .
Miko Gaćan drži sela tretinu, dužan tlake vsaki tjedan dni 2,
ima volov 4, daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr.
20, kopuna 1, piščenac 2, jajac 3 , povisam funta /
(Za sve. ) I ostalim dohotkom dužni su .
336

Selo Potok.

Marko Benković drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju dni
3, nima volov, daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1, pinez
kr. 20, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3 , povisam funta 4.
2

Ive Benković isto .

Ivica Korenić drži sela pol, dužan tlake vu tjednju dni 3, ima
volov 4, daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1, pinez kr. 28,
kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisam funta " .
9

Paval i Jure Oklopar drže celo selo, dužni su tlake u tjednju

dni 6, nimaju volov , daju kablovine pšenice kup. 2, žita kup. 2,
pinez kr. 56 , kopuna 1 , piščenac 3, jajac 6, povisam funt 1.
Ivan Pules drži pol jednoga sela, dužan tlake u tjednju dan 1,
daje kablovine pšenice kup . / , žita kup. 12, pinez kr. 14, kopuna
1 , pišće 1 , jajac 2, povisam funta de
Jure Kirinié drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju dni 2,
ima vola 2, daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1, pinez kr. 20,
> 7

kopuna 1 , pišće 1, jajac 3, povisam funta 12.

Mate Stanšinić drži tretinu sela, daje tlake vu tjednju dni 2,
nima vola, daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 28,
kopuna 1 , pišće 1 , jajac 2, povisam funta " .
(Za sve. ) Goršćinu od trsja i desetinu od vina , janjac, pčelac i
prasac i ostaloga vsega kako i drugi.
Petar Popovački drži nešto malo zemlje, tlači u tjednju dan 1,
ima vola 1 .
Matko Ferkula isto. Dužan je kako i gorni Popovački.
1659. m . novembris. Pridano je zemlje Ferkuli Matku i Petru Po
povačkomu tako, da od sadašnjega vremena vsaki bude tlačil dni 2.

Vodena draga.

Miko Cunić drži sela pol, dužan tlake u tjednju dni 3, ima
volov 6, daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 40,
>

kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisam funta " .

9

Miko Tomašić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3, ima
volov 4, daje kablovine pšenice kup. 1, žita kup. 1, pinez kr. 28,
kopuna 1 , piščenac 2, jajac 2, povisam funta 2.
Miko Matičić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3, ima
volov 4, daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1, pinez kr. 28,
2

kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisma funta 1/2.

(Za sve.) I ostalimi dohotki dužan je.
 337

Selo Lipa.

Marko Pušić drži pol sela, dužan ilake vui ljednju dni i3, ima
vola 1, daje pinez kr. 20, kopuna 1. piščenai 2, jajar. 3, povisma
funta 1 .
I ostalim vsim dohotkom dužan je.

Črno Kamenje .
Ive Benić drži sela pol . dužan tlake iu tjednju dni 2, nima vola,
daje pinez A. 1 kr. 20.
Ivan Brcković drži sela tretinu. dužan tlake 11 tjednju dni 2.
nima vola, daje pinez tl. 1 kr. 20 .
(Za oba.) Daje desetinu od vsega , kako i ostali , i kopuna i pis
čenac 2.

Selo Lešće .
Mikula Skukan drži del sela , dužan tlake ni 2 , ima rola 2 ,
daje pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenar 2. jajar 3, povisam fiinta 2.
I ostalim dohotkom dužan je kako i drugi.

Selo Grabarak
Mihe Župan drži pol sela. dužan je tlake i'u tjednju ( ni 2 , ima
volov 2, daje pinez kr. 13, kopuna 1. pišienai 2.
Jurina Jarnjević drži tretinu sela, dlužan tlake dni 2, vlaje pinez
kr. 13, kopuna 1 , piščenac 2, jajar 2.
7

Miko Brozinić drži sela jedan del. dužan tlačiti u tjednju dan
1 , daje pinez kr. 13, piščenat 2, jajaí 2.
Mate Ljubošinao drži sela pol, dužan tlaku i tjednju dni 2.
ima vola 1 , daje pinez kr. 26, kopuna 1 , puišienac 2.
Pave Cvitovac drži sela tretinii, dužan tlake vu tjednju dan 1 ,
ima volov 2, daje pinez kr. 6 , kopuna 1 , piščenac 2.
Mate Matešić drži sela pol, dužan tlake u tjednju dni 3, daje
pinez kr. 20, kopuna 1 , pišienac 2.
Lovre Vrbanić drži sela tretinu, dužan tlake vu tjednju dni 2,
daje pinez kr. 13, kopuna 1 , piščenac 2.
Pave Mateša drži sela pol, clužan tlake vu tjednju ( ni 2, daje
pinez kr. 13, kopuna 1 , piščenae 2.
(Za sve.) Desetinu od žitka, janjac, pčelar i prasac, kako i drugi,
od vina gornicu .
22
338

Selo Otok.
Matak Rendulić drži sela pol, dužan tlake vu tjednju dni 2,
ima volov 6, daje pinez kr. 13, kopuna 1 , piščenac 2.
Marko Tonković drži sela pol , dužan tlake vu tjednju dni 2,
ima volov 6, daje pinez kr. 13, kopuna 1 , piščenac 2.
Miko Podgorac drži selo jedno malo, tlači u tjednju dan 1,
daje pinez kr. 6, kopuna 1 , piščenac 2.
Stipe Cvetovac drži sela pol, tlači dni 2, ima vola 2, daje
7

pinez kr. 13 .
(Za sve.) Goršćinu od vina, a desetinu od žitka i ostaloga kako
i gorni .
Selo Podrebar.

Marko Juranić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3, ima
volov 2, daje kablovine pšenice kup . 1 , žitka kup. 1, pinez kr. 28,
kopuna 1 , piščenac 2, jajca 3, povisam funta /.
7

Miko Lipošiak drži jedan del sela, dužan je tlake vu tjednju

dni 2 , ima volov 2, daje kablovine pšenice kup. Ya, žitka kup. *ja,
pinez kr. 14, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 2, povisam funta '..
>

Miko Rendulić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dau 1 , daje
kablovine pšenice kup. ' 2, žitka kup. " a, pinez kr. 14, kopuna 1,
pišée 1 , jajac 2, povisam funta /
Ive Rendulić drži pol jednoga sela, dužan tlake vu tjednju dan
1 , daje kablovine pšenice kup . '/2, žitka kup. '' , daje pinez kr. 14,
kopuna 1 , pišće 1 , jajac 2, povisam funta :
>

Mate Hlaponić drži jedan del sela, dužan tlake dni 2, ima
vola 1 , daje kablovine pšenice kup " 2, žitka kup. " , pinez kr. 20,
kopuna 1 , pišće 1, jajac 2, povisam funta 14.
Matić Hlaponić drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju dni
2. daje kablovine pšenice kup. '12, žitka kup. 1/2, pinez kr. 20, ko
puna 1 , pišće 1, jajac 2, povisam funta /
Ivan Trmac tlači u tjednju dni 3, ima volov 2.
(Za sve. ) I ostalim dohodkom malim i velikim dužni su kako i
drugi.
Ersina i Krč .

Miho Osojnički drži pol sela, dužan u tjednju dni 3, ima vola
1 , daje kablovine pšenice kup. 1 , žitka kup. 1, pinez kr. 28, ko
puna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisam funta / .
 339

Petar Kralj drži jedan del sela, dužan tlake vu tjednju dni 2,
Ima volov 1, daje kablovine pšenice kup. "/a, žita kup. "/2 , pinez
kr. 14, kopuna 1, piščenac 1 , jajac 2, povisma funta 14.
Lovre i Mike Čepušan drže sela tretinu, dužni su tlake
v tjednju dni 2, daje kablovine pšenice kup. 1 , žitka kup. 1 , pinez
>

kr. 20, kopuna, piščenac 1, jaja. 2, povisam funta 4/4.

Grge Osojnički tlači u tjednju dni 2, ima vola 1 , daje kab
lovine pšenice kup. "Ya, žita kup. 12, pinez kr. 20, kopuna 1 , pi
ščenac 2, jajac 3, povisma funta '4 .
(Za sve četiri .) I ostalimi dohodki dužni su kako i drugi.
Petar Pulez drži jedan del sela, dužan tlake vu tjednju dni 2.
Goršćinu i desetinu od vina i žitka na gmajni dužan je plaćati i
drugo ništar.
Toma Stipanié dužan je tlake u tjednju dni 2.
Ivan Santus dužan tlake u tjednju dni 2.
Jure Janković dužan je tlačiti na vrtu dni 2.
Petar Pešić dužan je tlačiti vu tjednju dni 2.
(Za sve.) I ostalim dohotkom dužni su kao i Pulez Petar.
Selo Popovci.
Ivan Dugonožić drži sela pol, dužan tlake u tjednju dni 3,
ima vola 1 , daje kablovine pšenice kup, 1 , žita kup. 1 , pinez kr.
28, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisma lunta / 2.
Tome Hatac drži pol sela, dužan tlake vu tjednju dni 3.
Rade Pušić drži pol sela, tlači dni 3, ima vola 1.
Miho Hatac drži nešto dvorne zemlje, tlači u tjednju dui 2.
Dohotkov nikakovih nedaje, zač na dvornom selu stoji, nego de
setinu iz gmajne.
(Hatac dan je gospodinu Jurju za Miku Repara. )
Miko Požeg a drži pol sela, tlači dni 3, ima volov 4, daje kabl.
pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 8 .
(Za sve.) Goršćinu i desetinu od vina, janjac, pčelac, prasac i
žitka iz gmajne.
Selo Orišje.
Ivan Sudetić drži jedan del sela, dužan tlake vu tjednju dni
2, daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 28, kopuna
1, piščenac 2, jajac 3, povisam funta / .
1
Popovci tik župne crkve Bosiljevačke, kod koje je pop stanovao .
340

Miku Balda k drži jedan del sela, dužau tlake u tjednju dni
9

2, daje kablovine pšenice kup . 1/2 , žita kup. 72, pinez kr. 20, ko
puna 1 , pišče 1 , jajac 2 , povisam funta 1/4.
Rade i Sinun Katkić drže pol sela , dužni su tlake u tjednju
dni 3 , imaju volov 3, daju kablovine pšenice kup . 1 , žita kup. 1,
pinez kr. 28, kopuna 1 , pišče 1 , jajac 3, povisam funta / .
? 7

( Za sve tri.) I ostalim dohotkom kako i drugi .

Novo selo .

Lovre Bernardić drži pol sela , dužan tlake u tjednju dni 3,

daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 28, kopuna 1,
pišče 1 , jajac 3, povisma funta '/ 2.
Ivan Frkula drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju dni 2.
daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 28, kopuna 1 ,
1
pišče 1 , jajac 3, povisma funta ! 2.
Grdina Perojak drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju
dni 2, daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 28, ko
7

puna 1 , pišče 1 , jajac 3 , povisma funta 1/2.

Milo Perėjak drži sela pol , dužan tlake vu tjednju dni 3,
ima volov 4, daje kablovine pšenice kup. 1. žita kup. 1 , pinez kr.
40, kopuna 1 , piščenac 2.
Jure i Miho Frkulja drže sela pol , tlače vu tjednju dni 3,
daju kablovine pšenice kup. 1 , žita kup . 1 , pinez kr. 26, kopuna 1 ,
piščenae 2.
Mike Mrzljak drži dvorno selo , dužan tlake vu tjednju dni 3,
daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 10, kopuna 1,
piščenac 2.
Jure Bernardić drži pol sela, tlači u tjednju dni 3, daje kablo
vine pšenice kup. 1 , žita kup . 1 , pinez kr. 28 .
(Za sve .) I ostalim dohotkom dužni su .
1659. Die 31. martii. Jure i Miho Frkula tlačili su do sada dni
tri, a budući da je odpuščal Rade Frkule sin zemlje svoje Mihi
Frkuli na jedan dan , tako od sada Jure bude tlačil dni 2, a Miho
>

Frkulja dni 2, a Rade Frkula sin Mihe: dui 2, a ostale vse dohotke
7

polag urbaria davali budu.

 341

Ilišnjaki.
Potok .

Mikša Lisica drži celo selo, dužan je tlake u tjednju dni 6 ,

ima volov 6, daje pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 3, jajac 6 , po
visam funt.
Jure i Mike Lisica drže celo selo , dužni tlake u tjednju dni
6, imaju volov 4, daju pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 3, jajac ,
povisam funt.
(Oba.) Desetinu od vina, janjac, prasac, pčelac, item iliš od vina,
pšenice, zobi, žita, kako se razpiše.

Selo Lešće .

Ivak Moguš pol sela drži , dužan tlake u tjednju dni 3, daje
pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenar 2, jajca 3, povisam funta 2.
Marko Mogu s drži pol sela , clužan tlake u tjednju dni 3, ima
vola 1 , daje pinez kr. 40, kopuna 1 , poiščenac 2, jajca 3 , povisma
7

funta /2 .
Tomo Čavrak drži dva dela sela, tlači il tjednju dni 4 , ina
vola 4, daje pinez kr. 40, kopuna 1 , pišřenar 2, jajca 3, povisma
2

funta 12.
Grgac Skukan drži sela pol, dužan tlake ii tjednju dui 3, daje
pinez kr. 40, kopuna 1 , pišienai: 2, jaj« a 3, povisma funta /..
Miko Skukan drži jedan del Sela, dužan tlake dni 2, ima
vola 4, daje pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2, jajca 3 , povisma
funta 2 .
Luke Šimanié drži sela pol, dužan tlake 11 tjednju dni 2, daje
pinez kr. 26, kopuna 1 , piščevac 22 ..
Mate Šoštar drži sela pol, dužan tlake u tjednju dni 3 , ima
volov 6, daje pinez kr. 20, kopuna 1 , piščenac. 2 .
9

Ivica Katkić drži sela pol , dužan tlake u tjednju dni 3, ima
vola 2, daje pinez kr . 20, kopuna 1 , piščenac 2
>

Miho Radočaj drži sela pol, dužan tlake u tjednju dni 2, daje
pinez kr. 20, kopuna 1. piščenar 2.
Mikula Desinić drži sela pol, dužan tlake u tjednju dni 2 ,
daje pinez kr. 20, kopuna 1 , piščenac 2.
Ivica Radočaj drži nešto malo zemlje, tlači 11 tjednju dni 3,
daje pinez kr . 20 , kopuna 1 , piščenae 2.
342

Jakov Radočaj drži nešto malo sela, dužan tlake u tjednju dan
1 , ima vola 2, daje pinez kr. 6, kopuna 1 , pišče 1.
7

A od zemlje, ča je Stane Radočaju odneto, prepisano Jakobu R.

kr. 13.

Jure, Lovre i Mikac Radočaji drže sela pol, dužni tlake

u tjednju dni 3, daju pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 3.
Stane Radočaj drži sela pol, dužan tlake u tjednju dni 3 ,
daju pinez kr. 40, kopuna 1, piščenac 3.
Od Stane Radočaja odpisano je kr. 12 i pripisano je Jakobu R.,
zašto mu je zemlja pridana, tako daju Stane R. 23 kr., Jakob Ra
dočaj 13 kr.
(Svi.) Desetinu i iliš dužni su kako i drugi.
Selo Umol.

Stane Kolić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3, daje
pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2, jajca 3, povisam funta 1/2.
>

Miho Umolac drži sela pol , dužan tlake u tjednju dni 3, daje
pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2, jajca 3, povisam funta 1/2.
7

Desetinu i iliš kako i drugi.

Kako dekret svedoči, ki je dan od g. Markeza, njih exc. , de dato
29. marta 1663.,' jesu njih excel. Gašparu Galetiću engeduvali ral,
ka bi čez leto dužan davati , ovaj dekret nahodil se je pri rečenom
Galetiću .

Selo Podrebar.

Jure Gašparović (Irži celo selo, dužan tlake vu tjeduju dni 6,

ima volov 4, daje pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 3 , jajac 6, po
visma ſunt 1 .
Miko Županié drži pol sela, dužan tlake vu tjednju dni 3, ima
vola 1, daje pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisma
funta
Ive Brnjas drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju dni 2,
ima volov 2, daje pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, po
7

visma funta 12.

Jure Bogdančić drži jedan del sela , dužan tlake u tjednju
dni 2, daje pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisma
funta / 2.
( Za sve.) Desetinu i iliš kako i drugi.
I To jest od kneza Franje Krste Frankopana.
 343

Selo Hrsina .
Lovre Strgar drži jedan del sela, dužan tlake ri tjednju dni
3, ima vola 1, daje pinez kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2, jajca 3,
9

povisam funta 1/2.

Mate Strgar drži jedan del sela, dužan tlake u tjednju dni 2,
ima volov 4, daje pinez kr. 30, kopuna 1 , pišienai: 2, jaj« a 3, po
visam funta 12.
Mihal Strgar drži pol jednoga sela, dužan tlake dan 1 , daje
pinez kr. 10, kopuna 1 , pišče 1 , jajca 2, povisam funta ''t .
Petar Valentić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3,
daje pinez kr. 40, kopuna 1. pišienac 2, jajca 3, povisam finta 12.
Miko Ropar drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3, daje
pinez kr. 20, kopuna 1 , pišrenar 2, jajar. 3. povisam finta : 22..
.

Ivan Stipanić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 2, ima
vola 1, daje pinez kr. 27 , kopuna 1 , piščenar 2. jajca 3 , porisma
funta 12.
Grdina Malinio drži pol sela , dužan tlake 1 tjednju dni 2,
ima vola 1 , daje pinez kr. 27, kopuna 1 , piščenac 2, jajca 3 , po
visam funta 2.
Miko Brletić drži pol sela, dužan je ulake u tjednju dni 3, ima
volov 4, daje pinez kr. 40, kopina 1 , piščenac 2, jajca 3, povisma
funta / .
1653. I van Stipanič tlačil je dni 3, tako vsakoga ovoga treti
del zemlje odneto je i dano je
Jurku Osojničkomu tako, da od nje služi dni 2, daje pinez kr.
27 , kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisma fiinta ":2 , desetinu kako
i vsi drugi.
Anno 1657. die 19. septembris.
Pogodili su se ovi doli napisani Jadrčani, da hote na leto pinez
syaki davati od cele zemlje fl. 6, desetinu od žitka vsakojačkoga i
od vina, pčelac, prasac i janjac.
Dva dni orati, dva kosca i dva spravljača.
Item s puškom na kakovu naglu potribu gradu, ali na krajinu.
Lipje.
Lala Domitrović daje pinez 2 A. 40 kr. , desetinu od vsega i
na paripu kamo mu se zapove kako i drugi slobodnjaki.
344

Slobodnjaki .
Jedrčje.
Miko Vrbana o clrži celo selo, daje o Miholi pinez fl. 6, dužan
je dva dni orati pod pšenicu .
Daje povisam funt 1 , jajac med mašami 12, o velikoj maši pi
7

ščenac 2, o Miholji kopuna, o Božiću kopuna.

Daje desetinu od vina, pšenice, jačmena, rži, zobi, pčelac, janjac
i krmak .
Petar Medvid drži pol sela , daje pinez 11. 3. Dužan je pod pšenicu
orati dan 1 i ostale dohotke, kako prvi naje.
Marko Lisac drži pol sela, daje pinez v Jiholji fl . 3. Dužan
pod pšenicu orati dan 1 .
Daje povisma funta '/2, o velikoj maši pišće 1 , med mašami jaja
6 , o Miholji kopima 1. Desetinu kako i drugi.
Mate Kasunie drži pol sela, daje na leto 11. 3. I ostalo vse,
kako i drugi, koji pol sela drže.
Girga Radašinović drži celo selo . Ništar nedaje, nego je dužan
na konju ili pišice služiti , kamo mu se zapovi, daje na leto pinez
tl . 2 kr. 40. (Izbrisan je naknadno .)
Martin Škiljauié drži pol sela , daje na leto 1l . 3 i ostalo .
Zdihovo .

Ivan i Jurica Domitrović daju pšenice kup. 2 * ,,‫ و‬žita kup.

22+,‫ ܕ‬zobi kup. 25, daje pinez ranjiki 11. 1 kr. 20.
Pišice ili na paripu mora pojti , kamo mu se zapovi .
Mora davati desetinu od janjac, pelao i prasac i žitka vsakojač
koga iz gmajne.
Mihalj Fortan claje pinez na leto ranjiki 2, desetinu kako i
gornji .
Pisice mora pojti, kamo mu se zapovi i na vrata gracka na po
redovnju hoditi.
Pribanjci.
Ivan Kasuni . daje na leto pinez 11. 1 kr. 20, kopuna 1 , pi
ščenar 2, jajac 3 , povisma funta / 2.
( ioršćinu od irsja, desetinu od vini , pšenire, rži , jačmena, žita,
zobi, janjac, pielac i prasac.
Pišine mora hoditi, kamo mu se zapovi i na vrata gracka na po
redovnju.
 345

Iyan Bubaš drži sela pol, daje na leto pinez f . 5, kopuna 1 ,

piščenac 2, povisma funta 1/2, goršćinu od trsja, desetinu od vina,
pšenice itd.
1650. die 12. decembris. Poruk zvrhu toga plaćanja uzel se je
Ivan Brajšić.
Potok.

Juraj Mikšić daje na leto pinez kr. 40 , kopuna 1 , piščenac 2,

jajca 3, povisam funta ' 2, goršćinu i desetinu od vina, janjac itd .
Pave Matešić daje na leto pinez 11. 2, desetinu od vsega, kako
i ovi drugi.
Dužan je na paripu ili pišice, kamo mu se zapovi, pojti.
Jure Franković drzi sel 1 , dužan davati vu leto pinez fl . 8 .
Desetinu od vsega, kako i ostali slobodnjaki. Ta pogodba bila je.
doklam je za plaću vu dvoru pokojnog gospodina generala služil.
L i pa .
Luke Šibenik daje pinez na leto 11. 1 kr. 20, gorščinu i dese
tinu od vsega .
Pišice ili na paripu , kaino mu se zapovi, mora pojti .
Vodena draga.
Stane Magličić drži sela tretinu , daje na leto pinez H. 2 kr. 40,
goršćinu i desetinu , kopuna 1 , piščenac 2.

Črno kamenje.
Jure Živičić drži sela tretinu, daje pinez 2 fl . kr. 40), kopuna
1 , piščenac 2.
Jure Tomašić drži celo selo, daje pinez 6 H. 40 kr., kopuna 1 ,
piščenac 2.
Gašpar Galetić daje pinez 3 f., kopuna 1 , piščenac 2, jajca 3,
7

poyisam funta 1/2 .

Mate Galetič daje pinez 2 fl., kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3,
7

povisma funta / .
Miloš Mikanić daje pinez 2 11., kopuna 1 , piščenac 2, jajca 3,
povisma funta / .
(Svi.) Daju desetinu od vina, pšenice , hrži, žita, zobi, jačmena ,
janjac, pčelac ii prasac.
346

Pišice ali na paripu mora pojti, kamo mu se zapovi i na vrata

gracka na poredovnu hoditi.
Na povoz lesa moraju hoditi i vsaki pod vsakojački teg dva dni
orati i dva dni kositi.
Kako dekret gospodina markeza njih excell . svidoči, de dato 29.
martii 1663. , ral oslobodili su Gašpara Galetića. Ta dekret nahodi
>

se pri rečenom Galetiću .

Pribanjci.
Jure Erdeljac, Paval Škrtić, Stanko Skrtić, Jure Gojak,
Dorka Škrtićka i Miho Lauš daje vsaki 1 f. 20 kr., kopuna 1,
>

piščenac 2, jajca 3, povisam funta / , goršćinu ki trsje ima i dese

tinu od vina , janjac, pčelac, prasac i od vsakojačkoga žitka.
Vsaki tjedan dužan je vsaki na povoz lesa po dva dni hoditi i
kositi po dva dni .
1661. die 18. junij dan je jedan falat zemlje Juri Erdeljcu, Luku
u Ključih pri Globornici, od ke vsako leto daval bude po fl. 2 više
prvoga dohotka.

Leš ć e .

Mikac Moguš drži sela pol , daje pinez 1. 2, kopuna 1 , pi

ščenac 2. Dužan je služiti kamo mu se zapovi.
Miko Živičić daje pinez fl. 2 kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2,
jajca 3, povisma funta "/2 .
Na povoz vsakoga tjednja dužan je hoditi po dva dni i pod vsaki
teg orati dva dni.
Mate Živičié odelil se od brata, dužan je sa vsim kako mu i
brat i na leto davati pinez 11. 1 kr. 20.
(Za sva tri .) Goršćinu od trsja i desetinu od vsega.
Um o l.
Bartol kasunić, Miloš Kasunió ; ori slobodnjaki nikakova
dohotka od pinez nedaju, nego goršćinu od trsja i desetinu od vina,
janjac, pčelac , prasac i vsakojačkoga žitka.
Gore i loze gospocke, da se 11 njih kakov kvar nepripeti, čuvati
moraju .

1 Globornica potok, koji izvire blizu Dubrave, te jarkom mimo

Generalskog stola teče prama Lešću do Dobre.
 347

Pišice vsaki, kamo mu se zapovi , mora pojti, i na vrata gracka

na poredovnju dužni su hoditi.
Paval Gojak daje na leto pinez 1 fl. 20 kr. goršćinu i dese
tinu. Pišice kamo mu se zapovi i na poredovnju .

Grabarak .

Marko Jarnjević svojim zetom skupa drži celo selo, daje na

leto pinez Al. 6 kr. 40, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 6 , povesmo
>

jedno. Pod pšenicu, žito i zob pod vsako jedan dan orati .
Desetinu od žitka, janjac, pčelac i prasac. Dužan pišice služiti,
kamo mu se zapovi.

Selo Orišje.
Jure Ljuhić , goršćinu i desetinu . Na paripu ili pišice mora
2

pojti, kamo mu se zapovi.

Mihalj Vuković isto.
Jure Franković dužan dayat pinez od sela, kadi stoji, dukat 1 .
I od vsega desetinu, pomoć sijat, kada je delo veliko, na nikoliko
dan i hodit z gospodinom.
->
Hrsina .
Stanko Malešić drži celo selo, daje pinez 11. 3.

Vukova gorica.
Miko Čohelić daje pinez fl. 5, goršćinu od trsja i desetinu od
vina, janjac, pčelac i prasac i vsakojačkoga žitka.

Anno 1651. die 7. inaji. Oviin vsim Vlahom 11 Ponikvah na

pisano i Grgi Radašinoviću odpustiše gospodin, njih gospoctva go
spodin Gašpar njihovu dužnost na vrata hoditi, mesto koje službe
bude vsaki dužan davati na leto pinez gotovih fl. 2.
V l a hi.
Ponikve.

Mirčeta Pavlović, knez, daje pinez 2 fl. 40 kr.

Gvozdan Maljušić daje pinez 2 A. 40 kr.
Milin Bušić daje pinez 2 H. 40 kr.
Radivoj Bušić daje pinez 2 11. 40 kr.
348

() brad Lalić daje pinez 2 tl . 40 kr.

V učen Lalić daje pinez 2 11. 40 kr.
Mileni Pavlović daje pinez 2 H. 40 kr.
Ivan Bušić daje pinez 2 11. 40 kr.
Radovan Jaković daje pinez 2 tl . 10 kr.
Radoje Pavlović daje pinez ; 11. 40 kr.
Grga Radašinovi daje pinez 2 tl . 10 kr.
Ovi vsi Vlahi polag toga moraju davati travarinu od 100 orac
po dvi.
Item na vrata grackal na poredovnju hoditi. ( 7. maji 1657. od
pusteno .)
Item vu četu , kada im se zapovi, moraju pojti.
Item kada se puške čuju, na obrambu k gradu pod vsega izgub
ljenje i glare vsak oruzan i pravan potezati mora .
Popovo selište .
Hodak Masović , Rarsar Perii i Fukosa v Vr
šnie daje vsaki pinez ? 11. 40 kr.
Ovi Vlahi yori napisani vsim malim i velikim dužni su ravno
kako i Ponikvani, listor se van izmice, da ih gospoda na vrata gracka
na poredovnju zaradi stanovita zroka nepotrebuju.
Novi Vlahi u Dubravi .

Damjan Mirii claje na leto pinez tl . 1 kr. 30.

Bogdan Veselin laje na leto pinez tl . 1 kr. 30.
Radoje Mikušinovii daje na leto pinez fl. 1 kr. 30.
Sara Andria serii daje na leto pinez 11. 1 kr. 30.
Raiko Kukić daje na leto pinez 11. 1 kr. 30.
Toriko Jakovorio daje na leto pinez tl . 1 kr. 30 .
Mikula Mirić daje na leto pinez ll . 1 kr. 30 .
Ciro Hrebie daje na leto prinez. il . 1 kr. 30 .
jeho Hrebie laje na leto pinez 11. 1 kr. 30 ,
Janko Veseli daje na leto pinez 11. 1 kr. 30.
Qri vsi Vlahi nori gori napisani dužni su osim malim i velikim
ravno kako Ponikvani i Popovo -seliscani, listor se takajše van iz
meri, da ih gospoda na vrata grarkit na poredovnju za stanoviti
vzrok netrebuju.
 349

Pod Vitunjem .
Vukadin Manjasović vlaje na leto pinez ti . 2 kr. 10 .
Travarinu od ovac i sa vsim . kako i drugi gori napisani Vlahi
dužan je.
Lazar Trbuhović daje pinez 11. 2 kr. 40 .
Sa vsim dužan je, kako i ostali Vlahi pod Vitunjem stojeći.

Kmeti slug nastanjenih .'1

Fereno a Lipskoga .?
Mikula Kruša drži sela pol, dužan tlake 1 tjednju dni 3 ,
daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 20. kopuna 1 .
piščenac 2, jajac 3, povisma funta 'iz :
Mihalj Kovačić drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3 .
daje kablovine pšenice kup. 1 , žita kup. 1 , pinez kr. 24. kopuna 1 .
piščenac 2, jajac 3, povisma fanta ' 2 .
Marko Valentié drži pol sela, dužan tlake u tjednju dni 3.
daje kablovine pšenice kup. 1. žita kup. 1 , pinez kr. 28, kopuna 1 ,
piščenac 2, jajac 3 , povisma funta 2.
(Za sve.) Goršćinu i desetinu od vina, janjar, pielac i prasac i
žita vsakojačkoga z gmajne.
Marko Jančan dužan jo take ii tjednju Ini ., i ostalim do
hotkom dužan je malim i velikim , kaku i drugi.
Jure Janča n drži pol sela , dužan tlake dni 3, i ostalim do
hotkom dužan je malim i velikim kako i drngi.
Jurko Bišćan drži jedan del sela, dužan tlake dni 2, i ostalim
dohotkom dužan je malim i velikim , kako i drugi.
Grga Vrbana « drži jedan del sela, dužan tlake dui 2, i ostalim
dohotkom dužan je malim i velikim , kako i drugi.
Jure Jankovié malo zemlje tlači (naknadno izbrisan ).
Gale Jančan drži jedan del sela , dužan tlake vu tjednju dni 2.
Mikula Lovnički drži velo selo, dužan tlake u tjednju dni 6 .
I ostalim vsim dohotkom dužan je kako i Stane Drko sié,
kopuna 1 , piščenac 3, jajar 6 , povisam fumt 1 .

1 To jest službenika Frankopanskih, kojim bijahu rečeni knezovi

podielili manja dobra sa nekoliko kmetova.
* Ferenca Herendića Lipskoga. Dole naznačeni kmetovi spadali
su do g. 1848. pod imanje Žubrinjci, s kojim je prije toga spojeno
dobro u Dolnjih selih ( Janjčanih ).
350

Štefana Mamić a.1

Mikae Korenić drži pol sela, tlači dni 3, daje pšenice kup.
1 , žita kup. 1, kopuna 1 , piščenac 2, jajac 3, povisma funta '/ .
Pere Puliz drži pol sela, tlači dni 3, i svim dohotkom malim
i velikim dužan je.
Ivan Bišćanin drži pol sela , tlači dni 3, i ostalim dohotkom
7

ílužan je.
Pere Kirinić drži pol sela, tlači dni 3, daje pšenice kup. 1 ,
žita kup. 1 , pinez kr. 28, kopuna 1 , piščenac 2, jajca 2, povisma
funta /2, i ostalim dohotkom dužan je kako i drugi, ki pol sela drže.
Dvorišta.

Mihel Papa drži pol sela , dužan vsako leto pinez fl. 2, vsako
leto kosca 2, item spravljača. Desetinu od pčelac, prasac, janjac i
žitka vsakojačkoga.
Ivan Papa isto kašnje izbrisan ).
Juraj Brozio isto . Nastanjen je u letu 1651.

1659. 2. maji.
Kmeti izručeni kn. Miloveu.
Jakob Tončié tlaci dni 2.
Miko Ostronić tlači dni 11:: .
Mikula Tondié tlači dni 3 .
Juurko Lovnički aliter Razdrag tlači dni 3.
Ivko Ostronie tlači dni 3.
Jurko Ostronić tlači dni 2.
Jurčac aliter Miho ( stronié tlači dni 2.

Mamići plemići potekoše iz gornje Hrvatske. Sada ima plemića

Mamića jednoselaca u selu Orišju pod gradom Bosiljevom .
* Plemićka obitelj u službi Frankopana i Zrinjana. Tomaš Mi
lovac bio je g. 1570. Kofmeštar kneza Stjepana Frankopana Ozaljskoga.
Boltizar Milovac, jezuita izdao je god . 1661. molitvenu knjigu :
> Dušni kině“ i posvetio ju kneginji Katarini Zrinskoj, rodjenoj
Frankopanki.
Kmeti obitelji Milovčeve spadali su pod dobro Hrčić, koje je
držao oko g. 1680. kapetan Vuk Mandić, kašnje obitelj Tompa,
a ovoga vieka sve do nedavna obitelj Lopašića.
I sada ima u Pribanjcih i na Selih kod Hrčića seljaka Tomca
(injesto Tomčića), Ostronića, Lovničkih, Valentića (Ladića), Viro
slavića (Miroslavića) i Grguraša .
 351

Ive Tončić tlači dni 3 .

Petar Valentić tlači dni 3.
Jurko Viroslavić tlači dni 3.
Matko Viroslavić tlači dni 3 .
Jure Grgura š tlači dni 3 .
1670. die 16. maji dano je pri Zalih slapih do volje gospocke
gmajne Bartolu Kasuniću rali dni 5 ; od toga desetinu u grad
da daje .

Dodatak urbarskom popisu grada Bosiljeva od g. 1674.

Polag ovoga urbara pod grad Bosiljevo, kako slo
bodnjačkih, kmetskih vsakojačkih zvan Finberzkih (?)
i crikvenih kmetov hiž je 560.
Pinez zkupa i od malinov na leto u grad dužni su
davati ranjčki 363 kr. 57 .
Kopunov .
431 .
Piščenac 524 .
Jajac . . 814 .
Povesam funti . 129/2
Iliša pšenice kupnenikov 136.
Žita kupnenikov . . 136.
Zobi kupnenikov .. 136 .
Kablovine pšenice kupnenikov . 123/2 .
Žita kupnenikov . . 123 /3 .
Zobi kupnenikov 4.
Gorščine vina vidar . 298 m . 10"/2 .
Na tjedan težakov 694"/2 .
 B.

1697. Inventarium grada Bosiljeva.

Anno domini 1697. die 1. februarij. Po zapovidi presvitle i uz
možne gospe, gospe grofice Izabele Rozine Gallimberg, negdašnjega
gospodina, gospodina grofa Miklauša Erdeödy, bana etc. ostavljene
udove, grada Bosiljeva i imanja k njemu pristojećega inventarium po
nas zdola podpisanimi popisan ovakovim redom :
1mo. Najprije pred gradom Bosiljevom je čardak, od sun
iana istoka zidom podzidan , a od grada na stupih
drevenih z drivom obit i rešetke drevene na njem ,
krov srednji ima, stol vu nutri dobar. nr. 1.
Klupi pribite okolu stola 2 2.
Vrata razdrta iz rešetke 7 1.
2do. Zvoj (svoj ), ali most od čardaka do gradskih vrat
nov z lanci .
2.

Vrata na gradu prva dobra ; željeznih šinj na njih . 12.

Na vratih zasınja (zasunia) železna jaka i dobra 79

Lokot na vratih veliki, jak i dobar 79 1.

3tio. Drobantnical nova z oblokmi staklenimi dobrimi 2.
Stol vu toj drobantnici dobar 2 1.
Postelja yo 1.
Peć nova 72
1.

1to. Tamnica za sužuje hrastova jaka, pokrita dobro

% daskami; na njoj od zgor vrata jedna sinjami že
ljeznimi 2.
Punta ali zasunja željezna na njoj jaka 1.
Lanac željezni . 1.
Za sužnje lisice željezne . 3.

Item lanac željezni veliki . 1.

Zeljeza za sužnje .
> 5.
Potrena željeza .
99 1.
Springe 1.
Lokoti dobri 3.
Pred tamnicom iz driva jesenoroga za sude na dana
talat » 60.

| Drobantnica = trabantnica, stan za trabante (pandure), oru

žane ljude, koji su grad i sužnje čuvali.
 353

Vu najdolnjoj grada continuacie stara drobantnica nr. 1.

Na njoj vrata stara prez ključa . 07 1.
Pred tu drobantnicu star zločest ormar ‫ול‬ 1.
Item za tamnicom turnić z novim krovom pokrit, od

.
zdol štalica za konje vu tom turniću . . 12 1.
Item blizu te tamnice polag zida velike polače košća
prez vrat jedna. Na toj košće krov dobar. Sudi totu 3.
Badanj jedan. Vozača za vino n
1.
5to. V dolnjoj kontinuacije dolnja pivnica. Na njoj vrata
dobra 1.

coajai
12

ključem i z ključanicom 72 1.
Vu toj pivnice sudi . n 8.
Badnja prazna . n
2.
Item badnja zelja ก
2.
Badanj peti repe 1.
Škrinja prez krova velika 12 1.
Vozača za vino . 1.

Obrh ove pivnice velika polača z vratmi, z ključem i

ključanicom .
1
Pred tum polačom ormar dobar z ključanicom i
aja

ključem 1.
mai

2‫ל‬

Vu toj polače staklena okna na tretinu potrena . . 72 2.

Na tih oblokih željezne i nove rešetke . 72 2.
Vu polače peć zelena dobra . . 72
1.
Vu zidu ormar prez zapora .
1.

Vu toj polače iz Novoga dvora oblokov potrenih falatov 22.

Iz polače komora ; na njoj vrata z ključem i z klju

čanicom . 1.

Oblok izvan željeznom rešetkom , a staklen potren . 1.

Iz te komorice gornja bolta ; na njoj željezna vrata
Z verugom 29 1.
Vu nutri ormar velik i dobar n 1.
Pod tu boltu zdolnja bolta ; vu nutre kamik oljeni 12
1.

6to. Druga vrata gradska. Na njih željezna šinja > 1.

Pred timi vrati štenge drevene . . 12 1.
Badnjić 22 1.
Velika škrinja za žitek 1.
Žaganic jalovih .
92 32.
1.
7mo. Treta gradska vrata prez ključa i ključanice .

Na tih vratih željezne šinje 12 2.

23
354

irai
Sequitur pivnica srednja za domaća vina. Na njoj vrata
z ključem i ključanicom dobra . . nr. 1.
Vu toj pivnice sudi . . 92 7.
Pred tu pivnicu prazna suda .
12
3.
Stara suda 2.
Obrh ove pivnice košća jedna ; na njoj vrata z ključem

Horari
i z ključanicum 1.
Vu njoj škrinja za žitak » 1.
Više ove komore je kuhinja jedna. Vrata prez ključa 1 1.
Vu nutre ormar vu zidu z trojimi vratci z narbum
prez ključa n 1.
Vu kuhinje ponve jesu . 2.
Penjača .
n 1.
Raštel . .
n 1.
Ražnja . 72
2.
Ponva prebita , vu čem se kostanj peče 1.

>
Tablica jedna. Zglavnik željezan za oganj O
» 1.
Fištarnical Obrh kuhinje na tloh . Vu njoj dva
obloka ; vu jednom rešetka prez table i šaib. Peć
zločesta . . 1.
Iz fištarnice komora prez vsakoga železja i vrat.
Pred fištarnicum kotal za žgano vino z klobukom,
cevjuin i z kablom .
19 1.
Za turnom velikim pod kloštrom štala i vrata željez
nimi tečaji dobra . . . 1.

8vo. Dolnja hiža z vrati zelenimi, ključem i ključanicom 92 1.

1.
n

Vu njoj zelena peć stara .

‫ת‬

Škrinja hrastova za sol 12

1.
Obloki potreni i stari » 2.
Iz te hiže komora z vrati prez ključa i ključanice 1.
Vu njoj oblok star, potren • 1.
V srednjoj kontinuacie ima vrata prez ključa flegaria 1.
22

Stol nutre . 1.
22

Klupe drevene okol toga ztola 1.

Ormar srednji prez željezna zapora ali ključa .
n 1.
Oblok na peti tal potren . n 1.
‫ܪ‬

Iz te hiže komorica z vrati, z ključem i ključanicom 1.

· Fištarnica = Försterei, stan šumara.

 355

Vu zgora rečenoj flegarie ? i komorice skupa peć... nr. 1.

Stol vu toj komorice . .
12 1.
Oblok staklen dobar i cel . . 1.

)
១
Pod oblokom ladica, vu kojoj stoje pinezi, s ključem 22 1.
Vu zidu ormar dobar . 1.

zajnos
Octenka drvena 1.

១
79

Ladica jedna. Lajtari (Leuchter) šibični tri. Šnajcar

( Schneuzer) 1.

19

noa
Zeljni ribež, nr. 1 , repni ribež . 77
2.
Načve mesiće za kruh velike, srednja i manša . 3.
Vedrice .
72
3.
Hrg n
1.
Sita gusta za melju ‫מת‬

Sita retka " 3.

Rešeta , 4.
Tanjurov drevenih n 37 .
Tanjurov majoličnih . 97 18 .
Majolične zdele 12
2.

có
Majolične polične 2.
Zdele brvnene ởóLooộ
Lonac vsakojačkih za kuhinju 45.
Kozice za kuhinju . ‫ל‬

Zdele drevene . .
n 7.
Postelje vu gradu . 23

Stolac na kojih se sedi 72

33.
Matracev . 1

Blazine
Vanjkušev "

Stolnjakov .
n

Ručnikov
Vilahnov za postelju dobrih i tankih . . . . 12

Srednjih vilahnov 92 7.
Starih zavsim zločestih n
2.

Pred flegariom ormar star prez ključa i ključanice . 92 1.

Nova hiža polag flegarie z vrati, ključanicom i ključem 19 1.

Vu nutre ormar dobar hrastov z ključem i z ključanicom 1.
1.
Ladica z ključem i z ključanicom dobra i jaka .
52

1
Flegaria = stan za flegara, upravljatelja imanja. Rieč ta nje
mačka (Pfleger) došla je iz obližnje Kranjske.
356

Stol srednji dobar nr . 1.

Obloki stakleni celi

‫ܕܕ‬
‫ܟܝܕܕ‬
.

Peć zelena dobra 1.

។
.

s
Kožic činjenih za gradsku potrebu i družinu 17 .
Potplatov za postole ali cipelice .
7.
Vožania skopinov 5.
Loja beloga i črnoga mazane . 2.
Masla mazana 1.
Škafica za melju n
1.
Barilac nov jalov 1.

9no. U toj continuatie srednjoj gospodinova dolnja hiža,

na njoj vrata z ključanicom i z ključem dobra . . 1.
Peć zelena 77 1.
Stol dobar . > 1.
Obloka staklena n 3.
Komorica z modrum farbum pofarbana z ključanicom

‫ܗ‬
‫ܪ‬
i ključem 79 1.

‫ܗܪ‬
Stol star nutre 1.
Oblok staklen . . 1.
Item iz te hiže komorica z vratmi i željezna kvačica 1
Ladica jalova prosta prez ključa i ključanice . 1.
Iz te komore vrata jalova na zasunju vu Kloštar » 1.
Kloštar ? pust samo stoje peé 1 i na vratih narba 1.
10mo. Gornja continuatia grada. Turan. Na dolnjoj oon
tinuatie turna vrata z narbum i lokotom »
1.
Na gornjoj vrata dobra jaka z ketinum i z lokotom . 1.
Ključanica z ključem nr . 1 , a u nutra bolta.
Stol star nutre 1.
Vaga velika funtanica .
#

Manša vaga druga 1.

Mala vaga treta . . n 1.
Obloka dva, jedan zazidan, a drugi ima željeznu re
šetku. Vu turnu nada funtov . . » 81%

Kloštar stajao je unutar zidina gradskih nad pećinom , odkuda

vrelo dolazi. Temelji su mu porušeni oko g. 1860. a tom zgodom
vidjeti je bilo još ćelija. Bio je to kloštar valjda za Dominikance,
koji se od straha turskog nisu mogli održati na obližnjem Gradišću ,
kamo ih je knez Vuk Frankopan g. 1531. smjestio. Po predaji
bio je tu kloštar ženski za opatice.
 357

Sira dvi ladrice z lesom funtov nr. 183.

Vune ovče prave funtov 92 23 .
Vune delane gotove vu kudelih funtov » 229 .
Vune zadnje sakojačke funtov 97 128/
Preje i klubak za platno funtov .
9
136 .
Klupka vunena važe funtov " 105.
11mo. Gospodinova gornja hiža, ima vrata dobra, ključ
i ključanicu .. 1.
Peć zelena dobra 12 1.
Obloke staklene, dobre i cele . 57 1.
Karpite iz platna stare Frangepanske na polovicu stene.
Stol vu hiže veliki . 1.
Mali stol.. 1.
Stolci kožnati veliki tri 99 3.
Komorice tri. Na jednoj celo okno iz šaib 22 1.
Vrata z ključanicom prez ključa . 1.
I vu drugoj komorici oblok staklen cel . 1.
Vu komorice zastava slobodnjačka » 1.
Polag toga kloštar gorni pust ; ništa vu njem . 1.

12mo. Hiža, ka se zove štiblica, vrata, ključ i ključanica 19 1.

Peć zelena O
37 1.
Obloki stakleni celi 3.
Ladica dobra prez ključa .
1 1.
Škafac za melju . 1.
K. Matiaša Dimjakovića plenske puške 22
6.
eni ..
Zakalj pisan sukneni 1.
Krugle žganske velike .
22
5

Klokotica staklena
‫ܟܝܝܞܕܕ‬

Okruglo staklo 72

Sirci mali 97 10.

Pred vrati te štiblice stol mali >

Med štiblicom i gospodinovom hižom nad novu bižu

nahižje, na kom vratca z narbum i z lokotom jesu ‫לל‬ 1.

13tio. Krajačka hiša ima vrata z ključem i ključanicom 77

1.
Oblokov staklenih ima, ali ludi iz šajh .
77
3.
Na koberih fali šajb oporedno . 92

V zidu ormar prez zapora 1.

Peć bela prosta . . 1.
Stol vu toj hiže . 22 1.
358

Iz te hiže krajačke druga hiža, vu koteroj je škrinja

z predelci dvanaestemi za sočivo nr .
Stolac samim drvom star prez kože 1.

‫ܟܝܝܕ‬
.

Iz te hiže treta hiža prez ključanice. Peć bela . 1.

Staklena okna . .
2.
Mehi za vino iz zapovedi gosp. pokojnog kupleni . . 11 .
Item obrh onih hiš krajačkih je hiža z vrati, z klju
čem i ključenicom 1.
Vu nutre je peć zelena »
1.
Obloki stakleni raztrgani .
» 3.
Iz te hiže jesu dvi komore z vrati dvojimi; na jednih
vratih je ključ i ključanica zelena 1.
Peć iz komore zelena 1.
Obloka na zadnjoj komori staklena 为 2.
V gradu štenge vse dobro napravne iz driva i z dri
vom ali daskami obite.
Grad dobro pokrit i z novim krovom na mesta , a na
mesta starim i zločestim krovom , koga bude potrebno
popravljati.
Vu gradu je mačak za spagu okolo 7.
Na marofu branskih čavlov nr. 19, škafca gmainska
>

nr. 2, orače nr. 3, pluga nr. 2, brvna z čavli nr. 30,

pčelčev nr. 12.

Novoga dvora inventarium ."1

1mo. Vu dolnjoj kontinucie dvoranska hiža prez vrat i
peći. Obloki prez vsega nr. 3.
A vu zidu željeznimi rešetkami .
2
า

Stol okrugal 1.
2do. Iz te hiže komorica i oblok u zidu z rešetkum že
ljeznum prez table i obloka staklenoga » 1.
Komorica med pećmi prez vrat i vsega željeza z dvemi
zidanimi dimnjaki .
2.
Sequitur dvoranska druga hiža, na njoj oblokov
er
10

. 5.
Tri prez vsakoga željeza, vrat i table, dva vu zidu
samimi železnimi rešetkami

U Bosiljevu nezna nitko, gdje je taj novi dvor stajao, iz kojega

je za okupacije nakon odkrite urote g. 1670. ugrabljeno mnogo
vrlo vriednih stvari. Po svoj prilici da je taj dvor stajao, gdje
je poslije uredjen marof „Oštar zvan, bliže k župnoj crkvi.
 359

ojai
3to . Velika vrata na vrt dobra, vsaka perut s pantini nr. 2.

ai
4to. Druga hiža spaš-kamra, ima vrata z pantmi željeznim 79 2.
Obloka željeznimi rešetkami ru zidu prez vsega 72 2.
Iz te hiže spaškamica prez vrat. Oblok vu zidu že
ljeznom rešetkom prez table i glažov ‫וי‬ 1.
5to. Pivnica podugovata z vrati prez ključanice ima vu

.
5
zidu oblokov 99

Tri rešetkami željeznimi obloka, a dva prez rešetke

i vse table
6to. Dvorišće obito žaganicami jalovimi dobro. Vrata su
prot severu pokrita dobro . 2.
Stenge dvoje pokrite. Nove jedne obite, a stare druge.
Ganak s tišlarskim delom obit i na mjestu zločest.
A krov z jalovima stupina podprt suprot sunčenu
izhodu 99 6.
7mo. U gornjoj kontinuatie polača suprot štale, obloki
prez šajb i tablic 97 3.
Vrata prez ključanice . Peć dobra , ima tri kahle pro
trene. Peharni ormar star prez vina 19 1.
Gančac tišlarskim delom pred njim pregrajen . Vrata
na pantičih željeznih na gončacu 1.
Iz te polače kapela . Vrata dvoja prez ključanice. Oblok
jedan prez šajb i tablic 72 1.
8vo. Hiža na vuglu, vu koteroj je peć dobra " 1.
I s komorum skupa. Vrata prez ključa i ključanicu 17
1.
Oblokov je .
72 5.
Na jednom obloku jesu kristalne šajbe prez table •
1.
9no. Polača z komorum naproti. Peć vi njoj dobra . Oblokov ‫בל‬ 5.
Obloka kristalna nr. 2, drugih staklenih 22 3.
Na tih oblokih fali šajb) " 20.
Na oblokih fale table ‫לל‬
2.
Vrata jesu dobra nr. 2 z ključanicom jesu 1.
Prez ključanice i ključa z narbum . "> 1.
10mo. Hiža na drugom vuglu z komorom , preći dobre 2.
Ima oblokov kristalnih ir . 7 , staklen 1.
na kojih je šajl) potreno nekuliko. Vrata jesu dobra
z ključanicami 2
2.

11mo. Komorica polag ovih hiš. Vrata dobra prez klju

čanice » 1.

Zasunice željezne nr. 1. Obloki prez šajbe i table 12

1.
 360

12mo. Polag te komorice dvi hiže na vuglu tretom.

Vrata nr. 1 prez ključa i ključanice. Na jednih vrati
željezna zasunica. Obloki jesu nr. 4.
Prez šajb i table. Na jednom table jesu .
»

Peć vu nutri dobra •

1.
Na taracu table jesu . 4.
Dva jesu čardaka na vuglih na stupih nepopojena nit
obita, s krovom dobro pokrita, kako i vas dvor.
Ultimo od sunčanoga izhoda vez je na tom dvoru vas
raztrgan.
13tio. Polag toga dvora je vrtograjen stoborjem , vu
njem hiža vrtlarska 1.
Peć dobra vu nutri .
12
1.
Krov dobar na toj hiže. Stena zadnja gnjila. Oposred
vrta je čardak star i vas hman. Vu čardaku je stol
kameniti okrugal 1.

Na vuglih toga vrta jesu turnići stari iz plota sple

teni, starim krovom pokriti . 2.
Jedan turnić je za vsima hman 1.,
Na vrtu jesu vrata velika prez dvih pantov velikih .
Obrh tih vrat je golubnjak na stupih nr. 7 novim
krovom pokrit.
Polag dvora je kuhinjica srednjem pokrita krovom
nr. 1 , na njoj vrata prosta.
Za kuhinjicu je kolnica z vrati dobro spravna slam
nim krovom ali škopenim pokrita. Guvno ograjeno
polag s prošcem hrastovim .
Za kolnicom je hlev za marhu spodoban srednji i
dobro z daskami pokrit.
14to. Štala zidana velika pri novom dvoru z novim kro
vom, perut od poldneva jedna stara, korlatov neko
liko dobrih. Obloka u zidu . 12
11 .
Na kojih željezne rešetke fale > 2.
Na jednih vratih fali pant nr. 1. Hiža lovačka prez
peći ; oblokov i vrat pusta. Na nahižju vrata z nar
.
1

bum i z lokotom 19 1.

.
 361

Inventarium žage na Bistercu.1

ojition
1mo. Žaga novim krovom pokrita. Žlebi novimi žaga
nicami napravni, žaganicami med stupmi ta žaga ogra
jena. Pod žage vas star. Vrata prez ključanice i že
ljeza . nr . 2.

jos
. .

Trupci pri žage za žaganice pripravni . 77

8.
Kolo vu žlebu novo nr. 1. I obruča na kolu željezna 12
2.
Kvaka prekovana željezna . 1.
Velika pila, ka pili žaganice 92 1.
Vu gradu prekovane pile velike dobre >
2.
Pilica mala, s ku se velika pila oštri, rašpa 1.

Hosti
Obruč narezan željezom na gornjem kolu, koje drži
vuje . 99 1.
Na vretenu dolnjem pod podom željezna obruča . • 72
3.
Kvaka željezna . .
19 1.
Štrekalj željezan 1.
Klešće, s kojimi se zubci pile ravnaju " 1.
Drevene brvi, čez vodu postavljene, dobro velike 92
2.
Manje brvi drvene 7.

Preslice, po čem se stupci ali trupci valjaju 92 8.

Oblič, na četiri rede rezan . 12 1.
Laistrić debelih za postelju 6.
Batac željezni 22 1.
Voz stari, vu čem se trupci vozaju 1.

Inventarium marofa pri gradu.

1mo . Hiža majerska nr. 1. Vrata prez ključa i ključa
vino

nice nr. 1.
in
oj
oj

Obloki prez željeza, stakal opločnih vu zidu 92

3.
Peć stara nr. 1 , stol star nr. 1 , klupe okolo stola • 2.
Škrinja stara prez krova nr. 1. Škafca » 2
Za žito škafca . 2.
Kotal velik .
17
1.
Mali kotal marofski . . " 1.
3.
Tanjirov
Krov na toj hiže pristar , kuhinja i nakuhinje, vrata
prez ključa , ključanice i pantov 1.
1.
U toj kuhinje ormar
1 Na potoku Bistracu , koji utiče u Dobru.
362

Iz ove kuhinje hiža prez poda stara i nespravna za

kokoši . Na njoj pristar krov.
Na marofu kabla . nr. 2.
Parilnica > 1.
Sito za melju 1.
Sikira kranjica 1.
Lopata za vrt željezna i marofska 1.
Slaninice nr. 2, lopatice .
»
2.
Okrajkov je 6.
Varica . . »
4.
Kotera slanina sa vsim vagnula je vsa skupa funt . . > 46/2.
2do. Mlečnica dobrim krovom popojena 1.
V posred mlečnice stup nr. 1 , krov pokrpan.
Klupi okolo nutre » 3.
Sirno korito nr. 1. Latrići za mliko » 15.
Maslenka za tepenje mlika " 1.
Kablica za mliko .
1.
Pri čobanih kablica 1.
Vrata z narbom i z lokotom >

3tio. Štagal na tom marofu. Na njem vrata stara .

» 1.
Na vratih narba i lokot » 1.

.
1
Na vratih obruč željezni na gornjem petlica .
Na tom štaglu krov star.
Polag toga štagla štalica prez jasli i korlata. Vrata iz
žaganic z malim jednim željezcem » 1.
Na toj štalice stari krov.
4to. Hlev za blago na tri štrajse krovom jalovim pokrit
i stoborjeın bukovim ograjen. Vrata na hlevu z krovom
pokrita 97
1.
Polag hleva hižica za biruše 1.
Gusinjak, kurnjak i račnjak iz driva, pokrit starim
krovom, vrata dvoja gornja i dolnja prez vsakoga za
klopa i željeza.
Na marofu dvoja stara vrata, pokrita dobro svojim krovom .
Marof ograjen prošćem hrastovim dobro.
Lapat za hlevom ali marofom polag puta ograjen
z prošćem hrastovim dobro.
I vse domaće zemlje oraće polag grada i Novoga
dvora ograjene s , prošćem hrastovim . Polag štale uz
put ograjena zemlja z plotom bukovim na mestu.
 363

5to. Vrt polag toga marofa z prošćem hrastovim ograjen.

Vu tom vrtu na stupih star čardak starim i zločestim
krovom zavsim .
Pri tom marofu zgora je slame projene stogov nr. 7.
Na luke je sena luckoga pod gradom stogov . . . 22 15 .
6to. Na marofu je biruških volov 19 6.
Volovke stare prez telac . 2.
Mlada volovka leti dvi jedna 1.
Ovac starih sto dvadeset i šest 72 126.
Janjac jedanaest 11 .
Škopac velikih dvaiset i osam 28 .
Kozlov ali jarčev osam 77 8.
Koz na mladinu dvaiset i sedam . 77
27.
Male kozlice četiri 22 4.
Pas ali komušev čobanskeh •
92
3.
Item za tabor plenskih ovac janeč 72
2.
7mo. Majerica ima za prikoj majerstvu stara purana 3.
Pur za prikoj . 34 .
Gusak za prikoj 19 .
Rac za prikoj . 77
8.
Kopunov . .. 9.
Kokoš okolo 99
40 .
8vo. Obrh toga marofa vinograd Travnik pri gradu
ograjen na okolu z prošćem hrastovim, pod njeni na
četirih stupih mal čardak, pokrit dobro drevenim
krovom, vu nutri je jedan sprešni stol, a ostala koja
k njemu pristoje, jesu vsa u gradu.
Gomilca dvor inventarium.1
1mo. Na tom dvoru je hlev za marhu z novimi stupmi
napravan, pokrit steljom. Polag bleva vu nutri hiža
za čobane mala škopom pokrita. Obor zločestim plotom
ograjen. Vrt polag toga dvora je takaj zločestim plotom
ograjen iz prutja.
Polag toga dvora je štagal iz driva starim krovom
pokrit. Vrata na njem z narbum i z lokotom dobrim " 1.

1 Gomilac, dvor kod sela Krča blizu Hrsina, nekada vlastnost

plemića Gomilara, koji su služili 16. vieka Frankopane. Sada ima
tu samo jedna štala.
364

Na zgornjem petliću obruč željezan nr. 1.

Totu je slame prošeno stogov 2.

aio
»

Pšenične slame stog 1.

Stelje stogov 3.
Stare slame stog 1.

Inventarium od žitka vu gradu.

Domaće pšenice je vu gradu kupl. nr. 117,
Dohodčene pšenice kup. 208.
Domaće suhržice kup. » 555 '/ .
Domaće zadnje pšenice .
19
28.
Domaće rži kup.. . 72 2244
Žita domaćega . . 420.
Dohodčenoga žita kup. 77 704 "/2 .
Hajde kup.. . 7.
Zobi domaće kup. 376 .
Dohodčene zobi kup. 136,
Kukuruze ili debele pšenice kup. .
» 15 °/4
Malinskih vagančev na račun K. Matijaša žita kup. . » 8.
pšenice "2 .

Inventarium vina.

Vu srednjoj pivnici domačega prirojenja jesu velika

.
2

suda dva .. nr .

Manša suda domorodna dva 2.

Jedan sud veliki polag zarezi drži vidar » 23 m . 11 .
Drugi tri sudi napisani, nezna se kuliko drže, zato
kada prazni budu, naj se izmere. Na kotere po
rosso

stavismo cedulje, da se nepremene.

Co

V gornjoj pivnici zbornoga vina prazni sudi . 3.

Četrtoga suda fali jedan i prsta dva 12 2.
Prvi sud polag zarezi drži vidar . . 6 m. 8.
Drugi sud polag zarezi drži vidar ‫לל‬ 41 .
Treti nima zareze, na koga postavismo ( edulu, da se
ima i z onim četrtim nepunim izmeriti.
Inventarium sočiva .

Sljiv suhih je premereno kup. nr. 2/2 .

Boba je premereno, kup. . . n 7.
 365

Fažola je premereno kup.. . 2.

Graha je izmereno kup. 12 1/2
Maloga graška je kup. 1.
Konopalj za seme, kup. 72
1 '/..
Lanenoga semena kup. 1' .
Na marofu pri gradu je prostacev hrastovih 12 520.
Bukovih prostacev 160.
Bukovih dugih stobornic je . 160 .
Jalovih dasak je 820 .
Item bukovih prostac je 72 300 .

Vinogradi.
Vinograd vu Drušcu ? dolnji. Polag njega his dreven nr. 1.
Z daščenim krovom dobrim pokrit z vrati i ključanica
dreven . Vu nutri preša drevena za vsim spravna . 9 1.
Badnji vu nutre jesu 92
4.

Gornji vinograd vu Drušcu ima hlev za ovce steljum

pokrit. Vinograd vu Privisuº ima his steljum pokrit » 1.
Vrata z drevenum zašunkum • .
12 1.
Preše spravne . .
n 2.
Hlev spleten i steljum pokrit za ovce 12 1.
Vinograd u Tihovlju ima his drven . . 1.
Ta his steljum pokrit. Vrata drevena prez zapora. Preša
sprayna 1.

Inventarium malina .
ooo

Primo. Na Kupi malin zidanº na tečajev 6.

co

Na četirih vuglih željeznimi spojkami spet osmimi 22 8.

Pokrit drevenim novim krovom pod bata 2.

1 Družac , kosa od Bosiljeva prama Kupi. Na istočnoj strani

nasadjeni su i danas vinogradi.
* Prives, kosa, koja se proteže od brda, na kojem je crkva sv .
2

Marije na Gradišću kod Bosiljeva, prama Dobri i Lešću. Vinograda

bilo je na Privisu prama zapadu još prije 30 godina, ali sada su
zapušteni.
34 U Tihovlju ima i sada nešto malo vinograda.
Taj mlin'i sada postoji; ima šest tečaja i vriedio je mnogo,
dok je išla kirija Lujzinskom cestom . Sada je mlin odciepljenod
vlastelinstva Bosiljevačkog. Polag toga mlina sagradjen je g. 1882.
veliki stalni mostna Kupi, kojispaja Bosiljevo sa Krajinom .
366

2
Vrata ima prez željeznoga zapora nr . 2.
Tečaji dobro spravni "
5.

Za belu melju tečaj šesti. Kolo vanjsko vman i žljeb.

Vanjskih željeznih obruča na vretenu n
8.
Na preslicah željeznih obručev . O
n
16 .
Na kamenih željeznih obručev . 2.
Štengih malinskih željeznih . . 8.
Papric željeznih malinskih . 7.
Kamenov novih par . 1.

airco
amico
con
H-
Od koterih melje jedan a drugi je vani. Starih ka
menov, ki i sad melju 97
2.
Koteri su za niš postavljeni par . .
72 1.
Vreten dobrih » 6.
Kol nutarnjih dobrih 6.
Vanjskih kol dobrih . . .
» 3.
Kolo uman i potreno 1.
Klepter za klepanje kamenov željeznih 2.
Svedar za palce 1.
Obručev u kamenu malih 72 6.
Hižica vanjska hrastova, vsa nova, na kojoj vretena
teku, nutrna hižica vu malinu stara. Klup velika vanjska
7

nad žljebmi zapornimi vsa nova, šestimi žlebi dobri zvan

jednoga.
Slap čes Kupu dobar. Škrinja za vagance stara dobra 12 1.
Četrtinka stare mere stara n. 1. vaganac stari 1.
12

Pred malinom , kud je voda predrla, od vode z ka

menjem dobro zajezeno i hižice z nasipi postavljene.
I mostac nov iz drivja do vrat malenskih dobro na
pravljen .
Zid, koj se je pri vratih malinskih razpal bil, po
pravljen dobro. Hiža malinska z krovom drevenim
1
.

stara drevena 72 1.
Stol vu nutri star nr. 1. Klupi okol stola k stene
pribite 2.
Peć stara 1.
Kuhinja z daskami obita, kotere stup jedan ali vugal
vu brig zrušuje se. Vrata ima prez ključa i željeza . 1.
Na hiže malinskoj vrata prez ključa i ključanice . 1.
 367

Inventarium mosta na Kupi.1

Most na Kupi , ki se vozi, ima ladje od dreva bukove
dobre nr. 2.
Mostnice jesu jako zločeste na mestu .
Inventarium ribnjaka.?
Na Hrčiću ribnjak. Nasip i oplavnica toga ribnjaka je jako raz
trgana na mesta. Hižica oni sasičena prez krova. Nov malin, komu
ni ondi mesta.
Pri gradu stari ribnjak sаvsim opustil i na ništar došal.
Coram me Gasparo Scochich, Et me quoque Mathia Buchich.
parocho eccl. s. Mauri mart.
fundatae sub Bosilevo.
Ursula Rosina groffin Erdedy
geborne groffin von Gallenberg.
1 Prievoz (brod) na Kupi pod selom Pribanjci postao je suvišan,
odkako je stanovac most sagradjen.
Sada neima u Hrčiću ribnjaka, ali je jez i mlin. Medjutim Hrčić
već nije više od 150 godina dio Bosiljevačke gospodštine, već spada
imanju Hrčiću.
 XIII.

Urbar Švarački od g. 1652.

Samo dva kilometra daleko od Karlovca stoji na vršku dubo
vačke gore Švarča. Senjska ( Josipova) cesta ide od predgradja
Karlovačkoga Šranjge zvanoga ravnim pravcem pred grad Šva
rački, ostavljajuć na desno prostrano polje do Dubovcasa liepom
hrastovom šumom Lužčićem , a na lievo ravnicu na Rakovačkoj
strani, kojom se popriečila željeznička pruga Karlovačko - Riečka.
Gospodške sgrade, što ih opažamo iz Karlovca na Svarči, stranom
su nekadašnji generalski, poslije kapetanov stan, stranom kuće
bivših kumpanijskih častnika i magazin Slunjske pukovine. U tih
zgradah smješteno je sada zapovjedničtvo karlovačkoga (89.) domo
branskoga bataliona i jedna satnina domobranska. Kuće seljačke
rasute suviše od traga, a stranom pogradjene uzduž ceste.
Osim Dolnje Švarče, o kojoj sada govorismo, ima nešto više gori,
na vršku, mjesto Gornja Švarča s crkvom sv. Franje, podružnicom
župe dubovačke, a dalje preko rieke Mrežnice još je i treća
។

Švarča. Sve tri Švarče broje do 1000 duša, 608 u župi Dubo
vačkoj, a 349 u župi Kamenskoj, kamo spada Švarča na liovoj
obali Mrežnice.
Svarča spominje se u sačuvanih listinah prije od Dubovca. Od
starine spominje se pleme Švaračko, a sav obližnji kraj uz Mrež
nicą i Koranu prama Kupi zvao
· se je uz više vjekova švaračkim .
U Švarči nije bilo posebnoga grada, već su plemići Svarački i nji
hovi kmetovi stojali pod pokroviteljstvom gradova Steničnjaka i
Dubovca.
Najstarija spomen o Švarči zabilježena je u poznatih nama li
stinah g. 1312. Tada pokloni ban hrvatski Stjepan Babonić po
veljom izdanom u Ozlju deveti dan poslije Margaretinja knezu ( co
miti) Jurju sinu Hozeja za stečene za bana1 i njegove sinove za
sluge svoje zemlje na Svarči kod Korane. ? Pleme švaračko na
djosmo zabilježeno i u listini od 15. kolovoza 1373. , kojom Endrej
sin Miroslava od plemena Švaračkoga zajedno sa Ivanom sinom
Bradišića od Jelse, Andom i Albrechtom od Ozlja, i sa magistrom
Matijom pisarom varoša na Greču (Zagrebu) prodaju tri rali
1 Neo reg. acta u zem . arkivu fasc. 484, nr. 4. Na listini zabilježeno je
glagolskim pismom : list na Švarču.
 369

zemlje na Gazi i polovicu mlina na Mrežnici Vidanu sinu Vuka

iz Gaze za 6 maraka dobrih banskih dinara. 11
Član plemena Svaračkoga bio je početkom četrnaestoga vieka
neki Vrduk (Erdeg. Vurdung), a ovoga je nasliedio njegov sin
Ivan i unuk Ivan , koji su držali obilati posjed medju Koranom i
Kupom . Jedan dio toga posjeda dospje g. 1419. kupom na An
driju Nikolajeva od Svarče, na Jurja sina Andrije, kao što i na
Petra i Kvirina, sinove Nikole, te na Bićena i Dragotu sinove Dra
gaša, a unuke Jurja takodjer od Švarče. Ove švaračke plemiće,
pradjedove kasnijih Severšića, uveo je kaptol Zagrebački po na
logu bana hrvatskoga Pavla Čupora Moslavačkoga u posjed kano
nikom Dimitrijem u nazočnosti odaslanika Matije od Glaža i
obližnjih plemića Tomaša Ivanova od Peći i Damjana Andrijina
2
od Zvečaja ? Devet godina kašnje na blagdan sv. Magdalene 1423.
uvedeni su isti Andrija i Juraj , te potonjega sin Simun, zvani
već tada Severšići u prostrana zemljišta švaračka medju potokom
Rakovcem pa gori uz brda na Vučakov vrh do medje dobranskih
(novogradskih)plemića po kanoniku magistru Jakovu odSredice
u prisuću plemiča Jakova od Otoka (Mekušja) i Pavla i Filipa si
nova Ivana od Gorice. Isprava izdana je pod pečat zagrebačkih
župana Jurja i Bartola. 3 Kašnje posjedovao je ovo imanje potomak
pomenutih Severšića imenom Franjo, kojeg sinovi dobiše novu da
rovnicu od kralja Matije Korvina. *
Osim Severšića bilo je u švaračkom kraju i drugih plemićkih
obitelji, držećih zemljišni posjed i kmetove. Takove su porodice
bile početkom šestnaestoga vieka Juričići Svarački zvani, Draga
čići, Tribunci ili Žganjari, Požgaići, Babonožići i Hrastovski, koji
potonji imabu dvor u Strmcu. Po pripoviedanju Krčelićevom do
djoše s Juričićem kao rodjakom g. 1523. iz Kninske županije
Bartol Drašković sa 6sinom Gjurom, potonjim hrvatskim banom i
Rimskim kardinalom ." I knezovi Frankopani kao gospodari Du
bovca imahu svoje vazale u Švarči Griviće i poslije Tadioloviće,
pa i Babonožiće, koje već spomenusmo kod urbara Dubovačkoga.
U Dubovačkom kotaru bila je pako samo Dolnja Švarča, dokje
Gornja Švarča stajala u jurisdikciji gospoštije Steničnjačke.
Još početkom 17. vieka bila je obitelj Severšića mnogobrojna
sa starješinami Brnardom četvrtim sudcem i Tomom podžupanom
županije Zagrebačke, ali je već g. 1666. izumrla sa Franjom Se
veršićem . Ovoga kći Katica uda se za Jurja Delivuka, koji primi

1 Izvorna listina u sbirci jugosl. akademije sa potvrdnicom za Mačena sina

Vidanova od Gaze g. 1391 .
2 Priepis listina u zapisniku povjerenstva za povećanje Krajine g. 1767 .
3 Ibidem .
4 Pravda medju Ivanom i Petrom Severšićem te Katom Severšićkom radi na
sljedstva od g. 1640. u našoj zbirci.
5 Krčelić A.: Historia eccl. Zagr. str. 237. Draškovića bilo je i u župa
piji Bužanskoj u dolnjoj Lici. G. 1490. utemeljiše u Gradini kod sela Dolnjega
Zážićna manastir Pavlinski. (Kukuljević I.: Acta croat. str . 140.)
24
370

Gornju Švarču i ostavi ju svojoj kćeri Jeleni i zetu Franji Kuše

viću , krajiškomu podpukovniku .
Dio imanja Svaračkoga, što ga je držala porodica Juričića Šva
račkih , prošao je tickom vremena kroz razne ruke a bio je povodom
mnogih svadja i parnica. Juričići su brzo dogospodarili. Juraj J.
založi g. 1622. svoj dio imanja kapetanu Turanjskom Gašparu Jan
koviću, a njegova vdova Uršula prorla ostatak prava Juričića na
Svaračko imanje g. 1627. za 200 talira Ivanu Draškoviću. Kra
ljevski fisk smatrao je imanje Jaričića ošastnim , pa je tako mogao
kralj Ferdinand II. poро smrti Jurja Juričiću pokloniti Švarču za
diplomatične zasluge u Poljskoj poznatomu Spljećaninu, pisca i
pjesniku Alanasiji Georgićeviću (Georgiceo ). Ali taj kraljev mi
lostnik nije dovao nikada u vlast Srarče, niti se mogao dati prema
zakonu i imanje uvesti. l'roti Georgićeviću ustaše složno i plemići
Severšići, i grofovi Draškovići kao dostalci imanja , a napokon i
knezovi Zrinski kao feudatariji i nekadašnja vlastela Dubovačka,
te grof Pavao Nadaždi, tadanji lastnik grada Steničnjaka. Dok
su se tako zvani i nepozvani vasljednici Juričića za Svarču oti
mali : zaokupi ju grof Ivan Drašković na silu i oružanom rukom
i založi ju generalu Karlovačkomu knezu Vuku Frankopanu za
2000 A. "God. 1630. sudio je o prieporu sud, pa je sam bau Ziga
Erdedi sa mnogimi zemaljskimi dostojanstvenici i plemići poradi
toga došao bio na Svarču . Draškovići nemogoše svoje pravo na
Svarči dokazati , ali se na posljedku izravnaše sa Georgićerićem ,
podmirivši mu 11:00 Ranjčkih'i 40 dukata . Dvie godine zatim
prodao je Ivan Drašković Švarču kapetamu Gašparu Jankoviću za
2211 for. Iza toga stadoše se Jankovići od l'etrovljana pisati ple
mići Svaračkimi.
Knezovi Zrinski vazila su volili, što si ustupili gospoštinu
Dubovačku za podignuce tordje Karlovačke, i to ne samo s toga,
što im kupovna ciena nije nikad podmirena već najviše s toga,
što su ustupom Dubovca bili odnaknuti od Krajine, a namještajem
veće vojske u Karlovcu mnogo je stradal, od vojnika, mnogo puta
>

gladnih i neuredno plaćenih , i njihovo poglavito imanje Ozaljsko.

Zbog nasilja Karlovačke vojske bilo je neprekidno dosta tužba i
iztraga. Preuzev knez l'etar Zrinski g. 1619. nakon diobe Ss bratom
cjelovito imanje Ozaljsko, nastojao je iz petnih žila, da prikupi
na Švarči, koje mu se mjesto mn.gó svidjalo, u blizini Karlovca
što više kmetova iz okolice Svaračke, Mrzlog polja i uzduž Mriež
nice pod grad , koji je po.lignuo s podporom kraljevine Hrvatske
na liepom iudobnom mjestu, gdje je kašnje sazidan još sada po
stojeći ljetnikovac zu geserale Karlovačke lakako da je Zrinski
posegao za onimi dvorovi i kmi luvi, koji su nekić spadali pod
gradove Dubovac i Ozaij, pa kao ipertinencije Zrinskih gradova
Dubovca, ( )zlja i Zvečaja bili smo založevi pojedinim plemićem .
Kapetanu Gašparii Jankovića i njegovoj ženi Ani rodjenoj Mr
njavčić ustupi Zrinski za dobro Sviraiko dvor Dolski (Kostel) kod
Krašića. Tezi nu je posao bio sa ladanjim Tovunjskim kapetanom
 371

Krstom Delišimunovićem , koji je istom g. 1657. nerado i prisiljen

ustupio Zrinskomu svoje Švarčko imanje, koje bijaše god. 1649.
njemu i njegovoj ženi Zuži Vrnjavčić ustupio kapetan Janković .
I'dvor Höisićev na Vrieznici bio je prava Frankopanskoga, a po
slije Zrinskoga. Jur g 1519. bio je dvor Mlaka na Mriežnici sa
zeinljami u Gorici, Lezini i u Borincili založio knez Nikola Zrinski
sa svojim šurjakom Stjepanom Frankopanom za 1500 fl. kapetanu
Ivanu Hojsiću . Isti dvor držao je prije Grgur Despotović, odkako
ga je njegovu otcu Ivanu god. 1509. bio založio knez Bernardin
Frankopan.
Simanjem Švaračkim skupčani su kmetovi u Mostanju, koji su
vazda pripadali k Ozlju, i kmetovi u Jarčem polju, koje je jedno
vrieme držao u zalogu vjerni Zrinski službenik , kapetan Tomaš
Mogorić.
Nije bilo sudjeno Zrinskim knezovom, da dugo uživaju na novo
okupljeno imanje Švaračko . Čim je bila odkrita urota Zrinsko-Fran
kopanska, navali vojska Karlovačka s dozvoljom kralja Leopolda
na Švarču, porobi ju i grad poruši do temelja. Mnogo porobljenih
stvarih ugrabiše general grof Ivan Josip Herberstein i njegov pu
kovnik barun Sauer . Imanje bude zaokupljeno na korist vojničke
uprave Karlovačke. Kad je došao g 1672. povjerenik Prašinski u
ime komore popisivati Svarču, uzprotivi se tomu Sauer, ali Pra
šinski ipak konštatova tom prigodom, da Švarča ima kmetova 168
sa 1 težakom. a 40 sa 2 tezaka u tjednju , da isti plaćaju činža
81 Ranjčki i da davaju 208 kopuna, 47 pilića i 816 jaja itd .
Što se je u napredak dogodilo sa Švarčom . nespada na ovaj
urbar, što ga ovdje priobčujemo. Švarački urbar, kako već opa
zismo kod urbara Ozaljskoga, zabilježen je u dohodku k Ozalj
skomu urbaru , a na njem je zabilježena g. 1652., što ima biti do
kazom, da su kmetovi Švarački rıčeno godine popisani i urbar
sastavljen . l'rbar Svarački dosta je površan, te se iz njega težko
razabira cjelokupni feudalni odnošaj. Kod pojedinih mjesta nije u
njem naznačena niti kolikoća selišta, a iz svega je očevidno, da
su poradi blizine krajine i radi turskih provala bile feudalne pri
like neuredjene i uzdrmane.
Tereti kmetski niesu bili nipošto veliki niti tegotni, ali zato je
bila težka sluzba vojnička i strah od Turaka velik . Jedan dio kme
tova nije niti davao težaka (rabote) u warari, već je za to plaćao
relutum . Kada je takovo stanje nastalo , nije iz urbara izviestno.
Podanici imanja švaračkoga privaljeni su kašnje ponajviše Krajini,
te su kod njih uvedene Särvim druge vojne krajiške institucije,
koje do novijeg vremena postajahu.
"Glede rukopisarbara i glede štampanja istoga valjaju primjetbe,
što jih učinismo kod priobčenja ( )zaljskoga urbara.
372

Urbar švarački.

Kmeti gospodina mil. n a Mostih i zemlje na Banšćini.

Miloš Miklaušić Petar Kirin
Miho Milčić Ivica Kirin
Juraj Adlesić Miko Kirin
Matak Špundak Jure Cacak
Miho Vranić Jure Kovač
Vuk Baršić Petar Gojšić
Jure Belavić Tomaš idem
Vid Glavinić Ive Profozić
Mike Koštelić Ivan Dobrinić
Martin Gojšić Mihalj Španić
Petar Kučinić Jure Levačić
Ive Zidarić Grgo Crnković
Jure Kučinić Jure Tomičić
Bogdan Malović Martin Bačak
Jure Bosiljevac Jure Zalužki.
Miko Kovač
Dužni su ovi zgora popisani i još, ako se koj izmed njih razdili
ali nastani , od vsake hiže i vrta škudu jednu vsako leto.
Dužni su od zemalj, ki se tote nahode, oranji 117 /4ti 1 , vsako
jačkoga žitka i priroda davati tretu miricu i u grad dopeljati.
Dužni su od vsake hiže kopuna.
Dužni su u grad obručev vsaka dva leta voz 1.
Dužni su po Kraini što dobe zvirine pečenja.

Dvor Švarča, i ki kmeti k njemu pristojeći.

Kmeti, ki su od Jankovića kupljeni za Švarču :
7

Jure Car Mate Lovnički

Jure Kirin Ivak Novosel
Ivan Čapular
Saki služi i daje težaka yu tjednju dan 1 , daje pišće, kopuna i jajca tri .
Miko Kirin, Mate Kirin, Miko Šimin, Miko Jančić , Stane Belajac,
Matko Jakšić daju u tjednju težaka 2, daju piščenca 2, kopuna 2,
jajac 6.
Jure Argulac Mike Šoštar
Mike Šabac Mate Peteh
Jure Manci Juro Slovinac
Miko Farkaš Smoljan Svinarić
 373

Mate Svinarić Miko Slovinac

Miko Svinarić Mihalj Horvat
Udova Mare Perinka Miho Gršan
Udova Mare Slovinka Miho Belajac
Jurac Šebetić Jure Belajac
Perac Šebetić Ivac Belajac
Mikac Jarkošić Miho Jakšić
Ivan Mikulinac Mate Kriven
Jurko Mikulinac Jure Šmukalić
Mihalj Slovinac
daju u tjednju težaka 1 , daju pišće, kopuna i jajca 3.
Kmeti pod dvor Švarču, ki su od Delišimunovića od
kupljeni:
Selo Mostanje.
Mate Grižić Jurica Belajac
Jure Smoljak Ivan Belajac
Jure Šurila Mile Čobanie
Ivan Mihelčić Ivan Čobanić
Paval Mihelčić Mike Špundak
Grgo Mihelčić Ivan Stavljenić
Ivan Šiboltić Mike Draja
Ivan Lililid Ivan Levaković
u tjednju služe težaka 1 , daju Ranjčki 24, kopuna 1 , jajca 3.
Mile Goršić, Mate Črnković daju u tjednju težaka 2, pinez Rki.
48, kopuna 2, jajac 6.

Selo Velika Švarča.

Ivan Gumlija daje u tjednju težaka nr. 2, pinez Rki. 48, dn. 1 ,
kopuna 1 , jajac 6.
Ivan Goriš Petar Pasjak
Ivan Pasjak Mate Smoljak
Mate Blašković Udova Mate Smoljak
daju u tjednju težaka 2, pinez Ranjčki 48, kopuna 2, jajac 6.
Petar Čoban Milialj Dobranić
Mikula Pribanić Mike Jurac
Mikula Blašković Petar Špundak
Mihalj Lazarić Ivan Žužan
Stanko Dobranić Ivan Belavic
374

Marko Plebanić Luke Mikšić

Mikula Ozrić Ivan Popovački
Mikac Tkalčić Miko Klemen
Ivan Galović Mate Krajačić
Petar Skokan Idem drži Držanića, na težaka 1 .
Mike Mokoš
daju u tjednju težaka 1 , pinez Ranjčki 24, kopuna 1 , jajac 3.

Selo Mrzlo polje od Delišimunovića izkupljeno.

Ivan Desović Jure Zaborski
Udova Mate Laskarića
daju u tjednju težaka jednoga, kopuna 1 .
Ivan Car u tjednju težaka 3, kopuna 1 , pinez Rki 1 den. 7 .
Tome Brašić Matko Milčić
Miko Dišlić Mikula Desović
Ivan Pistak Vukma Kenjak
daju u tjednju težaka 1'iz, kopuna 1 .
Mike Banjavčić u tjednju težake 2, kopuna 1 .
Jure Car Mikula Pinezić
Paval Car
daju u tjednju težaka 1 , kopuna 1 , pinez Ranjčki 3.

Slobodnjaki na Mrzlom polju od Delišimunovića.

Staniša Škarešić Janko Naglit
Matko Zrenšak Matko Mavraković
Grgo idem Pero Jakšić
Tone Tupčić Grgo Turković
a
Ovi zgor popi sani slob odnj aki daju vsaki u mesecu od hiže te
žaka 1 i čez leto kopuna 1. Zemalj nemajui, nego što se u krajini
pomažu, nego su se dali pod obrambu gospodina milostivoga.

Kmeti na Mrižnici, ki su bili Hojsićevi pod dvor

Švarču :
Tomaš Škrlec Matko Bišćan
Ivan Polović Staniša Pavlakovi
Mare Novosela! Ivan Polovic
Matko Skrlec Pere Polović
Mibac Marčačević Petar katarinčić
Mihalj Matko Smoljan Katarinčić
 375

Jure Mikanie Miho Grgurić

Marko Gračanin Jure Belavić
Tomo Stanša Caspar Belavic
Ive Brazdičić Mihe Bonie
Miloš Jurović
daju u tjednju težakit 2, daju piše, kopuna i pinez Ranjiki 36,
den. 2 .
Ivan Brozić Wilova Srnićka
Jure Kirin Pere Perak
Miko kirin Matko Bezjak
Petar Goldasić Ive Zupan
Mibo Bradició Ivan Hreljar
Mike Polic Tomo Stahaldie
Mikula Polić Miko Ireljac
Stanko Dvornic Petar Drevodelić
Mihalj Dvoranić Stanko Drevodelić
Jurko Marcucerió Ivan Drevodelić
Petar Marécievie Petar Belavić
Mikica Pavlaković Stanko horas
Toma katarinčić Juraj Belavić
Mate Protulipac Miloš Belavić
Jure Bakalčić Miko Benie
Ivan Migalić Mihalj Lončarić
Viško Mikšić Mikula Plikić
Ivan Jelačić Petar Kovač
Jure Sergar Marko Kovač
Petar Dvorski Mike Drivodelić
Mihalj Ivanić Matko Drivodelić
Mihalj Zaklonie Petar Goldasid
Martin Brozić Petar Hreljac
daju u tjednju težaka 1 , pisće, kopuna i pinez Rki . 18, din . 1 .

Sudčija Dubravci i selo Kozal vrh.

Stipan Bošnjak z brati drži sela " , daje za tlaku na dvor Rki . 7 ,
pšenice kup. 3, zobi kup. 3, kopuna 1 .
Perić Bihéan drži sela 1/4 , daje za tlaku na dv. Rki. 3, pšenice
kup. 3, zobi kup. 3 , kopuna 1 .
Marko Dudai drži sela 12, daje za tlaku na dv . Rki. 6, pšenice
kup. 2, zobi kup. 2, kopuna 1.
376

Dudač odpustil je sela 4/2, ako se gdo nastane, tulikaj je dužan

od sela / kako gore.
Pere Kolar drži sela " , daje za tlaku na dv. Rki. 6, pšenice
kup. 2, zobi kup. 2, kopuna 1 .
Ive Lesić drži sela 11, daje za tlaku na dv. Rki. 3, pšenice kup.
1/2, zobi kup. 2, kopuna 1 .
Pusto. Miko Lesić drži sela '/ , ako se gdo nastani, dužan kako
2

gore od sela 1
Idem tote puste zemlje, koju oru iz meričine za celo selo 1 .
1669. Ivančići pogodiše se i daše njim milostivni gospodin dekret
na malinicu 2 tečaja, da plaćaju od vsakoga tečaja po škudu jednu
a od nike luke meričine tretu mericu .

Selo Galovićevo.

Budući na veliki Krajini, pušća im se dohodak pšenični i zobni

do volje gosp . milostivoga, budući da već za tlaku plaćaju neg svi
drugi .
Mikula Juršić drži sela '/4 , daje za tlaku na dvor Rki. 7 , od ni
?

koje zemlje zobi kup. 2 , kopuna 1.

Paval Galović drži sela / , daje za tlaku na dv. Rki. 2, kopuna 1 .
.

Jure Birsié drži sela 4, daje za tlaku i dohodak Rki. 5, dn . 5,

kopuna 1.
Vrane Jugac drži sela 112, daje za tlaku na dv. Rki. 8, kopuna 1 .
Miko Biličić drži sela , daje za tlaku na dv. Rki. 2, kopuna 1.
Ive Jurdek drži sela 2, daje za tlaku na dv. Rki . 7 .
Mate Mihalić sinovcem drže sela 12, plaćaju skupa za tlaku i do
hotke na dv. Rki. 7 , kopuna 1 .

Selo Jušićevo i Banjavčićevo.

Jure Horvat drži sela 12, daje pšenice kup. 2, zobi kup. 2, stra
ževine l. 1 , dohodka Rki. 30, kopuna 1 .
Miko Jušić drži sela 1 , daje pšenice kup. 2, zobi kup. 2, stra
ževine l. 1 , dohodka Rki. 30, kopuna 1 .
Slobodnjak Ivan Banjavčić drži sela '% , plačal je za tlaku na dv.
Rki. 4, pšenice kup. 1 , zobi kup. 1 , straževine l. 1 , kopuna 1.
Još je držal i drži Petrovića sela 1/2; od toga je plačal zobi
kup. 10.
Irac Banjarčić drži sela '/4, daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 1, stra
ževine l. 1, dohodka Rki. 15, kopuna 1 .
 377

Stanko Banjavčić drži sela '% , daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 1 ,
straževine l. 1 , dohodka Rki. 15, kopuna 1 .
Mikac Banjavčić drži sela 1/4 , daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 1 ,
straževine l. 1 , dohodka Rki. 15, kopuna 1 .
Selo Jagušićevo.
Petar Jagušić drži sela / n, daje pšenice kup. 1, zobi kup. 1, stra
ževine l. 1 , dohodka Rki. 15, kopuna 1 .
Mihalj Banjavčić drži sela '/4, daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 1 ,
straževine lib. 1 , dohodka Rki. 15, kopuna 1 .
Jure Paulišić drži sela '/2 , daje pšenice kup. 2 %2 , zobi kup. 2/2,
straževine l . 1 , dohodka Rki. 35, kopuna 2.
Jurko Župčić drži sela / n, daje pšenice kup. 1'/, zobi kup. 1/2,
straževine l . 1 , dohodka Rki. 30, kopuna 2.

Selo Bogovićevo.
Mikula Bogović drži sela 4 , daje pšenice kup. 2, zobi kup. 2,
straževine l. 1 , dohodka Rki. 30, kopuna 1 .
Jure Svetokraljski drži sela 1/2, daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 1,
straževine l. 1 , dohodka Rki. 15, kopuna 1 .
3

Grubiša Jakšetić drži sela 1/2, daje pšenice kup. 2, zobi kup. 2,
straževine l. 1 , dohodka Rki . 30, kopuna 1 .
Mikula Cvitković drži sela " , daje pšenice kup. 2, zobi kup. 2,
straževine l. 1 , dohodka Rki. 30, kopuna 1 .
Mare Frketićka drži sela , daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 1 ,
straževine l. 1 , dohodka Rki. 15, kopuna 1 .
Juraj Frketić drži sela '/ , daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 1 , stra
ževine l. 1 , dohodka Rki. 15, kopuna 1 .
Jurac Dean drži sela ' , daje pšenice kup. 2, zobi kup. 2, stra
žavine 1. 1 , dohodka Rki. 30, kopuna 2.
Mikula Petričić drži sela 12, daje pšenice kup. 2, zobi kup. 2,
straževine l. 1 , dohodka Rki. 30, kopuna 1 .
Bartol Šperić drži sela 2, daje pšenice kup. 1/2, zobi kup. 1 '/2,
žita kup. 14/2 , dohodka Rki. 30, kopuna 1 , daje za tlaku na dv. Rki. 6.
Ivan Radić drži sela 9/4, daje pšenice kup. 14/2, zobikup. 14/2, stra
ževine l. 1 , dohodka Rki. 30 , kopuna 1 .
Petar Boršić drži sela / , daje pšenice kup. 1 , zobi kup. 1 , stra
žavine lib. 1 , dohodka Rki. 15, kopuna 1 .
Jandre Spudić drži sela 12, daje pšenice kup. 2, zobi kup. 1 ,
straževine l. 1 , dohodka Rki. 30, kopuna 1.
378

Kmeti gospodina mil. na Jarča polju.

Ivan Glušić Pere Štedul
Milac Pavisić selo 1. Juraj Grubišić selo 1 .
Ivan Rožić Jure Grubišić Ivanoy
Ivan Ivančić
Mihac Lovorković Strgarova Hrenovo selo celo 1 .
sela ),
Mike Lovorković Jure Glavina
Ivan Lovorković 2 . Mate Skarina
sela 'iz. selo 1 .

Još je totu sinokoša izvan tih sel u Malom Mračinju na stog

jedan.
Dužni su od cela sela za tlaku Rki . 10 .
Item od vela sela zobi kup. 6 .
Item od cela « ela kopunor 6 .
Item od cela sela rali 4.
Item od vela sela kosce po 1.
Dužni su desetinu od pčelai, prasac i janja .
1664. dan 7. marca . Selo lervegoro dano na pinezi po zapovedi
gosp. milosti onoga pol sela.
Mihal Studel na leto skude tri.
Matko Gluščić, Mihalj idem , Ive Pavišić škude tri od pol sela.
 WIV .

Rukoviet listina sa urbarskimi ustanovami.

Pod kraj ovoga našega zbor :ika priobáujemo listine, koje su
podobne takodjer razja niti kako je jedan dio seljačkoga žiteljstva
šestnaestoga i sedanınae tuga riek : 1 VIrvatskoj živio. I ove li
stir.e kao što i urbari ove naši zlúirke pisani su osim jedne jelite
hrvatskim jezikom , poři . ljuk. 15 : 4. il svršavaju Topolovačkom
listinom od g. 1673. List'e iiili je ponajviše novih naseljenja, koja
su se dogadjala osobito 11 priedjelih blizili krajini, gölje je bila
nakon turskih ratova zemlja pli sjeolu. Listine sasu ove dakle i
pril..g za etnografiju velikoga liela ut..nga provinciala hrvatskoga.
Po sadržaju vladlu se priobéene listine razvrstiti : retiri vrsti : u slo
bodnjačke, u kmetske, u poglle bojim se podanički tereti olak
šavaju i na okon 11 plemićke. Ponajviše se tiču l'osavačkoga
imanja grofova Erilerlia, grada Želina (VIII, XIV , SV, XVII ,
XVIII , XIX , XX ., XXI , XXVIII , IXXI) . koje bijaše Hasan
paša Prelojević nemilice opustošio i gdje je bilo prilike i nužde,
da se bori podanici smjeste. Četiri listine (X, XII , XXIV,
XXX) tiču se slobodnjaka knezova Zrinskih na imanju Vr
bovačkom uzduž Varaždinske krajine, a po jedna listina izdana
je za slobodnjake zvane Vlabc i Prilišću kneza Nikole Zrinskoga
i Stjepana Frankopana (br. 1 ), za slobunjike grada Okića do
šavše u Zelenčinu iz Bihar:kih strana (hr ! [ ], i za isto takove do
2

seljenike na imanje glavnoga grada Zagreba u IIrašću kod Oure

(br VII ) ; napokon jedna li tina urevljuje dužnosti i prava slobod
njaka i Farkašićih, smještenih na imanju porodice Jelačića (XVI ).
Slobodnjaci ori, nošavši ponajviše iz priedjela, što ih bješe Turčin za
premio, naseljeni su uz povoljne pogo:lbe.Medju njimi ima i katoličkih
i pravoslavnih Vlalia. Doseljenici bijahu u neprekidnom ratovanju
s Turci ponajviše odvikli teremu i uztrajnom ratarskoinu radu , pa
zato i u novih svojih stanbinalı nebudu podvrženi kmetskoj većoj
i težoj raboti, već im je i tri poglavita dužnost bila, uza svoga vla
stelina, ponajviše na vlastelinov strošak, vojevati proti vanjskomu
380

i domaćem neprijatelju. Daće bile su im razmjerno malene, plaća

jući oni dimnicu od kojega dukata, podavajući mjestimice desetinu
od prirodnina i gdješto kunske kože i dio dobitka na četovanjih ,
te služeći kao gradski stražari i lovci. Osobito su bili povoljni
uvjeti, pod kojimi su g . 1548. Vlasi u Prilišću i u Rosopajniku,
te Erdedski slobodnjaci u Palanjku i u Hotnji ( 1646. i 1666.)
naseljeni. Dakako da su ove slobode na mnogih mjestih u potlašnje
doba bile stegnute i slobodnjaci takodjer za gospodarstveni rad upo
trebljeni, kad je turska nevolja minula.
Šest listina ove naše zbirke govori o kmetovih , kako su stari
kmetovi od prije živjeli, i pod kojimi su uvjeti novi naseljeni.
Vlastoručno knezom Petrom Zrinskim podpisani kratki urbar
imanja Ostrne kod Božjakovine prigodom zapisa rečenoga imanja
kasnijemu primorskomu kapetanu Franji Frankulinu g. 1667. (br.
XXIX) dokazuje, da su kmetski tereti u okolici Božjakovine u
ono doba dosta nesnosni bili. Nešto povoljnije stanje bilo je za
kmete kod Varaždinskih toplica u Lestakovcu i u Turovu polju
(br. IX i XXIX). U nekoć sasvim pustih krajevih stare Vinodolske
i Modruške županije, u Moravicah, naselili su knezovi Zrinski g.
1590. i 1623. kmetove, koji nisu pače redovito niti tlake davali,
vee jedino činž i vlesetinu (br. V i XIII) . Takodjer i listina pod
pukovnika Nikole Makara od g. 1665. za Torčec ustanovljuje za
tamošnje Kuzminečke podanike razmjerno malen broj težaka za
stanovite radnje (br. XXVII ).
Radostan je pojav, što se već sedamnaestoga vieka nastojalo o
olakšenju podaničkih tereta. Podanike u Cerju oslobodi g. 1621.
grof i biskup Ivan Erdedi svih ostalih radnja uz obvezu, da obrade
tamošnje vlastelinske vinograde (XI) . Liep primjer sućuti pram
nevoljnim podanikom dao je knez Petar Zrinski, odpustivši god .
1650. (br. XXII) Brodskim podanikom konjsku tlaku, a g. 1653.
(XXIII) Gerovcem obe tlake i konjsku i pješju. Ako se uzme
obzir na obćenito vrlo nesnosne feudalne prilike u Hrvatskoj i u
obližnjih zemljah u 17. vieku, to valja priznati, da su se Sisački
podanici, uzkrativši poslušnost svojoj gospoštini, g. 1656. svakako
povoljno pogodili sa kaptolom Zagrebačkim glede obave rabote i
daća, kako to prilog pod XXV svjedoči . Nastala mirnija vremena
i veća sigurnost od Turaka dopustiše, da je grof Nikola Erdedi
mogao svoje slubolnjake i IIruševcih osloboditi dužnosti traban
tije (straže) u svojem gradu (XXVI).
 381

Sretni su bili oni podanici, koje je milost vlastele sasvim uči

nila slobodnimi i plemenitimi, dozvolivši im , da kao neograničeni
vlastnici svojimi zemljami razpolažu . Tako je po volji gospode
Zrinske i Štefana Frankopana učinio g. 1570. Milan Dešić, gu
bernator Vinodola, Jurka Mavrovića plemenitim i knapom , oslobo
divši ga od svih daća i kmetske službe (br. III ). Dva kmetska
selišta, slobodu i plemstvo podielio je g. 1595. grof Petar Erdedi
(br. VI) braći Marku, Dionisiji i Franji Zimici za nagradu poradi
toga, što su opustošeni Lekenik narodom dobjeglim iz Turske
opet bili naselili . Slične darovnice tumače nam ujedno postanak
mnogih plemićkih porodica, koje razpolažuć slobodnim imanjem
na preporuku svoje vlastele dobiše od kraljeve kancelarije plemićke
listove (armales) i postaše državnimi plemići. Takovih kraljevskih
riešenja za pojedine obitelji čuvamo i mi u našoj zbirci.
Za lakše razumievanje listina i njihovu porabu naznačismo im
sadržaj od zgora u glavi, a pojedine listine popratismo većimi ili
manjimi opazkami .

I. U Ozlju g. 1544. juna 25. Knez Nikola Zrinski i

Štefan Frankopan Ozaljski naseljuju Vlahe u Pri
lišću i u Roso pajnik u.
Mi knez Miklouš Zrinski i ban hrvatski, slovinski i Dalmacije,
i mi knez Stefan Frankapan, Kr(čki), Sen (ski), Modruški i pro
čaja, damo na znanje vsim i vsakomu, pred kih obraz ta naš list
otvoren pride, a navlastito porkulabom i obhodnikom gospodstva
našega, kako pridoše pred nas s Prilišja ? i Rosopajnika Vlasi, ki
do danas jesu ondi u pokoju prebivali sS našim odlučenjem , ki po
imence jesu niže pisani, naiprija: Mihovil Sestrić, Matko Sura
nović, Petar Rospović, Jakov Sestrić, Vid Šimunović, Petar Rada
nović, Jandrija Basarović, Radi Zečković, Radivoj Šubašić, Ivan
Strahajević, Milić Dubrović, Juraj Zelenković, Petar Zelenković,
1 Prilišće, liepo mjesto na Lujzinskoj cesti, 20 kilometara daleko od Kar
lovca sa rimo-kat. župom od god. 1870. i pučkom školom. Predji današnjih
Prilišćana dodjoše iz »Mužkovca « pod Velebitom nedaleko od Orlove oko
g. 1540. i nastaniše se na imanjih u tako zvanom vojvodstvu (herzogthum )
knezova Frankopana, služeći kao ubode u Tursku. Priliški Vlasi bijahu tako
zvani hrvatski Vlasi i katolici i unešeni su kao katolici i u najstariju krstnu
knjigu župe Novigradske od g . 1650 .; njihova crkvica sv. Lenarta obstojaše
jur prije. Po govoru bijahu Cakavci, te se je dosta čista čakavština uzdržala
u obližnjoj Vukovoj gorici, gdje se smjestiše takodjer nekoje vlaške porodice.
Služahu kao slobodnjaci grada Ribnika, ali poslije pada Zrinskih 1671. i za
komorske uprave podčinjeni bijahu sve do g . 1848. gospoštini Ozaljskoj. Mo
rali su vršiti slobodnjačku službu, čuvajući vanjska vrata grada i u ratno
vrieme vojevati. God . 1717. poginuše u boju kod Novoga na Uni medju hr
382

Juraj Dumić, Matija Kolan , Tomaš Sestrić, Paval Šutilović, Jakov

Pavičić, Mikula Duršić, Andre Lui , Ivaniš Basarović, Paval Calić,
Ivan Milinović, Grgur Šutilović. Radić Labanović, proseći od nas
vsi kupnice, s kom službom bi imili nas služiti. Mi videći da bi
radi u vašem go podstru stati i nas pravo i verno služiti š nimi
se utakuismo tim načinom , da imaju od naših zemal služiti kad
i kamo koli bude od nas zapovedimili , da imaju na
četu ili na put priti, i akoli kada oteli poiti, da jim mi imimo
brašno dati i ča koli na putu dobidu, sužan, koni, marhe male i
velike, da imaju nam od vsega dobitka polovicu dati ; i tulikoje,
ako bi kada pošli na pui ob svojim brašni, da nam imaju od
vsega dobitka mala i velika treti del dati, i da nam budu dužni dese
tinu od janjac «lavati ; a oni da su slobodni oda vsib odavkih, inih
dohodak i služab malih i velikih, ča je služnost od sel onih i ako
bi otili naprido ati , ili na to staii, k sebi na zemlju našu ki ju
nakov prieti , to dopušéenjo o na : imaju prieti i meja se postaviti
s tom službom . kako ostali, kako je zgora pisano, javivši se nam
ili našim oficialom i ako bi se prigo lila ka škodu od nih u našem
gospodstvi, kako bi se očito znala , da vte kaštigu prieti, ke budu
dostoini. I na to im dasmo a vaš list otvoren pod naš pečat na
vadni . Dan u gradu našem Ozlju miseca juna, dni i . d. (25) tisuće
pet sat četrdest i četrto .
( Z. 1 '.) Z. P.) (2.P.)
Miklows Zrinskj m. p.
(Izvornik glagolski na papiru sa tri pritisnuta pečata i podpisom Nikole
Zrinskog nalazi se kod občine u Prilišću. Izvornu povelju bijasmo priposlali
pok. prof. Matiji Mesići , koji je dobar litografijski snimak listine dodao
svojoj knjizi: Život bana Nikole: Zrinskoga Sigetskoga . Znamenito je to,
da se koncem 18. stoljeća nitko nije našao u Ilrvatskoj, koj bi mogao bio
ovo pismo pročitati, već su ga Prilišćani nosili na vtok u Bašku, gdje jim je
list tamošnji župnik pročitao i prepisao .)

II. U Okiću 1562. oktobra 26. Ban Petar Erdedi nase

ljuje Uskoke IIrvate od Bišća na svojem imanju Okićkom
kod Zenčine.
Nos Petrus Erde:wdy de Monyorokerék , comes perpetuus Montis
Claudii, consiliarius sacrae liomanoriu caes . el regiae Majestatis,
ac regnorum D.:lmatia , Croatie - Sclavo : iae banus et:. Ne
moriae commendamus p r prizesi'nie :, quod -um nos reflexissemus
vatskom insurekcijom zotovo svi odrauli muškarci iz Prilišća . Kod raznih sve
čanosti, kao što na ticlovo, činili su vojničke počasti. Prema staroj svojoj
povlasti male su dale permirivali. V svemudavali su l'rilišćani po glasu
urbara od g . 17.2. 20 težaka bol oranja i 20 kosaca u vrieme košnje. Za
obavu
ni pr
poredovne (stražej Prilišćuni dobivalı : 1! 26 vedara vina i 60 kuplje
ka esa .
2 Rosopajnik selo nad Kupom u župi Kunićkoj naprotiv bivšem krajiškom
Marin iolu. Dok Prilišćani izvornik glagolske povelje bana Nikole Zrinskoga
čuvaju, imaju Ro-opajničani uvjerovljeni pricpis iste.
 383

nonullorum fidelium familiarium nostrorum instanciam , nobis pro

parte prouidorum et circumspectorum Croatorum advenarum sup
plicationes: Georgii Simanovich , Martini Malchich, Joannis Jura
tovich , reliquorum concivium et consociorum corundem factam
fuisse, considerantes adeoque miserati ricemet calamitatem ipsorum,
qua ipsi per Turcicam tyranidem proprijs laribus eorundem pulsi
affligerentur, cupientesque ex solita eiusmodi miseriae et afflictionis
gratia nostra succurrere, quendam locum maxime sylvosum Zden
china vocatum pro continua dictis advenis residentia omnino in
pertinentijs castri nostri Okich in comitatu Zagrabiensi existentem ,
habitum , excolendum et extirpandum , dedimus, donavimus et con
tulimus, ea tamen ratione et conditione, quod ipsi populi Croatae
advenae a die datarum praesentium computando intra trium con
tinuorum annorum spatia ab omnibus proventibus nostris, nimirum
datijs , collectis, taxis ordinarijs et extraordinarijs, aliisque pro
ventibus, solutionibus et servitiis (dempta taxa regia ) nobis annuatim
e medio eorum provenire debentibus liberi, exempti et immunes
habeantur et censeantur: (exspiratis tandem supradictis tribus annis)
ad subsequendos singulos anos sub qualibet seminatura tres ara
turas duabus diebus in heb lomate, decimas, datium festo sc. Ge
orgii et Martini ac solvere muneralia instar aliorum colonorum
dare et seruire debeant et teneantur; immo damus, donamus, con
ferinius, eximimus. libertamus et supportamus presentium per vi
gorem . Quo circa vobis universis nobilibus officialibus praefati
castri nostri Okich, item providis et circumspectis judicibus, nec
non dicatoribus et exctoribus, quorumcunque censuun , taxarum
et contributionum nostrarum nunc constitutis et in futurum con
stituendis harum serie mandamus et comittimus firmissime, qua
tenus a modo deinceps praefatos Croatos advenas in praescripto
loco Zdenchina commorantes ad solutionem aliquorum censuum ,
contributionum , servitiorum et solutionum nostrarum nullo unquam
tempore, tempus intra praescriptum , cogere, arctare, aut eos praevia
ratione molestare et damnificare, sed eisdem praescriptam nostram
gratiam et exemptionem modo suprascrinto eisdem datam et con
cessam modis omnibus observare, et per vestros vices gerentes
observari facere debeatis et tenemini, secus in praemissis nullo
modo facere praesumatis. Prae-entibus perlectis exhibenti restitutis.
Datum in castro nostro supradicto Okich. Vigesima sexta octobris
anno Domini milesimo, quingentesimo, sexagesimo secundo.
Idem Banus m. p. (L. S. )
Izvornik čuvaju žitelji u Hrvatih kraj Zdenčine. Oni imadu i potonju hr
vatsku povelju mladjega Petra Erdeda, brata bana Tome Erdeda, a u njoj
se doslovce kaže, d: je ban Petar Erledi, » naselil sto kuć Hrvatov, ki su od
turske sile od Bišća uskočili i pri svićah i pri zvizdalı (po noći da ih Turčin
neupeti) u naše kraje prišlie.
Potomaka ovih starih Bišćana ima u Hrvatih u občini sv. Martinskoj pod
Okićem u 67 kuća 82 3, u selih Hrvati-Babići, Hrvati - Vavračići-Drdići, Hrvati
Pipići i Hrvati-Prebendari-Hercegi . Medju timi uskoci osobito su znamenite
384

III. U Bakru 1570. novembra 1. Mibalj Dešić gubernator

vinodolski kneza Štefana Frankopana i njegovih ne
čaka knezovah Jurja, Krištofa i Nikole Zrinskoga , učini
Jurka Mavrovića plemenitim i knapom.
Va vrime zmožne gde. gdna. kneza Štefana Frankopana K. S.
M. i pročaja i va vrime gdna. Jurja i gdna. Kerštofora i gdna.
Miklouša gospode Zrinskih , budući došli u svoje gospoctvo u pri .
morje gdn . Juraj i gdn. Krištofor gospoda Zrinski, i va to vrime
po voli moje gospode m. budući ja Mihal Dešić, kapitan i gover
nator Bakarski i Vinodolski, pride pred nih gospoctvo jedan kmet
od Bribira imenom Jurko Mavrović proseći od nih gospoctva, da
bi ga zneli od službe kmetske i da bi ga učinili plemenita človeka u
Bribiru, da bi služil nih gospoctvu službom , kom i kako ostali
knapi Bribirski služe, običajući se on vazda verno služit nih go
spoctvu. I tako moja m . gospoda meni odlučiše i zapovidaše, da
ja dobro izvidim, kako bi nih gospoctvu veća korist bila, ili da
s knapi služi ili s kmeti. Ako bi nih gosp. veća korist bila, da
s knapi služi, da mu list dam na prošnju negovu, i tako izvidivši
ja od porkulaba Bribirskoga, kneza Jurja Sudena, da je gdnu m.
veća korist, da s knapi služi rečeni Jurko Mavrović, nego da bi
s kmeti služil, po zapovidi gdna m., kako mi po knezu Jurju Ze
biću zapovida, da oslobodih i zneh Jurka Mavrovića od kmetske
službe, ča e naj prvo, biri, pinez libre dvi, sulj od živine, i pod
teka i ostala kmetska služba, to da nima plaćat, nego da plaća
sako leto dukat 1, kako i ostali knapi Bribirski i da timi službami
služi gospodi m. , kako i ostali knapi u Bribiru. I ta list otvoren
učinih mu za veću negovu pravicu i bolju tvrdinu, zapečativši
mojim pečatom navadnim rukom mojom vlašćom podpisah se, dan
1. novembra leta 1570. u gradu Bakru.
(M. P.) I ja Mihal Dešić dam ta
list po zapovidi gdi m. to pisah
ruku moju.
(Izvornik glagoljski na pergameni u g. ravnatelja A. Mažuranića .)

U Lestakovcih u Zagorju 1580. novembra 5. Ivan Dre

novački i Petar Radović, porkulab Taborski, naseljuje
kmete u Lestakovce i naznačuju im urbarske dužnosti.
1
Jaz Drenoczy Janos Feyerkewy ? y Petar Radowyc porkolab wa
lwyemo z owyem nasym lyzthom , da my nazelyzmo kmethy na
porodice Orlovići, Šimanovići, Babići. Orlovići, nekoč vlastela Srake (Covke)
grada u Kninskoj županiji, čuvaju i danas stieg od zastave, pod kojom do
djoše predji današnjih Okićkih Érvata iz starog zavičaja na Uni. Šimanovići
bijahu bogati trgovci, a kralj Ferdinand II. potvrdi implemstvo.
Drenoczi ili izpravnije Drenovački, kako se još sada pišu , stari hrvatski
plemići od Biele stiene na Uni, odkuda se polovicom 16. vieka radi straha
turskoga naseliše u Pokupje i Posavje, pa kašnje i u Zagorje. U početku
služili su ponajviše grofove Erdede.
 385

nasw zemlyw w Lyesthakowcze y dazmo ym zlobode sezt godysch,

y thako ym ze obechyazmo y pryezmo yh, kako ym y obechyemo
y prymlyemo wzyem, koy na nassw zemlyw zthanw z owyem
nasym lyzthom pod nasw pethyatt, da yh nechyemo w onyih
sezthych godysch w nychyem ý z nychym banthowathy. A ono
sezt godysch" izmynwse bwde ym thlaka y pryhodak owakow :
wzaky thyeden od chyela zela dawaly bwdw po dwa delawcza
w lethw do marthynya, a od marthynya do Jwryewa po yednoga
delawcza, zoby yedan koracz (?) da i pozye, tomu pakó orathy
hodythy hothe wzaky zwoyim zwprwgom wzakomw theghw orathy.
O Jwryeww dawaly bwdw penez polthrethnayz kr., tholyky o My
holy od jednoga zela, o Bosychyw od chyeloga zela dwa kopwna, 2

sezthero krwha ako yma zaraz jednu lopathyczw, pred mezo

pwzthom ozam yayacz y dwa bechya opeth o wazmw thakayse.
Y ako by my w thom nyih nehotely dersathy, thako ony bwdw
zlobodno mogly belodano proythy, kako sw y dosly. Dan tha lyzt
Lezthakowczyhº pethy nowembra dan millesimo quingente
simo octuagesimo.
Idem m . p .
(Z. P.) (Z. P.)
( Izvornik na papiru u našoj zbirci.)

U Ozlju 1590. julija 22. Knez Juraj Zrinski naseljuje

Ivana Marinića iz Kostela s drugovi u Gornjih i Dolnjih
Moravicah uz poda vak desetine i službe poput Brodjana.
My Juray gozpodin Zrinzki, ceszarove i kraljeve szvitlozti tar 2
nikov mestar, tolnachnik zo'n krai Dunava orsachki kapitan. ”
Daiemo na znanje vozim, kim ie dostoino, da doidosse pred naz
Ivan Marinich od Kosztela
4
: z tovarustvom po imenu Mato Pelle
grinich, Jure Žnepergar, 4 Ambros Praidich, Jure Ferderbar, pro ។

sechi od nas , da bismo dopustili naszeliti se na jmanu nassem u

Moraviczah ' gornih i dolnih, sto pod Brod slisy, z tem putem , da
bismo ih nebantuvali visse one zlusbe, koia isla preia y perua

1 Lešćakovci, selo u občini Varaždinsko- Topličkoj.

2 Juraj Zrinski, sin Nikole Zrinskoga Sigetskoga, obranitelj Medjumurja,
a zatočnik protestantizma u Hrvatskoj.
3 Kostel, njemački Gratenwarth , grad i gospoština u Kranjskoj tik kod
Kupe, naprotiv hrvatskom mjestu Brodu. 16. i 17. vieka držali su Kostel ba
runi Langenmanteli. Podor grada Kostela stoji na šiljastom brdu naprotiv
hrvatskom
4
župnom mjestu Podstiene.
* Šneperger, Ferderbar bez sumnje poreklom Kočevari, koji su kašnje po
hrvaćeni. Takovih njemačkih prezimena ima obilje medju Slovenci i Hrvati
uzduž gornje Kupe.
6 Moravice Komorske ili Brodske, župno mjesto više Lujzinske ceste u ne
kadašnjem gorskom kotaru županije Zagrebačke, sada n Riečko-Modruškoj
županiji. Pol sata udaljene su od Komorskih Moravica Vlaške Moravice, koje
su naseljene god. 1599. Vlasima iz Korenice te su do doba kralja Karla III.
bile spojene sa Ogulinskom Krajinom . U Komorskih Moravicah bio je
nekoč dvor Zrinski, tako zvani Turan.
25
 386

vrimena od onih zemalj, a da ote oni ondi graditi sze y onde

ztati y ondy dopeliati liudi, ki sze nasele. Y mi vidiussi nihovu
zpodubnu prognyu , nismo hotili uzmankati, nego sze pogodiszmo
s nymi, da sze naselle na rechene Moravicze tim putem, da imaiu
dauati od zuake zemle po libar sest y deszetinu od svakoiaka
sitka, zvan prossa y haydine, y od svakoiake stuari janaiacz,
pchel y svakoiaka siuuchega blaga y ostalimi slusbami" da nam
sluse, kako y Broiani,' zto imel (i) ztari zakon, kako su slusili nam
y peruim nassim dohotki y ostalimi nauadnimi slusbami y drugom
slusbom svakojako; y ako bi se kadi kakov dobitak primiril od
busayn ili marhe takove, ka bisse doztoiala naz, da sze naiperuo
imamo mi ponuditi, y nass official, ki bi takovu marhu kupil za
nasz. Ako li bi vehtili mi sebi vuzeti, da su volni oni prodati,
komu nim drago ; a zemliu, na ku se koi naselli, da je uolian
prodati, illi mu drago darovati, komu niemu drago s onomsluzbom ,
ka bi od one zemlie nam isla ; a vu'to mi dasmo ta nas lizt otvo
reni pod nassu pecat y nasse ruke podpiszanie. Dan v nassemu
gradu Ozliu 22. dan jullia, leta tisuche petsto y deuedezet.
Juray Zrinsky m. p .
(Priepis istodobni, Metalia Brod Fasc. I. Nr. 1. u arhivu gospodštine
Ozaljske.)

VI. U želinu 1595. julija 20. Petar Erdedi dariva braći

Marku, Dionisiji i Franji Zimici, zato što Lekenik nase
liše narodom iz Turske, sa dva kmetska zemljišta, i učini
ih plemenitimi .
Nos Petrus Erdeödya de Moniorokerek comes perpetuus montis
Claudii . Menoriae commendamus tenore praesentium significantes
universis quibus expedit, kako pred nasz doidosse Marko, Diones
у Ferenacz Zimicza po imeni na nas glaz iz Turszke zemlie i
pochesse nas prosziti , da biszmo ie nastanili w nassem jmaniu po
imeni u nassoj uernoszt u Lekenikus y sztim nam sze obuezasse,
da nam hote vaz Lekenik naseliti, a mi da nim damo enke dve zemle
za plemenite po imene zelo Gerdachichevo z onim, sto je od niega
odtergnuto bilo, kad ie Pivach stal, i drugo zelo Marka Novachicha.
Zato mi uideussi nihovu vernoszt i uernu szlusbu, da su zadovolno
uchinili ozvoioi richi i zuomu obetu kako szu nam ie bili obechali

1 Brojani to jest stanovnici Broda na kupi, gdje se od polovice 16. vieka

spominje grad Brodske gospoštine, nekoč Frankopanske i Zrinske, sada kneza
Turn - Taxiga.
Grof Petar Erdedi, brat bana Tome. Bio je kapetan Uskoka Žumbe
račkih g. 1594. i na glasu junak. Sagradio je oko g . 1586. grad Kerestinac.
Protestante je volio i branio, ali je umro kao katolik, te bude pokopan u
manastirskoj crkvi Klanjačkoj, gdje mu truplo počiva pokraj sinovca mu,
bana Žige frdedi, u bogato urešenom liesu od mjedi.
3 Lekenik Erdedski za razliku od Lekenika Turopoljskoga, gdje su bili
smješteni kmetovi Turopoljske občine. Lekenik opustošen je za ratovanja
Hasan-paše Predojevića 1590. - 93. te je bilo nuždno novo naseljenje.
 387

nim prikazasmo te dve zele kmetczke gore jmenuvane na Leke

niku za plemenito pod nassem gradom Seliniem ?) buduchem w
Zagreb graczkoi megie, nim y nihovu osztanku vekuvechnem za
konom , i da zu szlobodni od ussakoga podavka i tlake ka bi ie
ili koi bi sze dostoial od gore imenuvaneh szel k nassemu gradu
Selinu zemliami, zenokossami, vinogradi, melinmi y nih mezti i
spasisschi, sto bi ze gore jmenuvanem zelom dostoialo, y na to im
dazmo za veche tuerdnossti i ueruuania uoliu ta nass otvoreni liszt
pod nassu navadnu pechat zapechachen y nasse ruke lasztovite
podpiszanie. Datum in castro nostro Selin 20. julij anno Domini
1595.
Erdeödy Petar s. r. (L. S.)
( Priepis 17. vieka u povećoj zbirci poveljah Erdödskih listina u nas.)

VII. U Zagrebu 1599. marta 15. Službe i dužnosti nase

ljenika iz Bihačke okolice na zemljištu grada Zagreba
ů Hrašću (u Turovom polju).
Anno 1599. die 15. martij. Popizana pogodba gozpodna zwcza
i wzega warossa czezarowe zwetlozty Zagrebechkoga, pod koy
pwt ze ymayw zelyty Byschanya na zemlyw rechenoga warassa.
Tlake nyedne warassw nebwdw dawaly, nego ako by kada or
zaska welyka woyzka byla, kada bi ze waz orzagh polagh cze
zarowe zaztawe podygall, da onda w woyzkw zmeghy zebe po
salye lywdy, koliko orzasko dokonyanye bwde o zwoyem brasnw.
Dache warassw nyedne nebwdw dawaly, nego ako by kakowa
kralyewzka aly orzaska dacha byla, kako oztaly, koy ze na Tw
rowo polyes naztanwyw bwdw dawaly onako y ony.
Od wzake hyse da dadw k Iwanyw chetwero pyschenecz, y 10
yayecz, thakayse k Martynyw od wzake hyse po yednoga kopwna
у dwa owna wze zelo, k wzmw yedno tele, koy bwdw owcze yly
koze dersaly, dezeto yanye yly kozle. Syta , psenycze, zoby , jach
mena , haydyne, y sytka kakowa gody bwdw zeyaly dezetw
kwarthw , pchelcza dezetoga y kernyake da dawaly bwdw.
1 Želin grad i gospoština 13. vieka knezova Babonića, a od kraja petnae
stoga vieka pa sve do g. 1871. grofovske obitelji Erdedia. Želin grad porušen
je za turskoga ratovanja te se jedva znadu njegovi ostatci u mjestu želinu,
gdje je danas vlasteoski dvor sa gospodarskimi zgradami.
? Žitelji oko Bišća, koji su se nakon pada tvrdje Bihaćke junija 1592. u
pokupsku i posavsku Hrvatsku izselili. Vidi našu knjigu : Bihać i Bihaćka
Krajina.
* Pošto je Turovopolje turskimi provalami do g. 1596. grozno opustošeno
bilo, a narod je ponajviše u tursko sužanjstvo odveden : to je došlo iz nova
u plodou ravnicu medju Kupom i Savom sijaset novih naseljenika iz preko
kupskeHrvatske. Ovdje navedeni koloniste naseljeni su na zemljištih u Hrašću
kod Odre, koja su zemljišta od starine pripadala slobodnom gradu Greču u
Zagrebu. Naseljeni su tada i drugi bjegunci iz stare Hrvatske, a polag njih
je prozvano današnje selo Hrvatipolag Save u kotaru grada Zagreba.
388

Ako by recheny waros ymal z koym nepryatelom kakow rath

za kotar aly za sto drwgo, da ymayw polagh naz ztaty z orosyem
za obrambw, kako y drwgy podlosnyky warasky. I ako by tko
goder nye banthowall, da ye waras hoche branyty prawdom y
orweyem .
Da thakayse ymayw zwzedy z myrom y lepo sywyty, od
lywdomorztwa, razboya y wzakoga hwdoga dela da ze ymayw
chwaty, zwoga da brane, lywczkomw da myr bwde, da by wa
rassa zwzedy za nyhowo hwdo delo neprawdaly stho Bogh ozlo
body .
Ako by kada kakow dobyt ymaly od zweryne, yly od drwge
dobyty, da ymayu chastyom , wernoztyom y wzw pokornoztyom
zpoznaty gozpodna zwdcza.
Thakayse ako by koy pwrgar, pryzesnyk aly warosky chlowek
w kakowom dwgowanyw meda nye dosell, da zw mw dwsny po
stenye odlosyty, y prostymaty ga y posteno dersaty, kako bwdw
mogly.
Iz vana. Hrastanyh pogodwa z warossom leta 1599.
(Izvornik na papiru u sbirci akademije jugosl.)

VIII. U Vukovini i u Zagrebu 1599.-1607. Ban Ivan

Drašković naseljuje Letovanić, a naseljenici da davaju
desetinu i neke najnuždnije radnje za grad. Grof Tomo
Erdedi potvrdjuje na selbeni list.
Nos Thomas Erdödy de Monyorokerek, perpetuus montis Claudii
ac comitatus Varasdinensis comes,, – consiliarius et tavernicorum
regalium per Hungariam magister. Dajemo na znanje vsem i vsa
komu, kojim se dostoji, kako dojdoše pred nas naši Letovanci i
donesoše nam list gospodina Janoša Draškovića, bana Slovenskoga
i Horvackoga orsaga ii gore imenovane kraljeve svetlosti tonačnika
budućega pod ruke podpisanje i pečat njega milosti dana na slo
bodu imenuvanem Letovancem , proseći nas, da bismo ta list vu
vsem, kako je godir izašal i dan potvrdili, koj list od reči do reči
tako se ima, kako je doli popisano :
Nos Joanes Draskovich liber dominus in Trakostian, sac. caes.
regiaeque Mattis. consiliarius, cubiculariorum regalium magister et
regnorum Dalmatia , Croatiae et Sclauoniae banus etc. Dajemo na
znanje vsem i vsakomu, pred koga ta naš list dojde, kako mi vi
1
derši pustoš Pokupske Krajine, 1 dasmo slobodu onem siromahom,
2
koteri su se u Letovanićih nastanili tako i podat put, da imaju
1 Pokupska Krajina stojala je vazda pod zapoviedi bana hrvatskoga i ze
maljskoga kapetana. Prostirala se od Brebrovca iza Siska, gdje je medjačila
sa Varaždinskom Krajinom, uzduž Kupe sve do Rečice pri Karlovcu, gdje je
odpočela hrvatska ili Karlovačka Krajina.
Letovanić mjesto kraj Kupe kod župnog mjesta Žažine sa podorom
grada. Letovavić pripadao je u staro doba gospoštini Gorskoj vitezova Bož
 389

rečeni ljudi vsakojačkoga žitka deseto davati, i desetoga prasca i

pčelca, vrtal gradski da imaju za grad delati i od vsake hiže dva
kosca dati i ovo seno spraviti, drva za kuhinju i vu peć, kada bude
potrebno i travu za konje, kada mi ali naš kapitan orde budemo,
da imaju voziti i da se pomogu tvrditi , koliko najviše budu mogli ;
vu drugom vsem da budu prosti i mirovni , i da ih zvuna toga
nigdor bantuvati nemore ni oreh, koji su sada, ni oneh, koji se
potlam nastane. Na to im mi dasmo ov naš list, «la vu tom stalni
i mirovni budu oni i njihov odvetek . Datum Vukovinael die 25.
februarii anno domini 1599 .
Mi zato milostivnim zakonom posluhnuvši molbe Letovanićke
občine, koju su polag toga prepisanoga lista gospodina bana pred
nas dali, potvrdismo vu vesh kotrigov i ričih gore imenuvani list
gospodina bana i ostavismo ga zavezom potvrdjena. Na koje toga
lista potvrdjenje dasmo tim Litorancem ta naš otvoreni list pod
naše vlastovite ruke podpisanje i našu skrovnu pečat, njim i njih
vsemu odvetku. Datum in civitate regia montis Graecensis Zagra
biensis sabatho proximo post festum sacratissimi corporis Christi.
Anno domini millesimo sexcentesimo septimo .
Idem comes Thomas Erdödi m. p.
( U odpravku bana Ivana Draškovića od god. 1612., koj je takodjer prava
Letovanička potvrdio.)

IX. U Dolnjoj Lomnici 1628. februara 24. Paval Šabarić

zalažuć dva svoja kmeta u Dolnjoj Lomnici u Turo
polju Miki Kovačiću, navadja sve službe i daće, što8

su je dužni davati založeni kmeti.

Jaz Pavel Šabarić od Dolnje Lomnice na znanje dajem vsem i vsa
komu, pred kojeh poštovaneh lice ili obraz dojde ov moj otvoreni
list, kako jaz za neku moju kruto veliku potreboću v sadašnje drago
vreme moja dva kmetička v jedne hiže k jednu stojeća i neraz
delna buduća; po imenu Mihalja aliter Radu Belanića i Petreka
Grabšelića, njegovoga svaka na rečene Dolnje Lomnice v Turovom
polju i Zagrebačke gracke megje stojeće, založih i v zakladno ime
dah plemenitomu knezu Mike, sinu kneza Jurja Kovačića, i nje
govomu ostanku vsemu, sada u Buzinu, rečene Zagrebačke gracke
megje stoječemu, za dvadeset i šest ugarskch dukat tekuće dobre
monete, vsaki dukat po sto novac vugerskih brojeći. Kotera kmeta
jaz izručih i ladanje ali gospodctvo v ruke njegove dah ovako i
jačkih , a polovicom 16. vieka držali su ga ujedno sa Gorom knezovi Slunjski
Juraj i kašnje njegov sin Franjo, ban hrvatski. Pošto Turci sve do Kupe
prodreše, učvršćen je Letovanić i u njem je sjerlio posebni kapetan. Smjeralo
se početkom 17. vieka u njem podignuti rezidenciju za bana hrvatskoga, ali
ta osnova nije nikada provedena.
3 Vukovina iza Turovapolja prama Sisku imanje i grad porodice Alapića
a poslije Draškovića. Sada se jedva znade za mjesto, gdje je grad stajao.
390

podat put , da budeta rečena kmetha jmenovanomu knezu Mike ze

vsem onem dohotkom , navadnom tlakom i drugem vsem pristoja
lišćem pokorni, kako su i mene do seh dob vazdar bili, to je to,
da budu dužni davati i odbavljati čez godišće dva pešja težaka
vsakoga tjednja , kakove gode zapove knez Miko, takajše cez celo
godišće ili leto, kada goder zapove knez Miko yly njegov oztanak,
dve rali, jedan den sena zgrinati , jeden den oračiti i takajše jeden
vlačiti, strni jeden den voziti i žita jeden den voziti, kolja vin
skoga jeden den voziti , item jeden voz vina dovesti, a to vse
svojom marhom i svojemi koli. K tomu vsemu k božiču jednoga
kopuna, o vuzme dvanadeste jajac, med mešami jednu jaricu ili
kokoš i jedan sir budeta dužna davati rečenemu knezu Mike i
njegovomu ostanku . Takajše trh ovakov na se priemljen, da rečena
kmetička suprot vsem i vsakomu mojem trudom, potroškom i
skrbljom v pravdenom dugovanju hoću braniti i za nje stati, ako
bi potrebno bilo. To takajše ogovarjam, da kada budem hotel re
čena kmetička od kneza Mikeili njegovoga ostanka odkupiti, ne
prvo nego vazdar na svetoga Martina biskupa i spovednika dan,
pred tem vazdar prvo dužen budem po jednom dobrom plemenitom
človeku ili orsaskom oficialu opomenuti i na znanje dati knezu
Mike ili njegovomu ostanku tri cele mesece, i ako bi ga tako prvo
ne opomenul, da ga opet do drugoga svetoga Martina dne nebudem
mogel prez opomenja ili obznanenja , kako je gore rečeno, odku
piti . Opet i ovo k tomu prilažem, da kada jaz rečenih dvadeset i
šest ugerskih dukat, moje prave stoke i doblenja, dobre monete,
kotera bude po ovom slovenskom orsagu tekla (izloživši zato Bečke
groše ili drugu kakovu vman monetu, kotera nebude mogla teći
v orom orsagu ) rečenomu knezu Mike ili njegovomu ostanku na
pune položim i platim , da slobodno rečena moja kmetička taki po
ovom mojem listu zamjenem i ladam za se a nie drugomu nikomu,
obdržavši zato vse kondicie, kako je gore napisano. I pri tom du
govanju ili pogodbe behu dobri plemeniti ljudi, knez Ivan Mudić,
knez Simon Pljušćak od Velike Mlake, Ivan Grabšelić, Mibal De
verić aliter Megjimorec od rečene Dolnje Lomnice, Ivan Pukanić od
Korilovec i Juraj Svastović od rečene Dolnje Lomnice, koj to pisa na
moju prošnju za vekšega svedočanstva i prišastne pravice radi.
Actum in domo et curia mea nobilitari in dicta inferiori Lompica
habita in festo sancti Mathiae apostoli, anno domini millesimo, sex
centesimo vigesimo octavo.
( Izvornik u mojoj zbirci.)

X. U Vrbovcu 1619. augusta 23. Knez Juraj Zrinski na

seljuje Slovince u gori Lipi Gaj na Vrbovačkom imanju
uz podavak godišnji od dva dukata, nešto žita i jednog
prasca te dužnost vojevanja.
Mi Juraj Zrinski, vekivečni grof etc. Dajemo na znanje vsim ,
kojim se dostoji i pred koterih ov naš list otvoren dojde, kako
 391

dojdoše ovdi zdola podpisani nek oteri Slovenci v jednu našu

pustu goru, kotera se zove Lipi Gaj ili Zrnjati imenuvani lug,
kotera pusta gora ili lug jest imanju našem Vrbovačkom i vu
Križevačkoj megji buduće, potrebujući od nas da bismo im dali
slobode, doklam bi se vu toj pustoj gori naselili. Zato mi prešti
mavši njihovu spodobnu prošnju dali smo i dajemo rečenim Slo
vincem sloboščine vu toj zgora imenovanoj pustoj gori na deset
let, tako da imaju goru krčiti, hiže načinjati i sebi pomagati, slo
bodu imajući od vsakojake daće ili podanki vu teh desetih letih,
doklam se nasele; po vremenu pako, kada se im tih 10 let slo
boščine izpuni, da imaju nam dohotka davati na godišće od vsake
hiže najprvo gotova norca dva dukata . jedan kabal pšenice, jedan
kabal zobi i jednoga dobroga prasca , i kada bi se nam na vojsku
pripetilo pojti, da imaju polag nas ... dobro oružna davati,
jedan mesec dan ob svojem trošku da imaju vu vojski biti ; k tomu
kada bi u vojevanju kakovu sriću od sužnjev ili od marhe imali,
takova dobitka treti del da nam daju i polag toga prez naše veste
nikakove marhe nimaju oddavati, koju u vojski dobidu, doklam
nam na znanje nedadu. Potem toga, pokehdob po imenu Kutinščak
Matiaš jednu godinu prvo se je naselil u zgora rečenu pustu goru,
polag sebe i drugu braću naseljiva i obećal se je, da hoće i na
drugih mestah naseljivati, dali smo imenuvanom Kutinščaku Ma
tiašu i njegovomu ostanku , da budu slobodni od vsakojake daće
i podanka, ako to zvrši, čim se je obećal nam i našem ostanku ;
po rečenom Kutinščak Matiašu naselili se Cušec (Martin) z ostalu
svojom bratjum . Za vekšega veruvanja radi dasmo mi ov naš list,
ruke naše podpisani pečatjum našom potvrgjeni . Datum ex castello
nostro Verbovecz 23. augusti 1619.
Georgius comes a Zrinio s. r. (Z. P.)
(Ovjerovljeni priepis medju urb . spisi vlastelinstva Vrbovačkog.)

1 Slovenci ili Slovinci , stanovnici zemlje izmedju Save i Drave iliti Sla
vonije. Po svoj prilici da su Vrbovački Slovinci uskočili iz krajeva današnje
Belovarske, nekoč Križevačke županije, koja je od polovice 16. vieka sve do
Čazme i Moslavine stenjala pod Turčinom, a pripadala sandžakom u Požegi
i u Cerniku .
2) Grad Vrbovac u Križevačkoj županiji držali su pored Rakovca od po
lovice 16. vieka knezovi Zrinski sve do njihova izumrća. U staro doba imao
je Vrbovac svoju posebnu vlastelu plemiče zvane Borotha iii Borothwa. A i
Rakovački vlastelji Pučići imali su mnogo zemalja i sela oko Vrbovca.
U osamnaestom viekı bio je Vrbovac sa Rakovcem u vlasti bogatih grofova
Patačića, dok im se pije sa posljednjom grofinjom Eleonorom P. god. 1834 .
rod zatro.
392

XI. U Żelinu 1621. Grof Ivan Erdedi, biskup Jegarski

oslobadja podanike u Cerju od drugih radnjah, da dobro
obrade svako leto vlastelinske vinograde.
Nos comes Jaonnes Erdödyl de Moniorokerek , episcopus Agri
ensis, montis Claudij et com. Varasdinensis perpetuus, Hevesiensis,
interioris et exterioris Szolnok comes, 8. c. r. Mattis consiliarius.
Memoriae commendamus tenore praesencinm significantes —, kako
ovo dohodiše k nam podložniki naši Cerjani, moleći se nam po
niznim zakonom , pokeh dob da imaju vinograde naše na Podvor
nice i Šiljakovine držati, koteri vinogradi jesu dobro obilni, to na
prvo dajući, da im ni moguće teh rečenih vinogradov , kako bi se
pristojalo delati i druga dela nastojati. Zato pokih dob mi vidivši
njihovu pravičnu molbu, na to se pustismo dobrovoljno, da nimaju
za sada, dokle je po imene tako malo gradu sena voziti, niti desek
cepati, ali kakove velike tlake delati , nego samo, da imaju ta re
čena trsja tako dobro, kako sami svoja i da je imaju od leta do
leta povekšavati, ne pomenjšavati ; k tomu da je imaju lepo gra
diti i što se goder bude pristojalo na poboljšanje onih trsi da su
dužni činiti ; samo izlažemo meštre drvodeljne, kako po imenu
Ivana Perkiša, Staneka Vrbanovića i Mikulu Druškovića, na zopet
Remenara Petra i ostale, prez kojih grad naš Želinski nemore biti.
Kotero to dopušćenje i slobodu mi pečatjum našom navadnom za
pečatismo i ruke naše podpisanjem potvrdismo. Datum in arce
noštra Želin sabatho proxiino ante dominicam Palmarum a. d. 1621 .
Comes Joannes Erdewdy s. r. (Z. P.)
( Stari priepis u našoj zbirci.)

XII. U Vrbovcu 1623. maja 27. Knez Juraj Zrinski do

zvoljuje naseljenje Hrvata na Vrbovačkom imanju uz ob
vezu, da dadu od svake kuće kunsku kožu, jednoga prasca
i da vojuju uz vlastelina po mjesec dana o svojem trošku.
Mi Juraj vikovični grof od Zrina, posvećeni vitez, Dalmatin
skoga, Horvackoga i Slovinskoga_orsaga ban, cesarove i kraljeve
svitlosti tolnačnik i komornik. Dajemo na znanje vsim, kim se
pristoji i pred kih obraz dojde ovi naš list, kako je plemeniti i
vitežki Franculić Lukač, Rakovečki i Vrbovački častnik
3
naš, na
selil u pustu goru Prilisje imenuvane nike Horvate,' kojim je dal
iz naše volje do pet let sloboščine ; i tih pet let izminuši, da su

| Grof Ivan Erledi, biskup Jegarski, i kr. savjetnik, bio je sin bana Tome
Erdleda. Umro je rod. 1626. u 37. godini vieka svoga i pokopan je u prvo
stolnoj crkvi Zagrebačkoj, gdje mu je stajao do najnovije restauracije crkve
grobni spomenik sa latinskim napisom .
2 Cerje selo u občini Selskoj kotara Sisačkog. U Šiljakovini ima i sada
vinograda, gdje raste izvr-tno vino.
3. Ovdje se razumievaju doseljenici iz prekokupske Hrvatske, koji izgubiše
svoje zavičajne zemlje uslied provale turske.
 393

nam dužni od vsake hiže na leto davati jednu kunju kožu, jed
noga dobroga prasca , grad napravljati, kad im se zapovi' i na
svojem strošku jedan misec dan od vsake hiže da ima v tabor
pojti, kad mu se zapovi ; ako li dalje bude potriba, da mu se me
secki penezi budu od nas davali. I na to mi dasmo ovi naš list
pod naše ruke pismo i pečatju. I naselil je je naš rečeni častnik
leta jezero šest sto i dvadeseto primo aprilis. Datum in nostro
castro Verbovecz 27. maij 1623.
Georgius comes a Zrinio,
banus.
(Ovjerovljeni priepis medju urb. pismi vlast. Vrbovca )

XIII. U Moravicah 1623. julija 3. Stjepan Lacković,

Mikula Vlahović i Stjepan Tompa, službenici
knezova Nikole i Jurja Zrinskoga, naseljuju
Ivana Klobučara i drugove u Dragah Moravičkih
u z desetinu žita, a ako bi zatekli su ž nje i marhu,
da imaju ponajprije vlastelu ponuditi za kup.
Mi Lacković Ištvan, Vlahović Miklouš vzmožnoga gospodina
gospodina Miklouša vikovičnoga grofa od Zrina , Salajske i Ši
medjske grackih mej velikoga špana sluge, takajše i mi Tompa
Ištvan, Milovac Miklouší zmožnoga gospodina, gospodina Jurja
vikovečnoga grofa od rečenoga Zrina etc. sluge i obih dviov grofov
kako naši milosti gospocke u Vinodol & plenipotenciom poslani
komisari. Dajemo na znanje vsem i vsakomu, pred koje ov naš
otvoreni list dojde, a navlastito gori imenuvanoj našoj milostivnoj
gospodi i njih gospoctvu vsim oficialom ili častnikom , kako do
šadši pred nas poštovani i vredni naše milostivne gospode podlož
niki,, a to imenom Ivan Klobučar, Petar Sporčić, Mate Pram ,
Andre Staldohar, Jakob Pramar, Juri Śnebergar, ki su se poleg
rečene naše mil. gospode i častnikov njih gospoctva dopušćenja u
Dragaha gornje Muravice, što pod Muravičku županiju sliši ovo
preminuto leto naselili i nastanili, prose u nas poniznim i pokornim
zakonom , da bismo im dali list jedan, u kom bi se njih pravica
i dužnost ili služba, kojom bi oni po sem sega, zminuši tri leta
našoj m. gospodi i njih ostanku dužni i pokorni morali biti udr
žala . Zato mi videvši njihovu podobnu prošnju, nesmo im hoteli
umankati, pogodismo se š njimi tem putem , da imaju onom istom
pravicum živiti i službum služiti , kojum živeju rečeni Muravčani i

1 Lacković, Vlahović, Tompa i Milovac, plemićke obitelji, koje služahu

knezove Zrinske, dobivši od njih predija sa kmetovi, kako to na dotičnih
mjestih iztakosmo kod urbara Ozaljskoga.
2 Male Drage selo u obćini Skradskoj Modruško- Riečke županije nedaleko
od Brod-Moravica prama Kupi i medji Weverinske občine.
3 Muravička županija, toliko koliko Moravička občina. Glavari občina u
gorskom kotaru u vlastelinstvih Brodskom i Čabarskom zvali su se još 17.
vieka župani, kao što i u obližnjoj Kranjskoj.
394

služe, to je to, da imaju naše i svoje m. gospode vsako leto da

vati od vsake zemlje po libar šest i desetinu vsakojaka žitka,
zvan prosa ii hajde, i od vsakojake stvare, janjac, pčelac i vsako
jaka živućega blaga i ostalimi službami da gospodu služe kako
rečeni Muravčani polag staroga njihovoga zakona z dohodka i
ostalimi službami navadnimi i drugom službom vsakojakom i to
rekući, ako bi se kadi kakovi dobitak primiril od sužanj ili marhe
kakove , ka bi se dostojala gospode m ., da se najprvo imaju go
spoda naša m. iliti oficiali budući njih gospoctva ponuditi. Ako li
bi ju gospoda naša m . iliti oficiali rečeni nehoteli vuzeti za go
spodu, da si ju volni prodati, kamo im drago, a rečene zemlje,
da su je volni prodati ili mu darovati onem ljudem, koji pod naše
gospode m. oblastjum stoje ili na njoj stati hote z onom službom ,
plaćom i pokornostjom , ka bi od rečenih zemalj naše milostivne
gospode išla. I na to im dasmo ta naš otvoreni list, rukami našim
podpisan i pečatmi zapečaćen na rečenoj Murarici treti dan julija
mjeseca i leta jezero šest sto dvadeset i tretoga .
Lacković Istvan (Z. P.)
Nicolaus Vlahović (Z. P. )
Stephan Tompa (Z. P. )
Nicolaus Millovacz (Z. P.)
(Stari priepis u mojoj zbirci.)

XIV. U Želinu 1631. septembra 1. Grof Vuk Erdedi nase

ljuje Ivana Hrebića i drugove na imanju Kravarskom.
a da su slobodni od tlake i dohodka osim dohodka od
vinograda a da su dužni služiti kao što i ostali haram
baše i junaci na Krajini.
Nos comes Wolffgangiis Erdödyl de Moniorokerek , comes per
petuus montis Claudii et s. c . r. Mattis. praesidij Petriniae su
premus capitaneus. – Kako dojdoše pred nas naši podložniki iz
Kravarskes po imenu Ivan Hrebić, Jurko Miković, Vuk Menjak ,
Mihalj Šipuš aliter Sović i počeše nas prositi nikojih pustih sel u
našem imanju Kravarskom pod naš grad Želin po imenu selo Vu
grinčev dol, ko je prvo držal Vuk Sedlarić, drug) selo Andraša
Vodopića, treto selo Matije Brzata, četrto selo Petra Belčića i pol
sela Nestačevoga, koja sela ali zemlje dasmo im iz naše dobre
volje sa vsemi njihovemi pristojališći, to jest to : zemljami oraćemi
i neoraćemi, sinokošami, gorami, koloseki , s pašinci i z ostalimi
vsimi od starive njihovemi pristojališči izvan nekoje kupnene sino
koše rečenoga Vuka Sedlarića, koja ostaje pri rukuh Blaža Sed
1 Vuk Erdedi sin Petra E., kapetada l'skočkoga; umro je g. 1645.
2 Grofovi Erdedi bili su počev od god . 1615. pa sve do predaje Petrinje
hrvatskomu banu g . 1753. nasljedni kapetani tyrilje Petrinjske, ali su bili
podložni generalu Varaždinskomu i visili o Śtajerskoj pokrajini i ratnom
vietu u Niem . Gradcu .
3 Kravarsko, župno mjesto u obćini i u kotaru Veliko-Goričkom.
 395

larićeva zeta. Koja sela i njihova pristojališća dajemo im i zapi

sasmo vikovičnim zakonom njim i njihovomu ostanku tako, da su
slobodni i mirovni oni i njihov ostanak od vsake tlake i dohotka,
koj bi išel od rečenih sel, k našemu gradu Zelinu, izloživši samo
dohodak vinogradski, to jest to : gornicu i dežmu, koja od vino
gradov njihovih ide, koje da plaćaju vsako leto u naš grad Zelin
i to takajše dužnom službom , kada paši ostali junaci i harambaše
izajdu u Krajinu, tako da i oni š njimi budu izhajali; druge tlake,
niti podavkov nikakoveh da nebudu davali oni, niti njihov ostanak,
i ako li se veće odkuda k njim nastanili na rečena sela ali zemlje,
da i oni s tum pravicom živili budu. Zvrhu koga dugovanja i po
sljednje pravice dasmo im ov naš list pod našu pečat i naše lasto
vite ruke podpisanja. Actum in castro Zelin 1. septembris 1631 .
Comes Volfgangus Erdödy (Z. P.)
Comes Nicolaus Erdödy.
( Ovjerovljeni po vlastelinstvu stariji priepis u mojoj zbirci.)

XV. U Letovaniću 1632. julija 7. Ban Sigismund Er

dedi dozvoljuje Letovancem , da mogu preko Kupe
krčiti i uživati zemlje uz desetinu dotle, doklem
Krajina ondje bude.
Nos comes Sigismundus Erdeödy de Monyorokerek, montis Claudii
et comit. Varasdinensis comes perpetuus, regnorum Dalmatiae,
Croatiae et Sclavoniae banus, sacr. caes. regiaeque Mattis. consi
liarius et cubicularius. Dajemo na znauje vsim i vsakoterim , pred
kojih goder ov naš otvoreni list dojde, kako dojdoše pred nas
naši podložniki Letovanski i drugi ostali okolo stojeći ljudi, mo
leći se nam, da bismo im u kotaru Letovanskoga vsega imanja i
ladanja našega u Zagrebačkoj gradcke megje budućem na ov kraj
Kupe i preko Kupe, koji bi hotil krčiti i odkrčene zemlje težati
i ladati, iz stanovita dohotka dopustiti ; i zato budući dosta ne
hasnovitih loz i zarasleb zemalj, mi vsim i vsakoterim , kojim je
goder volja, na ovu stran Kupe i preko Kupe u kotaru rečenoga
Letovaničkoga imanja i ladanja, kadi goder koj hoće, slobodno
krčiti, zemlje odkrčene težati i ladati njim i njihovom ostanku,
što goder koj odkrči, dopustismo i na to privolismo tako zato, da
vsaki i njihov ostanak od svojih krčev bude nam dužan deseto
prez vsakoga izpričanja i otimanja vsako leto davati, a prva četiri
leta da bude vsaki prost od davanja toga dohotka, potlam kako
četiri leta izminu, da taki peto leto i druga vsa za njim leta imaju

1 Od vremena vojevanja Hasan paše Predojevića potisnuta je kršćanska

Hrvatska na Kupu . Nešto kašnje 1596. osvojena je Petrinja i posjednuti su
opet priedjeli oko Hrastovice i Gora. Banski Krajišnici, stojeći u gradovih
na lievoj obali Kupe, zaokupiše sve malo po malo zemalja i preko Kupe,
koje stadoše obradjivati i naseljivati. Krajina je na Unu odmaknuta defini
tivno istom pakon Karlovačkoga mira g. 1699.
396

i dužni budu rečeni dohodak vsaki i njihov ostanak od svojeh

krčev, kako je gore rečeno , plaćati. I to im tako iz desetoga do
hodka do tih dob dopustismo krčiti i ladati, dotlam Kraina onde
bude, a kada se z voljum Božjum Krajina dalje otisne, onda dru
goga razlučenja od nas ili našega ostanka budu vsi i njihov ostanak
čekali. Harum nostrarum vigore et testimonio literarum mediante.
Datum in praesidio Lethovanich die 7. mensis julij anno do
mini 1632
Comes Sigismundus Erdödy m. p.
(U odpravku bana Ivana Draškovića od g. 1642., koj je privilegije Leto
vanićke potvrdio. )

XVI. U Letovaniću 1636. aprila 12. Ban Sigismund

Erdedi odieljuje prava i dužnosti Farkašićem , što
ih naseliše Vuk i Gabro Jelačići .
My groff Erdeödi Sigmund od Mogiorokereka, Mosslavine grada
v Varasdinszke gradczke megie vykouichny groff, Dalmathinszkoga
Horvaczkogha, Szlouinszkoga orszaga Ban, czeszaroue i kralyeue
Szuetloszti komornik y Thanachnik , y usze pokupszke pokraine
veliki kapitan. Dayemo na znanye, kako pred nasz doidosse ple
menithi knez Jellachich Wk kapitan y szvoim bratczem Jellachich
1
Gaborom ' walouasse y dasse szlobodu , koy sze nasztane na nihow
1 Jelačići, vrlo stara i znamenita hrvatska porodica , ali je šteta, što nije
dosele njena poviest osobito za starije doba napisana .Nije vjerojatno, da su
Jelačići starinom Bošnjaci, kako neki drže, ali su svakako potekli iz strana
stare Hrvatske tik do medje Bosanske. Jelačići pojavljaju se u prvoj polovici
šestnaestoga vieka u priedjelih na Uni i u primorskoj Krajini na Uni. Jelačić
bio je god. 1537. vlastel kod Cetina pod zaštitom kneza Jurja Frankopana
Slunjskoga, a Marko Jelačić služio je g. 1551., imavši oko g: 1600, u Senju
potomka Ivana Jelačića . G. 1550. spominje se Mihalj Jelačićkao plemić opa
tije Topuske. Imanja oko Kupe u Biševiću više Petrinje primio je Krištof
Jelačić godine 1568. za svoje zasluge, prolivši na službi Slunjskih knezova
krvi i za izbrojenih 200 zlatnih dukata od kncza i bana Franje Frankopana
Slunjskoga. ( Ăcta Frankopana u zbirci jugosl. akademije ). Staro plemstvo
potvrdi 15. decembra 1579. kralj Rudolfo II. Ivanu Jelačiću i njegovoj braći
Jurju, Nikoli , Petru i Gabri i Ani sestri, podieljiv ujedno Jelačićem grb.
Odlikujući se Jelačići u ratu turskom , potvrdi kralj Ferdinand II. 4. augusta
1619. iznova plemstvo Gabri Jelačiću i podieli mu grb (dva lava nasuprot
stojeći drže mač i na njem nataknutu tursku glavu ), a taj grb imaju i danas
Jelačići. Vrlo znamenit član porodice bio je Stjepan Jelačić, isto tako velik
junak, kao što i na glasu državnik. On je služio više od četrdeset godina
svojoj domovini častno i koristno kao podžupan Zagrebački, protonotar, ba
novac i podzapovjeduik banske Krajine. Kad su krajevi od Kupe do Une za
velikog turskoga rata jedino mišicom i hrabrostju hrvatskih banskih Krajiš
nika Turčinu oteti, poglavito se je Stjepan Jelačić brinuo za kolonizaciju i
uredjenje tako zrane Banovine. Njegov sinovac (od brata Janka) bio je Franjo
Krištof Jelačić, postavši pod primljenim imenom Delišimunović b:ưrun i grof.
Kao što se je prije jedna grana Jelačića po imanju Biševića pisala plemići
Biševićkimi, tako se Stjepan Jelačić i njegovi potomci imavši u Turopolju
imanja Buzin, Kurilovce i Malu Makn, prozvaše Bužimskimi, kojim se pri
djevkom još i danas Jelači i služe . Spomena je vriedan naročito Jakov Je
lačić, kuj" bude g. 1717. u boju sa Turci kod Novoga uhvaćen, te je mnogo
 397

zemlyu Farkassich' w kotaru szwethoga Mihalya v Zagrebachkoi

gradczkoy megy buduchy po imenu Petru Rogzichu, Mathiu Ko
sutu, Andrassu Spendichu, Giurku Radouichu , Vartinu Zoblichu,
Juriczy Czetinu, Mattheu Szmolkouichu, Petru Pauissichu, Juryu
Gregoryanichu, y drughim osztalim , koi bi sze w rechenom kotaru
nasztanili ueki nekoma nim y nibouomu osztanku, nihouogha
osztanka osztanku pod onakow red, da kada deszeth lyth mine
da onda wszake hise szako leto budu dusui daty jedan dukath, y
kada im Bogh szrichu dà szusnia dobiti, da gha imaju nim y
nihouomu osztanku dopeliati za zapitak . Ako dua szusnya dobe
nim jedan, a drughi gory imenouanim Jellachichem y nibouomu
osztanku, ako li seszt, szedam , oszam szusany dobe, da usze imayu
dopelyati pred jimenouane Jellachiche, y nihow osztanak, da szy
uzmu dva izmed nib, koy yh budu isli, konye tho thakaysse; od
zuirine pechenia. pak ako koy iz med gori imenovanih Jella
chicbew , illi nihow osztanak na put poide, da szu dusni s nimi
uszi poiti. Zuerhu chesza mi gori imenovanim podlosnikom ow
liszt nassom rukom podpiszany nassom banszkom pechiatiom
zapechathen daszmo. Datum in castello nostro Lethouanich duo
decimo aprilis a. 1636. Comes Sigismundus Banus m. p. (L. S.)
(Istodobni ovjerovljeni priepis u kapt. Zagr. F. 20.)

XVII. U Čičah 1636. oktobra 20. Grof Štefan Erdedi

nastanjuje Ivana Posavca i drugove u Gladoveu
na imanju Želinskom uz podavak jednoga dukata, i
pred aju su žanja, ako bi ih uhitili, te vojničku službu
na Krajini uz brata bana Sigismunda Erdeda.
Nos comes Stephanus Erdödys de Moniorokerek, montis Claudij
et comit. Varasdinensis comes perpetuus et eques auratus. Da
jemo na znanje po ovom našem listu, kako mi razumevši obećanje
i hotenje poštovanoga Ivana Posavca, s koterem se nam oferuje i
obeće, da hoće sam z glavom i peršonum svojum , najprvo sesti i
4
nastaniti v selo naše pusto Gladovec * imenom in pertinentiis arcis
nostri Zelin et com. Zagrab. existente et habito, i polag sebe da
hoće do jedno sedam hiž ali i veće staniti i seliti ljudih i peršon .
Zato iz milošće i dobroga hotjenja našega za takovo obećanje i
oferuvanje njemu Ivanu Posavcu i njegovomu ostanku selo neko
pusto Bačitevo ali Mikulanovo imenovanomu pustomu selu Gla
godina čamio u Biše i, odkupiv se težkim novcem , pošto je svu oju imo
vinu prodao ili založio. Novija poviest obitelji, koja je Jelačiće vanredno pro
dičila , je više ili manje poznata.
1 Farkašić stari, župno mjesto u obćini Selskoj , kotaru Sisačkoin .
2 Kotar stare župne crkve u Vratah (Vratečka) na desnoj obali Kupe ne
daleko imanja Biševića. Župa prestala je u dobá provala turskih, a mjesto
nje ustrojena je koncem prošloga vieka nova župa u Farkašiću .
8 Stjepan Érdedi sin bana Tome, a stariji brat Žige Erdeda.
4 Gladovec selo kod Kravarskoga u obćini i u kotaru Veliko-Goričkom.
398

dovcu buduće i ležeće i što godar puste loze bude mogal odkrčiti
i odorati, dajemo i zapisujemo tim putem, da od vsakojačkoga
dohotka, podavka i službe, s kojum bi nam i gradu našemu od
imenovana Bačetova sela dužan služiti, on i njegov oztanak prost
i slobodan bude. A oni drugi ostali, kotere okolo sebe selil bude,
da su tulikajše prosti i slobodni od sada počamši na punom če
tiri leta, a kada ta četiri leta minu, da nam od vsake hiže zvan
svoje, ka je slobodna, na leto po jednom yugrskom dukatu penez
na dan svetoga Martina biskupa i spovednika imaju v grad naš
plaćati i davati. I k tomu , ako bi je Bog i sreća sužnjem ili
konjem v Krajine pomogel, da su je nam z tem takovem dužni
skazati, a mi k njim poštenim darom y zapitkom. I obr toga da
budu dužni, ako bi nam potrebno bilo, v Krajinu oboružno polag
nas i polag našega gospodina brata gospodina bana Sigismunda pojti.
I za vekšega veruvanja i pravice radi imenovanu Ivanu Posavcu
nas i svem ostalem, kotere vu imenovano selo naše Gladovce stanil
bude, ov naš list pod ruke naše podpisanje i pečat potvrgjenja
dasmo. Datum in curia nostra Čiče 20. octobris 1636.
Comes Stephanus Erdödy s. r. (Z. P.)
Comes Nicolaus Erdödy.
Ovjerovljeni po vlastelinstvu stariji priepis u mojoj zbirci.

XVIII. U Novomgradu na Savi 1636. Grof i ban Sigis

mund Erdedi nastanjuje Ivana Pulića i Matijaša
Dapčevića s ostalom družinom u Zamladju u dr
ž a nju grada Moslavine time , da budu dužni vi
težkom službom na Krajini.
Mi uzmožni gospodin grof Sigismund Erdewdy od Monyoroke
reka, vekovečni grof od zaperte gore Moslavine i Varašdinske
gracke megje, kraljeve i cesarove svitlosti komornik, tolnačnik i
orsagov Horvackoga, Slovenskoga i Dalmatinskoga ban i Rrajine
Pokupske najvekši kapitan. Dajemo na znanje po ovom našem
listu vsakomu, komu se dostoji, kako dojdoše pred nas vitežki
ljudi iz Turak Ivan Pulić i Mateaš Dapčević z ostalom svojom
družinom i pobižani, koji su došli š njimi u kršćanstvo i koji jošće
za njimi dojti mogu, kotere mi nastanismo u naše selo Zamlačje?
u držanju grada našega Novoga” u kotaru Moslavines i v ovoj
· Zamlačje današnje Zablatje, selo u občini i u kotaru Veliko -Goričkom .
Novigrad, nekada kaštel velik ali od hrastovine sa šancevi i obkopi na
desnoj obali Save kod sela Suše u obćini Orlanskoj. Spominje se istom šest
naestoga i sedamnaestoga vieka, a u prvoj polovici 18. vieka ga je nestalo.
Valjda je požarom uništen.
3° Priedjeli na obe strane Save počam od Siska pak do Veleševca i Obo
rova oko Hrastilnice, Šetuša i Ljubljanice, pripadali su nekoč gospoštini
Moslavačkoj i možnoj porodici Čupora. Moslavinu dobišenakon izumrća Ču
pora od kralja Vladislava g. 1495. grofovi Erdedi, naročito glavni pobornik
te znamenite hrvatske obitelji kardinal Tomo Bakač.
 399

Zagrebačkoj grackoj megji buduće, sa vsim onoga sela malim i

velikim pristojališćem tako i podat put, da oni nam dužni budu
vsom vitežkom službom v Krajine, što im se polag njihova mo
gućtva zapove. I ako bi kamo v orsagu oboružno nam iti potreba
bila, da su z oružjem z nami, ali na našu potrebu dužni glavami
pojti i k tomu dobitak v Krajini, kako god im Bog da, da su
polag onoga dobitka stališa dužni nam pošten dar dati ; a zverine
takaiše, ako bi dobili zviri, da su dužni od zvireta poštenu pečenju
dati. A mi ih drugače od vse službe, tlake i podanjkov slobodne
činimo i njim slobodu dasmo, njim i njihovem ostanku i onem, ki
bi k njim došli na vike. Zvrhu česa dasmo im ta naš list naše
lastovite ruke pismom podpisan i našum pečatjum zapečatjen.
Datum in arce nostra Nova in vigilia s. Jacobi apostoli a. d 1636.
Grof Erdödy Sigismund, ban s. r.
Ovjerovljeni stariji priepis u mojoj zbirci.

XIX . U Zagrebu 1642. januara 31. Biskup Zagrebački

Benko Vinković dozvoljuje Tomi Babiću , da se
može nastaniti kod Dubrovčaka u Ivanićkom ko
taru uz podavanje desetine i vršenje vojne službe.
Reverendissime domine, domine nobis semper clementissime etc.
Poniznim kruto zakonom hoteli smo se pod vašega gosp. perut i
milošću dati, to je to, molimo se vašemu gospodstvu kako milo
stivnomu gospodinu, da bi nas vaše gospodstvo na svoju zemlju
prijelo stat u Ivanečkom kotaru? na mesto, ko se Topolje zove,
2
polag Zelkova luga blizu Dubravčaka ,” kade jest čiste zemlje okol
trideseti oranji, koje drže nešto Posavski Dubravščaki, a nešto
vašega g. podložniki Brežani v. gos. kruto male hasne, a mi dva bi
onde hotela stati samo četrtemi pohižani ; kojega falata zemlje v.
gosp. prosimo pod ov red i z ovemi konditiami:
Najprvo: Da obećamo v . g . od rečeneh zemalj davati pravično
vsakojačkoga žitka deseto, kakova goder sijali budemo.
Drugo : obećamo takaj mesto tlake i službe kmetske na paripu,
kada i kamo gospodin zapoveda, da vazdar hoćemo biti gotovi i
služiti .
Treto : da obećamo, a navlastito ja Petar vojvoda, da ako go
spodin Bog da sreću od seh dob, ter me gosp. Bog sužni daruje,
kako mi je ii poprvo, da do leta dan, hoću kušati v. gosp. s njim
pohoditi i darovati .
Četrto : da luga i loze polag našega dušnoga spoznanja od Po
1 U kotaru Ivaničkom, nekadašnjoj županiji biskupa Zagrebačkih, prozvanoj
po gradu Ivaniću .
» Dubravčak, župno mjesto na lievoj obali Save izpod Ivanić grada.
* Bregi, župno mjesto tik do Ivanić grada.
400

savcev vazdar hočemo verno i pošteno čuvati, i ako bi se na

potlam našlo i izvidilo, da bismo mi nečuvali rečenoga luga i loze,
ali sami pod madroma van davali, i ako bi se što takovoga našlo
do nas, što bi mi krivi bili, vežemo se i običemo u kipu našem .
i oneh, koji dojdu k nam stat, vas on kvar platiti, koga gospodin
s nas taki kvar posvedočuje, prez milošće arti vazme.
Peto : Sami se takaj obećemo i vežemo, da niti mi, niti naša
družina nikakova kvara u lugu, niti u lozah nećemo činiti, niti
krčiti više onoga, nego što nam se od vašega gospodstva da i po
kaže, i u kaj se upeljamo.
Šesto : Ako bi se koj vašega gospodstva podložnik potežčuval
za svoju muku, koteru je učinil, u tom mestu krčeći, i to se obi
ćemo, što bi pravica kazala, kontentuvati ga.
Sedmo : Od krnjak i od pčelac kako i drugi vašega pospodstva
podložniki obićemo pravo deseto davati.
Osmo : ako bi se kada gospodinu pripetilo, ali njih gospodstva
ljudem k nam dojti, ali mimo nas projti, da spodoban strošak od
nas premoguć i na gospodina i na njih gosp. ljudi i konje dužni
budemo dati i učiniti.
Deveto : da a nota infidelitatis et vitio ingratitudinis hoćemo se
čuvati, nego da verni i zahvalni vazdar mi i naš ostanak hoćemo
biti v . g. i ostale gospode biskupom i crikve sv. Štefana kralja.
Ako li bi se u nevernosti i nezahvalnosti našli mi, ali naš ostanek ,
tako od zemalj i slobode da odpadamo taki prez milošće.
Nego se v. g. molimo, da nas za te dohodke pomilujete, doklam
si stanja na rečenom mjestu ponačinjamo, kuliko je v. gos. volja.
I prosimo i molimo v. gosp., da nam v. gosp. na ove naše prošnje
i molbe stanovit i dobar odlučak daste.

V. gosp. ponizni podložniki :

Petar vojvoda i
Tomek Babić .

Na hrbtu odluka :
Reverendiss. dominus cum conditionibus praescriptis postulationi
praescriptorum supplicantium benigne annuit et superdictis condi
tionibus et sua annuentia literas extradari permittit, addendo, ut per
triennium
liberi.
a praestatione decimarum et aliarum obuentionum sint
Benedictus Vinković,
episc. Zagrab.
 401

XX. U Novih Čičah 1644. Grof Nikola Erdedi podje

ljuje Filipu Roksi i drugovom zemlje u Ravnih u
kotaru Cerskom uz duž n ost podavanja desetine, a
da budu du žni ići na Krajinu vojevati i zvieri
loviti.
Nos comes Nicolaus Erdody ' etc. Dajemo na znanje vsim i vsa
komu, kojim se pristoji, kako mi ridivši poniznu i pravičnu
prošnju naših podložnikov Filipa Rokse, Ivana Pulozića, Mihajla
Prigorca, Mike Greguranića i Ivice Molovića dasmo im , prešti
mavši krajišno dugovanje, stanovite nekoje zemlje, koje se Ravni
zovu i polag njih lužce, kadi budu prez našega i našel kvara
podložnikov krčili, gradili si i pomagali in districtu Cerje sub
arce Želin -

tako i podat put, da ovi gori imenovani naši pod

ložniki budu tako plačali desetinu vsu budi žitnu, budi kojega
goder žitka, kojim se žive, krnjake descte, pčelce, janjec, kozliće
u naš grad Zelin i desetinu vinsku, koje na rečenih Ravnih ili
pri njih trsju zasade. Svinje takajše ako dve dobre dobe, jedan
nam , a drugi njim, ako jednoga tako nam za spodoban zapitak .
Ako bi potribno kada v Krajinu, ali na zverinu, takajše budu
dužni pojti od biže človik. Nu koteri bude ovakovi ditić i po sem
sega koj se godar okolo njih ali pri njih nastani u našem imanju
bude nastanjeval z tum pravicum budu ladali, držali, uživali i pla
čali nam i našem ostanku oni i njihov ostanak . I za vekšega
veruvanja volju i poslidne pravice radi dasmo ov naš list našom
lastovitom rukom podpisan i pečatjum zapečatjen. In curia nostra
Nova Čiče, die 5. mensis julij anno dom. 1644.
Comes Nicolaus Erdödy m. p . (Z. P.)
Elizabeth Keglevich m . p. -( Z. 1 '.)
Ovjerovljen po vlastelinstvu stariji priepis u mojoj zbirci.

XXI. U Novomgradu na Savi 1646. marta 6. Grof I mbro

Erd e di potvrdjuje Tomi Paloviću i Marku Ninko
viću i svim haram bašam i gjumliji u Palajku pra
vice podieljene od bana Sigismunda Erdeda.
Mi zmožni gospodin grof Erdeidy Imbre² od Monyorokereket,
vekovečni grof od zaprte gore Moslavine i Varaždinske gracki
megje, ces. i kralj. svetlosti komornik etc. Dajemo na znanje po
ovom našem odprtom listu vsim, kojim se dostoji, kako buduće
došel pred nas poštovani Tomo3 Palović i Marko Ninković u kipu
vse svoje družine Palančanov, s drugače harambaše našega šerega
1 Grof Nikola Erdeli stariji, sin Žige a unuk Tome, različit od mladjega
Nikole Erdeda, počam od god . 1670. bana hrvatskoga sina Vuka, a unuka
Petra Erdeda.
2 Imbre Erdedi, sin Krste, a unuk bana Tomc Eriedla .
3 Palanjek selo u občini Martinskoveškoj, u kotaru Sisačkom . Novo nase
ljeni Palanjčani bili su od česti grčko -iztočno vjere, a i danas ima u Palanjku
26 duša rečene vjeroizpoviesti .
26
402

gjumlij' i vsih ostalih naših Krajinskih ljudih, i prezentovaše pam

list zmožnoga našega negdašnjega gospodina grofa Erdödy Sig
munda, ces. i kr. svetlosti tolnačnika i komornika, orsagov Dal
matinskoga, Horvatskoga i Slovenskoga bana etc. strica našega
visoko obdržanoga, kojega bi gore rečeni gospodin stric naš sta
novitim nekojem vitežkim ljudem iz Turske Krajine simo u krš
čanstvo dojdućem kako imenom nekojemu Ivanu Paliću i Matiašu
Dapčeviću z ostalom njihovom družinom i pohižani, koji su š njimi
simo u kršćanstvo bili došli, dal bil, proseći nas od poke dobe
budući, da i ovih gore imenovanih junakov iz ove naše Krajine
nestalo jest i grofija Moslavečka, vu koteri se to imanje njihovo,
kotero se vu toj pokojnoga gospodina bana pravice uzdržuje, kade
su nastanjeni , biti se nahodi, na nas kako ti pravičnoga po krvi
sukcesora spalo bilo, da i mi ove gore imenovane pravice na re
čene Tomu Pavlovića, Marka Ninkovića i ostale onde nastanjene
prepišemo. – Zato mi preštimavši gore rečenih naših harambaš
-

Tome Pavlovića i Marka Ninkovića vernu službu – vse rečenoga

-

gospodina bana gore imenovane pravice tvrdimo i jakost ima

juće činimo je vsu onu slobodu, koja se v rečenih pravicah uzdr
žuje, na rečene Tomu Pavlovića i Marka Ninkovića, harambaše i
ostale onde š njimi stojeće al potlam nastanjene, kako je gore re
čeno , naše Palančane i njih ostanak prenašamo, prepisujemo i nje
va toj pravici njim dane činimo mirovne na veke i hotijući to, da
se dobar red med njimi drži, budući kade ne dobra gospodara vu
hiže, da ni reda dobra ni, rečenoga Tomu harambašu njim za po
glavara postavljamo, koga hoćemo da imaju vsi onde stojeći naši
Palančani poslušati, obećajući se , i mi tuliko krat rečene naše ha
rambaše z ostalum njihovom družinom sadašnjum i koju bi po
vsem vsega k sebe nastanili, vu toj gore imenuvanoj slobode i
pravice obdržati. Zvrhu koje naše ove gore milostivne gracie za
vekše jakosti i pravice njim na napredak radi asmo ov naš list,
našum pečatjum zapečatjen. Datum in arce nostra Novigrad 6.
martij a d. 1644.
Comes Emericus Erdödy (Z. P.)
Ovjerovljeni stariji priepis u mojoj zbirci.

XXII. U Kraljevici 1650. aprila 1. Knez Petar Zrinski

oslobadja na imanju Brodskom Broza Abramovića
i druge kmetove od konjske tlake te da samo budu
dužni od zemalja davati svake godine po 8 dukata.
Preszvitli y velezmosni gozpodine, gozpodine milosztivi. Dobro
zna vasse zvitlo goszpodsztvo, kako szu sze odkupili jedni vassega
szvitloga goszpodsztva kmeti : zato y mi molimo vasse szvitlo go
szpodeztvo, a nai pervich ja Broz Abramovich od czele zemlie
1 Gjumlij to jest konjanik.
 403

z Artha, Paval Sepacz od czele zemlie z Artha, Mihal Abramovich

od czele zemlye ex Czuchka, Stephan Jolacz od czele zemlie iz
Szlemena, Petar Krulacz od pol zemlie na Sloszniku, Andre Fale
iz Ravne od czele zemlie , Pavko Golak od Szimatarova szella i
z Pluchkom od pol zemlie, Juricza Chernkovich y Jakov Mau
rovich od czele zemlie y od pol druge chetertine y od szenokosse,
ku plachia podpunoma chetiri libre i chetiri szoldini, Ivan Klo
buchar od czele zemlie, Mattak Gergurich y s Basniki z Ivu y
Jurjem bratom od czele zemlic iz Goricze molimo vasse szvitlo
goszpodsztvo kako szvoga milosztivoga gozpodina, da bite nasz
kako osztalih vassega szvitloga goszpodsztva, kmeti oszlobodili, a
mi hochemo vassemu szvitlomu goszpodsztvu, kako y osztali vas
sega szvitloga goszpodsztva kmeti plachat y na to dobar y veszel
odluchak chekamo od vassega szvitloga goszpodsztva, kako od
szvoga dobra y milosztivnoga goszpodina, a mi jeszmo dusni za
zdravievassega szvitloga goszpodsztva gozpodina Boga molit.
Vassega szvitloga goszpodsztva pokorni kmeti Broz Abramovich
zgora zapiszanimi.
Iz vana : Preszvitlomu y zvelichenomu gozpodinu Petru grofu ,
vikovichnomu od Zrinia, gozpodinu miloztivnomu, humillima sup
plicatio preporuchena da je.
Na hrbtu : 1650. 1. aprilis. Ovih u nutri zapiszanih suppli
kantov oszlobajamo od konyszke tlake, y lisztor da dusni nam
budu od vszake zemlie nam na letho davat dukat 8. Datum in
nostra Kralyevicza ut supra.
Comes Petrus a Zrin m . p.
( Priepis medju urbarialnimi spisi gospodštine Brodske.)

XXIII. U Kraljevici 1651. augusta 2. Knez Petar Zrinski

oprašta svoje podložnike iz Gerov a od svake konj
S
ske i pješačke tlake, propisujući im ostale službe
i dužnosti .
Mi gospodin grof Zrinski Petar, grof vikoyični od Zrina, cesa
rove i kraljeve svitlosti viénik i komornik , Žumberških Vlahov i
Slunjske i Velemeričke tvrdnosti veliki kapitan etc. Dajemo na
znanje svim i svakomu, kim se dostoji i kadi godar bi potribno
pokazati ovi naš otvoreni list, ali se s ovim podpriti, kako na da 1
našni dan jesmo se pogodili z našimi podložniki Gerovskimi.
Tako i s tem putem, da nam imaju dati svako leto od svake zemlje 2
cele, ka se nahodi pod Gerovsku županiju, zvan Babina polja ,
po dukat sedam , svaki dukat po libar šest dobrih tekućih pinez,
1
Gerovo, staro župno mjesto i obćina u gorskom kotaru županije Mo
druško-Riečke.
2 Babinopolje prama Prezidu spominje se jur u listini Grobničkoj kralja
Bele IV . god. 1260., pa i kašnje više puta, osobito u pravdi medju knezovi
Zrinskimi i obližnjimi kranjskimi vlastelji radi medja.
**
404

ke pineze imaju platiti polovicu o Miholji, a drugu polovicu o Bo

žiću i u ruke dati našemu prefektušu. I ako ne plate na zgora
imenovani trmini, da imaju duplo platiti . Vina dužni budu svako
leto uzeti našega spuda sto i petdeset, i to vina da imaju uzeti po
vas misec novembar, kako su sami prosili. Ko vino dužni budu
platiti našim oficialom po čem najdraže poteče u Bakru na tom
letu na naših portah ; ko vino dužni budu pravično rečeni podlož
niki Gerovski med sobom razpisati, prvo nego po nje dojdu, i
ovako popisano donesti pred našega prefektuša Primorskoga, neka
on vidi, jeli pravično razpisano po ljudih, ki premogu platiti, ali
nije. To se ostavlja na njegovu diskreciu . Ko vino dužni budu
platiti o maloj maši. Izamši to vino slobodni budu drugdi vino
kupovati i prodavati kuliko njim drago, plativši nam trgovinu na
vadnu. I ako u Bakru vino kupi, da u Bakru i trgovinu plati;
ako kupi u Grobniku vino, neka u Grobniku trgovinu plati. De
setinu navadnu dužni budu davati i dognati, kamo njim se zapovi.
I sprovod čez Snižnik nam i slugam našim i prt činiti čez gore
po starom običaju. I dužni budu polag svoje dužnosti po sol na
naši porti(h) hoditi i pšenicu nositi, i ostalo tržtvo i les svakojaki.
I ako nebi tako potriban na naših portih bil našim oficialom ...
ako oglasivši se slobodan bude drugamo prodati, plativši nam tr
govinu od njega. Ako bi se ki naš podložnik Gerovski zatekal,
da bi kakav kontrabant učinil, ali drugamo hodil po sol ali pšenicu
prodaval ili budi kakovo mu tržtvo se hoće, da zaostaje nam ali
našemu ostanku pene dukat pedeset. Zvirje i ribstvo da imaju pri
miru ostaviti, i da prez ordina našega ali naših oficialov nimaju
zvirja striljati niti rib loviti pod penu dukat dvadeset i pet. I to
ovršujući naši podložniki Gerovski ova u nutri popisana dugovanja,
mi ih oslobagjamo i slobodnih čipimo od svake konjske tlake
i pešačke, da nebudu dužni hoditi na nikakovu tlaku oni, ni
njihov ostanak . I mi njim se obićemo, da jih nećemo ni mi ni naš
ostanak njih ni njihova ostanka bantuvat, nego pače k njim i
k njihovu ostanku svakom milošću biti. Zvan toga, ako bi se pri
mirilo, da bismo mi ali naš ostanak onuda prohodili, dužni budu
pod nas i sluge naše, ki budu s nami, konje dati, ako bi se nam
konji spotribilo do Ljubljane, ali do Ozlja pod kakovu robu, ali
pšenicu, da njim se ima dati za plaću od svakoga konja, ki ide u
Ljubljanu, soli kabla dva i pol, a to onih, ki budu celi tovari go
nili. I za vekšega verovanja i tvrdnoga radi, da je tomu tako,
dali smo njim ovi naš otvoreni list ruke naše podpisan i našim
navadnim visećim pečatom zapečaćen . Dano u našoj Kraljevici.
Dan drugi miseca augusta leta 1653.
Comes Petrus a Zrin m. p.
(Izvornik pisan na pergameni, urešen arabeskami u zem . arhivu u Za
grebu, Neo reg. acta, fasc. 1649, br. 58, sada u Budimpešti. Pečat nalazi se
u olovnoj škatuljici, visećoj na svilenoj crvenoj i zlatnoj vrpci. Vidi Arkiv
za poviest jugosl. knj. 8, str. 218.)
Snižnik , Snežnik, njemački Schneeberg, visoka sniegom pokrita gora,
kuda se prolazilo u Kranjsku. Vidi glede prćenja sniega urbar Grobnički.
 405

XXIV . U Čakovcu 1654. februara 5. Službenik k neza

i bana Nikole Zrinskoga dozvoljuje Gašparu Ku
doviću , Petru Katiću i Stjepanu Srab u, da se na
stane na Rakovačkom imanju uz godišnju dužnost
od 4 duk ata od svake kuće.
Na poniznu prošnju Gašpara Kudovića z Dianeša i takajše letra
Katića z Brdovca, tulikaj Stefa Sraba z Dianeša, dopustih v kipu
našega milostivnoga gospodina bana, da se nastane pri Rakovcu
na porasti v Gracke huste, tako i njim i njihoromu odvetku pod
ta red, da do četireh let ništar nebudu plaćali, nego da si hiže
načine, negda negda v potreboćini budu na konjih poslužavali, a
po četireh letih vsaki bude dužan na leto vsako 4 vugrske du
kate plaćati i poslužavati. Datum Chaktornyae 5. februarj 1654 .
Fr. Franciscus Citrinus s. r. (Z. P.)
(Ovjerovljeni priepis medju urbar, spisi vlastel. Rakovac.)

XXV . U Varaždinu 1656. maja 11. Podanici Sisački

sklapaju pred banom Nikolom Zrinskim i gene
ralom "Varaždinskim Valterom Lesleom , kako će
u napredak obavljati službe i daće kaptolu Zagre
bačkom .

Anno domini 1656. die 30. maji in libera regia ciuitate Varas
dinensi. Pred nami dole podpisanemi učinjena be pogodba med
plemenitem kaptolom Zagrebečkem i med njihovemi podložniki
Sisečkemi pod red ovi doli popisani :
Najprvo vsi i slednji podložnici Siska grada jednakem zakonom
budu davali od celoga sela u mesecu rečenoj gospode šest težakov,
na vsakojačko delo, zvuna oranja. I da to priličnejše bude moglo
biti, što najbrže bude moguće, hote se popisati vsih Sisčanov
zemlje, hote se odlučiti najedno selo zemlje ralih onakoveh , ku
like su okolu Zagreba, 16, to je to šestnadeste.
Drugoč, daću orsačku plaćali budu vu orsag, davši ju vu ruke
svoje gospode, kakoti i druge gospode kmeti. Ober toga mesto
Martinščine i Jurjevščine plaćali budu dukat vugrskih šestdeset,
vu kojeh šestdeset dukat budu se zmetali i porezovali gledeći na
zemlje i sinokoše, kuliko ih koteri držal bude.
Treto. Virostove? četiri u gradu budu držali rečeni Sisčani i nje
plačali, koteri virostovi od tlake budu slobodni i ranu u gradu
budu imali , kako i do seh dob .

1 To jest kraljevicu, koju su za zemlju i drugi kmetovi, naročito Ozaljski

(vidi urbar grada Ozlja ), svojemu vlastelinstvu podmirivali.
? Virostav po magjarskom skrojena rieč, a znači gradski stražar ( custos,
vigil, satrapa).
406

Cetrto. Daću treh let zamugjenu, koteru su njihova gospoda

mjesto njih orsačkomu pagaduru platila, svoje gospode platiti i po
vrnuti budu dužni.
Peto. Radi gjumlinstva' jedna i druga stranka na skorom med
sobom hote opraviti i dokončati, kako to sami Siščani obećahu.
Šesto. Desetinu vsakojačku polag navade i običaja, kako su
prvo tako i potlam plačali budu, i ako bi što do seh dob nebili
platili, to na skorom platiti dužni budu rečeni Siscani svoje go
spode.
Sedmo. Kopune od sela, piščence i kokoši , kako prvo, tako i
od seh dob čez leto plaćali budu svoje gospode.
Osmo. Kada se rečeni Siscani delili budu, navadno marše budu
dužni dati svoje gospode. Takajše vina svoje gospode krčmarili
budu i on koj krčmaril bude, od tlake slobodan bude za ono
vreme. K tomu takaj vu ribah i zverine čast gospode davali budu.
Kad njim što gospodin Bog da dobiti, a navlastito kada vu Kra
jinu pojdu i sreća im potegne, vu sužnjeh dostojnu čast gospode
dati dužni budu. Actum anno, die et loco ut supra. Et haec prae
missa omnia usque ad tempora feliciora annotatis Sisciensibus per
dominos illorum terrestres concessa et relaxata sunt. Ubi vero con
finium ulterius promotum fuerit, dominos illorum terrestres non
officiant. Valterus comes de correcta . Comes Nicolaus a
Zrin, Banus m . p. correcta.
(Iz rukopisa : Historia rebellionis Stibrensis kanon. Kovačevića u zbirci
jugosl. kademije, II ., c. 58.

XXVI. U Żelinu, 1661. Grof Nikola Erdedi oprašta

slobodnjake u Ilruševcih od trabantije u gradu Že
linu i da nebudu duż ni na vratih služiti.
Nos comes Nicolaus junior Erdeödi” od Moniorokerek montis
Claudii comes perpetuus, s. c. r. Mattis. ('ubicularius, nec non prae
sidij Berkosevina supremus capitanus. Dajemo na znanje vsem i
vsakom , pred koih poštovanih obraz ili lice dojde ov naš otvoren
list, kako mi Truševljane doljnega i gornega Hruševca , a naše
slobodnjake slobodne činimo od grabantijet našega grada Zelina u
Zagrebačkoj gradskoj megji budućega, i da nebudu dužni na vratih
stražiti , drugom pako krajinskom službom i ostalimi navadnimi
službami i dohodki, kako su i prvo služili, tako da i posem sega
bulu dužni oni i njihov ostanak. I ako bi mi, ali naš ostanak ho
teli primarjati je na grabantiju, da smo im dužni po prvo posta
I
Konjaničtva, slobolnjaka služećih na konjih .
- Giroſ Nikola Erdedi mladji, od r. 1666. pa do g. 1670. kapetan Petrinjski,
i poslije namjestnik banski i ban. Umro g. 1693.
** ( örnji i lolnji IIruševac, sela u obćini Pokupskoj, kotaru Pisarovinskom .
Crabantije, trabantije to jest službe stražarske, koju su slobodnjaci vr
šili kao trabanti u gradú želinu.
 407

viti dvadeset škud. Zvrhu čega dasmo ov naš otvoreni list navadnom
našom pečatju zapečaćenoga i sa vlastitom rukom podpisanoga za
vekše jakosti i tvrdnosti radi. Datum in arce nostra Želin, die 12.
mensis aprilis a. d. 1661 .
Comes Nicolaus Erdeödy, junior m. p. (Z. P.)
(Izvornik u mojoj zbirci.)

XXVII. U Kuzmincu 1665. julija 12. Vicek a petan Kri

žev ački Nikola Makar uredjuje službe i da će svojih
podanika u Torčecu.
Anno domini 1665. die 12. julij. Ja Miklouš Makar,1 cesarove
i kraljeve svetlosti Križevačke pokraine najvekši vicekapetan, dajem
na znanje vsem, kem se pristoji i pristojati more, kako sam se
1 Porodica Makara potekla je iz dalmatinske Makarske, po kojoj se je
vazda i pisala . Bez sumnje došao je u gornju Hrvatsku nakon pada tvrdje
Kliške i junačke smrti kapetana Petra Kružića Jakov nazvan Makarski, slu
živši g. 1551. sa mnogimidalmatinskimi Hrvati u vojsci Senjskoj. Trideset
godina kašnje (g. 1580.) bio je Juraj Makar porkulab grada Izačića kod Bišća.
U posavskoj Hrvatskoj došao je ponajprije naglas Tomaš Makar ( 1588. - 95.)
župnik i podjašprišt u Varaždinskih toplicah i kaštelan i upravitelj tamošnje
gospodštine. Njegov sinovac Andrija bio je odlični gradjanin Varaždinski i
kaštelan u Varaždinskih toplicah. U Medjimurju (u Subotici) imali su god.
1638. dvor i kmete Krsto i Stjepan Makar. Najznamenitiji Makari bili su
služio je od mladosti
pako Nikola i njegov sin Ivan Andre. Nikola Makarmnogo
kao častnik u Varaždinskoj Krajini, odlikovao se puta u ratu i u
mirskih poslovih, osobito za bune Vlaha, te je umro kao obrstlajtnant i na
mjestnik zapovjednika Križevačke Krajine 2. augusta 1673. Imao je za ženu
plemkinju Anu Alia, silno se obogatio i pribavio za svoj rod imanje i kašteo
Kuzminec u Podravini Križevačke županije . Ivan Andrija M. bio je još veće
sreće, nego li otac, prodičivši se kao vojskovodja za velikoga rata turskoga
u Ugarskoj i u Slavoniji ( 1683.– 1699.) ' Odmah kad je započeo turski rat
( 1682.), pozvao je na dvoboj turskoga kapetana u Virovitici, u dvoboju bude
doista ranjen, ali svomu protivniku odsječe glavu. God . 1684. upali i osvoji
tursku varoš Orahovicu u Slavoniji i potjera u bjeg Funduk -pašu, koji ostavi
sve bojne stiege i bojnu spravu. Potúče zatim Turke Bobovačke i uhvati i
vodju im Ahmeta. Krenuvši god. 1686. s hrvatskimi Krajišnici do Pečuha, po
tuče putem Turke Sigećane, koji su mu zasjedali. Sam stari glasoviti Siget
jurišem osvoji, pobije mnoge Turke i plien ugrabi, osvetivši tako junačku krv
svojega zemljaka, bana Zrinskoga. Junački se je zatim ponesao i kod Pe
cuha , koji kraljevska vojska zauzme. Makar postane za svoje velike za
sluge zapovjednikom tvrdje Pećujske i pukovnik hrvatske pukovine, koju je
prikupio. Napokon mu kralj Leopold diplomom od 24. aprila 1687. podieli
ugarsko-hrvatsko barunstvo i učini ga magnatom . (Tako glasi povelja, a ne
kako u našoj knjizi: Dva hrvatska junaka : Mesić i Ibrišinović po netočnih
bilježkah pogrješno izviestismo.) Makarova je zasluga, što je g. 1691. Slavo
nija konačno oslobodjena od Turčina. Ivan Andre Makar izveo je kao vojsko
vodja i mnoga ina odlična djela, koja bi zaslužila, da ih tko napose opiše,
ali je sagriešio kao čovjek i domorodac, radeći na uštrb Hrvatske god . 1694 .
do 1696. kao zapovjednik Novog i Zrina, da se od kraljevine odciepe Po
unski Vlasi i da im on bude general. Ovu čast nije nikad postigao zamje
rivši se kašnje i svojim zemljakom i kod bečkog dvora radi ubojstva nekoga
čovjeka. Oporuku pravio je u Beču 5. novembra 1700. u nazočnosti kanonika
i povjestnika Tomé Kovačevića, pa je zatim na skoro i umro. Uspomena nje
408

jaz pogodil z mojemi ljudmi, podložniki Torčanci, koji mi budu .

na vsako leto dužni davati dohotka, doklam mira s Turci bude ;
ako li bi se pako mir raztepal, ter bi vemogli obstati tako, da se
z njimi druga pogodba vučini i ovo, kako su se z menom pogo
dili, da mi marljivo davaju i plaćaju , i ako bi nedavali marljivo,
kako su se pogodili, da ova pogodba mesta ne bude imala.
Najprvo da mi vsako leto budu davali na dva dni koscev po
četrdeset, žnjačev strnske žetre va dva dni po četrdeset. Item
pozninskih žnjačev na dva dni po 40. Item da na svetoga Mar
tina dan da mi imaju postaviti talerov sto, kopunov trideset i pet,
piščenac trideset i pet k Martinju iliti k Miholju vsako leto. Krčma
moja čez leto da budu moja dva meseca, a njihov treti pako. Item
što tamo desetine dojde, da ono k sudcu zvoze i da se onde zmlati
i vu Kuzminec dopelja vu moj kaštel. Item da bi kakvoga hudo
delnika vulovili, dužni su ga vu kaštel Kuzminski dopeljati. Item
ako bi kada ulovili sužnja, da su ga dužni dopeljati vu moj kaštel
i zapitek suproti tomu hoće se dati . I to da ove težake, koje su
dužni davati, da imaju rano dohajati okolu ore šeste ali sedme.
Imanja i na vsakojaku obrambu da su oboružni dužni dojti i
braniti.
I ovo sam dal jaz moje pismo za vekšega veruvanja radi i
mojum rukum podpisanje i mojom navadnom pečatjum zapečatil.
Datum in castel meo Kuzminec, anno domini 1605. 12. julij.
Nicolaus Makar s. r.
(Izvornik u zbirci jugos). akademije .)

XXVIII , U Želinu 1666. augusta 21. Grof Nikola Erdedi

naseljuje Vlahe illrvate u II otnji, a da daju na go
dinu od svake kuće po jedan dukat.
Nos comes Nicolaus Erdewdy cte. ac praesidiorum Berkiševina ?
et Ivanić supremus capitaneus. Dajemo na znanje vsem i vsakomu,
koga se pristoji, kako ovo pred nas dojdoše podložniki naši FIotnjan ::
gova živi još i danas u Pečuhu, gdje je jedno brdo prozvano „Makarovim
brdon “. U l'ećuhu imao je i kuću, ali ju je ostavio za osnovanje „ brvatske
ili ilirske škole“. l'z vrlo zaslužnoga hrvatskoga rodoljuba i mnogogodišnjega
zagovornika hrvatskih pravil na Bečkom dvoru Franju Galića ('rnkovačkoga,
koji je dobio imanje stražeman, bio je Makar jedini Ilrvat, koji bude na
daren imanji u Slavoniji i 10. ponajprije Ivankovom , a poslije Pleternicom.
Sa svojom ženom Sidonion llotman imao je sinove Nikolu i Ivana Leopolda,
te kćer Anii. Još . 1718. živio je ritmajster barun Ivan Makar, a za neko
liko godina izumre konačno porodica.
Torčec, oveće selo u oličini Gjelekovačkoj, kotaru Ludbreškom ,nedaleko
od rieke Drave. Ovo je selo držao knez Nikola Zrinski, pa ga je prodao
podpukovniku Nikoli Makaru. Po svoj prilici, da na ovom nagodbom niesu
bili zlovoljni žitelji Torčeca, jer je g . 1672. molila obćina Drnjanska gene
rala Souchera, la sc Torčec opet spoji s krajinom , kojoj je prije pripadao.
• Brkiševina selo u občini Pokupskoj, u kotaru l'isarovačkom . U Brkiše
vini bila je već s. 1 :3:31. župa , a nakon provale turske krajiška utvrda.
2

Hotnja, selo u istoj občini i kotaru .

 409

Vlaški sinovi po imenu Kostadin Braenković, Vukosav Kelebudić,

Miloš Jovičić, Todor Lasić, Stipan Vojvodić, Tomo Kravačan, Vu
kosin Očigria ; Horvatski pako sini Petar Ogulinac, Miko Ogu
linac, Martin Čeković, Miko Buković, Miloš Poturočak , proseći
nas, da im damo list na njihove zemlje, vinograde i sinokoše, od
kojih zemalj, vinogradov, sinokoš, budu nam davali vsako leto od
vsake hiže dukat jedan, po sto novac brojeći, vinsko deseto, zvan
izboja, koje budu primili na Hruševac, komu dukatu budi ter
minuš o Martinji, a služiti kako sada i do sada sabljom i puškom .
Zato videvši mi pravičnu njihovu prošnju, dasmo im ov naš list
tako i s tem putem, da ih nigdor nebude mogal i na potlam u
ničem bantuvati njih, niti njihovoga ostanka, nego gore imenovanim
dohotkom i službom . I za vekšega verovanja radi dasmo našom rukom
podpisanoga rečeni list i pečatjum zapečatismo. Datum Zelin, 21 .
augusta 1666.
C. Nicolaus Erdewdi m. p . (Z. P.)
XXIX . Urbar Ostrne 1667.
Anno domini 1667. die 10. octobris .
Urbarium načinjen od imanja dvora Ostrnel i popisano vse, što
k dvoru pristoji, kako ga ima u napridak k. Ferencz Frankulin
uživati.
Jantol Fundulin dava na godišće krnjaka 1, pišćenac 4 , mar
tinšćine din . 20, tlači u letu vas tjedan, a u zimi tlači u tjednju
po' dni 3.
Tako i :
Mihovil Ručic Mate Karas
Štefan Fundulin Paval Karas
Marko Kurešec Tomaš Ranec
Ivan Ručić Mihal Kerponić
Petrió Ručić Paval Kerponić
Štefanac Mihaličić Gašpar Mikuleta krnjaka.
Petrić Novak
Suma včini na godišće krnjakov 14.
Piščenac koji su dužni davati 32 .
Pincz Martinščine R. 1.2 din . 33.
Tlake na tjedan u letu dohodi težakov 47.
Tlake u zimi na dva tjednja dohodi 41 .
Popisane dvorne zemlje :
Najprvo sinokoša okolo dvora na koscev 26 .
Još zemlja jedna obrh travnika pri dvoru rali 12.
1 Ostrna, selo i dvor u občini Dugoselskoj. Ostrna pripadala je vlastelinstvu
Božjakovačkomu, kojemu su bili od kraja16. vieka gospodari knezovi Zrinski.
Ostrnu bili su knezovi Zrinski Juraj i Krištof g . 1564. zadužili plemiću Hr
vatu Bogdaniću. Knez Petar Zrinski založio ju je iznova svojemu vjernomu
službeniku i primorskom kapetanu u oči ustanka, Franji Frankulinu, izdavši
mu posebnu izprayu, ko oj je ovaj izvadak urbara priložen,
410

tistini
Item u Kruglicah zemlja rali 10.

ooo
Item zemlja na Dugu polju rali

ai
Item pod Ostrnjakom zemlja rali
Item u Krču zemlja ral
Item pri Blažićevi hiši zemlja rali 5.
Item na Strkovki zemlja rali
Item na Juranovom krču zemlje rali 6.
Item vrtla su dva pri dvoru, u dvoru su hiže 2.
Jen marof i marovska hiža i vse ostalo, što je okolo potribno.
Item vinograd jedan na kopačev 20.
Item drugi vinograd što povedaju da je bil kmetski na ko
pačev 15.
Suma včini rali ravnih 61.
Sinokoše na koscev 16 .
Vinogradi na kopačev 35.
Groff Zrinsky Petar m p .
(N. r. acta, fasc. 60, nr. 28, prije u hry, arhivu, sada u Budimpešti.)

XXX . U Vrbovcu 1669. maja 7. Službenici grofice So

fije dove bana Nikole Zrinskoga nastanjuju Ma
tiju Fiolića i njegovu rodbinu u selu Poljani uz
d u ž ni o st, da da vaju vsako leto krnjaka i kunu, i da
idu na gospocki put s puškom , sabljom , kad bude
potrebno.
Ja Štulac Miklouš i Miklouš Strmički uzmožne i milostivne
gospe grofinje Marije Sofije rodjene gospe od Leblina nigdašnjega
uzmožnoga dobro rodjenoga i dobra spomenka gospodina gospo
dina Zrini Miklouša, bana Horvackoga ostavljene udove imanja
Vrbovca oficiali dajemo na znanje vsim i vsakomu, komu se do
stoji i pred koje poštovane obraze ov naš list dojde, kako mi u
letu 1668. nastanismo poštovanoga Matu Fiolića i svojim mlajšim
bratom Pantom i z dvemi stričevići Grgom i Martinom u selu Po
ljani na pol sela Jovana Vukmerovića z voljom gospockom , za
koje nastanjenje dal je na stran gospe grofice njih excellenzyi časti
ranjskov 30 gotovih pinez, a od zemlje daval bude dohodka kako
i ostali seljani vsako leto dobra krnjaka i kunu , na gospocki put
8 puškom , sabljom , kamo bude potrebno. Zvrhu kojega nastanjenja
dasmo im ov naš list zaradi posljednjega vekšega mira, veruvanja
i tvrdnosti i prosimo gospodu zemaljsku i oficiale za nami buduće ,
da je imaju u ovom održati . Datum in castello Verbovacz die 7 .
mensis maij anno 1669.
Idem qui supra Nicolaus Stulacz m . p. (2. P.)
Nicolaus Sztermechky v. r. (Z. P.)
Ovjerovljeni priepig medju urbarskimi spisi vlastelinstva Vrbovca.
 411

XXXI. U Zagrebu, 1673. Letovanci obriču, da će dužne

radnje u vlastelinskom vinogradu odkupiti sa 100
škuda, a da će ići i pješke i na konjih kao vojnici
služiti, kamo im se zapovjedi.
Mi Letovanci uzmožnoga gospodina grofa Erdedi Imriha pod
ložniki valujemo dobrovoljno , kako mi budući od starine dužni
našoj zemaljskoj gospodi izvan ostale službe s oružjem kamo goder
potrebno služiti i sakojačkom desetinom i k tomu sinokošu go
spocku pokositi, spraviti i zvoziti – i vrt poorati i obsejati i vino
grad obdelati, koj vinograd budući po našoj okornosti i nemarlji
vosti za vsema opuščen, zaradi kojega opuščenja vinograda jesmo
s pravdom polag orsačkoga foliuša bili obtršeni i polag toga da
budemo dužni rečeni pusti vinograd odkopati i zasaditi i potlam
vazdar delati : zato mi namolismo se našemu rečenomu zemaljskomu
gospodinu zaradi toga vinograda tak i s tim putom obećavši dati
njih gospoctvu za kvare i opušćenja rečenoga vinograda sto škudi
i da od sada budemo prosti od dela toga vinograda, ali tak i z tim
putem , da vu vsoj gore imenovanoj drugoj našoj službi budemo
dužni mi i naši ostanki rečenomu gospodinu njih gospoctvu i njih
gospoctva sukcesorom služiti i pokorni biti , ter kamo goder ali vu
orsagu, ali izvan orsaga budemo imali zapoved s oružjem pojti i
služiti, da budemo dužni pojti i služiti kamo goder bude potrebno
ili pišičke ili na konjih, i kulikim goder bude zapovidano. Ako
pak vu vsoj onoj gore imenuvanoj službi bi zfalili, da taki zgubimo
vse naše pravice i da budemo morali rečeni vinograd obdelati i
vsu službu, koju nam budu zapovedali, obdržavati. Zvrhu česa uči
nismo ov naš valovaš dobrovoljno pred kaptolom Zagrebačkim.
(Oblastno ovjerovljeni priepis u mojoj sbirci.)
 K A Z A LO
OSOBA , MJESTA I PREDMETA .
(Brojevi u zaporkama naznačaju godine, ostali stranice .)
Kratice :
cel. = celoselec. pl. = plemić.
fr. =
- frtaljselec. pol. polselec.
gl. glagolaš. pot. = potok .
-

gor. = goršćak . pur. = purgar.

gr. = gradjanin . s. = selo ili selište.
iliš. = ilišnjak . SV. = svet .
k. = kmet . sl. = slobodnjak.
kap. = kapetan. vl. = vlah,
mon. = montanista. Ž. = željar.

A. Albrecht od Ozlja 368.

Alia Ane 407 .
Abramović Broz k. 402. 403., Mi- > Alibeg, turčin 254.
halj k . 403. Andre, volar 104., šoštar 118.
Abroz k . 180 . Andrečka gorica 288.
Abruzzi 189. Andrejevo S. 61 .
Adilović Petar pur . 213. Andrević Mavar k. 73.
Adlesić Juraj k . 372. Andriašević Miklouš, djak 98. 107.,
Affeltar (Abfalter) Ivan Juraj Sava vl . 348 .
( 1649.) pl. 236 . Andrija Mletčanin, kralj ( 1290. do
Agatić Ivan, biskup Senjski (1617. 1301.) 13.
do 1649. ) 160. Andrija II. ( 1205.—1235.) 20. 82.,
Agnežića s. 40. Nikolajev 369., sv . u Bakru 196.
Agriensis episcopus 392. Anečić Jurko 81.
Ahmet Bobovački 407 . Anicii 253 .
Ajtić, imanje Blagaja 14. 15., Hor- Anić Jurko k. 45., Jakov k. 45.
vat 63. Aničić Fabijan 16.
Alapići 389. Ankereiter Ivan 95. 128.
Albanezi 157 . Anković Simun 44 .
Albert vojvoda austr. 5. 6. Antol k. 57 .
Alberti Ivan , branitelj Klisa Anton mali, k. 35., na Planici k.
( 1596. ) 11 . 32., popov sinovac 64 .
Alberto od Mehova, vitez 199. Anton sy . u Modruši 53. 56 .
 414
Antonió Mikula , notar 154., plo
van 160 .
Antonović Stefan k. 66.. Jurko
k . 65 .
Antun Zadranin, biskupPišćanski
152. , sv. u Zavrhu 208. , od Ra
kovca ( 1430.) 166. 167 .
Arbadia = travarina 191 .
Arbanas Miho pur. 213.
Arbanasi mletački 152 .
Arbanasići pl. 290 .
Arbanasió Ambroz pl. 201. 206..
V. Balša 290 .. Ana 291. , Ivan
pl. 208. 291. , Katarina 291.
Arbanasićev dvor ( Joškovo) 251 .
Arbanasićevo s . 280 .
Arentić Miko k. 285.
Arešt = zatvor 163.
Argento (dell') Ivan Petar, barun
164 .
Argulac Jure k. 372.
Arth ( rt) 403.
Artyarić Pavao 114.
Auersperg Ivan , general 94. 97 ..
Dujam Andrija, grof 308.
Augustin , Kovačev sinovac 66 .
Augustinci na Rieci 155.
B.
Babaš Juraj k. 310.
Babići pl. 384., Marko k. 239.,
Radmil vl. 3. Tome i Tomek
73. 400.
Babin Ivan 106 .
Babina -gora, prema Tržiću 49.
Babino -polje, prema Kranjskoj 187 .
403 .
Babonići (V. Blagaji) knezovi 13.
199. 387 .
Babonić knez Stjepan. ban 13.
14. 199. 204 , 308. , Ivan 13 .
14. ban ( 1317 .--1322. ) 199.
200. , Oto 13. 14 .. Radoslav 13 .
14. , od Spiranca 253.
Babonožići k. 96.
Babonožići pl. 206. 267. 369.
Babonožić Paval 246. 116. , Bol
tizar pl. 116. 208. 235. 246.
249, 263. 264. 266., Gabro 234.,
Ivan pl. 116. 208. 234. Juraj
262. Miklouš pl. 250.
Baćan Ive k . 288.
Bačak Martin k. 372.
Bačan Stane k . 239 .
Bačitevo s. 397. 398 .
Bačvaria (u hrv. Primorju) 63.
Bačvarić Ivan k . 335 .
Badanj-grad, u Primorju hrv. 82.
Bag, u hrv. Primorju 35. 54.
Bahorić Ivko k . 40.
Bahorića s. 112. 113 .
Bajkić Horvatin Petar k. 120.
Bajkurić Ivan k. 121 .
Bakač Petar k. 105. , Tomo, kar
dinal ( 1495.) 398.
Bakalčić Jure k . 375 .
Bakar. Bakrani 3. 30. 66. 82, 91 .
129. 132–136 . 140. 146. 153 .
155. 158. 162. 164. 165. 188 .
191. 195–198 . 201. 202. 210.
229. 265, 384. 404.
Bakarac 98. 136. 157. 158 .
Bakarić Juraj gr. 296. , Petar gr.
296. , Petar Cećak k. 243.
Bakarski porat 193.
Baklića s . 62 .
Bakša, pleme Pribićko 205.
Bakšić Antun pl. 15. , Pavao pl.
206 .
Bakšići. pl. 228.
Baldak Miko k. 340.
Baljanić Jandro ž. 302.
Baljardić Petar , provizor 279.,
Toma pl. 279.
Baljarilićevo s. 279.
Balota (glasovnica) 163.
Balša, sin Irvoje Spljetskoga 127.,
Ambroz ( Arbanasić) pl. 206. 290.
Balšić Brnardo k. 33., Benedikt
k . 178 .
Balšića s. 46.
Baltići, zemlje Keglevića 3.
Ban Vrh 51., Iva k. 245. , Mate
k . 263.
Bandira ( pri svatbi) 162.V.Škopac.
Bandirac Petar 99. 117 .

Banić Benša k. 66., Grgur k. 219.,
Ivanac k. 219., Jurko k. 219..
Mikula k. 66. 219. , Petar k.
-219., Stanko k. 223.
Baničevci 177 .
Baničević Martin 16.
Baničnik , potok 214.
Banija 112. 205. 258. 260. , daća
196 .
Banjak Filip k. 260.
Banjan, na istok Bužima 14.
Banjavčić Mike k. 374. , Ivan sl .
376. , Ivac k. 376., Mihalj k.
377. , Stanko k. 377 .
Banjavčić Mikac k. 377.
Banjavčićevo s. 376.
Banjavić Ivan k. 228 .
Banje s. 61 .
Banji Vrh, imanje Frankopana 28.
Banjičevci 170. Ⓡ172 .
Banšćina 207. 372.
Baranić Petar 103.
Baratinovi 246.
Barbić s. Zrinskih 15., Juraj k.
45., Lukša k. 44.
Barbirić Vid 99. 117 .
Barče s. 57 .
Barčić Jakov k. 73.
Barčić Mavar k. 74.
Bardek Ivan fr . 302.
Bare, popa Mavra brat 63.
Barić Stjepan 120. , Jurko 16.,
Pere k . 268. , Tome k. 228. , Vid
16. Ž . 247 .
Barićevo s. 262.
Baričević Benko k. 30.
Baril, barilac (lagvić) 138.
Barilac Miho k . 252 .
Barilari 63.
Barilović, mjesto 254. 261. , Ga-
špar pl. 86. 276. 277., Jure pl.
208., Stjepan pl. 208.
Barilovićka kumpanija 115.
Barišino s. 62.
Barkazad u Usori 6.
Barsavić Tomaš k. 261 .
Baršić Vuk k. 372.
Bartol . 107 .
415
Bartol, ptičar 32., zagr. župan 369.,
sv. u Modruši 57 .
Bartolić Mavar k. 72.. Jure k.
282. , Mike k . 72 .
Bartolov Mihalj k. 258.
Bartolović Ivan 164., Fran, sudac
164. , Matij, sudac 164.
Bartolović Matko 81 .
Bartolovo) s. 72.
Barušić Juraj gr. 296.
Basan Blaž k. 180., Ivan k. 180.
Basar Mate k. 275.
Basarović Jandrija vl. 381., Iva
niš vl . 382.
Basić Ivak k. 289.
Bašić Krištof 105. 120.
Bašniki 403 .
Batelić Juraj 197 .
Batjan Franjo, velikaš ugarski
( 1626.) 171 .
Batjani, grofovi 189. , Adam , ban
(1710.) 167., Franjo pl. 170.,
Martin . pol. 301.
Batjanić Ivek, fr. 301 .
Bazia Jure k . 289 .
Beč, beči (sitni novac) 142., grad
248., selo 312.
Bečeva gorica 312 .
Bedeković Petar k. 182. , Miko k.
263 .
Bedeničić Mate k. 229. , Mihalj k.
229 .
Bedeniković Miho k. 262.
Bedetić Tome k. 223 .
Bedić Grgur k. 54.
Bedov zet Petar k. 185 .
Begonić Šimun k. 57 .
Begovac, blizu Blata 33 .
Behtić Jure k . 312 ... Mate k . 312 .
Bekan Ivan 120.
Bekar, Bekaria, dužnost bekara
193 .
Beketić Jure k . 229 ... Martin k .
229. , Mihalj k. 229.
Bela 111. (1173.-96.) 20. 82. 199..
IV . ( 1235. — 70 . ) 20. 126. 187 .
196. 222. 403 .
Belac, k . 50.
 416
Belaić Miho fr. 302.
Belajac Jurica k . 373., Ivan , k.
373., Miho k. 373., Stane k .
372.
Belanić Rade k. 389.
Belavić Pere k. 268. 375.,Gašpar
k. 375. , Ivan k . 373., Juraj k.
372. 375., Miloš k. 375.
Belčić Jandri k . 50. Petar 394..
Stipko 61. , Simun 66.
Belec (Wellen ) 298 .
Belgrad u hrv. Primorju 82. 83.
91 .
Belgradski kapitul 86.
Belio k . 53. 54.
Belić Ligatić Juraj 129.
Belići, imanje 28. 52.
Beljakovo s. 58.
Beloj-grad, kod Karlovca 326.
Belošići, u Vivodini 238.
Bembo Ivan, admiral 130.
Benac , k . 34.
Benčan Ivan 164.
Benče s. 74.
Benčević Ivan k . 182.
Benčić Petar pur. 174. , Matiac k.
229 .
Bendeković Petar 232. 233.. Grgo
k . 275. , Ivan Pavlov 232. , Jure
232. , Luka 233., Miloš 232. Mike
232. , Toma 233 .
Bened Lovre k . 243.
Benedektini crni 65 .
Benedičić Radeta k . 59 .
Benić Simko k. 54 .. Ive k . 315.
337., Jure k . 315. , Miho k . 375 ..
Vranko k . 315. 330 .
Benkaševo s. 77 .
Benko, Mikulin sin k . 35 .. od Rit-
kovaa ( 1879. ) 166 .
Benković Grgur k . 182. , Grga Iva-
cié k . 282.. Ive Stefanov k . 222 ..
Ivank. 237. 282. 294 l. vl.
302. k. 336., Jure k . 237. Marko
k . 237. 386., Marko Mikulin k .
237. Mate k . 294 .. Mikula k .
237., Mihalj k. 237 .. Paval k.
294 .. Paulić k. 237. , Stanko k.
237 .. Tome k. 237. 239.
Benkovo s. 68.
Benšio Domša k . 40 .. Grdac 55.
56 .. Martin 16.
Benšinić Mihovil k. 80.
Benšino s. 74.
Berdik Juro k. 231. , Miko k. 231 .
Berenti, poslanik nadv. Karla 94.
95 .
Bergknapp 33 .
Beričević Ive k . 228 .
Berislavić Petar, ban (1517.) 167 .
Berkiševina 408.
Berković Mihalj , fr. 302.
Bernardić Lovre k. 340., Jure k.
340.
Berni . Ivan 16 .
Berojević Lukša 41 .
Bertić Antun k. 178., Juraj k. 182.
Bertović Jakov pur. 175 .
Besanoy Jure 99 .
Besavić Ivan k. 239 .
Besidica Miho k. 288 .
Bešić pl. 286.
Bezjak Mihalj k. 265. , Matko k.
375.
Bežan Juraj 117 . 369.
Bićen od Svarče
Bičanin Ivan 99 .
Biela Lasica. gora 65.
Biela Stiena , na Uni 384.
Bielanovo, na pot. Klasničkom 14.
Biga (svežanj) 217.
Bihaé -grad 103. 387. V. Bišće.
Bihéan Perió k. 375 .
Bihéanin Ivan 98. , Miho iliš. 323.
Bilčić Martin 16 .
Bilie l'ere k. 235., Janko k. 235.
Biličić Petar, djak 223.. Miko k.
376 .
Bilošević l'id 16 .
Biogrud , kod Zadra 137 .
Biokovo , nail Makirskom 104.
Biomba . Bionda. porodica 90 .
Bir (census) 85. 143. 103. 384. V.
Dohodak .
 417

Birić (ditić) 218., Ivek 285., Jure Blaževa Lukil. s . 60 .

k . 285 . Blažić Ivim k . 229., Stane sl . 327 .
Birojević Filip k . 43. Blažić, 11 Ostrni 410 .. Petar pl.
Birovo s. 81. 208,
Birsić Jure k. 376 . Blažicevic Ivan k . 31 .
Bisažan Grgur k . 182. Blažice viel 30 .
Biskuplje s. 68 . Blažuvie Pavlica k. 279.
Bistra, imanje Sekela 299. Blażun Jure Ž . 266.
Bistrac, pot. 307. 355. Bobarića s 36 .
Bišćan Jurko k. 319. Bobaričić Miloš 16.
Bišćan Perié k 263 .. Matko k . Bobić Ivan 16 .
374. Bobičić Jan«lrej 16 .
Bišćanac Ivan k. 334. Bobina Iva 16 .
Bišćani, bjegunci 307. 311. 387. Bobinčić Stipan 16 .
Bišćanin İvan k. 350. Bobotac 211.
Bišće, grad 5. 7. 58. 233. 382. Bobovac-urad 407.
383. 397. 407. V. Bilate . Bobrinie Miko k . 254.
Bišević, više Petrinje 396. 397. Bucić Miko k . 203.
Bituraj, više Drežnice 65. Budinić Juraj. satnik 91 .
Blagaj. grad na Sani 13. 14. 18. Budo Gaspar. sudac 3 .
Blagaji. Blagajski. knezovi, 13.-- Bogač Ivan pl. 208.
15. 94. 109. 199. 253. V. Bu- Bogilan, oil Obrovca 3.
bonici. Bogdančić Jure. il . 342.
Blagaj Ludovik 13. 17. 199. An- Bogrlanić Ivan 99. 117. 124 .. Blaž
tun 14. , Dora ( 1548. ) 15. 82.. 10 ]. 301.
Dujam 14.. Franjo , posljednji Buyrlanje s . 59 .
( 1553.) 15.. Grgur ( 1166. (..) Bogovič Martin k. 220.. Grgur k .
13. - 15. 17. 18.. Ivan ( 1466. ) 219., Krstić Luka k. 220., Lu
15. 82.. Katarina 15. Mihael kič k . 220.. Mate k. 290., Mi
( 1475.) 15.. Nikola 11-166 . 15.. kula k . 377. , Miho k. 290.
Radoslav 14.. Stjepan (138
( 8.) Bogovićevo s. 377.
14 .; (1466.) 15.; 1548., 15. Bohek Mihalj ž. 300.
Blagajski, bjegunci 307. 311., tu- Bojna, imanje Blagajskih 13. - 15.
ranj na Korani 15 . 17 .
Blančar k . 271 . Bolanča (novac) 11 .
Blašković Martin 16 .. Broz k. 55.. Bolčevica , lovište 215 .
Jurko k. 55. 80.. Mate k. 373. , Bolestić Mihalj k . 226.
Mikula k. 373 . Bolkovac k . 122 .
Blatnica na Kupi 103. 231. Bolkovčevo s . 107 .
Blatnik Grgo k . 237. Bolniki, vino za b ). 165.
Blato . kod Plaškogu 32 . Bolstajn, u Kranjskoj 17.
Blazina Ive k. 293 .. Grgo k. 293.. Boniceti Rafael, kap). 197 .
Paval k. 293 . Borenić Grga k. 71 .
Blaž i Ivan sv. na Smolčem vrhu Borinci 371.
208 . Borković Marku k. 280., Miho i
2
Blaž sv . u Bratovancih 243. 2012 .. Puliz k . 282 .
Jeličin sin , x . 300 . Borlin 304.
Blažey Ivan k. 267. Borman Petar k. 227 .
27
418
Borotha, pl. 391 .
Boršić Petar k . 377.
Bosanac Pere k . 334. , Ive k. 334 ..
Pavel k. 334 .
Bosanci, bjegunci 307. 311 .
Bosiljevac Miho k. 284. , Jure k.
372.
Bosiljevačka občina 73. 75.
Bosiljevački pot . 310. , kotar 309.
Bosiljevo -grad 40. 59. 60. 69. 142.
145. 201. 206. 207. 290. 306 .
- 309. 311. 314. 325. 326. 328 .
331. 332.--334. 350. - 352. 358 .
365.
Bosna 2. 3. 13. 133. 256 .
Bosnić Ivan 239 .
Bošnjačić Stjepan 118.
Bošnjak Jurola 41. , Grgo k. 275..
Ivan k. 263., Juraj k. 56. 57.,
Jurić k. 59. Matij k. 47. 51. ,
Mikula k . 261 .. Petar k . 51 ..
Rade k. 60.,> Stipan k. 375.
Bošnjakovo s. 273.
Boštajn , u Kranjskoj 13.
Bot Andrija, ban ( 1509.) 150.
Božar Ivan k . 241.
Božec Nikola k . 182 .
Božicko k. 184 .
Božić Ištvan od Horvatina k. 223. ,
Grgur 114.
Božić ( rok za dohodak ) 34. 46.
75. 76. 80. 344. 404.
Božićna čast 101. 106. 108. 115.
118. 121. 122. 218. 221. 224.
240. 385. 390. , drva 225. 240 .
V. Cast.
Božićnjak ( za pečenje) 18.
Božidarević Ivan 16 .
Božjaci, Božjački vitezovi 196.
389 .
Božjakovački urbar 38.
Božjakovina 227. 274. 307 , 380 .
409 .
Bradica ( irgo k. 234., Ivan k. 234.
Bradić Juraj pur. 176.
Bradičió Miho k . 375 .
Bradišić Ivan 368 .
Bradković Mikula 239 .
Bradiosa Šimuna s. 79.
Braenković Kostadin vl. 409.
Braino s. 74.
Brajda, vinograd Trsatski 151.
Brajković Brnko 16., Ivan gr.
296., Luce 120. , Mihalj pl. 208.,
Nikola pl. 208., Petar k . 183.
Brajkovići, sl. 243.
Brajak Marko k. 269.
Brajkovića s. 56.
Brajkovo s. 61 .
Brajšić Ivan sl. 345.
Brandeburžki Juraj (1511.) 168.
Branetić Fabijan k. 71.
Brani Jure k. 229 .
Braševo ( Briševo) 49.
Brašić Milia k. 229. , Ive k. 229.,
Stanko k. 229.. Tome k. 374.
Braškov Matijaš k. 282.
Brašno, vojevati o svojem b. 387. ,
V. Vojna dužnost.
Bratovanec, Bratovanci 207. 243.
275. 292.
Bratetić pot. 14.
Bratković 32 .
Bratković Mihael gr. 296.
Bravar, čobanin za brave 11 .
Bravarić Grgur 118.
Bravióka Jele 100. 118.
Brazdičić Ive k. 375 .
Brbić Miho 120.
Brcković 103.. Grdina k. 315..
Ivan k. 337., Jure sl. 314.,
Juraj, cl. 98. 103. 262. , Luka
k. 180.. Martin 104. ,។ Miho k.
185.. Nikola 16., Žabka 98.
104. 262.
Brckovićevo s. 262.
Brckovo s. 81 .
Brdari, zemlje Keglevića 3.
Brdic Domša 41. , Ilija k. 45.
Brdik , lončar 118 .
Brdovac 243. 405 .
Brebrić Stanko k. 223. , Ivan pl.
241 .
Brebrovac, iza Siska 388 .
Brecljevo s. 47 .
Brestovac, Brestovica 67 .

Brešljanovica, brdo 49 .
Breza 63.
Brezana s. 175.
Brezane gornje 183. 184.
Brezanci 170. 172
Brezarić Paval k. 222.. Barneo
Mihalj 222. , Fabian Mikulin k.
223., Grgo Zupanov k. 222..
Ivan Ivanov k. 223., Jerko Mi-
kulin k. 222. , Jure, stari k.
222., Mate Stipanov k . 222.. 204. 207 .
Martin Županov k . 222., Mi- Brodarica 118.
halj Stipanov k . 222., Mihalj Brodarička 100 .
Kated k . 222. , Mihalj Mikulin
k. 223., Mihalj Fabakov k. 223..
Petar k. 223 .
Brezarići s. 204. 222.
Brezarovo s . 235 .
Brezik , blizu Ogulina 63.
Brezničani 287 .
Breznik 214. 275. 286.
Brezno pod Manovićevom gorom
63 .
Brezovica 227. 284.
Bregi, do Ivanić-grada 399.
Brezci, u Stajerskoj 248.
Bribir, u Dalmaciji 54. 126., u
hrv. Primorju 82. 83. 85. 87 .
130. 134. 136. 137. 140. 146.
190. 229. 291. 384.
Bridić Ive k. 266.. Stane k. 266 .
Brig, manastira sv. Nikole 47 .
Brime sena (za dohodak ) 88.
Brinj-grad 4. 83. 290. 306.
Briševo, Braševo s. 49.
Brižanić Pave ž . 272 .
Brkoševina 406.
Brkić 118 .
Brkiš Marko k. 64. 65.. Juraj k. 65.
Brlenić, občina 214.
Brlenići 220 .
Brletić Lovre iliš. 323. , Miko iliš.
9 Brzić Juraj, arhibuzir 210.
343.
Brlić Juraj k. 31., Brnjko k. 31. ,
Valentin pur. 176.
Brličić Paval. k. 269 .
Brlog , Brložka sudčija 88. 126. 203.
207. 208. 243. 280. 283. 292.
419
Brložan Jurko k. 289. , Grga k.
288 .
Brnardić Juraj k. 71. 311. , Mihel
i Mikula 70 .
Brnjas Ive. iliš. 342.
Brod na Kupi 22. 84. 189. 191 .
192. 580. 385. 386. 393. , pod
Ribnikom 36 .
Brodar Trsatski 162 .. Jurko k . 268 .
Brodarci. Brodari ( Hrnetići) 203.
Brodovina, daća 102.
Brojak Ivan k . 269. , Mile k. 269.
Brojani (Brodjani 386.
Broševa 26 .
Broz, Kralića sinovac. 49. , popa
Simuna brat 71 .
Brozački Stipan 16 .
Brozić Ivan k . 375. , Martin k.
375. , Juraj k . 350.
Brozinie Jurko k. 317 .. Miko k.
337 .
Broznić Anton 197 .
Brozović Miko k. 294.. Ivan gr.
296 .
Bršanovački Grgur 16 .
Brubno -grad 13–17 . 19. 29. 86 .
Brukov Ivan 16 .
Brumanus Matija , biskup zagreb.
( 1558–63) 17.
Brumnjanin Ivan 16 .
Brundio Simun 103. 117., Gre
gor 16.
Brurdić Mikula k. 70.
Brusljevo s. 49.
Brvi i gate napravljati (km. duž
nost ) 219 .
Brzarić Jurica 114.
Brzat Matija 394.
Bubarić Petar 16.
Bubaš Ivan sl . 345., Jurko k. 334.
335.
Bubašić Fabian 16.
Bublić Mihalj k. 297 .
Bubnjarci kod Ribnika 24. 201 .
420

Buča lva 117 Bušie Baltazar, podbilježnik 87 ..

Bučar Ivan k. 231. , Štefan k . 23-4. Ival vl. 318. , Milin vl . 347 ..
Bučić Petar pl. 246., Matiji 367 .. Radivoj vl. 347 .. Marko sl. 323.
Mato k. 2:37 .. Zakaria pl. 208 . Buti Juraj 179.
246.. Mihael, pop 246. Butić Andrija 117 .
Bučković Mihalj k . 226, Butiha Andrija I8.
Bučnetić Juraj 16 . Butković Matko k . 49.
Budačka kupanija 253. Buzilhan. u Grubnistini 191.
Budacko, bitka kod B. ( 1576 69. Buzeti , pot. 13.
Budački pl. 260., Ivan pl. 208.. Buzin, imanje 389. 396 .
Dora pl. 274. Bužinska županija 54. 369.
Budenić Ive 104. Bužanski kotar 52.. arcidjakonat
Bucletić Petar pl. 208. 279. 287. , 130 .
Martin k. 239. , Jure k. 239 .. Buže Vojin Vrh ) 26. :37 . 48. 49.
Mikula k . 239. , Grgur k . 239 .. 52. , na Lici 37.
Petar, računi djak 279 . Bužice vei 199 .
Budinić Ivan , kovac 120 . Bužim -grad, u Pounju 6. 14. 242.
Budisalić Petar pl. 200. Bužka županija 242.
Budislavić Petar. urucak 213. Buzki kotar 28
Budkovo x. 58. 253.
Budor Ivan 180 . C.
Buha Gjuro ž. 301 . ( 'abuna 227 .
Bukovac, Bukovec. imanje Sekela ( 'ati, vrst pandura 134.
28. 52. 201. 299. 300. 302 .. ( 'ingrinović Benku 16.
gornji 304., veliki 300. 305., ( terorie Martin 16.
mali 301 .. Andrija sl . 93. 117 . ( anjik Petar k . 178 .
124. Car Jiate k . 258. , Ivan k . 2.8 .
Bukovački pl. 261 .. Ladislav pl. 374 .. P'tar k . 2:36 . 2. 2: 6 ., Jure
214 . k . 372. 37.1., Payal k. 374 ..
Bukovačko, imanje 299. 30.3. Stanko ž . 2:36 .
Bukovien, u Dalmaciji 126 .. pot. Garwo -polje 34. 41.51.53.54.58.
233 , ( arii Imbroz. pur. 174.
Buković Miko 409. ( arina Bartol 153.
Bukovo 214 . ( atunarij 4 .
Bukvié Wje. k. 1833. ( 'azin 104.
Bulatović Dragoj 10-4. ( ' cbica s . 51 .
Bulišević Juraj pl. 208 . ( alie Auton , k . 49.
Bunca lviert. pur. 212.. June pur. l'elejér Vo s. 241 .
212 . Celjski knezovi 109. 166. 298 ..
Bunda Jaks k . 54 . kez l'Irik ( 1.15.1 . 166 .. kney.
Buntak Petur k . 231. Katarina ( 1.100 106. 169.
Burhan Miho k . 239. l'elničani, s. 182. 183.
Burić Dora 103, 120 . ( je. S. 11 Vivodini 237. 380.
Burića s. 37 . 392. 101.
Burina Jola ž . 300 ( 'crnik 391
Busié Stipan 16 . ( Bole Jurica k . 272, 273 .. Ivan
Buševoi 279. k . 261.272, 273., Marko k . 241.
Bušević, na Uni 1. 1.1 . 15 . 273., Pere k . 241. 273., Jate

k. 266.. Mihalj k . 272.. ('iga
k . 317 .
Cerovčevo s. 241 .
('erovica (Prvincii 231.
Cerovik , Cerovika. Cerovnik 31 .
35. 37 .
Cerovnička župa 37 .
Cesarska Ursula k. 252.
Cesta stara ( Karolinska ) 109
Cetin -urad 4. 6. 200 .
Cetina, rieka 1. 6. 8. 10. 11. 12.
Cetinj Jurica 397 .
Cetinska županija 1. 3. 116
('etinski Vlasi 8.
Chamberloth Grgur 100. 118 .
Cidilović Sime k . 219 .
( ' iene žitu 127. 128 .
('igan Ivan, k. 121 .
( Sigan Mavar k. 79 .. Luka k . 79 .
('igié. kovač 248.
( igulinié Jurko k . 55.
( 'ilidović Petar pur. 212.. Lovre
pur. 212 .
('ingesar Gjuraj frt. 302 .
('iporić Jurko k . 222.. Ivanar k .
220.
( 'ipov kruha 138
Cirkvena Stefan pol. 301.
( 'itrinus Franjo 405.
( 'laudius mons 382. 386, 388. 392.
394. 395 .
( ohan Matko k . 265 .
Colnar Juri 309.
Crikvenica 82. 83. 89. 91. 135 .
(Crikvene zemlje 31. 55. 57. 60.
65. 71. 73. 75. 76. 78. 100 ..
živine 86 .
Crkva sv. Duha u Volruši 26.
37. 55. 57. 59. 62. , sy . Antuna
u Modruši 26. , sv. Franje na
Švarči 368... xv.
sv Ivana i Mon ( 'acak Jure k . 372.
druši 26. 37.. sv. Marije u Mw-
Mo Colkin. više Bihaća 278 .
druši 26. 37.. sv. Marije stare
111 ('arevom polju 26., šv. Stje-
pana u Plaškom 26 .. . sv. Marije
i Otoku 26. , sv . Martina 31.
Za ostale crkve vidi ime do-
tičnogal svetca. )
421
( rna gora 141 .
( 'rni Lukid k . 219 .
( 'rni Jurić k . 258 .
Crnković Jurica k . 103., Virgo k .
372.
( 'ubulus. vinska mjera 124 .
( 'uinka Mikule s . 235 .
C'ujkovića Stjepka s. 41 .
( 'ukin Jartin k . 277. , Mate k .
277 .. Jurica k . 212.
(('ulibrka Ivan . pop 215.
( 'ulifaj Marko k . 179. 184.
('ulinah si u Plasili 17 .
( 'unió Viko k. 3:36 .. Jure k. 314.,
Marko. k . 314. , Ivan k . 313.
31. ) . , Mate k . 313.
( 'unjak Miki frt. 302., Marko k .
235 .. Matija k . 235 .. Mihalj k .
235 .
( unko Stane k . 230. 231. , ( ru
bisa k . 230.
( uriak k . 263.
Curkovecki Miho k . 18 .
('vetko Martin k . 184 .
( 'veikosić Smole k . 75.
Cvetković Martin pur. 175.
( 'vetkovića , obcina 19 .
( 'vetovac Stipe k. 338.
( 'vitak Jure k . 273. , Mihalj k. 273.
( 'vitié Nikola 99. 114. 117. Juraj
16 .
( 'vitković Martin 16., Miko k. 291. ,
Mikula k . 377 .
Cvitosio Ivan 16 .
( ' vitovac lave k . 337 .
('vitkovo s. 285.
Cvrčak Ivica k. 237 .
( zuchka 403 .
Ć.
( olnié Matijaš pl. 208. 278.
( olnićev grad. 'n Žumberku 278.
( olnićeva Jana 234.
Cuk Mihalj k . 223. 305. , Jure k.
223., Stanko k. 223 .
Cuková draga 223.
422
Č.
Čabar 33. 191. 393. rule oko Č.
134. 189. mjera 88.
Cabelić Stjepan pl. 15 .
Cačan Lovro,, satnik 164..
Čačić Luka 16.
Cačković k . 257 .
Čačvina, u Dalmaciji 4. 12.
Caklovac, kod Munjave 54.
Čakovac-grad, 124. 126. 173. 181.
183. 189. 206. 221. 224. 405.
Čalić Paval, vl. 382.
Canko Marko k. 230.
Capular Ivan k. 372.
Carački Jantol 16 .
Čarvié Mike k. 287. , Ivak k. 287.
Matak k. 287 .
Časnik -vlah 11 .
Cast (munera ) vlasteli 7. 29. 34.
39. 46. 52. 59. 62. 65. 69. 71.
73–76 . 78. 80. 101. 106. 108.
115. 118. 212. V. Božić. Do-
hodak . Kopun. Kozlić. Kruh.
Lopatica. Pišće. Pogača. Čast
maltarska 174 .
Cavli, za daću 322.
Cavrag Mate , iliš. 321 .
Cavrak Tomo, iliš. 341 .
Cazma 391 .
Ceh Juraj , djak 268.
Ceha Ivana s. 79.
Cehovo s. 38 .
Ceković Martin 409 .
Celić Stanko k. 244.
Čelvikovčani, mjesto 17. , Franac.
sudac 18 .
Cemernica pot. 13. 14 .
Cepuran Matko k. 319.
Čepušan Lovre k. 339. , Mike k.
339 .
Četa, dužnost na č . 382.
Cetrileseta glava , za dohodak 19.
Četrta mera mošta 156 .
Četrtina. V. služiti Č.
Četrtina dobitka u ratu, gospodi Crnjak Matko i Jandrij 70.
193. 304.. lova gospodi 195 ..
obrnuti na č . 161.
Četrtinjaci 55.
Čević Andrija pur . 177 .
( ičak Miko k .' 334.
( iče 398 101 .
Čičić, k . 60 .. Grga 66.
Čikolin Julio pl. 208. , Ana Mar
gareta 228. , Julij kap. 228.,
Juraj kap. 207 .
Činiti strele (kmetska dužnost) 14 .
Cizmazia Mihok , frt. 301 .
Čizmešija Jure sl. 327., Grgo k.
181. 296 .
Coban Petar k. 373.
Cobanić Mile k. 373. , Ivan k. 373.
Cohelić Miko sl. 347 .
Cojaković Ivan k. 226.
Colić. biskup Senjski 37. 53.
Colig Pere k. 275.
Cop Juraj. župnik 34. 35. 65.
164 .
Čovka -grad 58.
Crane, s. 40.
Crčak Broz k. 81 .
Crede. po črede (po redu) 163.
Cremus, k. 68 .
Crepec Petar k. 185. , Ivan k. 184.
185. , Grgur k. 185., Petar mon.
180. , Miho mon . 180., Ivan
mon . 180.
Crip Anton k. 239. , Juri Vrbac
k . 239.
Crna, dvornik Vinodolski 129.
Crnac. Lukačev brat 75.
Crnović Juraj k . 37 .
Crnčić Broz k. 65. 66.
Crndié Brneša k. 43. , Stipko k. 43.
Črne Ilelina k. 320., na guslanje
s . 58. , Martin 171 .
Crnede s. 57. 58.
Crnečić Petar k . 57 .
Crni Kamen . Črno Kamenje 314.
315. 325. 337. 345., Juraj pur.
177 .. Miho k . 179.
Crnić Antun 197. , Grde 65.
Crnići, u Grobništini 191 .
Crnko Gjurko ž. 300.
Crnkovački Franjo, pukovnik 242.
Crnković Mate k . 373 .. Ive k . 274 .
 423

Črnomaljski kotar 88. 236. Delivuci, pl . 228

Crnomaljska Katarina. grofica 299. Delivuk . knez 229., Juraj pl. 369.
Črnomlje, u Kranjskoj 199. 299. Jelena pl. 370
306. Denti Petar pl. 91 .
Črvić Paval k. 293., Gruack . Depurić Jandre k. 269..
293 . Desant Ivan sl . 328 .
Cubretić Ivan Pavlov 3. Desetina, 217. V. Cast Dohodak .
Čučić Tomica 16. Popis ., navadna 404 , kaptolu
Cukinac Miko k. 285. 216. , crkvena 142. 201 .. biskupu
Cupor, porodica pl. 398. , Stjepan 152. 168., popovska 142. , žup
Moslavački. sudac 15.. Pavao niku 152., vlaš. Vojvodi 9 ..
Moslavački, ban ( 1419) 369. vlaška 145. , strnska 227. 22:.
Čušec Martin k. 391 . 231. 232 231 - 236.2-10.. vinska
Cyrk Martin 109. 114. 101. 105, 106 , 108. 115. 119 .
121--123 . 196. 215. 221 229.
D.
230. 240 310. 312. 314-- 316 .
Dabar -grad 30. 39. 113. 319. 320 322–327. 332. 333 .
Dabranić Vranko k . 315. Ive k. 336. 339. 341. 345. 316. 351.
315. Ivan sl . 325. 401. 409.. žitna ( pšenice, žita .
Dacia (daca ) 42. rži, zobi. jačmena, hajde itd . ).
Dacovićevo s 247 . 196. , 221. 240. 285. 309. 310 .
Daća, kraljevska 387. , orsačka 312. 314-318. 323--325 , 331
387. 405.. zamugjena 406. V. 333. 337. 343. 346. 350. 351.
Dohodak . Bir. Trgovina. 386. 387. 389, 394 , 399. 101 .
Dajčić Grgac k. 319. 1 snoplju 216 .. janjska 196.
Dakovčić Ivan k . 269 . 2:35 . 236. 240. 242. 268, 269.
Damjan Andrijin od Zvečaja 369. 271---275. 277. 279. 284-286.
Dane, seoce u Žumberku 59. 289. - 291. 309-319 . 322-325 .
Dani. Danci, u Modruškoj župa- 328. 331. 333. 336. 339. 341 .
niji 59. 60. 315. 343. 3-15. 346. 350. 351. 378 .
Dapčević Matiaš 398. 402. 382. 386. 387. 394. 101. od
Darabor Grgur 254. zasadov 286 .. od gmajnah 287 ..
Dardrovo selo 44. krnjaka 400. 101. dasaki 193.
Dargoštin Jure k. 288. svinjska 121. 122. 221. 229.
Dautović Barbara 252. , Stanko ž . 232. 235. 236. 240. 242 248
274. 251. 253. 256. 260. 262---264.
Dean Jurac k. 377 . 268 , 269, 271–275 . 279. 285 .
Dedak Petar k. 250. 286. 289 -291 . 294 , 309. 310.
Dedino s . 41 . 312. 311-319 . 322–325 . 328 .
Dedković Jelka 45 . 331. 333. 336. 339. 341. 343.
Dedkovo s. 51 . 345. 346. 350. 351. 378. 389.,
Dehoević Miklouš, vl . knez 11 . svinjska s mališki 264. 287 ..
Dehonijević Martin vl . 3 . kozlića 277. 387. 401., pčelac,
Deli Bara 99. 117 . čelac 217. 221. 225. 235. 336 .
Delišimunović Krsto, general 126 . 240. 242. 249. 250, 256. 260—
371. , Krištof, pl. 260. 261 .. Petar 264. 268 , 269 , 271–273 . 275.
kap. 261 .. Franjo kap. 261. 277. 279, 284-287 . 289 – 291 .
Delišimunovići pl. 373. 374. 309. 310. 312. 314. 315. 317
124

)
319. 322-325 . 32. 331. 333 Dležča Jurja s. 61.
336. 3:39. 341. 3-13 . :3-5. 33-16 . Dminić Ivan k . 56 .
350. 351. 378. 3.80 387, 38 ). Dmini: Matija pl. 200. 201. 290.
394. 400. 401. Dminica . 56 .
Desić Vinko pl. 208. 267 .. Mihalj Dolcić k . 15 .
kap. 85. 91. 204. Dobitak plien ) ratni 142.
Desinić Mikula ilis . 341. Duboki Martin k . 121 .
Desović Ivan k . 374 .. Mikula k . Dobril. riekil 41. 50. 67. 69. 73 .
374 . 91. 113. 145. 202. 203. 211 .
Despotović k. 96., Novak k . 263 . 244. 205. 26:3. 264. 267. 269 .
Tomas 116. , Andrija, sudac 116 .. 287. 289. 290. 306. 307. 313 .
Grgur pl. 371., Ivan pl 371 . 325. 340. 361. 365.
Desić Lucian pl. 247 .. Blaz. pl. .
Dubramcié Jurk , k . 313.
248. Ivan pl. 2-5 . Milan pl. Dobranić Setija 113 .. Sicle ( Syre)
381.. Mihael 248 .. Franju 245 . 113. Petar 114 .. Stefan i14 .
Vicku 247. 2-18.. Mikälj kap . staanko k . 373. Mihalj k . 373.
91. 384 . Dobre- tin. imanje Blagajskih 15.
Despotovići pl. 206. Dobrinić Ivan k . 372.
Devčićevo si 248 . Dubrojević Juraj 16.
Deverić Mihal Jegjimorer pl. 3390. Dobrive Dantel pl. 15 .
Deveto vielro ( 2: 1 dohodak ) 1.12 . Deze ', blitia 131-1) 170.
Dezojić Milu 114 . Dubliniei VI:Ivrids $ 1 .
Dežanac Miho k . 249. Dohodak (" slis ordinarius ) 11 .
Dežina 3 :9 ). V. dizmi. 53. 101. 106. 118. 138. 162.
Dianeš 405) . 17.1 . 179. 130 , 190 , 231. 390 .
Diankurié Juraj pl. 26. 14 .. l'rvil 39. 1. Bir . Buzie. Brime cast.
pl. 26. 11. 51. Blaž. pl. 200 . Jajil. Jolovicit. Janji . Jurjev
2,11 ., Jurić k . 6i-1.. Petar jl .. inut. Niiluvinut. Kokos. Korcz.
Paval k . 6-1. Kozil. Kozit. Krnjak . Kuna.
Diankovicov dvor 51 . Jartinsóina. Hosopust. Vihol
Dicatores 383. ini. Petnajstw. Bukove. Popis
Diković Antu 16 . Puri-mill Prase. Sul Vino..
Dilati grad dužnost k i 199 . Dulcelik unski 257 .. pinozni
Dimine l'aval pl. 15 . 237.37.)-- ;377...ved stupe i mlina
Dimitar. župnik Brubna 1.1 . und 1:33 .. Ilivit 1-14.
Obroven 3 . Dolorke trilli ? )...
Dimitri Hinko . biskup senjaki Dovjerens. jl.
1689) 84 .. Dimitrij. kinonik Dikir Margarita l . 19%.
zagreb. 36 ). Dojurvisl. 11 liveidini 239.
Dimitrović Ivan 10 Dulles Pütar k . 9.10 .
Dinara 1 . Dollici 77 .
Dionizij od Murcaljit. hun 05). Dullievo . 279 ) .
Dislie Kliko k . 37-1. Dokonjanju olsiiku 3387 .
Ditie. pristav 218. Dol Kostel) 27. 5. 267.
Divió Tomo, vl. J.:28. : 70 .
Dižma. Diama. Dizm ulemu Dulac, kod Trstil 10 .
101. 106. 108 . Dolinskir l'ils 17 .
Dlakino s. 65 . Dolján l'aval k 263.

Dolnja sela ( Janjčani) 334. 349.
Domaković Andre 118 .
Domankušić Simon 16 .
Dominić Matija pl. 200. 276 .
Dominikanci fratri 306 , 356 .
Domin Martin 16 .
Domjan , satnik 82.
Domjanec Dragia k. 184.
Domjanić Jure k . 285.. Pere k . Dragošić Petar k. 71. , Jundri k
275 .
Domjanje s. 71.
Domjanović Petar 16 .
Domitrović Ilija pl. 327. Ivan pl.
324., Mihajlo jl. 324.. Viko . Dragazetić Juraj 16 .
sudac 23., Stipan -1 . 328. Paval
sl . 328. , Lala ilis . 343., Mikula
sl . 324 .. Ivan sl . 341 .. Jurica
sl. 341.. Domjan k. 1 * 3 .
Domkovića s. 51 .
Domković Marko 111.. Martin
114. , Perica 11-1.
Domša na ( 'eroviki k. 35 .
Domšić Luka k. 31 .
Dopetica (za dohodak ) 294.
Dopp Ferd . Karlo 211 .
Dorečkaj Ivan pl. 208.
Dorice udove Peter pol. 301.
Dovolié Juraj pl. 207. 236. 280 .
Nikola pl. 208. 236 .. Ivan pl.
280.
Drabanat Luka 100 .
Draga izpod Dubova 96. 97. 102.
124.. Vodena 3:36 ., kod Ozlja
223 , kod Trsata 151. 153). 156 .
163. 161.. kod Bikra 133.
Dragačići pl. 369.
Dragačić Fabijan pl. 253.
Dragančić Nikola pl. 205.
Draganići. blizu Karlovca 11. 101.
109. 203. 201. 220. 230. 290.
Draganić Juraj k. 315 .. Pere k .
315 .. Stanko k . 314.. Gregorije:
iz Šibenika 6 .. Elizabeta pl. 15 ..
Petar pl. 15 .
Dragaša od Svarče 369.. Dragota
369.
Dragèié Petar 16 .
Drage male, kod Skrada 393 .
425
Draginić Luvre k . 310 .
Dragišić Jakor 16.
Dragmanii. Mihajlo k. 220 .
Dragojevića ( ime s . 75.
Dragojević Jovan k . 183 .
Dragojevo s. 5 ..
Dragomanić Jure k. 275.
Dragonica s 63 .
71 .
Dragovanie Pere k. 257. Milie
k . 257 .. Ivan 3
Dragovanje s . 31 .
Dragsi ( irgur 11 .. Lovre k . 36 .
Dragica Brazil +3 .. Harkits
13 .
Dragutin od Obrovca 3 .
Draja Vike. k . 373.
Draskovici 39.
Drašković Bartol k . 313., Ivan k .
313 .. Juraj k. 7-4 . 7 ).
Drašković Kirin k. 76. Luka k .
76.. Tomić k . 76. Lukica k .
227 .. Wikicit. k . 227 .
Drašković Juraj. biskup i bani
103.. Bartol 369 .. Gjuro kar
cinal 369 .. Ivan . bu 6 ... 109 ..
370 .. 388 .. grof ( par 2999 ..
grotica Katarina 299.. obitelj
11 Suglie : 75 .
Drasković Jakov k . 7-1 .
Dratešić Nikola pl. 208.
Drillit, ricka 63. 199. 2:53 . 391.
108 .
Dražni 111 .
Dražica i Zagorju 62 .. polje kod
Lomosta 56. kod Trsata 164.
Dražice ( Bosiljevoj 331.
Dražiljani 126.
Dražević Bilosav vl . 8.
Dražić Ivan 120., Tomas k . 185 .
Dražiyoević Elovac vl . 8 .
Dražnula kod Obrovca 3 .
Drdevo s . 64 .
Drenovački Ivan k . 278. pl. 381.
Drenovica , kosa 39., 40.
Dreščerovac kod Ozlja 201 .
426
Drevenko, drevenka , mjera 174.
176—178 .
Dretulja , pot. 47 .
Drovodelić Petar k. 375., Stanko
k . 375 .. Ivan k . 375 ) .
Drežnica 63 .
Drežnik Banija na Kupi) 20. 102.
( Dubravci, občina 208. 263. 264.
103. 260 .
Driščerovacko 214.
Drizčerovac, niže Trga 280.
Drivenik , grad 82. 87. 132. 136 .
137. 146. 190 .
Drivolelie Mike k . 375 .. Matko
k. 375., Fabian k. 78. , Ivan
k . 78 .
Drivodelja tesarska radnja ) slu-
žiti l. 44.
Drkosie Gryur k. 73. , Stane k.
333. 349.
Drnjanska obćina 408.
Drobantnica , ( stan za trabante )
352.
Drobilo Ive k . 262.
Drpa ( irgur 16.
Drušković Mikula 392.
Družac, kosa kod Bosiljeva 365.
Drva nositi lužnost k ,j 89. 192.
Drvodelić Stipan 16., Petar k . 263 .
Držanie k . 374.
Dvemešić Jure k . 268 .
Dvor, Dvorje kneza 57. 61.
Dvoranić Stanko k. 375 .. Mihalj
k. 375 .
Dvorišća, u Vivodini 179. 239.
309. 350 .
Dvornici vasi 56 .
Dvornik 10 .
Dvorno mesto 107 .
Dvorski Mile k . 257 .. Ivan k.
261.. Pere k . 263, 377 ,
Dubić Broz k . 66. Mihalj, šoštar
98. 100. 118 .. Miho sl . 124. k .
265.
Dubički areidljakonat 1 .
Duboki Martin 106 .
Dubovac , grall 21. 27. 58. 89.
94-98 . 100. 103. 106. 107 .
109–113 . 116. 119. 123--125.
187. 202. 203. 205. 210. 216.
231. 257. 260. 368. 370. , dolnji
118.. gornji 117 .
Dubovačka gora 368.
Dubrava, (Bosiljevo) 307. 308. 328.
329. 346. 348 .
280. 296. 375.
Dubravčak, izpod Ivanić - grada
399.
Dubravčić Vigan vl. 6. 8. , Grgur
vl . 6. , Miklouš vl . 6 .
Dubrave, vl . naselbina 22. 75. 80.
Dubravščaki Posavski 399.
Dubrovčanin Ivan 16 .
Dubrović Milić vl. 381 .
Dubrovnik 1. 127. 158 .
Dučić Simon 16 .
Dudad Marko k. 375. 376.
Dudak Martin k. 2-17 .
Dugače Selo 335.
Dugan Jure k. 256.
Dugaresa, kod Mriežnice 47. 261 .
Dugi Vrh , kod Ozlja 236.
Dugonožić Ivan k. " 339.
Dugopolje, u ( strni 409.
Dugoselo 09.
sv .. u Modruši 37. 55. 57 .
Duh sy
59. 62.
Duh Nikola gr. 296.
Dujmešić Mike k. 265. , Lovre k.
268., Mate k . 267. , Stane k.
267 .
Dujmović Mate 16. , Mavar k. 39.
Dukat podimni 10 .
Dukati ngarski 390.
Dukovčić Mikula k. 269. 275. ,
Jure k. 269.
Dulibska 167 .
Dumel Marko, pur. 178.
Dumić. Grgur pur. 177. , Nikola
pur. 177.. Jakov pur.. 178..
,
Martin pur. 178. , Juraj vl. 382.
Dunčie Jurša k . 43., Vrban k. 42 .
Dupin Juraj 114.
Durbesi Petar sl . 189 .
Durdačić Lovre k . 76 .
Durdakovo s. 76 .

Durlinci, prema Brlogu 292.
Duršić Mikula vl. 382.
Dusió Urban k. 239. Petar k.
239.
Duš Ivan k. 215. 244. , (irgo k.
215.. Miho k . 215.
Dušanić Mate k . 275 .
Dušić Grgo k. 239.
Dužnost vojena za k. 193. 195.
303., za sl. 329., za vl . 348..
oranja 217. , kositbe 217 .
Dužnosti za k. 119. 140.— 112.
145. 155. 156. 295. 2.6 . V.
Brvi, Činiti. Dilati , Kuhinja.
Les, Listi. Mostove. Pismo. Seno.
Služiti. Strile . Sukno . Vapne-
nicu, Vunu, Zeti ; za ž. 301.,
za cel. 301., za pol. 301 , za
sl. 303., za vl . 145.
E Fabić Ivan k . 252 .. Jurko k . 333 ..
Eglić Anton 16.
Elizabeta, ud. Franka od Gorice 15.
Endrej , Svaračkoga Miroslava
( 1373) 368 .
Erdedi, Erdödi , knezovi 44. 167 ..
Ana Barbara ( 1710) 308 , Bakač
Tomo , kardinal ( 1495) 398.,
Barbara Alapićka (1571) 15.
Imbre, sin Krste (1646) 401 .
402. 411., Ivan , biskup ( † 1626)
380. 392. , Krsto , sin Tome bana
401., Nikola , ban, sin Vuka
( 1693) 307. 308. 352. 380.
398.406—409., Nikola , sin Žige,
unuk Tome 401.. Petar, ban
( 1557—1567) 15. 17. 381—393.
386. 387. 401. , Stjepan , sin
bana Tome 397 .. Toma,
Petrov, ban ( 1584–1595) 15 .
388. 389. 392. 397. 401. , Urša
Rozina , udova bana Nikole 308 .
367., Vuk ( 1631) 394 , 395 .
401., Žiga, han ( 1627–1639)
370. 386. 387. 395--399. 401 .
402 .
Erdelj, kneževina 298., selo preko
Dobre 307. 325 .
427
Erdeljac Jure sl. 346. , Andrej sl.
326 .
Erolka Dore sl . 325.
Erjavac 208. 248. 288. , mali 247 .
Erzišić 104. 111 .
Erženić Jurica k. 237 .
Exactores 383 .
Exekucion storiti 163.
F.
Fabče s . 15.
Faber k. 275. , Mate Mihaljev k.
276 .
Fabiančići pl . 22.
Fabiančić Juraj pl. 50. 206. 264 .
268.. Ivan pl. 268. Bartol pl.
268 .. Simun pl. 268 .
Fabianić Jure k. 17. , Mikula 98 .
99. 117. , Frane k. 107. 123.
Fabianović Lovre 16.
Pavko k. 333. Stane k. 333 .
Fabića s . 45. 76 .
Fabjanje s. 38 .
Facelio rubac ) 161 .
Fakiš Matija 197 .
Fanjak Mihalj k. 251. 252. , Marko
9
k . 252. Miko k . 372 .
Farkašići 379 .
Farkašić Jurše k . 77 .. Pavle k .
77 .., Miho 114. 120.. Martin
114.. Pavao 120. , (stari) 397 .
Femberi 219. 295 .
Ferderbar Jure k . 385. , Payal k.
331., Grgo sl . 328 .
Ferdinand nadvojvoda ( 1605) 152.
153. , I. kralj 28. 51. 278. , II.
kralj 299. 370. 384. 396. , III.
sin kralj 100, 150, 164 .
Ferdolića s . 59 .
Ferdolié Bartol k. 61. , Tomaš k.
61 ..
Ferdúlio Broz k. 61. , Blaško k. 61 .
Ferketić Mikac k. 289. , Mare k.
377., Juraj k. 377.
Ferkula Matko k. 336 .. Ivan k .
340 .
Ferkulja Jure k. 340. , Miho k. 340.
128

Forlinie Miti k. 311 .. Virgil k . zena Brnardina ( 1481 ) 47. , An

312 . drijil 1149 ) 21 .. Bartol ( 1260)
Frrrari grad 137. Bartol Tržicki ( 1462)
Fristek ubrz k 182. Toma k . 10. 3. -30). 83. 141). 213. 214.
152 . 2:01 . Bartul sin bana Nikole
Filip olj:ll . notil 98. lviina 1477. 83. 201. 276. , Bartol
od Cirrice 309.9. i liko ! !16-11 ) 306 .. Beatrica ( 1511 )
11 Nivom 129. 1.43 17 168.171.172.. Brnarrlin ( 1530 )
Filip Jilli l . 271 . 20- 23. 27 33. 40 , +7.50 66 .
Filipe
. ) )
Crne k . 332.. lirgu k . 73. 83. :).. 08. 115. 131. 119.
33 ... iko k . 332.) Lukit k 130. 1.37 1 7 . 202. 228. 233.
3 : ... Pavlic k . 77 . 201. 2:10 . 2015. 371.. Brnardin
Fili !!... l 110 ) Phils . 11 ! ... )
1.730) ?! 291. Dujam Slunjski
lil' : 1 k . !! . Viita k 110 . | 1-19) 1133 1-1051 2. 21. 143 ..
Tru ! Izl: knitvi 51. Lil Linjsk :1 (1-150) 149..
fisim Miha k 227 Elizabetat mulj. Petel 149.. Fer
fintunici 354. Jinanil. in Benardinov 1911
Pillu na l. 191.. lržat! na i 1.5171 27. 3. 131. 202. 233 ..
!!!nj, slunjski ( 1572 ) 143
Fler. I'r 337 . 3.4 . Pranje Krstul 1671 )
I ......
, ppi 10.1 man iu 12. 1:51 ) . 133. 1-16, 158 .
Tulce 16 . : 5: 17 . 312 .. Friilrik -1260 : 187 .. 1

FVJuri : pul 301. Fir Trzacki ( 1551 1555

Fomun ! 110 1380 12. 12. 112. 130. 263.
Fm Jilij -1 . 03.11 . Buti. 307.. liider Tržački
Pulilu Vill k . :331.. Virhe k i ini 07. 150, 307, 308 .
:): 51 .. ! . . -- . - . .!!! ::: 1 :1 !!!! I Jurjil : * 1522 )
ki : 11 .. ! . till B :ul: Nikole
TML Turirii i II . 1 130 1 .. lim . sin bana
Francis Marius . :) | 22. kvir 1-111. 1-13.11 4 ---0 . S.,
'ur: pl. 2:2. T ! : 2012 ! rinjski : 1419 14190 , 290 .
Trumbi . Lukile pl. 92. Jumill 306 .. I vill . 1:11 hrtolin' * 141706.;
Pl. 2:30. 201. 21: Tv lv : n . sin Jurja ('p
File Juik. 2 Nel 17 1497 . 21. 290 ..
Frillen snil . Trill ...1L Ur
Iv.lll imuk Jurjil
Tvill . luk
Frencilerinis.. 1512 tj . vill ( ? , 113911
Frammi Matiji: 1.7., Vilnik. 21! liv . Jalen
lini Lipovacka 149 ..
I'munici : Viki k . 25-1 . 1.1 . Nazin 11-19 6.
Er: 1 .1 . k . 311. 2. Jurj Slunjshi 1 1.037) 396 ..
Fur Trilik S... 1.11 . 1.6 .. liit) zacki. -in ( il para
Desinli 2 . 15-0 7. 1: 0 1 : 2 . 1.10 ., Ju
Fr: .. S'e 365 rij.. lukil Kesto 17 1661)
Fruk . k . P. 110 1.17 . 07 309. 320 .
Frul II 2 ... 1.3 . Tvillirinn Zenit lauzuli 11.431)
20. 10. 6 :1. 107. 200 ilirki. :) , ( i.. kilarina ( zaljskit : 1541 )
' ' ‫پر‬.-۱۰‫ تا‬1.1 .11 1.1. ) 20 % . S.Si. 90. 02. V Zrinski..
306 .. ( ) liki 72 . Ritrin:. * Stjepnat Ozalj
Frank aljzija od mene kvm.2 . Ritrina . Žena Zrin

skoga Petra 192. 197. 291. Kit
tica . kói Ivana ( 1533 , 6 .. Krstu
sin Brnar lina 1 1486. 27. 5 :)
202.. krstu Brinjski. sin Hinži!
( 1530) 306. Marsarita . 1-177
83.. Martin . in bana Nikole
(† 1479, 3. 28 60. 75.52 109.
130. 133. 179. 201. Mitijil. sin
Brnardina 202 .. Nikula .
(1340) 213., Nikola. Dall, otillo
Hanža ( 1 113 2. 4. 1. 1-19 .
275., Nikola , ban ( 1419 ) 187 .
213. Nikola . sin bani Nikole
(1459) 21. 82. 295.. Nikola Tr
žački, sin Bartola ( 1.162 ) 149 .
Nikola Tržački 1560 -12. 316 ..
Nikola Tržački. ban 1647
72. 75. 130. 141. 140 150. 3306 .
Orfeo 131. , Sigismund 1141
36., Stjepan (* 1451. 2. 20.21 .
22. 27. 28. 33. 36. 37. 40. 41
47. 67. 69. 79. 3. 91. 149.
187. 202. 204. 213. 2:51.. Stje
pan Ozaljski, in Forlinda
( 1530. 1550. 1577 36. 37. 42 .
48. 72. 83 - 87. 88– 91. 94.
131. 142. 143. 150 . 187. 207.
233. 231. 211. 214. 20-1. 270 .
284 296. 306. 332. 350 371.
379. 381. 384. Vuk . Anzur
sin ( 1530 , 306 , 356 .. luk histu
( 1652) 67. 72. 80. 180. 146.
307. 313. 370 .. Veronika . kéi
Brnardina 115 .
Frankulin Franjo. kap. 189. 197.
380. 409 .
Franković Jure sl . 345 347 .
Stipe k. 335 .. (irgar k. 335 ..
Mate k. 273. 335. Mikao k .
312 , k. 17 2699. Mavar Dvor
nik 10 .
Fratalić Ivan k , 311.
Fratri Trsatski 161.. na Crikve
nici 89.
Fratrova Vis fratrovci 86 .
339 .
Fričić Matko k . :57 .
Fridrik, car 150. 298.
129 )
Friscoli: ( immen . pol. 3301.
Froncalic Bristol pl. 2 : 7
Tudurić Miku k . : 1.4
Fusilo Bille k . 238 .
Fiski! Lukis 11 ) .
Fuksii. l'i ! 277. , Brne 277 .
lumia lliul pur. 175. Ville purs
175. Suukk. 205... Cirur
2016 .
Funei Girl. pill. 21 : 3
Findin Matias puu '. 214 .
I'induk -pant 407
l'undulin Janniol k. 109., Stetin
k . 109.
fundalić Jurek. 261.. Iviu k.
261.
furianic Juriid k . 2:37 .. Mirko
k . 237.. Ivan k . 239., Petar k .
239. Ivan Greek . 239.
Fula Virtin k 238. Bliv k
238. Pitar k . 238, 239., Ivin
Liunil k . 2:38 .. Stine' k 238 ..
Marko Brkle k . 23. Petall
Marte k. 238. Mikulić k 2 : 5 .
Stofu k . 238. Junki k 23 % .
[ urlanië filipil s. 215.
Furlanska 300 ,
6 )
Fužine 33 .: rude oku F 13-1.
G
( inckii 200. 206. 201.. županija
18. 78 .
Cacku, brdo 270 .
Gilliul Jiko k . 3 :3 ).
Ciclmerić Stjepko k . 7li.
Gal. senjski kap: (( 1670 ) 130,.
Gaspar z 301., Lovrek č . 301.,
Petar % . 300 .. Lukne pol. 300 .
Gales Jurica k . 237. Janže k .
237.
Galetić Gaspar sl . 3.12. 315. k .
.
330 .. Mite n . 345) . Miko k .
3:31.. Anton k . 330. 331. sl .
:32 :)., Mato k . 330. Stane: k .
330. s . 32.) , Tone sl . 327,
Galya vješala 217 .
Galić Franjo ( rukovaéki 104 ,
Ivan Crnkovacki 2-11 .. Matias
430
pol. 300., Tomaš k. 185. , Ni-
kola sl. 180. 185. , Emerik k.
185.
Galjan Lukeš k. 238 .
Gallimbery., Gallenberg Izabela
Rozina 352. 367., Urša Rozina
308 .
Galojevo s . 35 .
Galović Bariša 16.. Ivan k. 374 ..
Paval k . 376 .
Galovićevo s . 376 .
Gamčići 28. 52 .
Gamza k . 33).
Gamzió Jurko k. 36 .
Garčenić Vuk k . 259.
Garčić Toma vl . 3. Jakov k . 265 .
Gardun, u Završkoj sudčiji 274.
Gardunski potok 274. , Kovač k.
285 .
Garešnica 67. 275 .
Gasić Vuk , slovenac 181 .
GašaninJuraj 105.
Gašpar Lovro k. 179., Nikola k.
179.
Gašparić Andrija k. 179. 181. ,
Nikola k. 183., Lovre k. 184..
Miho k . 184.. Simun k . 64.
Gašparović Miko k . 318. , Ive k .
319. , Jure iliš . 342 .
Gašpić Juraj pl. 26. 57., Jurša k .
57 .
Gatančino s. 251.
Gavranka 117 .
Gavranov vinograd 113.
Gaza, predgradje: Karlovca 94.
96. 98. 103. - 106 . 109-112.
118. 120. 121. 123. 124. 127.
201. 231. 260. 369.
Gazié Volfany sl. 181 .
Gažanin Juraj k . 120. 265 .
Gažanskil občina 204.
Gelenov sin Peter frt . 302.
Generalski-Stol 80. 307. 317 .
Georgićević Atanazij. spljećanin Gojak Jure: sl. 346. , Paval sl.
370.
( erdak Blaž k . 180. 18) .
Gereček Blažek frt. 302.
Gerić Miho pur. 174. , Petar Ivanov
k. 237. , Petar Mikulin k. 237. ,
Martin k. 237.. Jure Ivanov k.
237.
Gerovo 22. 188. 191. 193. 380.
403. 104.
Gerovska županija 403.
Gertruda sv . u Vivodini 208.
Gezić Petar 152 .
Gigad Vid k. 31 .
Gjelekovačka občina 408.
Gjumlinstvo 406.
Gjurgjevac, u Podravini 6. 299.
Gjurko, Jakoba tkalca frt. 301 .
Gladovec. s. 397. 398 .
Gladovića s . 60 .
Gladušić Ive k. 290 , Miho gor.
274. , Miho k . 252 .
Glas, pojti z glasom po redu 29.
87 .
Glavanović Luka k. 104. 120.
Glavica, u Bosiljevu 40 .
Glavić Mihalj k. 261 .
Glavina Jure k . 378 .
Glavinić Vid k. 372. , Jure k . 241 .
Mate ž. 242. , Paval 98., Jurko .
pop 98. Franjo, franjevac 157 .
Glina 16. 103 .
Globornica pot. 346 .
Glubinie Stefan 71 .
Gluboki potok 204.
Gluščić Matko k. 378 .. Mihalj k.
378 .
Glušić Ivan k . 378 .
Gmaz k . 77 .
(imazevo s. 75 .
Gmazić Miho k. 120 .
( majna (obéina) 283. 284,287.310.
317. 319. 320. 327. 331–333 .
33. 351.
( imizović Grgur 16 .
Ciobinić Mihalj k. 236., Grgo k.
236 .
Gojačka Mara k. 314.
347. , Grgac sl . 326.
Gojmerac, s. u župi Cerovničkoj
37. , Petar pl. 208. 230.. Toma.
kandelir 36. , udova k.
k 257 ..

Petar k. 265., Jure pl. 237.,
Mate pl. 237.
Gojmerci, Gojmerčići pl. 36. 237 .
Gojmerčića s . 36
Gojmirci pl. 26.
Gojmirčić Grgur pl. 36.. Petar
pl . 37 .
Gojnavić Juraj 16.
Gojšić Miho k. 251., Tomaš k.
251. 372. , Martin k. 372., Petar
k. 372.
Gojtanić Ivica 105. 120.
Golak Pavko k . 403 .
Golcina Jurek cel . 301 .
Goldašić Petar k . 375 .
Golec Mihalj frt 301 .
Golešević Hrelja, vl. 8 .
Golenčić Antun k. 38 .
Goligino s. 43
Golivrh, više Ozlja 22. 26. 76.
278.
Goloslipe s. 35.
Golovršci 78 .
Golub Jure k . 238 .
Golubić Miko k. 289. , Tomaš pol.
301. , Mate k. 219 .
Golubnica 214 .
Golubovsko s. u Plasih 47 .
Gomirje , Gomerje 22. 26. 36. 52.
68. 69. 71. 73 .
Gomilac, kod Krča 363.
Gomilari pl . 363.
Gomirski manastir 69.
Gora, red za goru 197 .
Gore, kod Petrinje 261. 395.
Gorica 51. 64.253. 371. 403., Gradac, prema Karlovcu 88. 260.,
više Brdovca 243.. Franko od
G. 15. , u Završkoj sudčiji 272.,
kod Slapna 288. , blizu Plaškoga
38. , više Dobre (2) 44. 45.
Gorička županija 22. 203.
Gorički arcidjakonat 1., knezovi
9 Grajmanić Lovre k. 254., Grubiša
13. 253., kotar 226.
Goridnje polje 30.
Gorinci s. 315.
Goriš Ivan k. 373.
Gorkosilić Miško 98. 100 , Luka
16. 102.
431
Gornica vinska 217. 229. 235 .
237. 395 .
Gornik, više ( zljâ 278., Jakop
k. 238., Mihelac k . 238., Jure
k. 238 , Marko k. 238 .
Gorniki, s . u Vivodini 237 .
Gorščak Jure k . 250 .
Goršćaki 104. 218. 219. 237. 250.
272 .
Goršćina, vinska 218. 225), 310.
312. 314 - 320, 321-327 . 332 .
333. 336. 339, 315 , 346. 351 .
Gorski, arcidjakonat 1 .
Goršić Mile k. 373.
Gospočić Stjepan sl. 124.
Goskoja, gorica 115.
Gospojić Stefan 98. 117. 123 .
Gospojska s. 108.
Gospović Stjepan sl . 124 .
Gostinja 113.
Gota (? ) 214.
Grabant. V. Trabant.
Grabantija (trabantija) 406.
Grabrk , Grabark , Grabrik 26. 73.
307 .
Grabarak , 316 , 318. 337. 347 .
Grabšelić Petrek k. 389., Ivan
pl. 390.
Grabšić Jandre k . 288., Martin
k. 255 .
Grabus Juraj pl. 241. 284. , Ivan
pl. 284., Ana 242. , Andrija
100. 117 .
Gračanin Marko k. 375.
Grad dilati, k. dužnost 19,
gornji 14., u sudčiji Sipak 257.
Gradićka Dora k. 241.
Gradina u dolnjoj Lici 369.
Gradišće kod Bosiljeva 306. 356.
365 .
k . 255 .
Grajmonió Mike k. 257.
Grandelkino hižno mesto 102 .
Grandió Martin k. 245.
Grandićevo s. 241 .
Grašćik 85. 86 , 87. 194.
132

Grip si liricap . : 37 . Grguretić Petar k. 120

Grcić stipsa 16 .. Mihalj 16 .. Jure ( irgurtica. ( irguriel brod 102.
Krise k . 206 112. 113. 119.
Cimar Simun. k . 56., de Zivrh ( irgura x 14 .
pl. 274. Cirrurie Matak k . 103 .. Miho k .
Grievu s 356. 375. Matek. 258., Marko 104 ..
Grasie Simu k 36 . mali 99 100 .
( ilisié Mike k . 270. Ivek. 269. Cirigorije. papa 2 .
Cinde s. 72. lirišniki s. 72.
Grdci. Simun k . 77 . Girišnjaković Stipan k 72.
Cirkecie Jandri k . 79. lirivici pl. 369.
lirilići s 10. OS . Grivni, novi 19 .
Cimljevale 1 Pocitvini 5 . Grižane, i Vinodolu 82. - 33. 89 .
( irilović Juraj 100. 117 . 90. 132. 137. 143. 201.
Girlun. kod Ozlja 208. 276. (irižanski kapitul. 86., urbar 85.
Cirebeio Marko, župnik Cvjmerski 136. 138., oficial 92 .
6 ... Matku l. 306. 319. Cirizio Mare k . 373 .
Greben Novi Marofi 171. 299. Cirizujak Mihalj sl . 323 .
Grebeničati u triju 88 . Grklik bake k . 73 .
Grec ( iric 368, 357 . Grkšić Iliji k 18., Kirin k. 68 ..
Grerit Tricono . 289. Ivin k . 68. Juraj k . 67., Benko .
liredalj Stetiin k . 216 . k . 67., Broz k 63 .
Gregor Petar pur. 177 . Girličić Šimun k . 32.
Gregorianac Imbruz 2 .! .. Stje Girmada 2330 .
‫ ונין‬244 , firmujero s 52.
liregorianci pl. 167. firobicie Iviuis v 8.
Cilegorijamii Juraj 397. firobnik i Vinodolu 21. 82. 86
Cink Simu k . 180 . 87. 135. 1:36 . 146. 131. 137 .
Cirera Starom Mihalj pol. 301. 159. 164. 165) . 187. — 1998 . 202.
Circumni Mike' 101. 207. 228. 203) . 104
Circguri Maurk fit. 302. Tomis Cornicki urbar. 137., kaštel 192 ..
plir. 174 . polje 93.
Grganic Jure pur. 211 . Girohutic Ivan 15.) .
( irgecen 5. 56. 07. Girolova , must pri 6. 192.
Cercei Ive k . 230. Milialj Petro ( iromčić Stjepan. 401. 104
k . 230 , Mati Ziuar k . 230 . limosi beciki 3 : 0 .
lingeri Bens k . 56 . liriu Mihu k 373.
( irgi Miko k . 289. lirubisita sostar u Dubovou 8
Cirvi letar 16 . 10 : 119 .. l'rsula 120 ) .
( irgulin Miko k . 280 . Cirubišić Jure k . 378 .
Ciretur. kustelun 200. Cirubié Budin vl. S
Girgirilirubisil. striržai 100. 102. Cirubkovic laval 16 .
Grgur. kroj: 11 Duboirall 98 .. (irz: Mate pur. 211 .
popil Brubun 1.1. 01.. mali Cirubini luk. 288 .
118. ‫!היי |ן‬ 013 7:1. Sveta Cinco Prtar Ivanor k . 235. , Wi
2011 7 :).. Milline kmet 57 . Inelj Jukin k . 238 .
Cirkus Juure k . 351 .. Ivek. 310 . liudasii luiet pur. 215 .
Cigurasi 350 . (aukšić Tomilk 16 .

Guljević Radić vl. 3., Mozgota
vl. 3.
Gumlija Ivan k . 373 .
Gunclavić Miho k. 232.
Gunclević Mihalj k. 231 .
Gunia Tomo 271 .
Gurila Petar k . 286 .
Gusića-grad kod Otočca 88 .
Gusići, knezovi Krbavski 2. 206 .
266 .
Gusić Ivan 84. 85. 88., Stjepan
266., Marija 261., Andrija kap.
261. , Stjepan 113. 114. 208 ..
Juraj 200., Ivan pl. 113. 114. ,
Grgo k. 238., Mikula k. 238 .
Guslanje s. 58.
Gustin Starac Jurić k. 238. , Ivan
k . 238 .
Gušan Miho k . 291 .
Gvozd, (Velika Kapela) 1. 13. 20.
41. 48. 69. 92. 197. 319. 332 .
Gvozdan Mihalj k. 268 .
Gvozdansko, imanje Zrinskih 14.
261 .
H.
Habianac Pintar ž . 302.
Hadak Marko k. 331 .
Hajduk 184.
Halamika Anica 98. 102. 117 .
Halavanić Miho k . 291.
Haler Andrej sl. 327).
Halia Miko k. 291 .
Haradin Matko k . 179.
Harambaša Matias pol. 302.
Haramia Jure k . 239 .
Harkančić Marko 223.
Harkulićevo s . 273 .
Hasan -paša Predojević 379. 386.
395 .
Hatac Tome k. 339 , Miho k .
339 .
Hatmaj Andrija k. 179. 184.
Hegeduš Gjurina cel . 300.
Henc Ive k . 258 .
Henčić Pere k. 255.. Mike k .
255 .
Hening Marta od Susedgrada 244.
433
Herberstein grof Josip Ivan 23 .
131. 160. 184. 254. 307. 308 .
371., Ivan Albert, kap. senjski
164 .
Herbersteinerio 229 .
Hercegovina 133.
Hercegovo s. 378.
Herendić, obitelji 313., Ivan knez
vl. 7., Ferenc Lipski 334. 349.
Ferić Juraj 16.
Heriković Nikola sl. 117. 124..
Mikula 99. 104.
Herman Miho k . 252 .
Hermensteiner Ana Margareta 228 .
Hernas Ivan pur. 175 .
Herović Nikola pur. 177 .
Ilerzog Petar k . 246 .
Hitrićevo s . 48 .
Iliž, dilanje h. 19.
Hiža ognjišćina 87.
Illaponić Mate k. 338.
Hleypovac 14 .
Hlievanjski beg 97 .
Hočevar Ivan gr. 296 .
Hodčače s. 41 .
Ilodinci, u Vivodini 238.
Hodković Juraj pl. 26. 65. 66 .
Hodkovići pl. 200. 210.
Ilojsió pl. 374 .. Ivan kap. 371 .
Holešića Mikule s. 79.. Jakše s .
79., Kuzme s . 80. , Mihca s. 79..
Horlevar Juri k. 237 .
Horšić Ivan pl. 208.
Ilorvat Mihael Galić k. 277. , Ja
nuš pl. 26 , Jure k. 277. 376.,
Mihalj k. 373. , Jurina vl. 304. ,
Marko vl . 304. , Mihalj frt. 302.,
Petar ( el. 301. k . 237. 277 .
286. , Marković cel. 301. , Jurko
k . 175. 278. , Ivan k . 117. 220 .
250. 252. , Miho k . 257. , ( irga
k. 183. 257., Stipan k. 266. ,
Martin k. 182. , Tomaš 102.
Mikula 102 .
Horvath Ištvan 231 .
Horvatić Jurek cel. 301. , Ivo cel.
301. , Pere pur. 214 .
Horvatin Petar 105 .
28
434
Forvatinović Andrija sl. 181 .
,
Horvatović Andraš, slovinac 181 . . IIrkalović Martin 16 .
Horvatski sini 409.
Horzova (Hrsova) 171 .
Ilotković Valentin pl. 66. 206 ..
Jurko pl. 66., Ižana pl. 66 ,
Peharnik Ladislav, barun 06.
Ilotkovići-Peharnik pl. 287 .
Ilotnja 380. 408
Hotuča, više Like 100. 241 .
Hovislić Lovrenac k . 48 .
Hranilović Ane Vojnovićka 257 .
Hrastenica , u Grobništini 191 .
Hrastilnica 398 .
Hrastovica u Vivodini 7. 13. 395..
gornja 239, dolnja 239.
Hrastovljanska obéina 204.
Ilrastovski pl. 369. , Nikola 243..
( iašpar 102.
Hrastovsko brdo , kod Dubovca
102.
Ilrastovčak ( irgo k. 268. 272..
Miho k. 284. , Pere k. 284. 285.
287. 288. , Ivak k . 285. 289 ..
Mate k . 283.
Ilrašće, kod ()zla 58. 100. 241.
284-286. 379. 387. , u Turovom
polju 3387. 388.
Hraštjanska obéina 203.
Hrčić. imanje Zrinskih 350. 367 .
Ihrdenića s. 65 .
Ilrebac Tomo k . 315 .. Jure k.
288.
IIrebić Ivan 3394. , ( iro vl. 348 ..
Ceho vl . 348 .
Hrelić Miko k . 272 .. Jure k . 272 .
Ireljac Ivan k. 375.. Miko k.
375 .. Petar k 375.
IIreljin. u Vinodolu 41. 82. 132 .
133. 136 146. 150. 157. 158.
190. 202. 229 .
Ilrenovo s. 378 .
Tresno na ( lini 103 .
Irestak Vihalj k. 237. 238. , Ivica
k . 283.
Ilreskovac Tomo pl. 208. , Vuica
k . 2:35 ., Petar k. 235., Ivan k .
2:35. , Cvetko k 226 .
Hreštak Miho k . 294 .
Hrnčió Grgur 16 .
Hrnetić, sudčija 107. 123. 250.
256. 260.
Hrnetićko pleme 204.
FIromčić Juraj 41 .
Hron Jure k . 237 .
Hropara Jurja s. 71 .
IIrsin 363 .
Hirsina, pri Bosiljevu 69. 322. 327 .
338. 343. 347 .
IIrsova (Horzova ) 275.
IIrštovci , u Vivodini 238 .
Hručevo s . 51 .
IIrugoloyo s. 71
Hruševac kod Pokupskog 171 .
409 .
Hruševci 380. , gornji 406., dolnji
406 .
Hruškovrh (Hruškovac) 231.
Hrušoczi Gašpar 171. 185
Irvat Bogdanić pl. 409..Vuk pl.
208. , Juraj pol. 302., Ivan frt.
300. , Januša s . 51. 63
Hrvati, kod Save 387 .
llrvati-Babići s. 383., -Mavračići
Didići s. 383., Pipići s. 383.
Prebendari-Hercegi s. 383., s
kraj Zdenčine 383.
Ihrvati , imanja Frankopanska bez
primorja 145.
Hrvatić Grgur 16. , Gašpar 103.
IIrvatićevo malinišće 214.
Hrvatićka k . 225 .
IIrvatin Grgur 16. , Vojvoda 9 .
IIrvatinovac kod Ozlja 201.
IIrvoić Petar k . 60., Ilija k. 61.,
Juraj pur. 174 , Barac k . 62.
>
Hrvoja, herceg Spljetski 127.
Hržić Simko k. 42. Mikula k. 79 ,
Ilržića s . 56 .
IIržićak Juraj pur. 174.
Iludió Stanko 105 , 120 .
Hudobinića s. 43.
Ilujkalo Simun 16 .
Eusjanić Gašpar k. 121 .
Ilutin s. 230 .
 435

Huzian Mihić k . 245 . 258. , Tomaš k . 228., Jure pur.

Huzianić Gašpar 106 211. , ( 'vitku k . 733 .
Huzičić Tomo 16 . Ivančići 58. 59. 376 .
Ivanić -Grad 399., Mike 103. , Mi
I. halj k . 375 .
Ibrahim Ive k . 249 . Ivanički kotar 399.
Idrija 189. Ivanišević Lovre 16.
Ilianić Marko k . 287 .. Blaž k . Ivanje, rok za daću 387.
287. , Tomaš k . 223., Stanko k. Ivanko k . 68 .
223 . Ivankoy Gašpar k. 292.
Iliaš Jure pur. 212. Ivankovo u Slavoniji 408.
Iliašića s. 31. Ivanočići u Munjavi 58.
Ilić Petar 117 . Ivanović. Ivaniš. ban 8-11 . ,
8—11
Payko sl. 329.
Ilija, pop 54. 55. 57. , Jurjev sin Ivanuš Miho pur. 211. , Kratkov
66 . sa Gazi sela 105., notar
zet 301.
očit 98 .
Ivasić Ive k . 270., Pere k . 285 .
Ilijanić Ive k. 291 . Ivčić Jurše k . 67 .
Iliri 1 .
Ivećak Ive k . 292 .
Iliš od vina , pšenice itd . 319, 322. Ivko, Mavrićev k. 54.
323. 341. 342. 351 .
Ivkić Juraj 117 .
Ilišnjaci 38. 320. 341 . Ivković Martin pl. 275)., Toma pl .
Ilovik , u Grobništini 191 .
Imbreković Katarina pl. 299 .
275. Vrban pl. 275) . Jakov pl.
275.. Lovre pl. 275. , Nikola pl.
Imri, vrst novra 10 . 275. Mikica k . 280. Ivanko
Iskich Juraj 99. k . 68.
Istra 23. 82. 85. 87. 130. 188 . Ivkovići pl. 206.
Ištvanfi Nikola . propalatin 95. Iyor, knez u Bužah 26 .
Ištvanićevo s. 247. Izačić Ivan pl. 208 .. grad kod
Ivac Ive k. 285 . Bišon 407.
Ivačić Pere k. 284., Miho k. 284. Izboja 409.
285.
J.
Ivan, pop u Ozlju 201 .. cistercita ,
u Zagrebu 240 , Juraj II. Sak- Jablanovac, kod Ogulina 65. 73 .
sonski 126 .. SV . u Vivodini Jablanovo), ili sv. Jakov 65.
208., sv.pod Velebitom 2. sv. Jačinić Nikola 117 .
u Modruši 37 73. , župnik u Jaha. konji za j . 191. 192. , Ju
Sračici 14., meštar zidar 156. , rica k. 219.
želer 104. , debeli 99. , iz Gorice Jagatić Miho k. 182.
45. , šavac 32. Jagato (sv. Agata ) 88 .
Ivana sv. selo 53. , sv. sajam Jagatović Juriša 16.
158 . Jagetić Simun 16 .
Ivanac 43 . Jagić Marku 16 .
Ivanče s . 72. Jagino selo 105. 120.
Ivančić Fabijan 16. , Ivan k. 296. Jagodić Vkoja vl . vel. 302.
378. , Mikac i Jure k . 282. , Jagun u Borševcih k. 242.
Stefán k . 281.. Jure Ivičin k. Jagunié Miho T. 296. k. 292. ,
281. , Ivica k. 260. , Gašpar k. Juraj gr. 296., Gašpar k. 292.
436
Jagust Mihalj k. 251 .
Jagušić Petar k. 377 .
Jagušićevo s. 377 .
Jagut Ivan k. 243. , Miho k. 243.
Jaja (za dohodak ) 18. 34. 46. 78.
80. 115. 121. 174-180 . 232 .
235. 279. 287.– 289 . 300. 303 .
305. 310-316 . 318. - 326 . 331 .
do 347. 349. - 351 . 372. - 374 .
385 , 390.
Jajce, u Bosni 3.
Jajčani, bjegunci 311 .
Jaklin Andrija pur. 175 .
Jakomelić Lovre k. 51. , Filip
k . 51 .
Jakov sv. prama ()gulinu 63. 65.
73 , sv. na ( iazi 98. 103. 104.
204. 260. , sv. uz Koranu 105.
sv.. ( Siljevica ) luku 136. , od
Otoka pl. 369. , od Sredice, ka-
nonik 369., od Otnje 200., plo-
van Griški 86., kapelan u
2 Janjac Barić Sajn Mikula k. 292.,
Brubnu 14.
Jakovčić Jemrik k . 32. , Dorica
103., Toma 117 .. Mihica sl.
326.
Jaković Marko k. 280. , Radovan
vl . 348 .
Jakovlje, dvor Sekela 299.
Jakovočić Jemrih k. 30.
Jakovović Tvrdko vl. 348.
Jakšetić Grubiša k . 377 .
Jakšino s. 56.
Jakšić Matac k. 265., Jure k.
291. , Matko k. 372., Miho k.
373 .. Pere -sl . 374.
Jalhonić Miho pur. 215.
Jalovica ( za dohodak) 33. , 39. ,
42. 52. 65. 71. 86 .
Jalša, u sudčiji Novačkoj 257 .
Jalševac Jandre Ivičin k . 283..
Mate k. 282 283 .. Ive k. 283..
Martin k . 282. , Brate k . 282.
Jalšić Pavel k. 277 .
Jalžić Mate k . 278 .. Mikula k .
277. 278., Stefan k. 277. , Miho
k. 277. 294. , Miko Matakov k.
275. , Jurica Matakov k. 275.
Jambrehović Ivan k. 219.
Jambreušić Tomaš frt. 302.
Jambrošić ž . 247.
Jamnica, kod Zrina 104. 126.
Jančan Marko k. 349. , Jure k.
349 .. Gale k. 349 .
Jančarić Grgur 16 .
Jančić Jurač k. 275. , Mikula k.
254. 372., Mile k. 255., Pere i
Grgo k . 289.
Jančiova žena ž . 301 .
Jandraković Dorka 99. 117.
Jandre, Juriša i Juraj, šoštari 98.
100.
Jandri, Martin unuk 49.
Jandriac, k. 46 .
Jandrija, šoštar 102.
Jandrović Blaž 16.
Janeč Lukan 105.
Janerdaković Mavar k. 72 .
Janić Luka k . 120 .
Miko Lukčev k. 281., Marko
k. 281. , Jure k . 281., Broz k.
279 .
Janjak Miho k. 267 .
Janjče-grad 80. 307.
Janje, za dohodak. V. Desetina .
Jankolović k. 270.
Jankovčić Janko vl. sl. 329.
Jankovica ud. 185.
Janković Grgur k. 121. , Nikola
i Toma 118. , Ivan pl. 227. 234 .
235. 272.. Ištvan pl. 226. 234.
262. , Jandre pl. 208. 227. 267 .
272. Gašpar pl. 208. 227. 264.
284. 289. 370., Lovrenac k .
320). , Jure k. 339. 349., Kata
rina 207. 235., Petar pl. 208.
227. , Stjepan pl. 208. 227. 267.
gr . 296., Juraj pl. 226. 262.
270. , Sara Semera 272. , Janko
267. , Ivan, školnik 279., Uršula
370 .
Jankovići pl. 206. 227. 228. 372.
Bribirski 227.. Petrovljanski
267 .
Janseč Jela 119. , Domica 105 .

Jantolović k . 269.. Blaž 16.
Janton u Maclih k. 35.
Janšetić Ive k. 243.
Janžetić Jurko k. 274. , Mike k.
274. , Miho k. 286. 288., Bartol
k . 286., Ivan k. 287. , Stane k.
287., Jure k. 287. , Tomak k.
293 .
Janžić Domjan k. 120.
Japetić Grubiša k. 264.
Japnenica (žgat j.) 88.140. 192.
Japra, Japrica 103. 227. 231 .
Japrica Grgo 227 .. Aleksij 227.
Jarče-polje, kod Švarče 371. 378 .
Jarčečić Mate k. 316.
Jarčić Ivan k. 43 .
Jarica, za dohodak 390.
Jarić Luca k . 269.
Jarko Nikola 16.
Jarkošić Mikac k . 373 .
Jarmanovo s. 248.
Jarnetić Ivša k. 30.
Jarni k. 74.
Jarničić Petar k. 223. , Mihalj Mi-
kulin k . 223.
Jarnjutić Simun 31 .
Jarnjević Stipko k. 32., Ivan k.
32., Šimun k. 32. , Ivša k. 32.
Grga k. 316. 330. 331. , Stane
iliš. 323. , Jurina k. 337., Marko
sl. 347 .
Jastrebarsko 19. 44. 248 .
Jasenak 65. 70.
Jasenovac, kod Rakovca 169.
Jaska 109.
Jaškovo 201. 206 .
Jaškovljanska občina 203.
Jažeković Pavao pur. 177.
Jažorić Mikula k . 42.
Jedrčje 323. 344 .
Jelačić Tomaš k. 63 .. Ivan k .
375. , uk pl. 396. , Gabor pl.
396., Janko kap. 261. 396. ,
Franjo Krištof (1568) 261. 396 ..
Marko ( 1551 ) 396. , Ivan ( 1579)
396. , Mihalj (1550) 396., Juraj
( 1579) 396., Nikola ( 1579) 396. Josipov dol 53. 57 .
Petar ( 1579) 396., Gabro ( 1579) Josipova cesta 53.
137
396., Ana (1579) 396., Stjepan
396., Jakov ( 1717 ) 376.
Jelačići pl . 379.
Jelčić Valent 16. , kurat u Triblju
84.
Jelen -grad (Grobnik) 187 .
Jelena sv. u Tustom čelu 109.
Jelenara s . 271 .
Jelenje, u Grobništini 191. 195 .
Jelenčak 214 .
Jelenčić Payal k. 45.
Jelenić Grgur, vikar 277. 278 .
Jelić Juraj 16.
Jeličić Grgo sl. 1-16 .
Jelinčić Nikola 16 .
Jelinić Miko k. 241 .. Mikula k .
238.. Jandri k. 238. , Ivan k.
238.. Martin k, 238 .
Jelisava, kraljica ug. 2.
Jelsa , blizu Karlovca 94. 96. 103.
106-108, 111-113. 121-1241.
368 .
Jelušić Pere k . 260.
Jemen Magda k. 246 .
Jemić Mihac k . 2446 .
Jemrih na Potoki 57 ,
Jemrihović Mavar k. 77. , Marko
k . 228 .
Jemrihovo s. 77 .
Jerdlek Andrija Posavac 174.
Jerko Ivan 102. 120 .
Jesenica s. 26. 30. 32. 33. 34. 39 .
Jesenica -grad, u Krajini 113.
Jesenice Modruške 22 .
Jesenički potok 30.
Ješko (Vrhovci) 204.
Ješkovo (Mahično ) 204 .
Jevčić Perica 103. 120.
Jezerinac Jure k . 232 .
Ježević Juraj 16.
Ježić, biskup senjski 81.
Joh Miko k . 330. 331 .
Jolanta, žena Kojislava 14 .
Joksetio u Lisnici k . 264 .
Josip II, kralj 130. 146. 188. 219.
281 .
438

Joškovo 251. 289-291 . Jurinić Ivanac pur. 213.

Jovičić Miloš vl . 409 . Jurinović Šimun 102., Franjo 117.
Jovrenčić Jure pur. 212 . Juriša šoštar 100.
Jugac Vrane k . 376. Juriševo s. 56.
Jurac Mike k . 373 . Jurišić Jerolim kap. 150.
Juraj, Obkin sin k. 50., Šimunov Jurjaković Jandri k. 50.
sinovac 73., šoštar 100. 118. , Jurjević Stefan 16.
mali s Gazi 103. 120., kapelan Jurjevo ( rok za težanje) 28. 68.
u Sračici 17., 2 Svarče 98. , 283. 385.
krojač u Dubovcu 98., djak u Jurjevo s. 48. 56.
Duboveu 104., sin Hoseja 199. Jurjevšeina (dohodak ) 10. 101 .
368., sin Andrije od Svarče ' 118. 1-1 . 168. 174–280. 196.
369 .. zagreb. župan 369 .. sv . 216. 220 - 222. 224. 231. 232.
pod Vitunjem 69. sv . na Tr- 235. 240. 231. 252. 256. 305 .
satu 151. 154. 160—162 ., sv . u 105 .
Liscu 39., sv. u Podgorju 39 .. Jurjević Mihalj vl. sl . 328., Vu
sv . na IIreljinu 133., sv. i l'i- jica vl. sl . 329.
vodini 204. 208. 240 .. sy . 11 Juuko starešina 15. , na Matanjem
Lešću 315 . s. 57., na Ljubošini 68.
Jurašić Ivan, kancelir 23. Frano Jurković (irgur k. 56. , Ivan k .
k . 156 .. Jurasi Paval s . 79. 16. 241., Petar k . 241.. Jurko
Jurašin 106 . Ivanov k 280., Ivkov k. 280..
Juranov krč u Ostrni 110 . Mate k . 312. Marko 277 .
Juranović Lovre 16., Jamrek, slo- Jurlinska, pod Modrušom 31 .
vinac 181 . Jurman , kaštelan ( 1417) 200.
Juratić Tomaš k. 293., Miho k . Jurmanića s . 47 .
293 , Mihalj k . 293. Jurničić Mihel k. 241 .
Juratović Ivan, uskok 383. Jurojević Šimun k. 249
Jurčac Biro . k . 334. Jurović Miloš k . 375.
Jurčić Mihalj k. 229. Juršačić Toma k . 107. 122. , Jake
Jurčićevo s. 268 . k . 107. 122 .. Matija k. 38.
Jurdek Ive k . 376 . Juršebin Miko Vidasov k. 275..
Jure de Luckil. župnik ogulinski Ive. kovas k . 275 , Milerka k.
2:3 . 275.
Jurecak Jandre k . 292. Juršelić Miho pur. 211. , Mate k.
Jureče s . 72. 77. 79 . 288 .
Jureckovo s 239 Juršević Ivan k. 197 .. Stipan k.
Jurek k. 241 . 197 .
Juretić Matija k . 182. Juršić Mikula k. 35. 376. , Marko
Jurić Stjepko k. 32. Marko k. k . 269.
280 . Juršića s . 44 .
Jurića sin Jandrij k . 50.. selo 70. Jurtas Ivan pur. 174.
Juričić Juraj pl." 370.. Ivica k . Jušević Ivan pur. 178.
269 . Jušetić Jandri k . 67. Matko k. 67 .
Juričići sl. 243., Švarački pl. 369. Jušić Miki k . 282.. Nikola Ki
370. sečki 103. , Miko k . 376 .
Jurin Jure pur. 211 . Jušićevo s . 376 .

K.
Kabal, vina. pšenice 162. 175.
391 .
Kablovina pšenica , za dohodak
310. - 313 . 318. – 320. 324. 331.
do 33. 338. - 340. 349. 350.
Kacankin 117 .
Kačakovićevo s. 260.
Kačarevski zdenac 114.
Kačić Ivan 104. 105. k . 120. 123.
sl . 124 .. Stanislav 118 .
Kačunić Ive k . 283 .
Kadanić Martin k . 256 .
Kahlić Mate k . 315.
Kajkavčić Franko 16.
Kalafatić Juraj, djak. 93
Kalčić Toma , vl. 3.
Kaldak Jure k 237. 241. , Matak
k . 241 , Petar k. 241 .
Kalebudić Vukosav vl . 409.
Kalinovica 167. - 169.
Kaločki arcibiskup 6.
Kamen -grad, u Bosni 1 .
Kamenar Luka 16 .
Kamenašić Petar 16 .
Kamenica -grad 298.
Kamenje s. 281., Crno 325 .
Kamensko, kraj Karlovca 27. 117 .
276. 368 .
Kamičac-grad 4.
Kanciler. kancilir 163. 191.
Kaniža 171 173. 248 .
Kanižaji pl. 109.
Kanjić (barilac za vino) 161. 162.
Kanovniče selo 36 .
Kapčić Velikak.1. 288.
Kapela Miko 63. 65. 79. 92.
113. , Mala 1. 22. 28. 30. 42. 46 .
Kapitan (upravitelj imanja) 135.
136. 140. 191. 193 .. Tržaški
(dužnosti i prava) 162. 163.
Kaplića s. 51.
Kaptol zagrebački
190. 200. 201. 207. 167. 259.
84. 215. 171 .
275. 369. 380. 105. 410., mo
druški 146. 188., novogradski Kasnikovo s . 49.
Kasunić Marko sl .
146. , ninski 2. , kninski 3. 4. 5 ..
vinodolski 82.. belgradski 86.,
139
grižanski 86. , Grobnički 188. ,
novljanski 87.
Kaptoli vinodolski 196.
Kapusović Mate k. 262 .. Pavao
ul . 104 .
Kapuzović Miko sl . 327 .
Karapančić Mihal vl . sl . 329 .
Karas Mate k . 409., Paval k , 409 .
Kardasió ( Greur k 74 .. Petar
k . 74 .
Kargačin Ivan sl . 145. maire 147 .
Karinčić Ivan pl. 97. 208. 287 ..
Luce 114.
Karinović Jandre 98. 100. 117 .
Karler Valentin , sudac 168 .
Karlić Juraj pur. 174. Tomaš k .
184
Karlin Mate Martin k. 220.. Mate
Mihaljev k , 219.
Karlo Roberto 1300 1342 13 .
20. 199.
Karlo, nadvojvoda štajerski ( 1575)
94. 95. 150. 258 .
Karlo III . , kralj ( 1711-1740)
270. 385 .
Karlobag 2.
Karlovac 21. 23. 27. 31. 39. 44 .
53. 58. 67. 69. 72. 89. 92. 94 .
96. 100. 103. - 106. 119. 121 .
126. 138. 115. 160. 177. 203 .
215. 216. 218. 219. 221. 226 .
227. 230. 253. 251. 258. 260 .
270-272 . 295. 306. 310. 368.
370. 381. 388 .
Karlovačka krajina 261.
Karlovački mir ( 1699 ) 395.
Karlović, Ivan k . 261. , Ivan , ban
( 1531 ) 167.
Karnešio Mikula k . 224., Marko
k . 224. Mihalj k. 236. , Jure
k. 226
Karnirić Miko. 114.
Karolinska cesta 60 .
Karužić Lovre 103. 105. 120, 121 .
Kastav 150. 157. 165 .
326 .. Mike sl .
325. 326.. Miho k. 330.. Ivan
440
sl. 344., Bartol k. 351. sl. 346. ,
Miloš sl. 346., Mate sl. 344 .
Kaševar s . 37 .
Kašinčeka ud. k. 263 ,
Kašparić Miho pur. 171 .
Kaštalad = castaldus 161. 162.
Kaštelan 194 .
Kaštiga 382.
Katarina sy. u Zagrebu 115., sv.
u Trgu 208. , udovica 45. , Celj Kerestinac, grad 386.
ska ( 1460) 166 .
Katarinčić Toma k. 375. , Petar k.
374. , Smoljan k. 374.
Katica, kneginja Krbavska ( 1453)
14.
Katić Petar 320. 105 .. Jure iliš.
321. , Matko Peraković iliš. 321.
Katinčić Ivan od Gacke 264
Katinió Pere k . 251. , Jure k. 254.
Katišićevo s. 253.
Katkić Jure k. 319. Rade k. 340 .
Simun k . 340 .. Ivica iliš. 341 .
Katunar (predstojnik sela) 10. 11 .
Katunić Petar k . 281. , Miko k.
282 .
Katzianer Ivan, general 150.
Kavanić Ivanac k. 227 ,
Kavran Mate k . 275.. Miko. k.
275. , Janže k. 275.
Kavranić Marko k. 276. 277 ..
Ivan k . 276. 277 , 278. , Margeta
k. 276., Simun k. 276., Petar
k . 277 .
Kavranka udova 99 .
Kavrizan k. 123 .
Kazne za kradju i štete 137 .. za
psosti, kletve i svadje 133. 134.
156 .
Kazić Miho 98. 117 .. Ivan, skul
nik 104. , Mihalj 102.
Kažić Ivac 100 .
Kebar Miho k . 258 .
Kebel, ( zobi, prosa) 300. V. Kabal.
Keblenka 178. V. Kabal.
Kebljak. V. Kabal
Kegal-grad, uz Zrmanju 3.
Keglević Šimun ( 1-187) 3. , Ivan
( 1486) 3. , Petar ( 1486 ) 3.. Sa
muel, grof 300. , Sigismund 299.
301., Elizabeta 401 .
Keglevići 3,
Kelahović Stefan 16.
Kelihar Mate k. 229.
Kenjak Vukina k. 374.
Kerečen Ivan 16 .
Kerenčić Ivan od Domjanića k.
284 .
Kerhen Marta, gra. 296.
Kerponić Mihal, k. 409., Paval
k. 409 .
Kevenhiller 94 .
Kewend , Sekeli de K. 299.
Khuhtenst Kucheldienst) 118.
Kiac s . 30 .
Kinovac Domjan 187 .
Kirin, plovan u Grobniku 187.,
Brozov sin 75. , Grgur 152.
Ivan 152. , Petar k. 372., Ivica
k. 372. Miko k . 372.375 .,
Jure k. 372. 375. , Mate k. 372
Kirinić Jure k. 336., Pere k. 350.
Kirinića s . 63.
Kirinović Nikola 16 .
Kiritniko s. 55 .
Kisel Vill . general 69. 160 , Mihel
k . 238 .
Kišević Horvat. barun 63. Kata
rina 244 .
Kitrić k. 46 .
Klada, kazna na K. 131.
Kladerna (quaternus) 23. 39. 42.
52. 59. 62. 65. 69. 71 .
Kladuša gornja 265.
Klaić Mikac k . 283 .
Klana, u Istri 87. 165.
Klanjac 386 .
Klara sv . u Zagrebu 281.
Klarić Stane k . 227 , Grgo k .
254. 255 .. Miho k . 254. 256..
Ivan k. 255. , Jurek. 255.,
Martin k. 255., Grabiša k. 255.,
Miko. 263 .
Klarine hiže u Ozlju 207 .
Klasićevo s. 254 .
Klasnić 17 .

Klasnića Vršak , kosa 39 .
Klasnićki potok 14.
Klek , brdo 22. 35. 62. 67. 70 .
75. 307 .
Kleković Vid kap. 69.
Klekovića s. 69.
Klemen Miko k . 374 .
Klemenić Mikula , osebinik 239 ..
Miko k. 282. , Marko k. 294..
Jure k. 295.
Klemović Ive k. 283 .
Klenčić Jurica k . 262 .
Klenković Vale k 70., Grgo k. 70.
Klenkus 78 .
Klinčić Ivan pl . 22. 26. 27. 34.
51. 52. k . 260., Juraj pl. 27. ,
Mihalj pl. 28. Žvan 43., Martin Knjakić Martin k . 223., Jure k.
35. , Antun de Banvrh 52. , Mi-
hajlo de Banvrh 52.. Matej 103
120.. Miko k. 260.
Klinotić Martin pl. 26.
Klis, tvrdja u Dalmaciji 4. 7. 8.
11. 69. 261. 407 .
Klisurić Marko vl . sl . 329.
Kljičnica bale 161 .
Ključ, grad u Bosni 1. 22. 73. ,
u Petrovom polju 1., na Mriež-
nici 27., na utoku Tounjčice Kočijar Grgur 99. 117 .
50, u zavoju Kupe 203. 211 . Koderman Andre, administr. 134 .
295 , na Korani 264.
Ključar Pavao 117. 119.
Ključi pri Globornici 346 .
Kljunovo s. 42.
Klobučar Ivan k . 393. 403 .
Klokočki , bjegunci 307. 311 .
Klomonić Mikula k, 237 .
Klugar Andrija pur. 177
Kmet 28. 43. , sridnji 86. , naj-
bolji 86.
Kmeti 18. 33. 60. , grada Novoga
133. , sv. Mikule 48. , sv. Duha
) Petar kap. 270. , Stjepan pl.
59., sideéi 29.
Kmetska služba 28 .
Kmetske dužnosti 137 , 138, 165.
V. Dužnosti.
Knap (Knabe) 33. 38. 63.
Knapi, njihove dužnosti 134. 135.
144. 145.
441
Knez posioni 9., vlaški 11. 12.,
dvor u Bužah 37., Simun djak
Zlatinčić 116 .
Knezetić Nikola k. 243. , Gašpar
k 243.
Knezić Gašpar pl . 149. — 154. 160.,
Matija župnik na Trsatu 152.
153. , Franjo 154. , Uldarik 160.
Knežetić Tomo k. 293., Pere k .
293.,, Blaž k . 293., Mihalj k.
293., Ivan k . 293 .
Knežević Ive k . 291 .
Kniačić Jure k. 223 .
Knin , grad 2. 4. 6 .
Kninski kaptol 3. 4 .
Knisić Mileta vl. sl. 328 .
223 .
Kobe Juraj, pop 17 .
Kobencel , savjet. nadvoj. Karla
94.
Kobilić, kraj Karlovca 226.
Kobilići, u Turovom polju 44.
242. 260. 262 , 263. 267.
Kocaić Ivan k . 251 .
Kočarovo s. 59 .
Kočić Blaž vl . 8 .
138. 145. 153. 164. 210 .
Kohačići 55.
Kojane s. 45.
Kojislav, kaštelan Brubna 14.
Kokoš mlada (za dohodak ) 18.
Kokoši (za Čast) 156 180.236 .
279. 303. 390. 406. V. Kuri.
Kokošić Blaž 259 .
Kolacijon = zajutrak 162.
Kolaković Stipe pl. 270., Juraj
pl. 270., Andrija podkap. 270.,
។
( acki 270 , Gašpar pl. 270.,
Vuk kap . 270.
Kolan Matija vl . 382.
Kolar Jure k . 263. , Ivan k. 313. ,
Pere k . 376 .
Kolarić Andrija k. 182.
Kolić Vale k . 62. , Petar k. 231.,
442
Pere sl 323. , Ivan iliš. 322. ,
Juraj k. 316 , Stane iliš. 342.
Kolihar Ive k . 229.
Kolimavić Stipan 16.
Kolinovac, u obé. Novogradskoj
270 .
Kolunić Broz 78 .
Komenčić Miko k. 232.
Komešar gospocki 191.
Kontini Grobnika 196 .
Konfirmacia Rihtara 218. pučkoga
sudca 240.
Konićevo s . 248.
Konivić Tomaš, slovinac 181 .
Konj vojnički 9.
Konjak Ivo 250.
Konjarié- vrh 227. 234.
Konjskovsko 250.
Konstantin od Nečvena 4 .
Konšćica, posjed Keglevića 3 .
Kontraband, kontrabat 136. 404.
Kop i motika , dati k. i m . 87 .
Kopaić Juraj k. 197.
Kopati za plaću 88., u dohodak
88 .
Kopčić Ive k. 247., Stane k. 247,
Miho k . 247 .
Kope Jure k. 247 .
Kopelja zemlja 66.
Kopešića s. 55.
Kopostan, kopustan ( laćai 205.
221. 224. 227. 231. 232. 256 .
258. 259. 277 .
Koprivac Tome k. 246 .
Koprivnica 104. 299.
Koprivno 3.
Kopun (za čast) 75. 76. 78.
80. 101. 106. 108. 115. 118.
120-122. 174-180 . 218 , 221 .
224. 226-232. 235. 240.244
do 246. 248-253. 258 , 259 .
264. 265. 268-275. 279-291.
294. 303. 310-327 . 331-347 .
349-351. 372-378 . 385. 387 .
390. 406. 407.
Kopunić Luka 16.
Koracz zobi ( za dohodak) 385.
Koračević , sl. 124.
Koračevičkino s . 105. 121 .
Korana, rieka 13. 15. 22. 50. 80.
103. 105. 112. 149. 202. 253.
264. 306. 326. 368. 369 .
Kordić Juraj 99. 104.
Kordun 35.
Korenica , Vlasi iz K. 385.
Korenić Ivica k. 336 .
Korenitac, potok 204.
Korev 248.
Korić Ivan pl. 107 .
Korića -Vrh 231 .
Korilovci 390 .
Korinić Miko 312 .
Korjenica 69.
Korotna Ivan , sudac 3.
Korša Jovan k. 183.
Koruška 189. 298., sudčija (oko
Lovića ) 203. 209. 226 .
Koruško. 235 .
Korvin Ivan , ban (1494-1504 )
78. 109. 167. 168. 171. 172 .
298 .
Kos Martin 102. 119., Luka k.
182.. Jure k . 258. Ž. 300 ..
Marko frt. 300.
Kosan Mihalj k . 258.
Kosarié Ivan k . 250 .. Miho k .
250., Marko k . 250 .
Kosavčić Jure k . 320 .
Kosić Mihalj k. 224., Ive k. 260.
Kosović Jurko k. 251. , Crne k.
251 .. Jandre k . 252., Marko k.
252. , Mike k . 265.
Kostajnica -grad 13. 256.
Kostanjevica u Kranjskoj 237 .
240 .
Kostel-grad 227. 228. 299. 385.
Kostrena 155. 157. 158 .
Košač Jurko k . 263 .
Kostel, imanje Oršića 253.
Kostelić Mike k . 372.
Košut Matija 397.
Kot Grgur k. 180.
Kotor, u hrv. Primorju 1. 82. 83.
Kotlebiće s. 15 .
Kotljenjakovo s. 45.
Kotromanović Stjepan. ban 200.

Kovač, k . 68., Benko k . 37., Ilija
k. 45.. Petar k . 46. 107. 150.
157. 258. 375. , Grgur k. 182.
Stefan k. 184., Miho pur. 211 .
Tomaš k . 243. Mate k . 269 ..
Gjurko frt. 301 .. Ambroz ( el.
301 .. Jurek. 372 .. Miko k .
372., Stanko k. 375.. Marko k. Krajača Šimuna s. 79.
375 .
Kovača Debelje s. 66 .. Pavlaka
s. 75.
Kovačević Andraš vl. col. 302 ..
Jure k. 330.. Ivan k . 330 ..
Toma , kanonik 107 .
Kovačevićevo s 250 .
Kovačevo s. 68 .
Kovačice, u Gackoj županiji 78 .
Kovačič 117. , Blažić 16., Petar k .
80. 250. 257 .. Luka 197 .. Jurak
k. 241. 291. pl. 389 .. Martin
k. 241. , Janko k . 241. , Stefan
256.. Tomaš k . 256., Magda k. Krajinski ljudi 402.
256., Miko k . 283. pl. 389.
390. , Ivak k . 291 .. Ivan k .
335., Mihalj k . 349.
Kovačićevo mesto 99.
Koza dvadeseta (za dohodak ) 190.
Kozal-vrh . s. 375 .
Kozić Gašpar 99. 117 .. Viho k.
228 .
Kozičić-Benja Sime. biskup Mo-
druški 150 .
Kozje drage 113 .
Kozlić (za čast) 75. 78 .
Kozlik Matija k . 229.
Kozlović Mihalj k. 223.
Kozoder Jurica k . 273 .
Kozoderić Mihalj k . 275 .. Mate
k . 275 .
Koža kunja (za dohodak) 393.,
od lesic " 195., od ris 195. , od
vukov 195 , od jelen 195 .
Koželi Iyan k . 237.
Krabanić, k . 38.
Krabanića Tomaša s 39.
Kračićka meja 213.
Kradja. V. Kazne.
Kragulj (nisus ), ptica 219.
443
Kraguljčevo s. u Plaškom 39.
Krajač, knez 26. 41. 43. 117 ..
Antun 16 .. Viko , knez 41. ,
Franko, knez 11., Ilija , knez
41 .. Grgur 99. 100., Juraj 56.
100 .. Mate 102.. Mihalj 103. k.
262 .. Andrija pur. 178 .
Krajačeve hiže 100.
Krajačié k. 228. Gašpar 107 .
122. k . 288 .. Novak k . 183 ..
Jure pur. 213. k . 223., Mate k .
287. 374. , Matija sl . 328 .
Krajear Nikola k . 179.
Krajina. vojna 13. 15. 94. 103.
113. 126. 131. 135. 231. 2-43 .
299. 307 , 308. 365, 370. 371 .
374. 376. 395. 396. 398. 399 .
401. 402. 106. 08 .. Pokupska
348. 398 .
Krakar, više Drežnice 26. 65. 73 .
Krakov 6 .
Kraković Stipan 16.
Kralie Simun k . 49. 77 .. Mikula
k . 56. , Jurko k. 56., Petar k .
77 .. Matij k . 74 .
Kralića s . 55.
Kralj Ivan 103., Jure 232. k.
277. , Nikola 257. , most pri K.
291., Rade k. 319., Petar k.
339.
Kraljevica , grad 136. 147. 189.
227. 103. 404. , daca 136. 205 .
2.2 . 22 ) . 240. 387 .
Kraljević Ivan k . 312.
Kraljevićka, udova k . 310.
Kramarić Grgo sl. 328.
Krančić Ivan 151 .
Kranjac Niko ž. 247., Mikula k.
251. 269 .., Fabian k . 268 .., Urban
k . 278., Mayro k. 293., Matija
k. 293.. Mihel k . 295. , Leonard
k. 294. , Juraj frt. 300.
Kranjčić Matko k. 45 .
Kranjec Boltizar pol. 301., Ba
štian frt. 302 .. Lukač frt. 301. ,
444
Matej, ž. 300., Juraj ž. 300.
k . 179. , z Suhodola k. 184. -
Kranjska 13. 15. 17. 33. 88. 98.
104. 130. 187-189. 203. 207 .
218. 236. 277. 298 306. 310 .
355. 385. 393., dolnja 299.
Krapac Juraj 120.
Krapina, grad 298. 299.
Krasinci , u Vivodini 88. 238 .
Kraščić Mihac k. 269.
Krašići, obéina 203. 204. 208.
209. 214. 217. 219. 220. 222.
----226 . 243. 247. 370.
Kravačan Tomo vl . 409 .
Kravarsko, u kot. Vele -Goričkom
394. 397 .
Kravja živina 86.
Krbava 2. 14. 135 .
Krbavčić Nikola 16.
Krbavska biskupija 20. 21. 46.
Krbavski knezovi 2. 5., kaptol
84.
Krč, niže Ozlja 109. 216. 217.
224. 294. 338. 363. 410.
Krčić Grdina k. 79 .
Krčinić Lucka 100. 118 .
Kriki knezovi 21. 109. V. Fran
kopan. Knez Bartol (1193) 20..
knez Gvido , Bartolov sin ( 1223)
20. 82. , knez Friderik ( 1251)
20. sin Dujma ( 1323 20. 200 .
brat Dujma (1350) 20 .. knez
Jerko ( 1251 ) 20. , knez Jerko
( 1251 ) 20., knez Ivan 1251)
20. 199. sin Bartola ( 1363)
20. 33. Leonard ( 1279) 20.
129., knez Stjepan ( 1279) 20.
sin Bartola ( 1363) 20., knez
Dujam (1279) 20. 199., knez
Hanž ( 1330 ) 21. 48. , knez Mi-
kula, Hanžov sin 1330 21. 18 .
(prvi Frankopan) kneginja Ana
( 1330 ) 21. 200. , kneginja Ka
tarina ( 1400 c. ) 200. , knez Ilanž
sin Mikule ( 1416 , 201 .. knez
Nikola , sin Mikule ( 1432) Križevačka županija 166. 179.
200. 201., knez Stjepan sin Mi- 184., medja 391.
kule 201. , knez Juraj sin Mi- Križevački biskup 228 .
kule 201., knez Bartol, sin Mi
kule 201., knez Dujam , sin Mi
kule 201., knez Martin, sin Mi
kule 201. kneginja Katica, kći
Mikule 201., kneginja Dora, žena
Mikule 201.
Kreč, sriemski vitez 219. 222.
Kremenica, u Prekrižkoj sudčiji
232 .
Kremenik 269.
Krenetió Mihael gr. 296.
Kreščićko pleme 14.
Krešelić l'idan , vl . sl . 329.
Krešić Ive k. 292., Jure k. 292.
Krhića s . 55.
Kriščići Podzvizd) 206. 219.
Krištanić Anton k. 68 .
Krištofor, biskup Modruški (1493)
21. 83. 129. 146 .
Krivac Marko k. 239., Martin k.
239 .
Krivačin, brodar 214.
Kriven Mate k. 373.
Krizmanić Petar k. 38. , Jakov,
župnik 151. 164. , Justo, župnik
153.
Krizmanića s. 36 .
Križ sv. (rok za daću ) 18., na
Trsatu 162. , u Grabrku 73. , u
Zavrhu 208. 271. 272. 273 .
Križaci, vitezovi 196.
Križan Matiaš cel. 300., Tomaš
pol. 300., Mate pol. 300.
Križančić Stipan 16 .
Križanić 111. , Filip k. 50., Jurko
kap. 103. 107. Gašpar kap.
103. 208. , Paval 107. k. 122. ,
Sime 114. , Grgur pl. 122.. Ju
raj sl . 124. , Jelena 280., turanj
na Korani 103. 227. 251. 261.
264 .
Križaniei pl. 206 .
Križanje s. 74 .
Križetić Ive k . 269 .

Krk, otok i grad 8. 20. 27. 89.
130. 143.
Krka, rieka 1. 133.
Krmpoćani 133. 139.
Krnačić Lovre k 180.
Krnčić Stefan k . 185.
Krnice s . 44. 51. 64.
Krnjačić Stjepan k. 180.
Krnjak Ive k. 250., mjesto 253. ,
za dohodak 106. 108. 174.-179.
216. 225.-236. 285. 305. 387 .
409. 410.
Krnjatki 119 .
Krnjelac, vrelo u Krnicam , 44.
Krobat Mate k. 256 .
Krpetić Martin k. 70.
Krpić Grde 73., Ivan k. 73.,
Matko k. 73 .
Krstulić Jure k . 291 ..
Kručanska Gorica 288 .
Kruglice u Ostrni 410.
Kruh (za čast) 34. 75. 78. 80. Kujanovo s. 266.
101. 106. 108. 115. 118. 121 .
385.
Krulac Petar k. 403.
Krupa, dalmatinska 69., u Čr- Kuna (za dohodak) 410 .
nomlju 236.
Krusal Miho 105. , Marko 105.
Krušac Juraj k. 332., Mikula k.
349.
Kruševac Stefan k. 238. , Jure k.
238., Mihalj k. 238.
Kružal Matija k. 120., Miho k.
120.
Kružić Petar , branitelj Klisa
(† 1537) 11. 261. 265. 407., Mi-
hajlo pl. 208. , Gašpar pl. 208.
264. 265., Ivan pl. 208. 264.
do 266.
Krnički zdenac 214.
Kryanić Petar k. 223 .
Krvni sud 19 .
Krznar Ivan k. 232.. Šimun k.
59., Mihalj k. 234.
Kuca , brdo 47 .
Kucel 232 .
Kuclje, u Pokupskom 246.
445
Kućas Mihalj k . 258 .
Kučac Pere k . 288 .
Kušenić s. kod Ogulina 44 .
Kučer na Dobri 269.
Kučevački Miko 268. , Martin 268.,
Ivica 268 .
Kučić Jandre 102. 119. , Jure 273.
Kučinić Mate k. 272 , Mare k.
288. , Petar k. 372., Jure k.
372.
Kučino s. 55.
Kučlje 266 .
Kudlanovo s. 59.
Kudović Gašpar 405.
Kukić Radko vl. 348.
Kukuljević Dora Mogorićka 311.,
Franjo, porkulab 135. 197., Ju
raj pl. 243. 308. 311 .
Kuharić Jure k. 252 .
Kuhić Ivan k . 260.
Kuhinju pomagati (ilužnost k. ) 240.
Kulčića Dujma s. 72 .
Kulin Luka k. 57 .
Kulino s. 57 .
Kunčarić Matija 197 .
Kundinić Luka 105.
Kunić s. , na potoku K. 42. 51. 59.
Kunićka župa 382.
Kunićki potok 42.
Kunovljani 15.
Kontrabant 159 .
Kupa, rieka 13. 22.31. 72. 84.
89. 97. 99. 105. 106. 109. 112.
113. 119. 123. 126. 199. 202 .
do 204. 211.-- 214. 217. 219 .
224. 231. 244. - 255 . 260. 262.
263. 265. 279, 286. 289. 292.
306. 307. 310. 330. 332. 333.
365. 367.-- 369. 385. 387.- 389 .
393. 295. - 397., most na K.
*
307 .
Kupčina 216. 222. 233. , dolnja
219., gornja 219. 220.
Kupčinska občina 203. 204. 208.
217.
Kupčinsko pleme 219.- 222.
446

Kupiša pl. 219. 222. Kuzma i Damjan sv. u Vrhovcim

Kuplenik . (vina , pšenice itd .) 208 .
215. 237 .-- 239 . 245. - 250, 254. Kuzma i Damjan sv. u Ješku
255. 264. 268 , 269, 271, -- 275 . 204 .
279. - 283 . 286. 292. - 294. 310 . Kuzmak Ive k 314 .. Petar k.
do 313. 318.-- 320 . 324. 331 . 314. , Tome k 314 .
do 336. 338.-- 340. 349. - 351. Kuzmić Juraj k . 180. 185. 277 .
375. -378 . 278 , Luka k. 182., Gašpar k.
Kurešec Marko k . 409 . 185. , Ivan k. 277. , Mike k.
Kurelčić Benko k . 50. 318 .. Jurko k . 318 .
Kuri (kokoši) 18. Kuzminec, u Podravini 380. 407 .
408
Kurilovac , kod Ozlja 210. 217 . Kuzmino s . 56 .
294. 396 . Kužetić Jure 107 .
Kurpečić Mare k . 236 .. Jure k . Kyar živinski 305.
236.
Kurpes Mate k . 234 .. Marko k. Kvarta, mjera 33. 112. 125. 127 .
128. 175. 190. 215 , 216. 242 .
236
253. 265. 387.
Kurpez Grgo k . 275. 276. , Ivan Kvarte , s . u Lici 34 .
k . 275. 277. , Martin k . 275 ) ,
Jure k . 276. 283. Pere k . 276 .. Kvaskonivo s. 5 .
Januš k . 276 .. Mika k . 276 .. Kvirin , sin Nikole od Švarče 369.
Petar k. 276. Jurić k. 277. , L.
Lovre k . 277. Stefan k . 277 ..
Labanović Radié vl . 382 .
lve ( azda k . 294 Labodići s . 47 .
Kusan Lovre 103., Grgo k . 267. Lacković Stjepan pl. · 208. 248 ..
Kuselkino s. 239. Ištvan pl. 393., Petar k.: 56.
Kusti Lovre: 114.
Lackovići pl. 248.
Kustić Jamrek , slovinac 181 . Ladić, grad 45. , k. 44. 64.
Kustražić Bulat vl . 8 . Ladislav Kumanac IV . ( 1272. do
Kušan Mike k. 267. , Mihalj k . 1290 ) 20 .. od Rakovca 166. ,
267 .. Ivan k . 267 .. Petar k . Posthumus ( 1441. - 1457.) 2 ..
267.' 268., Stane k . 267. Mihac Napuljski, protukralj (1403.)
gor. 274. 200 .
Kušanić Miho k. 286 , Gašpar k. Ladišić Jurku k . 34. , Grgur k.
286 .. Mare k . 286 .. Jure k. 31., Jemrih k. 34.
292. Ive k. 292. , Grga k. 292. , Lagotić Grgur k . 72.
Miho Bačvan k. 293. , Jurić k. Lakeš Mate k . 275 .
293. , Mike k. 293 . Lalić Tomo vl . sl . 328 , Mikula
Kušavić Jandre k. 263 . vl. sl . 328., Obrad vl . 348 ..
Kuščić Grga k. 238 . Vučen vl. 348 .
Kušel Lovrek . pol. 300 . Langenmantel, baruni 385 .
Kušetić Juraj 117. k. 121 . Laorić Jure k. 266 .
Kušević Jandre k. 254.. Franjo. Lapačka županija 10 :3.
podpukovnik 370. Lapčanin Martinac. pop 188 .
Kut, Kuti, kod Dubovca 51. 109. Lapež Petar k . 251 .
Kutinšćak Matijaš sl. 391. Lapkovo s. 57 .
Kuzinčevo s. 266 . Lapsanovići pl. 253.

Lasanić Petar k 228 .
Lasica Miko k. 318 .
Lasić Todor vl . 409 .
Lasinje, pri Kupi 116.
Laskarié Mate k. 374 .
Laslavić Ivan i Jure k. 310. ,
Mikac 310 .
Lašić . Matko k. 32 .
Lašića s . 43. 57 .
Latićevo s . 228 .
Latin Petar k. 40.
Latković Lukša k . 53 .
Latkovo s. 56.
Lauš Matko sl. 325. , Miko sl.
346 .
Lazanić Payal 68 .
Lazarić Mihalj k. 373.
Lazina 220 .
Lažić Franko 43. ,9 Benko k . 50 .
Lebbeneg pl. Josip 210.
Ledenice, u Vinodolu 2. 82. 87 .
93. 130. 136. 137. 139. 143 .
Ledinkov Jandrek pol. 301 .
Legistar 23, 97 .
Lekarić Franjo k. 91 .
Lekenik 381. 386. 387 .
Lelić Juraj 16.
Lemić Ivan k. 262 .
Lenard, Lenart, sv.u Lipju 309. ,
župnik u Trgu 215., sv. u Pri-
lišću 381 .
Lenartić Kate k . 257 .
Lenković Juraj, general 69. , Ivan,
general 150. 152. 236.
Leopold I. (1657–1705) 88. 227 .
254. 256. 326. 371. 407 .
Lepešić Paval k . 254.
Lepoglava 277. 278 .
Les, (delati i privesti 1.) 29. 88.
Lesić Miho gor. 274. , Ive k. 376.,
Miko k. 376 .
Lesičak Ivan sl . 182.
Leskovac Petar k. 262. , Ivan k.
263. 297. , Mate k. 261., Jurica
297 .
Leskovčica Mare k . 263 .
Leskuša u Zadoborju 267 .
Leslie Valterus, general 406.
447
Lestakovac, kod Varaž . toplica
380 .
Lestakovci 384. 385.
Lestovica gornja 14 .
Leš Andrija gr. 296 .
Lešćanska župa 59. 73.
Lešće ( Tolići) 307. 315. 320. 326.
337. 341. 346. 365 .
Letoyanci 388. 389. 411 .
Letovanić, kraj Kupe 388. 389.
395. - 397 .
Leukuš Matek k . 247 .. Mihok k.
247. , Grga k. 247. , Miko k.
247. , Tomek k. 247. , Martin
k . 249.
Leustakij , ban ( 1361) 200.
Levak Jure k. 258., Gjuren pol.
301 .
Levačić Jure k . 372 .
Levaković Ivan k. 373 .
Leykaš Miho Filko k. 247 .
Leyko k . 46 .
Levkus, Levkušino mesto 251 .
Levkuša Pere k. 289.
Levkuše 247 .
Levkuško 214 .
Lezina 371 .
Ležeč Miho k. 286.
Libra, mjera 9. 10. 34.
Libra, novac 36. 37. 39. 45. 46.
51. 53. 55. 57. 59. 60. 61 .
63–65 . 67. 68. 70. 71. 78 .
226. 252. 394.
Librica (papra ,voska) 18.
Librić Bariša 107 .
Lič, imanje Zrinskih 33. 190.
Lička županija 2. 6 .
Lika 2. 3. 34. 92. 100. 116. 130 .
135. 200. 241. - 243 . 254, 332. ,
dolnja 369., rieka 243. , ponor
L. 54.
Likari, Likarići sl. 90.
Likošić Jakov k. 39 .
Liković Apaj pl. 37.
Lilak Martín 102. , Petar k. 264.
Liljak Martin k. 119.
Lililić Ivan k . 373 .
Lipa, grad (Bosiljevo) 307. 325.
448

332. 315. , selo na Odri 313. Lomnica Dolnja 389. 390.

337 . Lomost, blizu Ogulina 56.
Lipi Gaj, gora 391. Lončar Lukša k . 50., Vale k. 78.,
Lipje, na medji Severinskoj 30 Bede pur. 213 , Mihal k. 77 .
324. 331. 343. 237. gr. 296., Marko k. 245 .
Lipnica gornja 184. Lončarec Mate k. 226., Mikula k.
Lipnik kod Ribnika 275. 226 .
Lipold , župnik u Vivodini 240. Lončarević Jakoy k. 255
Lipoščak Jure k. 317. 318. 3:30. Lončarić Juraj 16. , Mike k. 266.,7
331. , Matko k 319.,2 Miko k . Stane k . 266.,> Miho k. 313.
338 . 375.. Jurko k . 314.
Lipova Glavica , kosa 63 Lončarića s . 57 .
Lipovac, grad 13. 19. 80. 200. Lonikov sin Peter pol. 301.
228. 248. 253. Lonjica, rieka 170. 172. , s. 181.,
Lipovački Jelena 82. , Mutina 82. gora 181. 185.
149 . Lopar, grad kod Novoga 130.
Lipski Ferenc 349 . Lopašići 350.
Lipšinić Lovre ž . 242. Lopatica scapula porcina) za čast.
Lisac, više Slunja 39., Veliki. 101. 106. 108. 115. 118. 121 .
brdo 39. , Marko sl . 314. 122. 174. - 179. 385 .
Lisica Mikša iliš . 341 .. Jure ilis Lopatić Petar 16
341. , Mike iliš. 341. Lopčić Mikula k . 44. 64. , Navar
Lisičak Jure frt. 302. , Martin frt. k. 44. 64. , Kirin k. 44. 64.
302. Lorići, u Modruškoj žup. 28.
Lisiči- Vrh 280. Lov ,, red lova 138. u Grobniku
Lisičić Ivan 16 . 195. , u Kupčini 225. 7, riba 92.
Lisina Mala 28 . Lovac Ivan 114 ,
Listi nositi (dužnost km .) 87. 195. Lovas sluga 10. , Mihalj k.
Liščica 19 . 251. , Jurica k . 254 .
Litija u Kranjskoj 33. Lovazići, pusto s. 3 .
Litinić Lovre 16 . Lović, u Jastrebarskom k. 37 .
Livanje s. 47 . 223. 235. 237. 279., gornji , u
Ljuban, pop Vinodolski 82. Vivodini 239. , dolnji u Vivo
Ljubić Jure sl . 347 . dini 239.
Ljubina , imanje Blagajskih 15. Lovinac , 11 Lici 332 .
Ljubljana 404. Lovinčić Martin pl. 332.
Ljubljanica 398. Lovko Jure k . 238.
Ljubošina 68. 69. 70. Lovnički Grgo k. 333., Jure k.
Ljubošinac Mate k. 337 . 333., Mikula k. 319. , Jurko k.
Ljubovšina , izmelju Ogulina i 350. , Ivan k. 372.
Gomirja 68 . Lovorković Mike k. 378., Ivan k.
Ljudevit, kralj 2. 378.. Mihac k. 378.
Lobor, grad 298. Lovre, popa Stipka brat 49. 77.,
Ločici 52 . župnik Brubna 14.. ny. i Vi
Logorija 174. vodini 208 .
Lojan Petar k . 288. Lovrenac, plovan u Grobniku 188.
Lojević Ive k. 258. Lovrenčić Cviian k. 32. , Fikac k.
L ojnica 167 . k , 33 ,

Lovrić Ive k. 288.
Lovrićevo s. 266.
Lovričak Jure k. 282. , Mihalj
? Lutica Ivan k. 234.
283.
Ložavić Paval k. 40.
Ložnjak Hanž k. 251.
Lubanića s. 51 .
Lubnić Vrban 62.
Lucerana Ivan 16 .
Luclića s. 60.
Lučak Paval gr. 296.
Lučetić Mihel k. 71 .
Lučić Luka k. 41. , Petar k. 80.
Križ k. 79.
Lučka županija, u Bukovici 126.
Ludanić Martin k. 62.
Ludbreg 408.
Ludčić Tomko k. 43.
Ludovik I kralj ( 1342—1382) 13.
20. 213.
Luić Andre vl . 382.
Lujzinska cesta 39. 104. 106. 109.
309. 365. 381. 385.
Luka, djak 98. 100. , žakan u
Ozlju 201. 295.
Luka , lučica, ( stogovi luke, dni
1. , kosci 1.) 30–32. 35. 37–45.
47–52. 54. 57. 58. 60-64 ..
66 - 71. 77-79 . 81 .
-
Lukač k. 75.
Lukačić Mihovil k. 76.
Lukačića s. 56 .
Lukarević Mat. k. 182.
Lukarevići, dubrovčani 5 .
Lukavec, u Turovom polju 244 .
Lukešić Grgo k. 249., Mate k.
295.
Luketić Mihalj k. 70. , Miko iliš.
322.
Lukinić Pavle k. 73., Miho k.
243. 294., Jure k. 243., Grga
k. 265., Miko k. 286., Petark.
294.
Lukovdol ( Severin ) 22. 26. 72.
Lukša Mate k . 249.
Lukšić Tomica 16. , Pere pur. 214.
215.
Lupče 40.
449
Lupeš Kirin 80.
Luščić Anton k . 62 .
Lutor Gjuraj pol. 300.
Lužac kod Rakovca 171. 172 .
Lužan Petar k. 246.
Lužčić, šuma kod Dubovca 368 .
Lužić Bare pur. 215.
M.
Macali Kirin k . 78.
Mačarića Ivana s. 38 .
Mačem služiti (vojna dužnost) 9.
Mačen , sin Vidanov iz Gaze 369.
Madčak Ive k. 284 .
Magetić Stipan 16.
Magjar Blaž, Senjski kap. 129.
Magličić Stane sl. 345.
Magnović Marko k. 38. , Ivan k.
45 .
Magović Radoje k. 183.
Magulac Sekula k. 183.
Mahićanska župa 252., občina
257 .
Mahično 204. 208. 252.
Mahinić Lovre k. 279 .
Maican Pere pur. 213.
Maicanović Grgac k . 242., Jure
k. 242., Paval k. 242. , Ivanac
k. 242.
Maja , potok 13. 14. 16.
Majcanić Jure, pur . 211 .
Majdak Mat. k . 182.
Majhanović Marko k. 220., Ivanac
Stankov k. 220., Mihalj k. 220.
Jure Tomašev k . 220. , Ivan
Martinov k. 220. Stanko Lukes
2
k . 220. , Iverko Dizen k. 220.,
2
Matak k . 220., Petar k. 220.,
Tomaš k. 220., Jandrij k. 220.,
Lovre k. 220.
Majnovo s. 248.
Majorstvo 110. 111 .
Makar Stjepan pl. 407., Krsto pl.
407. , Nikola pl. 407. 408. pod
pukovnik 380., Ivan Andre pl.
407., Tomaš pl. 407., Andrija
pl. 407., Juraj, porkulab 407 ..
29
450
Ivan Leopold pl. 408., Anapl.
408., Sidonija Hofmanka 408.,
Ivan, barun 408., Miklouš, vice
kap. 407.
Makarić Jure k. 231.
Makarovo brdo, kod Pećuha 408.
Makarska, grad 407 .
Makarski Jakov 407.
Maksimilijan car 243. 247. 298.
Mala Mlaka 66., Sloboda 16.
2 Malosić Mihalj k. 237., Martin k.
Malagrudić Ivan pl. 208., Vinko
pl. 208.
Malakoci Nikola, barun 170. 171 .
184.
Malaković Grgur, djak 218. , Ni-
kola gr. 296.
Malče s . 77 .
Malčevi vetri 305.
Malčić, u Suglicah 75. , Matko k.
35., Ivan £. 71., Benko k. 71.,
Juraj k. 71., Crnac k. 75. ,
Martin , uskok 383 .
Malčića Gradca s. 76 .
Maleš Luka k. 282. Ive k. 294.
Malešić Stipko k. 75. , Stanko sl.
347 .
Maletić Vale k. 74., Miko k. 317.,
Jure k . 317 .
Mali Vrh s. 282., Ivan k. 77 .
Malić kap. 153. , Tomaš 16., Miko
k. 285., Perac k. 285. , Ivica ž .
246.
Malin (mlin) 19. 30. 32. 36-38.
43–45. 47. 48. 51. 53. 51. 56.
57. 63. 68. 70. 71. 73–79 . 81 .
Mikula k. 252.
Malini, na Dobri i Kupi 330.
Malinica 376 .
Malinić Grdina iliš . 343.
Malinišće 30. 31. 34–36. 39. 40.
42. 43. 46–48 . 52. 54. 55. 57 .
58. 60—65. 67. 68. 70. 71. 73.
-81 .
Maljak Mate cel. 300.
Maljakov Lukač pol. 300., Jura
pol. 300.
Maljan Sofija k. 120 .
Maljevac Miato sl. 328.
Maljušić Gvozdan vl. 347.
Malkoč, beg 300.
Malković s. 36., Marko k. 235.,
Margan k. 235., Ivan k. 237.
Malo polje 19.
Malogradić Vicko k. 263.
Malogrudić Toma, harambaša 271 .
Vuk 271., Matija 271., Farkaš
pl . 271 .
237 .
Malović Bogdan k. 372. , Mate k.
254.
Malovićevo s. 253.
Malovoza 197 .
Maloževo s. 292.
Malšić Ivan k . 50 .
Maltezki red 264.
Malušina ud. frt. 300.
Mamić Nikola pl. 208., Štefan k .
350.
Manastir na Trsatu 3. 8. 78. 83.
149. 150. , u Sinju 8., na Gvozdu
20. 26. 41. 47. 48. 319. , Pav
lina u Modruši 21., Ravanički
36. , crikvenički 83., u Stenič
njaku 109. , u Novom 131. 147 .
na Ospu 130. 188., na Sve
tičkom brdu 219., na Gorici
243., u Slatkoj gori 256., na
Kamenskom 276. , sv. Klare u
Zagrebu 287. , na Gradišću 306.
u Gradini 369., u Klanjcu 386.
u Gomirju 69.
Manci Jure k. 372.
Mandić Vuk kap. 350.
Manjasović Vukadin vl. 349.
Manlio Flaminij, kancelar 152.
Manovićeva gora 63.
Mantegović Ivan, pop 14.
Mantrić Grgur k. 277.
Marčačević Mihac k . 374., Jurko
k. 375. , Petar k. 375.
Marčanski vladika 228 .
Mardurinae pelles (za dohodak)
182. 183.
Maretka, ud . k. 288.
Margareta sv., rok za bir 190.
 451

Marg itić Jure k. 263. Maršanić Mate sl . 189.

Mariašević Petar sl. 146. , Anton Maršić Mikica k. 283., Mihael k.
sl. 146. , Alberto sl . 146. , Ivan 283., Jurica k . 283.
pop 146 . Martin dan 9. , sv . u Suglicah
Marič Matiaš pol . 301 . 52. 75., sv . u Grižah 82. 84.,
Maričić s Kamenskoga 117., Mi- sv. u Novom 147., S. u Bro
halj k . 229. 237., Martin k. darcih 204. , sv. u Hrnetićih
228. , Ive k. 228., Mate k . 255. 208. 259., SV . na Gorici 253. ,
Marija sv . stara 54. 57. , sv . u sv. pod Okićem 383. , ptičar
Otočcu 60. ,9 sv. na Trsatu 83. 71., pop u Žirovcu 14 .
150. 158., sv . u Tribaljskom Martinac Lazi 98. , Lapčanin, pop .
polju 82., sv. u Belgradu 83. 188 .
84., sv. na Ospu 130., sv. u Martinča, pot . 213 .
Joškovu 204. 252., sv. u Dolu Martinenci, vl . s. 302 .
208. 228. , sv. u Krašićih 208. , Martinić Grgo k. 283.
Magdalena sv. u Zavrhu 208., Martinje. V. Martinšćina .
SV . u Mabičnom 208., sv. na Martinoš Miho pur. 211 .
Kamenskom 276 . Martinovo s. 55 .
Marija Terezija (urbar M. T.) 28 . Martinskaves 401 .
33. 35. 132. 1414. 154. 189. 215 .
Martinšćak, pot. 204. 253.
Marijašević Antun, kancelar 143. Martinšćica 41. 133. 151. 155 .
Marinchi Vinko, župnik 23. 156. 162. 164.
Marinčić Mihalj k. 237 . Martinšćina ( rok za dohodak i
Marindol 382. tlaku 168. 172. 174.- 180. 212.
Marinić Jure k. 320. , Ivan k. 216. 221. 224. 231. 235. 251 .
385. 253. 256. 302. 303. 305. 383.
Markalj Ilija k. 48. 385. 387. 390. 398. 405. 408 .
Marko sv. u Grabarku 73., sv. 409 .
u gornjih Stativah 264., ribar Martolozi 92.
31., popov brat, k. 43., ptičar Marušići, sl. 90.
2

64. , Brozov svak 71., djak Mašnik so .

Puksar 97. 104. 106. 111. 121.,
Matak Jure pur. 214.
od Obrovca 3., župnik u Bojni Matakov Jurica k. 292. , Jure
14., satnik u Grobniku 188 . Ivičin k . 292 .
Markova Tomo k. 271 .
Mataković Ive k . 266. , Pere k.
pl . vić
Marko 26. Antun 35. 36.
35. , Tomaš 38.,52.Luka
53 . 266. , Miho k . 285. 291.,, Ivak
k . 291 .
k . 66. , Miho k. 271. 279. , Mi
Matakovićevo s. 231 .
272. k.279.,
kula pl. 35. , k.Juraj k.
272. Grubiša
272., Matanić Jure k. 115. 120. 265.
Lovre k. 276.. Mate k 279. , Matanje s. 57.
Simeta k. 279., Ive k. 16. 285 . Matasovo s . 248 .
Matčevan Stane k . 227 .
Paval 277 . Mate, pop u Stabandži 14., šoštar
Markovo s. 79 .
Markuh, popa Tomaša brat 78. 71. , Jage ud. sin pol. 301.
Marlačić Mihovil 16. Matešić Jure k . 313 .
Marošić Valenta 16. Matej, zlatar 98. 117 .
Marsilio pl. 90. Matejčić Mihal 16., Jure gra. 296 .
452
Matelja Jure k. 238., Grgo k.
238 .
Mateša Ive k. 316. 331. , Pere k.
317. , Miho k. 317. , ' Ivac k.
317., Mate k. 331., Pave k.
337 .
Mateše s. 318.
Matešić Miho iliš. 321. , Grgo k.
333., Mate k. 337., Pave sl.
345., Mihael gr. 296 .
Matešino s. 57 .
Mateško s. 74.
Matešnjakovo g. 40.
Matetić Jandri k . 70.
Matiašić Mikula k . 281 .
Matić Ivan k. 284.
Matiče s. 54
Matičić k. 336.
Matievića s. 61 .
Matij, pisar na Greču 368., od
Glaža 369.
Matija Korvin ( 1457. - 1490 2.
3. 6. 20. 21. 50. 67. 78. 94.
129. 247.
202. 130. 253. 149. 298.
148. 290. 167. 326.
201.,
kmet 51., krojač 119.
Matijevac Ive k. 228.
Matina Periša k. 292.
Matinić Jure k. 282. , Miko k .
282.
Matiševsko s. 74.
Matko Veliki, k. 34. , Mihalj k.
374 .
Matkovec 185.
Matković Lovro 152., Anton 164. Mekušje, kraj Karlovca 27. 103.
Matošić Miko Ivanov k. 276.,
Miko Gašparov k. 276 , Petar Memibegovići, braća 188.
Gašparov k. 276.
Matrljan Toma, satnik 152. 9, Grgur
k. 156.
Matun Jure k. 252.
Maurović Ivan k. 215. , Mihalj k.
255., Jakov k. 403.
Mavar, Carov zet 45., Zebića zet
48. 51. , Mihovilov sin 64.
Mavra 81 .
Mavraković Matko sl . 374.
Mavretić Martin k. 238., Grgo k.
238.
Mavrić u Polju pl. 26. 54.-57.
61. 77 .
Mavrićevo 8. 81 .
Mayrino s . 197 .
Mavrinsko s. 59.
Mavrović Martin 16. , Blaž k. 68. ,
Ivan pl. 208., Jurko pl. 381 .
384.
Mavrovo s. 77 .
Mezana (mjera ) 124.
Medak, pod Velebitom 2.
Medanić Juraj pl. 164 .
Medilić Jakov 45 .
Medjumurje 171. 173. 206. 385.
407 .
Medonić Kata k . 255 .
Medunić Jakama k. 255., Jure
k. 255., Pavao pl. 208. 224.,
Stjepan 252
Medved Vale k. 57., Miho k. 249.
Mihel sl . 328 .
Medvedjaša, na pot. Kunićkom 42.
Medvedgrad 13. 167 .
Medveja 47.
Medyen Ivan pl. 208. 230., Jure
pl. 230., Mihalj pl. 230., Petar
pl. 230.
Medvid Petar sl. 344.
Medvija s. 42.
Meja, u Ličkoj žup. 6.
Megjarić Petar 16.
Megjimorec Gjure 302., Jurek pol.
301 .
105. 254. 262. 297. 369.
Menjak Vuk 394.
Mentegović Andre 16.
Mera (soli) 18.
Merchia, Merčija (mjeračina ) 101.
118 .
Merdić Ivan 16 .
Merica treta 297 .
Mesarić Matej 98., Matija k. 121.,
Mihalj k . 258., Lovrek frt. 302.
Mesarinić Mihalj k. 258.

Mesić Ivica k. 263.
Meso govedje i škopče ( ciena)
193.
Mesopust (rok za dohodak ) 18.
115. 156. 385., Petar 102.
Mesopusna nedilja na Trsatu 163.
Mesopustni pinezi 220.
Metrelis Jure k. 229 .
Meše, med mešami 390.
Meštar gospocki 19., japnenice 88 .
Meštrić Sime k . 107. 122 .
Metali Jure k. 267. , Perić k . 267.
Metlička cesta 243 .
Metlika 199. 200. 240. 295 .
Meuriča 69 .
Mezarić Matej 106.
Mežar Ive k. 277.
Mežnarovo s. 257 .
Mičetinci 303.
Migalić Ivan k. 375.
Miganić Lukša k. 62.
Mihačevo s. 266 .
Mihačević (Čubretić) od Vrhrike
313 .
Mihael i Andre, volari 100.
Mihajlo, gvardijan Trsatski 91.,
sy. u Dubovcu 97 .
Mihalić Petar k . 72. 77. 244.,
Ivan k. 244. 245. pl. 208. , Pavel
k. 245., Marica k: 245. , Martin
Motec k. 245., Mate od Kosica
k. 244., Lukač k. 244., Mate
od Fabjana k. 244. 376., Iva
nac k. 244. , Miho od Vranića
k . 244. 273., Juraj gr. 296.,
Jurica k . 256.
Mihalići k , 296.
Mihaličić Štefanac k. 409 .
Mihalj, volar 104., fratar na Slat-
koj gori 256., krojač u Du-
bovcu 98 .
Mihaljević 257. , Mihalj 264. , Ma
tija pl. 270., Petar . pl. 270.,
Januš pl. 276. , Nikola pl. 208. ,
s. kod Oštarija 51 .
Mihaljevići pl. 270.
Mihčević Jarne k. 318 .
453
Mihelčić Ivan k. 373., Paval k.
373. , Grgo k. 373.
Mihelić Ilija k. 70.
Mihelićevo s. 227 .
Mihelinić Ivan k. 249.
Mihetić Bartol 16.
Mihić Dujam k. 258.
Miho, krojač k. 120. , Lovreč
sin 80.
Mihoelić Benko k. 36.
Mihok Varga pol. 300. 302.
Miholje ( rok za težanje) 28. 68.
301., Miholšćina 33. 34. 39. 46.
47. 51. 59. 60. 63. 65. 71. 75 .
76. 78. 80. 101. 106. 108. 115 .
118. 122. 144. 155. 231. 232.
235. 246. 248. 256. 258. 264.
265. 269. 272.-274. 294. 344.
385. 404. 408 .
Miholje, rok za prodaju vina 196.
Mihovil sv. u Dubovcu 100. , Cvit
kov sin k. 33. ,2 u Krakaru pl. 26.
Mihovilčić Blaž k. 39., Ilija k. 50.
Mihtić Petar k . 294.
Mikac ban (Prodanić) ( 1323—1342)
209. 211 .
Mikanić Brcko, sudac 103. , Miloš
sl. 345., Jure k . 375., (Brčko
vić) Juraj, pop 109.
Mikanići pl. 103.
Mikašić Jurko k . 318 .
Mikašinović Marčeta yl . sl. 329.
Mikčić Petar k . 71. , Mikula k . 71 .
Mikić Kate k . 293 .
Miklaušić k.263., Miloš k. 372.
9
Miklibetić Mikula k . 35 .
Miković Jurko 394.
Mikša, sin Ivanov 47 .
Mikšić Grabe k. 255., Ive k . 314.,
Jure k. 310. sl. 345., Petar sl.
324., Luka k. 374., Viško k.
375.
Mikula, sudac u Grobniku 188. ,
sv. na Gvozdu 48. 69. 319. 332. ,
Kačićev k . 104 .
Mikulandrić Marko k. 274., Grga
k . 274 .
154
Mikulanić Juraj, vicekap. 160.,
Antun, kap. 160., Ivan , bi-
lježnik 153. 160.
Mikulanovo s. 397 .
Mikuleta Gašpar k. 409.
Mikulić Petar, župnik 24. , Toma,
sudac 207 .
Mikuli čić Nikola , šibenčanin . 6.; Mirinčić, imanje_Blagajskih 15.
Gašpar, Šibenčanin 6. , Juraj, Miririćevo
šibenčanin 6.
Mikulinac Ivan k . 373., Jurko k.k Mirkovopolj e, pri Kupi 199. 204.
213. 232 .
373.
Mikulinić Peruša k. 56 .
Mikulino s. 70.
Mikušići (Hruševački) od Rečice
171 .
Mikušinović Radoje vl. 348.
Milaković IIrelja vl . sl. 329.
Milan Matija k . 334.
Milani, s. 334.
Milanković Luka 16.
Milanšić Petar pl. 227 .
Milanšičić Petar pl. 251 .
Milašin Petar pl. 230.
Milašinčić Petar sl . 234., nadzor
nik 227. , Juraj sl . 234. , Ivan
pl. 208.
Milašinió Mihael 16 .
Milašinović Nikola 16 .
Milčić Mihalj 114. , Ivan Mihaljev
k . 223 .
Milčić Stanko k . 223., Andrija
k. 274. , Mate k. 274. Miho k .
372.. Matko k. 374.
Milčin Mihalj Mikulin k. 223.
Mile u Prapruči 44.
Miličić Jure k. 275.
Milinović Ivan vl . 382 .
Milisava, udova 183 .
Milišić Nikola 16 .
Miljar meda 101 .
Milojković Horvat pl. 208. 231 ..
Juraj pl. 208. 231., Stjepan pl.
231.
Milošević Juraj sl. 124,
Milotić Vid 151 .
Milovac, knez 350. , Milovac Ni-
kola pl . 208. 393. , Tomaš pl.
350., Boltizat, jezuit 350.
Mira (sodini) 18 .
Miranjec, u Krašiću 224.
Mirčačević Stanko k. 273.
Mirčić Grge k. 67., Petar k. 67.
Mirić Domjan vl. 348., Mikula vl.
348 .
s. 257 .
Mirnak (pšenice) 18.
Miroslavić Petar k. 43., Mihovil
k. 43 .
Miroslavići 43 .
Mirošici sl . 89 .
Miserić Andrija k . 48 .
Mitar vojvoda 269.
Mizir Miho k. 252.. Ivak k. 252.
Mladen, u Praprući 45.
Mladković Tomica 16 .
Mlaka Mala, u Turopolju 66 178.
398. , kod Rakovca . 167. 206 .
268. 371. , Velika 390.
Mlaković Ive k . 286 .
Mlečani 4. 5. 130. 139. 150. 157 .
195 .
Mlečni rtić 214
Mletački kotari (medju Krkom i
Zrmanjom) 133.
Mlikanić Miloš k. 330.
Mlinar, fratarski 162.
Mlinarić Matiaš ž. 301. djak. 311.,
Martin 330 .
Mocenigo Tommaso, dužd (1414)
155. , Pietro, dužd (1474 ) 155.,
Giovanni, dužd ( 1478) 155. ,
Luigi, cluži ( 1570) 155.
Močilić Ivan k . 121 .
Modruša 8. 20. - 22 . 25. - 28 . 31 .
37. - 39. 41. 46. 47. 53. 54. 63 .
68. 73. 75. 78. 80. 83. 89. 129.
143. 149. 187. 201. 307 , 308.
Modruša dolnja 48. , gornja 32. 50.
Modrušan Mihalj 296., Mate k.
296.
Modruška krajina 35.
 455

Modruška županija 1. 20. 22. 46. Moslavec Andrija gor. 179. k.

48. 52. 82. 187. 264. 380. 185 .
Modruški urbar 1., Gvozd 1. , Moslavina 391. 396. 398. 402 .
Tržac 50., kaptol 26. 36. 84 , Mostanje s. 112. 371. 373.
i 68. Vrh 50. Mostove graditi (dužnost k.) 119.
biskup
Modru špoto k ,270. 296., mali i ve- Moše Ivan k. 335 .
liki 271 . Motika i kop. 87 .
Možar Juri k . 239 .
Mogorić Tomaš, pl . 24. 224. 242. Možnarić Miho 16.
243. 268. 371. , Nikola pl . 208. , Mračić Blaž 16 .
Mihael pl. 208 , Ivan pl. 242. ,
2
Martin pl. 243. 268., Dora pl. Mračin je Malo 378.
Mravinac Martin k. 268 .
243. 311 .
Mravović Martin 16
Mogorići pl . 206. 243. Mrčačević Mike k. 268
Mogorićko 242. Mrižnica , Mrežnica , Mriežnica 22.
Mogoš Miho k . 312. , Pere k. 312. , 38. 50. 59. 80. 96. 97. 112 .
Jure k . 313 . 115. 116. 199. 202. 253. 261 .
Moguš Mate k. 316. sl. 326. , Ive 268. 368.- 371 . 374 .
iliš. 321., Marko k. 330. iliš. Mrklić Ivko k. 55. , Filip k. 55. ,
341., Ivak iliš. 341., Mikac sl . Fabjan k. 55
346 . Mrkopalj 22.
hor Mikula k. 237. , Miho ž. Mrnjavčić Dionora od Bre
Mo246. zovice
227. , Krsto od Brezovice 284.,
Mohorić Mihalj, satnik 197., Ivan Ana Jankovićka 370. , Žuža
pl. 264. , Martin, pop . 265 . 371 .
Mojčakovo s. 43. Mrsin -grad 253.
Mokoća 258 . Mrzlopolje 116. 370. 374.
Mokoš Mike k. 374 . Mržljak Stane k. 265. , Tome k .
Mokrić Mihalj 103. 120 265., Mate k. 266. 320., Jure
Mokulić Ivan 107 . k . 320. 335. , Mike k . 340 .
Molingar Mavro pl 200. 201. Mučenig (novac ) 155.
206. 275. 276 . Mudić Ivan pl . 390.
Molač Štefan k . 403 . Mudrovčić Mikula sl . 145 .
Molović Ivica 401 . Muhačko polje 58.
Muhić Martin 16. , Jurko k . 265 .
Molza Furio, senjski kap. 92 290., Ive k . 290., Miko k . 291 .
Montona 151
Montpreis , u Stajerskoj 217 . Muhićevo s. 76.
Moravice 22. 380. 393. 394 , gornje Mulčelnikovo s . 74.
385. 386. 393 , dolnje 385. 386. , Muljer Petar 16.
vlaške 385. Mumić Matija, školnik 279 .
Muničić Paval k . 235 .
Morevlahi 4.
Morinović Jakoy 16. Munjačić Miho pur. 212. , Jure k.
9

224 .
Morizburg , u Saskoj 126.
Morlaci 2 . Munjasović Hodak vl. 348.
Morlački kanal 2. Munjava , potok 31. 34. 35. 51 .
Morlakić Luka 98 . 53. 54. 57. , župa gr.-istočna
Morog Ivica k . 275., Jure k. 275. 53. 58 .
Moroylasi 1 . Muntića vinograd 198.
456
Muratović Pavao pl. 204.
Musić Petar k. 107. 121 .
Muskovac Jane 114.
Musulinski potok, pod Klekom 62.
Muškovac Ivan pl. 208. , Petar
234. , Mate 234., Mihalj 227 .
Muškovčevo s. 232.
Muzica (ovca ) 86 .
Muž Grga k . 105. 119. 121 .
Mužić Jure pur. 212., Stanko
pur. 212., Ivok pol. 301.
Mužinić Gašpar 91.
Mužinovo S. 75 .
Mužkovac Stefan 114. , pod Ve-
lebitom 381 .
N.
Načinjati grad 101 .
Nadaždi, grofovi 94. 109. 256. ,
Magdalena 109 .. Franjo († 1671 )
109., Pavao 370. , Toma palatin
109 .
Naglić Janko sl. 374.
Najam, stati na n . 87 .
Najamnik = mercenarius 10.
Nališke prasac, pčelac i janjac
229. 235 .
Napovidanja za ženithu 160. 161 .
Napravljati vojnike 9.
Napulj 13.
Nasaditi vinograd 88.
Nasljedstvo, red n. 139.
Nastar Grgo k. 270.
Nastava Jure k . 272.
Nazupka Dorica 103. 119.
Nebluj, u Lapačkoj županiji 103. Novi na Uni 381 .
Nedelja
225.
sv. u Krašićih 208. 222. Novi-marof. u Zagorju 299.
Nedeliško Martin pol. 301 .
Nelepići, Nelipići,' knezovi 1. 2.
4. 7. 253 .
Nelepić Ivaniša Ivanović († 1435)
4-6 . 253. , Jelisava . žena Iva-
niša 4. Katica . kći Ivaniša 4..
Margareta, kći Ivaniša 4.. Je-
lena , mati Konstantina od Xce-
vena ( 1423) 4.
Nenadić Gašpar pl. 208. 232.262. · Novi Vlahi u Dubravi 348.
Nenadići, pl . 224 .
Neposkok Ivan k. 183 .
Nerastlac, nerasta 18.
Nestačevo s. 394.
Netretić Jure k. 270. , Tomo k.
270. , Ivac k . 270
Netretići 271 .
Nikola sv. u Vivodini 208., pop
u Ajtiću 14.
Nikolajev Andrija 369.
Nimčića s. 68.
Nin, grad 2. 3 .
Ninković Marko 401. 402 .
Ninski kaptol 2.
Ninska knežija 3.
Nižil Mikula 16 .
Njegovac 167 .
Nohtić, k 68 .
Noršić Mike sl. 325.
Nosko Mare 99.
Nova Čiče 401 .
Nova Ves, imanje Sekela 299.
Novaci, blizu Ivanočića 58. 59 .
Novačić Matko k. 33. , Marko k.
386.
Novačka suděija (kod Mahična)
203. 204. 256 .
Novački kotar (Novigrad) 112.
Novak stari k. 183 , Ive k. 255.
Petrić k. 409 .
Novaki (Koštel) 254. 256. 292.
Novaković Miho Pavlov k. 223.
227. , Stane k. 227. , Kate k.
227. , Petar pl. 200.
Novaković Luka gl. 226.
Novigrad u Lici 2., pod Velebitom
2., Todorovo) 206., na Savi,
kod Suše 398. 399. 402., na
Dobri 50. 91. 96. 97. 112. 145 .
202. 257. 263, 264. 269. 280.
287. 306. 381 .
Novigrad Vinodolski 3. 21. 82..
83. 85. 86. 113. 129--140 . 142.
143. 146–148 . 155. 158. 188 .
247. 306 .

Novina (žetva prvih usjeva) 29.
101. 106. 108. 115. 221. 224.
231. 232. 235. 246. 248. 294 .
Novljanski kaptol 87 .
Novogradski kaptol 146.
Novo-mjesto ( bečko) 25. 50. 72.
Novo selo 302. 305. 320. 340.
Novosel Petar k. 182. , Jure k.
234, 269. , Ive k. 249. 284 28.
pol. 300., Martin k. 249., Tome Ogulinac Petar 409., Miho 409.
)
k. 269. , Mike k 269. , Mihalj
k. 272. , Jakop k . 282., Matak
k. 286. , Ivak. k. 372.
Novosela Mare k. 374.
Novoselić Bartol 16. , Miho k. 258.
Nožka Marko 117 .
Nugent Laval, maršal 308 .
Nuličić Miho 152.
0.
Obadić Martin k . 229 .
Obed snažan 163 .
Oberski Jurica 99 .
Običaji Trsaćana 160.
Obišenik 10.
Oborovački Miho k. 182.
Oborovo 398 .
Obrh , kraj Ribnika 103.
Obraković Ivaniš 44.
Obratković Blaž k. 31 .
Obriž, s. u Vivodini 237 .
Obrovac, u Dalmaciji 2. 3.
Obšetić Jure, pur. 213., Miho, pur.
213., Mihalj, rihtar 218.
Očakova 60.
Očigria Vukosin, vl. 409.
Odavak, odavci 382.
Odgojiti k rojenju vinograd 88 .
Odorja 4.
Odorska županija 2.
Odra, u Turopolju 296. 379. 387.
Odura Jakov 95.
Offak Jakoy k . 332 .
Officium (logarije) 174. 176.
Oficij, služba 87.
Oficijal gospocki 90. 135. 137 .
138. 140-142. 145. 193. 195.
218. 225. 240. 382 .
457
Oficijali pučki 194 .
Oficir 163. 191 .
Ofira dar 161 .
Ognjiščina hiža 87 .
Oyrizak Simun k . 68 .
Ogulin 22. 23. 25. 34-36 . 38.
10. 44. 46 54. 56. 63, 65. 67-
70. 73. 75. 78. 237. 243. 307 .
311. 325. 385 .
Ogulinska krajina 256. 258.
Okić-grad 203. 379. 382. 383.
Oklopar Paval k. 336. , Jure k.
336.
Okloparka udova k. 311 .
Okom Jure k . 313.
Okruglak 204 .
Olebušić Petar k. 57. , Anton k.
62 .
Olovčić Cvitko k . 61 .
Omiš , grad 4.
Oparkaria 218 .
Opat Ivan k . 249. , Jurić k. 249 .
Opatija sv. Jurja u Liscu 39.
Opire Jure pur.. 215..
Oplinik = ovršnik 9.
Oprega, orati s op. 178.
Optuj 200.
Orahovica u Slavoniji 407.
Oralska občina 103. 203. 204.
208. 257. 260. 262. 267.
Orati (dužnost k.) 121 .
Orčinić Ivan 58 .
Orehovica, u Grobništini 191 .
Orehovac 228.
Oriovac 253 .
Orišje s. 319. 327. 339. 347. 350.
Orlak 197 .
Orlava, pot. 198 .
Orle, Orlice, kraj Kupe 112. 253.
Orljak, novac austr. 161 .
Orljakovo s. 280.
Orlova 381 .
Orlovac, kod Munjave 58 .
Orlovčić Grgur, senjski kap. 3.
58 , Stjepan pl. 58. 122. sl.
124. , Simun pl. 58.
Orlovoici 107 .
458
Orlović Šime pl. 26., Ivan pl. 26. ,
Stjepan pl. 107 .
Orlovići pl. 384.
Ormuž 199. 298. 299. 302. 304.
Orsačka vojska velika 387. , daća
387. 405 .
Orsačko dokonjanje 387.
Orsag slovenski 390 .
Oršić barun Franjo Ivan ( 1684)
23. 72 208. 253. 254. , Markó
pl. 210. 254. 274. , Janko pl.
251. 253. 263., Ive k . 257., Oštriharić, Oštrikarić, Oštrigarić,
Ana Peteh 254. , grof Juraj
254., Krištof, general ( 1745)
254., Baltazar (1590) 254 , Stje
pan (f 1566) 254. , Ludovik
( 1493 ) 253 254.
Oršićev grad (Mrsin -grad) 253.
Oršići pl. 80. 206. 228. 251 , 253.,
Slavetićki 253 .
Oršićka ud. 267 .
Oršolić Petar 16 .
Osak Petar k . 294.
Osap kod Novoga 83. 130. 188 .
Osebiniki u Vivodini 239 .
Osiek 35 .
Osiynica 22 .
Osman agino polje, pod Liscem 39.
Osmokrud Nikola, pop vl. 184. ,
Stjepan vl . 184.
Osoić Petar k . 246 .
Osoja Martin k. 278 .
Osojnički Matko k. 320., Miho
k . 338., Grgo k. 339 , Jurko
iliš. 343 .
Osojnik 324. 328.
Ostoić Milić, vl. 8.
Ostoino s . 64.
Ostrigari Juraj 27.
Ostrna, kod Božjakovine 380. 409.
Ostrnjak, u Ostrni 410.
Ostronić Vid, k. 72. , Grga k. 72. ,
Vrban k. 72., Bartol k. 72. ,
Miko k. 333. 334., Ivko k
333. 350., Jurko k 334. 350 ,
Miho k. 350.
Ostronići 350 .
Ostrovica, grad više Skradina 2. 5.
Ostroža, imanje Sekela 299.
Ostrožac, grad Blagaja 14. 15.
Ostrožčanin Matko 16.
Ostrvica u Lici 21. 200.
Osud krvni 19 .
Osuda = globa 9.
Oštar marof, u Bosiljevu 60. 358.
Oštarije (Otok ) 40. 43. 51. 53.
59-61 .
Oštrc, brdo u Žumberku 234. 278.
grad u Zagorju 298.
Oštreharić Martin 26. 27. 35–
37. 41. 42. 52. 55. 66. 69. 73.
79. 81 .
Oštrivrh, u Vrhovcih 243. 292.,
gornji 292. 293., dolnji 292.
Oštrovićevo s. 279.
Oštrovrška občina 203. 208.
Oštrovrški potok 214.
Otak Petar k. 243.
Otmičević Matko k. 81 .
Otnja , Jakov i Petar od 0. 200 .
Otočac 60. 61. 270.
Otočko polje, kraj Gaze 231 .
Otok . s. 26. 59. 61. 160. 318.
338. 369.
Otok i Trošmarija 317., na Uni
14. 15., (sv. Jakov ) 260., (Su
glice) 307.
Otvić Martin 105. 120.
Ovan prihodnik 10. 387 .
Ovca pismena 52. V. Pismena.
Ovsa star za dohodak 18. 28. 33.
34.
Ozalj -grad 13. 24. 25. 58. 66. 86.
94. 96. 100. 113. 123. 124 .
189. 192. 199–217 . 220, 221 .
226. 227. 230-234. 236. 243.
241. 248. 256. 259 , 263. 265.
266. 268.-271 . 275. - 280. 290.
292. 295. 308. 368. 370, 371 .
381. 382. 385. 404. 405.
Ozaljski knez Stjepan 113. 130 .
131. 202. 228. 253. V. Fran
kopan.
Ozrić Mikula k. 374.
Ozrinović Juraj 16.

P.
Pacak Pere k. 266.
Pačec k . 263.
Pačelatić Lukša k. 34. , Blažko k.
2
46 .
Pakljanj Jacobus pur. 176.
Palanjak 380. 401. 402.
Paležnik , kod Garešnice 275.
Palčić Petar k. 60. , Mavar k. 60.
Palić Ivan 402., Matija k. 197
pur. 211.
Palisak Lovre pur. 211.,, Mate
Mate
pur. 212 .
Panadić Tomko k. 38. 41 .
Panian Matak k. 237 .
Pantek Stefan frt. 300.
Pantekov zet Ivan frt. 300.
Papa Jure, pur. 214. , Ivan k.
309. 350., Mihel k. 350.
Papar (za dohodak ) 180.
Papić Vid , k. 67., Vale k. 67. ,
Ive k. 67 .
Papići sl. 89.
Paprutno seno 41 .
Paraduš, kod Jamnice 126. 127 .
Paralić Lucij 40.
Parapatić Jure k. 270.
Paraslović Miho pur. 178.
Parčarić Ive k. 250 .
Parčatić Jure k. 250 .
Parknić Mate k. 244.
Parmanić Jurša 198 .
Parnošići s. 224.
Parteka (bagaža ) 218. 221 .
Partinić Toma, pop 41. 66.
Pasjak Ivan k . 373. , Petar k. 373.
2
Pastiri u Grobniku 195 .
Pastrković Mate k. 223. , Jurak k.
223 .
Pašenić Jurko k. 223. , Pere Janžec
k. 223. , Jure Ivanov k. 223. ,
Perica Tomekov k. 223.
Pašeniki s. 223.
Paškovićevo s. 279 .
Paškvan Ivan 164.
Patačić Eleonora ( 1834) 167. 391.,
Baltazar, barun (1710) 167.
Patačići, grofovi 166. 185. 391 .
459
Patani (pogodjeni) sul 90.
Paulić Tomo k. 267., Mato k.
267. , Mikula Brozić sl. 328.
Paulinci u Senkovcu 86. , u Cri
kvenici 82. , na Ospu 83., u Vi
nodolu 133
Paulinović Jure k. 237. , Mihalj k.
2
237 .
Paulišić Jure k . 377 .
Paulović Ivica k. 248 .
Paval, barbir 36. 37. 61., popa
7
Vida brat k. 56. , lončar u Du
bovcu 98. 104.
Pavalče s. 70 .
Pavao i Ivan, unuci Kojislava 14
pop u Vrhovini 14. 104., župnik
u gor. Gradcu 14. , iz Rovinja
162. , sin Ivana od Gorice 369.
Pavešić Blaž 16 .
Pavetić Paval k. 242. , Martin k.
242.
Pavić Jure k. 247 .
Pavičević Matko 16 .
Pavičić Jakov vl. 382.
Paviša Petar k. 260.
Pavišić Grgur, upravitelj komore
237., Ive k. 378., Petar 397. ,
Mihac k. 378 .
Pavko, ključar u Dubovcu 100.
103 .
Pavla Zaloga s. 61 .
Pavlačić Mihalj k. 263.
Pavlaković Matko 16. , Mike k.
320. , Stanko sl. 324. , Staniša
k. 374. , Mikica k. 375.
Pavlakovo s. 59 .
Pavletić Miho k. 232 .
Pavlić Jurko k. 46. , Filipčić k.
77 .
Pavličević Jandri k. 70. , Gale k.
316 .
Pavlinović Uršula k. 119. , Luca
k. 119 .
Pavlinovićevo s. 120.
Pavlinoviólnovo s. 105.
Pavlović Ivan vl . 3. k. 245. , Mike
k. 245. , Miho k. 247. 262., Jure
k . 260., Mileni vl . 348. , Radoje
460
vl. 348. , Mirčeta vl. 347., Tomo
401. 402 .
Pavlovića s . 37 .
Pavlovo s. 61 .
Pazarište u Lici 34. 242.
Pčelac deseti . V. desetina.
Perak Pere k. 375.
Peóuh 407. 408 .
Pečen Jure od Vivodića k. 223.
Pedalj, imanje Zrinskih 14.
Peharnik ili Hodković pl. 65. 232. Perkiš Ivan 392 .
Jurajpl.208., Martin pl. 208. 227 . Perko Miho 171. 185., Tomo sl.
Peharnik Ištvan pl. 232. 262. ,
Ivan pl. 249. 287., Petar pl.
251. , Juraj gr. 296.
Pelava (Bielava) 14 .
Pellegrini Mato k. 385.
Pena, staviti penu 92. 192.. ne
vernosti 191.
Penić Ivan od Slobodića k. 223 ,
Ivan Ivanov k . 223. , Mate k .
223.. Martin k. 223. , Mihalj k.
223. , Martin Stiped k. 223. ,
Mihalj Barneč k. 223.
Penići s. 223.
Pentavac Petar k. 184.
Peraković Marko k. 330.
Peranski Subići pl. 123. 126. ,
Josip pl. 123., Gašpar pl. 123.,
125. 126. 127. 261. 273. 274.
285., Ivan pl. 12:3. 125. 126.
208. 264. 289., Stefan pl. 123.
125., Jakov Pavlov pl. 126 ,
Grgur sin Mikca pl. 126., Ni
kola sin Mikca pl. 126. , Juraj
sin Ivana pl. 126. , Ivan sin
Ivana pl. 126. , Krsto ( 1500)
126., Sidonija Ivanova 126. 261.
264. , Barbara 261. 264., Janoš
pl. 268., Janko pl. 260. 268.
273. 280.
Percak Gašpar k. 184. , Miho k.
320.
Grdina k. 340., Miho k.
Perėjak
3.10 .
Pere, kovač u Dubovcu 98 .
Perećak Pere k. 242 .
Peren Gabriel, magjar 6 .
Peretić Mavar k. 72.
Perhak Ivac k. 292.
Perić Paštri k. 292., Marko sl.
329., Mikula sl. 329., Radut vl.
sl. 329., Ravsav vl. sl. 348.
Peričić Grgur k. 57.
Perinka Mare k. 373 .
Perišak Martin k 252., Matale k.
252 .
Perjasica, boj kod P. 243.
323.
Perlas Rajmundo, grof 189.
Perna, pod Petrovom gorom 126.
Perni. Peranski 126.
Pernjanin Vice 98.
Perodent, k. 156.
Persenih Stane pur. 214.
Perušac 269.
Perušić Mikula k. 239.
Peskavac s . 182.
Pestakovo 114 .
Pešić Ive k. 317. , Petar k. 339 .
Peškera = ribnjak 156.
Petačnik Petar pl. 246.
Petar sv. kraj Ogulina 65. 75. ,
sv. na Mriežnici 100., sv . na
Slatkoj gori 256., sv . imanje
Sekela 299. 300., sin Nikole od
Švarče 369. , sin Jakova od Otnje
200. , od Rakovca ( 1430) 166 .
167., plovan Vinodolski 82. 129.
šoštar u Dubovcu . 98. 99. 117. ,
arcibiskup Spljetski ( 1185 ) 20 .
mali k.119., vojvoda 399. 400.
pop u Buševiću 14.
Peteh Mate k. 372.
Petelinić Jerolim . Senjski kap. 3.
Peter, Magde ud . sin . pol. 301.
Petković Mikula k . 223 .
Petnajsto vidro (za dohodak ) 142.
Petrić Mali 103. , Jurica k. 288. ,
Ivac k. 288.
Petričević IIorvat, barun 63 , Grde
k. 65 .
Petrićevo s. 65.

Petričić Juraj k. 182., Mikula k.
> -347 . 349–351 . 372. 373. 375.
377 .
Petričino s. 76.
Petričkovo s. 261 .
Petrin Ivanpol. 302. 305., Gregur
sudac 305.
Petrinja 7. 13. 261. 394-396.
Petrinović Brnić sl. 146., Nikola
pur. 175.
Petrova gora kod Karlovca 92. Plasi, Plaški, Plaško 20. 22. 26.
126. 202. 253. 256 .
Petrov Gvozd kod Karlovca 33.
92.
Petrović Jela 120 .
Petrovića s . 376.
Petrovo (rok za tlaku) 172. 178 .
180. 301 .
Petrovo polje, niže Knina 4. 6. 67 .
Petrušić Grgo k. 238., Mate k.
317 , 318 .
Pezić Andre 16 .
Piavić Ninoje vl. 2. , Danilo vl. 2 . Plešić Vid k . 31., Benko k. 53.
Pičeće s. 73.
Pičulinje s. 61 .
Pilarić Franko k . 63 .
Pilat Miho pur. 174.
Piličarić Juraj 16.
Pilipović Milovan vl. 3.
Piljak Stane ž. 266 .
Pinezić Mikula k . 374 .
Pintar · Mihalj pur. 212. , Ive pur.
212.
Pipalić Jurko 43.
Pisalić Juraj 16. , Tomaš k. 184.
Pisarovina 106. 408 .
Pismena ovca 52. 59. 62. 65. 69 .
71 .
Pismo nositi (dužnost k.) 89.
Pistak Ivan k. 374.
Pišćetki s. kod Ozlja 22. 31. 78.
80. 201. 206. 265. , kod Novi
grada 270.273. 274. , gornji
273. , dolnji 273.
Pišće (za čast) 101. 106. 108. 115.
118. 121. 122. 174-178. 180.
221. 224. 231. 232. 235. 246.
248. 287–289 . 310-327 . 331
461
387. 406. 409.
Pišice. V. Služiti.
Piškurić Miho sl. 182. k. 183.
Pitanje = sud 9.
Pitom Miho k. 180. 185 .
Pivač , k. 386 .
Pivrić Lukša 16 .
Planica oko Plaškoga 32.
30. 32. 34. 38. 39. 40. 42.
46–49 .
Plašane, Plaščani 39 .
Plaška glava 46.
Plavčić Grgur k. 76 .
Plavetić Jure k. 232., Ilija k. 278.
Mikula k. 278., Payal gr. 296.
Plavšić Jurko k. 48. 49 .
Plebanić Marko k . 374.
Plemić Juraj, protonotar 27 .
Pleso s. u Turopolju 33.
Pleša mala , pod Gvozdom 197 .
54., Matija pur. 176.
Plešino s. 54.
Plešivica, gora 200.
Pleternica, u Slavoniji 408.
Plevelić Matko k. 6i.
Plikić Mikula k. 375 .
Plis, s. u Kranjskoj 33.
Plisko Stipan 102.
Pliskovo s. 32.
Plišić Juraj 16.
Pliškina Ivan k. 275.
Pliškovac Luka 197. , Matija, satnik
197 .
Pljušćak Šimun pl. 390.
Plovana Trsatskoga prava 161 .
162. 165 .
Plučko 403 .
Plušćetski 184.
Pobrižje 296.
Podavak = dohodak 387.
Podbrežje kod Ozlja 203. 207.
208. 210. 214 235. 236. 244.
246.
Podčudnić, u Grobništini 191 .
Podgajski Nikola 16.
462
Podgora 203.
Podgorac Jure k. 317., Mate k.
317. , Miko k. 338 .
Podgorje, uz Velebit 2. 3. 39.
201. 202.
Podgorski 220.203.
županija
Podgorska kotar 248.
Podgraje, kod Ozlja 217. 218 .
Podhum , u Grobništini 191 .
Podimni dukat 10 .
Podkilavac, u Grobništini 191 .
Podkove (za daću) 322.
Podravina hrv . 5. 6. 299. 300.
407 .
Podrebar s. 318. 322. 338. 342.
Podrk Petar k . 179. 184.
Podrvanj, u Grobništini 191 .
Podsada (depositum
Podstiene, ) 9. 385.
prema Kostelu
Podtržci s. 17., Ferenac, sudac 18.
Podvorac, Podvorci 36. 37. 52.
57. 63. 68., Pere k . 289. , Janko
2
k. 289 .
Podvorčića s . 37 .
Podvornice 392 .
Podzvizd 14. 219. 222. ·
Pogača (za čast ) 232. 23. 248 .
Pogibelića s . 71.
Pokupje 47. 48. 100. 116. 171 .
199. 218. 247. 252. 266. 384.
Pokupsko, sudčija 203. 246.—248.
406. 408 .
Pola, predjel 57. 58 .
Polanski Jandrejko 16 .
Poldrug Petar k. 81 .
Poli , s. na Poli 41 .
Polić Mato k. 272. , Mike k. 375. ,
Mikula k . 375 .
Politak (svinja od 12 god.) 106.
108 .
Poljana s. 410.
Poljane, vinograd 248.
Polje, Carevopolje 53.
Poljica 12.
Poljička županija 2.
Poljska 370.
Polovica pliena gospodi 382.
Polović Ivan k. 374., Pere k.
374., Vid k. 78 .
Polovića s. 79., Šimuna
S 79 .
Ponikve 73. 307. 308. 328. 347 .
Ponikvari 329.
Popić Grgur k. 185.
Popis strnska. 242. 253. 256. 279
V. Desetina. P. pšenice, zobi, žita
248. 251. 285. 290. 294.
Popovački Tome k. 312. , Jurko
k. 312. , Petar k. 336. , Ivan k.
374.
Popovci s. 339.
Popović Simko k. 50. , Petar k.
119., Jurko k . 220., Marko k.
242. , Grgač ž . 242., Ivan k.
252 .
Popovo s., Poposeliščani 329. 348 .
Popovsko s. 60. 75.
Porednja u straži 144.
Porezno, pobirat p. 165 .
Porkulab kaštelan) 135. 140. 143.
144. 190. 192.- 196 . 384.
Porotnik Vlah 11 .
Porpetto kod Vidina 4. 5. 306 .
Porubski Danilo 313 .
Posavac Ivan 397. 398 .
Posavčić Marko 16 .
Posavec Vrban pol. 301. 302.
Posavje 48. 96. 173. 199. 218.
384.
Posilović Andrej 16.
Poslušić Juriša 152 .
Postaviti sudca 19 .
Pošman Mate ž . 247 .
Potesića Jurka s . 52 .
Potir za Martolozi 92.
Potoci, kraj Otoka 26. 62.
Potohček Natko, pur. 176.
Potok kod Josip -dola 57. ,> iza Ve
like Kapele 65. , s.: uz Bosilje
vački pot. 310. 336. 341. 345.,
u Bosiljevu 324.
Potoka, daća 86 .
Poturica Grgur, pur. 176. sl. 327 .
Poturičin Juraj 16.
Poturošak Miloš 409 .

Pounac Ivan 98. 99. 117 .
Pounje 6. 7.
Pounčić Tomaš k . 269 .
Poviač Mihok pol. 301. , Mihalj
pol. 301., Stefan frt. 302.
Markoluka
Povilje, 302. 137. 143 .
pol. 136.
Povisma, za dohodak 310—316 .
318-327 , 332-343. 345-347 .
349-351 .
Povoz, pojti u p . 69–71 . 173.
177. 178. 216. 240. 324-327.
346.
Povrženik Jure k. 232.,9 Miko k.
232.
Pozakonjenje 161 .
Poznanović Ivan vl . 8 .
Požega, grad 391., Miko k. 339.
Požerković Matko k . 182.
Požgaić Ivan pl. 116 .
Požgaići pl . 369.
Požgaj Radivoj k. 258 .
Požrelić Janže k . 72 .
Požun, grad 170. 171 ,
Požunska komora 228 .
Požunski vagan 28., mir 243.
9
Praće Payla s. 77 .
Prag -zlatni 236.
Prahovićevo s . 241 .
Prajdić Ambroz k. 385.
Pram Mate k. 393 .
Pramar Jakob k. 393.
Prantina kod Ribnika 291 .
Prapruće kod Ogulina 26. 44. 64.
Prase najbolje (za dohodak ) 303.
Prasović Marko, osebinak 239.
Prašćevica 3.
Prašinski, povjerenik 219. 371 .
Pravda, pravica 19 .
Pravdar Juraj, k . 182.
Pravoodnje s. u Plasih 47 .
Préoj Mihalj k. 249.
Predojević Hasan -paša (1592) 46.
386 .
Prekopa 214.
Prekoverski Pere 114.
Prekrižje 203. 207. 208. 214. 224 .
225. 232.- 234, 286.
463
Prelac Stefan k . 184.
Premelić Mate, sudac 23.
Premuš Andraš ž. 300.
Preradović Vukmir k. 183.
Presika 282.
Prezid 403.
Prhovo kod Dubovca 97 .
Priahović Petar k . 183 .
Pribanci, na Kupi 310. 324. 333 .
344. 346. 350. 367 .
Pribanić Mikula k. 373 .
Pribe Martin , osebinak 239 .
Pribić, Pribići 203—208 . 219 .
225-230 . 254. 267. 279. , Borko
204 , Nikola 204., Prodan 204.
Stjepan , Borkov sin 204. Mate
k . 246 .
Pribićki pop 226., Stjepan pl. 199.
Nikola pl. 199.
Pribil Mihel k. 239. , Paval k.
239 .
Pribilić Jurko k . 55 .
Pribilovo s. 56 .
Pribislav od Obrovca 3.
Priblin Juraj 16.
Pribohna Vlkona, satnik 129.
Pribunjci kod Bosiljeva 306. 333.
Pridvorica s . 36.
Priedor, u Bosni 1 .
Prigorac Mihalj 401 .
Prigorec Matko k. 182.
Prigorja 261 .
Prikanci, na Dobri 325.
Prikosdamlje s. 38.
Prilisje, gora 392.
Prilišće s . 173. 207. 210. 219.
379-382 .
Primorac Mikac k . 232.
Primorje hrv. 2. 23. 25. 33. 39.
132-134 . 158. 229. 247. 286 .
Primorska županija 82.
Primorski prefektuš 404.
Pripoved , kod Trsata 152.
Priselac Anton k. 52.. Črnac k.
80 , Gašpar k. 266., Ivak k.
281. 289., Marko k. 281. , Miko
Petrov k. 281. 287. 389. 291.,
464
Stane k. 281. , Jure k. 282. 319.
Pere k. 289., Grgac k. 319.
Pristav 19 .
Prives, Privis, kosa kod Bosiljeva
365 .
Privilegium = povelja 178.
Privoz , plaćati p . 158 .
Priziv na kneza 137 .
Procesijon na Križe 162 .
Prodaja, red p . 139. 159. , imanja
194., vina 196 , nekretnina 196 ,
9 Pulez Mihalj k . 237. , Petar k.
zemalja 224. 225.
Prodanić, Prodavić Mikac, ban
200. 203. , Dragić vl. 8 .
Profozić Ive k. 372.
Prosković Stipko k. 64.
Protokul za sentencije 194.
Protulipa 213.
Protulipac Mate k. 314. 375.
Jakob k . 314. , Mihal k . 314.
Protulipci 330. 331 .
Prstac Ivan k . 219 .
Prstac Martin k. 219. , Stefan k.
219 .
Prstačić Janko k. 220 230., Pe- Purgstal Ivan Adam , grof 23.,
tar k . 220., Ivan Jurkov k.
220., Ivak Jandrijev k . 220.,
Marko Mišlakov k 220., Mihalj
Jurkov k . 220.
Prstačje s . 72.
Prstar Jure Mikulin k. 220., Mi-
kula k . 220.
Prt, prčenje sniega 404.
Prnjče s . 40.
Prusin Nikola gr. 296 .
Pružić Martin pol. 301.
Prvinci ili Cerovica 234.
Pšenica, mirnak pš 18.
Ptičac Marko k. 239. , Ivan k.
239 .
Ptičarić Gašpar 99. 100. 117. 118.
Ptičarija 32. 64.
Ptičić Martin k. 70., Tome k. 70. ,
9 Rab grad i otok 142.
Jandri k . 71 .
Pučić Antun (1460) 166., Miho
(1460) 166 , Matija ( 1440) 166.
(1517) 167., Katica (1517) 167.,
Stjepan ( 1495 ) 167., Nikola
(1540) 167.
Pučići Rakovački pl. 166 167 .
391 .
Puh Petar gr. 296 .
Pukanić Ivan pl. 390
Pukšar Stjepan 25., Ivan 24. 25.
97. , Marko, djak 98. 124. 241.
Puler Mate k . 311 .
Pules Ivan k. 336.
339 .
Pulić Ivan 398 .
Pulis Vraneša k . 313 .
Puliz Pere k . 350 .
Puljak Miko k. 245., Mikula k.
245 .
Pulki Mate k. 245. , Miho k 245 .
Puložić Ivan 401 .
Puničino s. 53.
Punosović Ilija vl. sl. 329.
Puretić Ante k. 185 .
Purgari 97 .
Purgarija, držati na p. 98. 99.
Sigismund pl. 208.
Purić Ciga 114. , Toma 114., Mi
kula 114.
Puriklin Simon 16 .
Puršić Jure k. 266.
Pustobojnak Juraj 16.
Pušić Marko k . 337., Rade k.
339 .
Pušin Luka k . 220.
Puškar Marko 117 .
Puškarićeve kuće pod Modrušom
31 .
Puškarići pl. 25 .
R.
Raab Gašpar senjski kap. (1568
do 1580) 150 -- 152. 162.
Rabasinče s . 81 .
Rabata grof Josip, senjski komisar
23. 69. 271 .
Rabota 192

Račića s. 51 .
Računi djak 218. 222. 225. 240.
Radaković Mikula k. 281 .
Radanović Petar vl . 381 .
Radašinović Grga sl . 344. vl. 348.
Radatović Ivan k. 262., Vukovoj
vl . sl. 328 .
Radavić Jurko 16 .
Radić Matej 16., Petrović, porkulah
. Rahoma Marko 259.
92. , Ivan k . 377 .
Radičević Paval 16 .
Radičić Miko k. 226. 232. Ive
k. 232. , Petar k. 232. 233.,
Jure k . 232. 233., Pere kap.
232. , Ivac k. 232. , Mikula 232. ,
Lucija 233., Tomaš 233., Ivan
233. , Stipan 233. , Agica 233.,
Paval k . 234.
Radinić Paval 16., Tomaš k. 234.
Radinović Mate 16.
Radivoj Mihalj pl . 269.
Radković Jakov vl. 3. , Pere k.
291 .
Radman Jure k . 239. 285.
Radmanje s. 68.
Radočaj Grgo iliš. 322., Mikula
iliš. 322. , Miko k. 312. sl. 327.
iliš. 341. , Ivanac k. 312. , Vuk
320., Jure iliš. 321. 342. , Pere
iliš. 321., Mate iliš. 321. 322.
Ivica iliš. 341. , Jakov iliš. 342.,
Stane iliš. 342., Lovre iliš. 342.,
Mikac ilis . 342 .
Radočaji s. 315.
Radogojska šuma 169.
Radoišće s. 182.
Radojčić, kod Dugerese 261. ,
Simun Jurjev 241.
Radojčići (Delišimunovići) 261 .
Radojević Miloš k. 183.
Radojevo s. 77.
Radosav k . 183 .
Radoslavić Marko 16.
Radošića s . 43 .
Radovac = Fratrovci 332.
Radovanić Valenta 16., Juraj k.
7 78. 150 .
50.
Radovčić Ivan 16 .
465
Radovica , pod Kladušom gor. 265.
Radović Jure k. 258. 281. , Pave
k. 258. , Petar k . 281. porkulab
381.. Jurko 397.
Rahataš Jure pur . 214.
Rahić Ivan k . 183.
Rahmet Petar frt . 300 .
Rahoja Petar k. 271 .
Rajna loza 222. 286 .
Rak pl. 222.
Rakačić Petar k. 179.
Rakarje, u Turopolju 44.
Rakitov grm 213. 214.
Rakoczi 189. 256.
Rakovac, Rakonok , Rakonuk, grad
166-172. 175. 176. 179. 181.
183. 185. 186. 221. 391. 405.,
pot. 113. 369.
Rakovečki častnik 392 .
Randić Ivan 197 .
Ranec Tomaš k. 409 .
Ranje s . 60.
Raptarović Luka 16.
Raspović Jure č . 266.
Raspovoselo 107. 123.
Rastovski Gašpar 120.
Rašanin Matko k . 79. 81 .
Rašić Nikola k 183 .
Ratetió pl. 13. 14. 15., Ivan pl .
15., Petar pl. 15.
Ratković Ivan 16. , Grgur k. 63.,
Stipan k. 70.
Ratni dobitak 304.
Rauber Nikola, kap. 150.
Ravanskal Ivan k . 238 .
Ravanšćak Marko k, 239. , Mihalj
k . 239 .
Ravni, zemlje u r. 401 .
Razdrag Mikula k. 333.
Razumić Mikula k. 294 .
Razvala, s. blizu Kapele 79.
Rebarćak Simun k. 38 .
Rebarčić Filip k .42.
Rečan Ivan kap . 78., Gašpar kap .
Rečica, kod Steničnjaka 103. 109.
388 .
30
466
Rečina kod Sušaka 136 157. , s.
u Grobništini 191 .
Redomalska medja 73.
Remenar Petar 392.
Remeta Juraj 103 .
Remetski Paulini 276. 277 .
Rendulić Matak k. 338. , Ive k.
338. , Miko k 338 .
Rentmeistor 218 .
Rmanja, na gornjoDeča
Repić Ivan pol. 301., Gjura pol. Rob
301 .
Rešetar Jakov pur. 176., Benedikt
k. 185. , Grgur pur. 176. , Miho
k . 264., Marko k . 268 .
Rešković Martin pol. 302.
Reštovo s . 281 .
Rezak Sime k . 226 .
Ribar Matiac k . 261 .
Ribarić s . u Zagorju 38. 47. , cel.
301., Ivan k . 38., Juraj k. 39.,
Petar k. 49., Vrbank. 38 ...
Stefan frt. 301.
Ribarija , služiti r. 31. 32. 43. 193 .
Ribić gospodski 225. Stane frt.
300 .
Ribnik u Lici 31., blizu Karlovca
24 31. 36. 37. 94. 103. 201 .
202 206. 216. 219. 220. 236 .
265. 286. 290. 291. 295. 308 .
381 .
Ribnjak , u Zagrebu 31. , Dubo-
vački 111 .
Ribolov 92. 222. 404.
Ričanin Mikša pl. 26. , Jurša 78. ,
Miško 78 .
Ričina 193 .
Rieka, Reka, Rika , grad 51. 78 .
129. 142. 150. 152 153. 159 .
164. 165. 187. 193. 195 .
Riečka županija 22. 187. , mitnica
98 .
Rigel Simun k. 182.
Rihtar ( obě. glavar) 218.
Rihtarić Bede k . 227 .
Rilić Marko k. 30 , Lovre k. 30.
Ripić Tomaš k. 235. , Gašpar k.
235.
Rišić Kirin k . 63 .
Riški fratri 155 .
Rišnjak, planina 195.
Rišnjanin Matija, iz Dubrovnika
158 .
Ritić Anton 277 .
Rizanje vinograda 87.
Rjavac dolnji, kod Ozlja 201 .
Rjavčani 287.
Rjavečko 214.
j Uni 6 .
Ladislav od 15.
Rodčić Mihovil k. 58 .
Rogačić Jane k. 229., Martin k.
229 .
Rogjević Tomaš vl . 8 .
Roglić Anton k. 42.
Rogšić Petar 397.
Rojko, na Petričini seli 76.
Rokovi, za podmiru bira 144.
Roksa Filip 401.
Rolando , ban 13.
Ropar l'etar, iliš. 322., Miko iliš.
343 .
Rosić Stipko k. 80., Cvitko k. 80.
Rosnić Jandrij k. 56.
Rosopajnik , nad Kupom 380-382.
Rosovar Andrija pl . 208.
Rospović Petar vſ. 381 .
Rostić Blaž 106. 121 .
Rovere (della) Stjepan, kap. 151 .
160. 164. , Ferdinand, kap. 160.
Rovinj 162.
Rovišće, poraz kod R. 184.
Rožgjenović Tomica 16.
Rožić, občina 274., Ivan k. 273.
378., Jure k. 273. 333. , Miho
k. 273.
Rožman Ivan k. 227., Petar k.
268. 269.
Rožmanić Petar 197 .
Rubež = executio 163.
Ručić Mihovil k. 409., Ivan k.
109. Petrić k. 409.
Ruda s . 235.
Ruddić Antun k . 58.
Rudčića s . 43 .
Rudolfo II. kralj 396.
Rudolfova cesta 70.

Rulešić Jure k. 229., Mihalj k.
229 .
Rundić Martin 16 .
Rupa, Rupe, mjesto 56.60., vino- Schildknapp 33.
grad u Novom 138. 140. Sebešević Luka, slovinac 181 .
Rupković Petar k. 271.
Rusan Mihalj gl. 296.
Ružanić Ivica k. 229.
S.
Sabetić Juraj 197., Luka 197.
Saborski Martin k. 271. , Ivan k.
271 .
Saborsko, Zaborsko 22. 26. 27 .
29. 30. 68. 271 .
Sadobarski vinogradi 113.
Sajmovi 157.
Sakol Miho, pur. 174 .
Sakovo s. 80.
Salarićevo g. 253.
Salković Toma 99. , Pere 107 .
Salopečić Luka k. 36 .
Salopek s. 62., pl. 35. , Ive, sudac
23., Luka pl. 35., Navar k . 34. ,
Petar pl 35., Vuk pl. 35.
Sambol Jure k. 285.
Samobor 13. 58. 98. 172. 218.
248 .
Samoborac s . 170. 176 .
Samoborski bakar 96. 98 .
Sana , rieka 13. 14 . Seljan Miko k. 255., Martin k.
Sandrić pl. 189. 286., Martin kap.
154. 208. 286. , Barić 197. , Jū- Selnica, imanje Frankop. 28. 51 .
raj pl . 286 .
Sanković Ninoe vl . 8 .
Sanović Ivan k. 123. sl. 124.
Sanska županija 231.
Santus Ivan k . 339 .
Sanuković Miho i Pere k. 266.
Saplić Ivan k. 67 .
Saražin Janac 129.
Saša Pave k . 269 .
Sašec Lovre k. 184 .
Satnik 85. 86. 194. , slobodan 87. ,
Griški 91. , od leta 156., Tr-
saški 162. 163. , mladi 163. ,
stari 163 .
Sauer, barun 371 .
467
Sava, rieka 13. 63. 89. 206. 387.
391. 398. 399.
Savtiska Stana k. 320.
Seči Jelisava (1625) 274., Ivan
gr. 296 .
Sedlarić Vuk 394.
Sejavec Mikula k. 237 .
Sekeli, Székely 298., Mojsija, voj
voda 298. , Franjo 298., Ivan
298 .
Sekel Jakov 298. 299. , Luka kap.
299. , Mihalj kap. 299. , Friderik
299., Sigmund 299., Franjo
299 , Katarina 299.
Seklić Miho 247 .
Sela, kod Hrčića 350.
Selačko pleme 259 .
Selag Mihalj k . 284. Selaić Ivo
k . 271., Miko k. 271. 2, Pere k.
271 , Mihalj k. 271., Jure k.
។ 2
271 .
Selakov sin 103.
Selaković Crne sl. 324.
Selca na Kupi 15. 204. 266. , kod
Bribira 83. 136. 140 .
Selišća 26.
Selino, kod Trsata 162,
Seljak Nikola k . 120.
266 .
Selniković Martin, barbir 37 .
Selo didino 30. , puno , od puna s.
18. 29 .
Selska občina , u kot. Sisačkom
392, 397 .
Selšići (Staro selo ?) 39. 41. 42.
Semenišće, kod Joškova 201. 290.
Semera Sara Janković 272 .
Senj-grad, 2. 3. 8. 20. 27. 37. 39.
53. 58. 69. 87 . 89. 92. 93.
129. 139. 142. 143. 188. 247.
271. 396. 407 .
Senjanin Jandre 103. 117. , Juraj
98 .
Senjska ( Josipova) cesta 368.
*
468
Seno spraviti (dužnost k.) 28.
101., nositi i goniti 89., snopiti
119 .
Sena brime 88 .
Senkovac , imanje Blagaja 15. ,
fratarski 275. , od Senkovca Ju-
riša 16 .
Serblić Martin 118 .
Sergar Jure k. 375.
Sestrić Mihovil vl . 381. , Jakov
vl. 381. , Tomaš, vl . 382.
Sesveti, rok za tlaku 178. 180.
Setarića Valete s. 79.
Severin, na Kupi 22. 72. 145.
254. 306 309. 393 .
Severinska županija 215. Skakočić Jurac k . 269.
Severšić Ferenac pl. 102 , Krištof Skalić Radovan vl. 3. Matej pl.
pl. 102., Ivanac pl. 102. , Juraj
pl . 103. 369., Brnard, sudac
102. 369. , Tomaš , vicešpan Skalići pl. 42.
102. 369. , Andrija pl. 369.,
Šimun pl. 369., Franjo pl.
(† 1666) 369. , Katica pl. 369. ,
Ivan pl. 369. , Petar pl. 369.
Severšići pl. 96. 369 .
Sgulička medja (Trošmarija) 73.
Sibinjanin Janko 298.
Sicilija 189.
Siča , izpod Krča 217 .
Siget, grad 37. 254. 407.
Sigismund kralj ( 1395—1437) 2 .
4-6. 20. 33. 126. 200 205.
Sigmund, podknežin 187. 188 .
Sijanovo s. 79 .
Sikil Luka 117 .
Siksto sv . u Pribićih 204. 208.
226. 228 .
Sila, iz virovitičke žup. 265., Jure
k. 273. , Tome k. 284.
Sili Stjepan kap. 265. 273. 284.
Siljevica, draga u primorju 143.
Silobod Miko k. 277 .
Simanović Juraj, uskok 383 .
Simatić Mihalj, djak 98. 258.
Simećak Grgo k . 251 .
Simečkin Jure Petrov k . 223 .
Simić Juraj gr. 296.
Sinčić Jurko k . 249 .
Sinj, u Cetinjskom polju 4–6.
9. 12 .
Sinković Petar k. 280. , Kata k.
280. , Martin k. 280.
Sinkovića s. 280.
Sinocez s. 239.
Sir , za dohodak 18. 174. - 177 .
179. 390.
Sirak Martin k. 263 .
Siromašić Stefan k. 262.
Sirota Ivan i Petar k. 239 .
Sirović Miho pur. 177.
Sirovina 112.
Sisak grad , 96.380. 388. 389.
397. 398. 401. 405 .
26. 42. 43. , Ladislav pl. 26.
43., Juraj pl. 42.
Skaljev brodac 214.
Skalnica 197 .
Skapulić Martin k. 227.
Skaurinac Jure k . 255 .
Sklapan Store ž. 246.
Skoblić Jakov Lukin 259 .
Skočić Ivko k 41. , Gašpar, žup
nik Bosiljeva 367.
Skokan Petar k. 374.
Skokančić Lovre k 257 .
Skolničić Petar k . 184.
Skometić Jure k . 291 .
Skorić Miho k. 183 .
Skotarči, most v Skotardih 250 .
Skrad, na Korani 80. 202. 228.
253. 307. 393 .
Skradin, u Dalmaciji 5. 126.
Skradnik 40. 53.
Skradski Ive k. 287 .
Skrajanin Juraj 98. 102.
Skrebutnik 197.
Skrgatić pl. 189.
Skrlec Matko k . 374.
Skrtić Ivan k. 265. , Tomo k.
265., Mikac k. 330. , Paval k.
330 .
Skukan Mihalj iliš. 321., Ivan
iliš. 321. k. 330., Jure iliš.
2

321. k. 331. Ivak sl . 326. k.
330., Grgac iliš. 311 .. Miko
iliš . 341 .
Skukani s . 315 .
Skuntrićeva udova k . 263 .
Skutica Lukša k 246 .
Skutić Stane k . 248 .
Skvarin ( Skavrin ) brod 217 .
Slaćanin Ive k . 263.
Sladi Mikac k . 241 .
Sladić Franjo k. 182.
Sladuk Mate k. 256 .
Slahova Antun 16 .
Slamić Mihalj k. 265.
Slankamen, bitka kod s. ( 1691 )
167. 202.
Slapci, imanje Frankop. 22. 50.
Slapnica 230.
Slapno kod Ozlja 201. 246. 280 .
287 .
Slapanska občina 203. 204.
Slatinjak 291 .
Slatka gora (Petrova g. ) 256.
Slavan, satnik u Grobniku 187 .
Slavečić Lovre k. 71. , Janko k .
71 .
Slavetić 253.
Slavinčić Ivan k . 71 .
Slavković k . 55 .
Slavošića s . 54.
Sledčića s . 41 .
Sleme 403 .
Slipčićevo s. 262.
Slobodnjaci 133. 143-145. 174 .
231. 236. 302. 323. 344. 374.
Slovenski orsag 303.
Slovinac Stefan 16., Jure k. 372.,
Mihalj k. 373. , Miko k . 373,
Slovinci u Lonjici 170. , u Rakovcu
) Sokalj Miho k. 251.
181 .
Slovinka Mare k . 373 .
Slunj, grad 2. 22. 39. 109. 202.
215. 253. 270. 368 .
Slunjski Frankopani 6. , Franjo
2 Soldatić Ivanac k. 215 , Janko pl.
389. Juraj 389.
Sluzić Stjepan 117.
Služić Jaga k. 255. , Lovre k. 255.
Stane k . 255 .
469
Služiti šćitom 9. , drivodelju 44 .
62. 71 , gradom 39. 41. 43. 44.
>
55. 62. 64. 67-71 ., konjem
32. 35. 36. 38–40. 41. 43-45.
49. 51. 51. 57. 64. 67–69. 71 .
229. 230. 236. 324-327. 329 .
344-346. , librami, v. Libra .,
Miholju , v. Miholjšćina. , podvor
čiju , v. Podvorac., ptičariju 32.
71., pšenice, prosa 53. 59., po
vozom , v. Povoz ., pišice 324
327. 329. 344–347 , ribariju
32. 43. , soldi 72-81 . , sabljom
i puškom 409., zdelami 31., zlati,
v. Zlat. žitkom 48. 49. 52. , če
trtinu 47. 49 - 51. 55-57 . , da
more 54. 57. 61 .
Smantar Petar k . 121 .
Smantara Petar sl . 124.
Smatković, udova k. 280.
Smicalj Andriaš ž. 300.
Smilojević Grgur 117. , Lovre sl.
124. , Matija sl. 124 .
Smolči Vrh (Svetice) 208. 218.
Smoleće s. 65 .
Smoletićevo s. 74.
Smoljak Mate k. 373., Jure k.
373.
Smoljan Mikula 152.
Smolković Mato 397 .
Smuković Jure k. 289. , Grgo k.
289 .
Smundić Ivan k. 223. , Mihalj k.
251. , Nikola k . 251
Snežnik , Snižnik , gora 196. 104. ,
Sobčić Janže k . 236 .
Sodin, mira sodini 18. v. Soldin .
Sokačić Nikola 16.
Sokodar Martin k . 41 .
Sokol grad (Sokolac) kod Bišća 58 .
Sol goniti (clužnost k.) 89. , kupo
vanje soli 140.
>
280.
Soldini, sodiní, soldi 34. 35. 40.
59. 64.
Solin , grad 11 .
470
Soline 137. 140. 141 .
Somoviški Petar k . 271 .
Sopčić Juraj pl. 208.
Sopotnjak k. 35.
Sorić Jakov k. 62. , Lovre k. 273.
Souches , general 408.
Sović Grdina 53. , Kirin k. 81.,
Martin k . 81 .
Sovića s. 31 .
Spišić Juraj 16 .
Spiža 90.
Spljet, grad 11 .
Spolovina, držati na sp. 162.
Spolovinar 162.
Sprovod (četa) ići na sp . 92.
Spud, mjera 87. 142. 159. 163.
190. 196.
Spudić Matija 271. , Jandre k. 377.
Srab Štefan 405 .
Sračica, imanje Blagaja 14.
Sraka (Covka) grad u Kninskoj
žup . 384 .
Srakočić Jure k . 288 .
Sraković Miko k. 273. , Ivan k.
273., Jurica k. 273.
Srblin Jure k. 262 .
Srblji 7.
Srbljin 11 .
Srebalić s. 42.
Srebrnik , grad 6.
Srednja Draga 213. 214.
Sremčaković Juraj pl. 15., Ivan
pl. 15.
Sremec Dioniz k. 182.
Srnić, udova 375.
Sršići, u Vivodini 238.
Stabalčić Tomo k. 375 .
Stabandža , imanje Blagaja 14.
Stančić Luka k . 227. , Mirko 16. ,
Horvat 63.
Standin Miho 118 .
Stanešić Mikula sl . 324 , Pave sl.
327 .
Staničić Ivan k . 71 .
Stanko, ladvar u Dubovcu
Dubovcu 98
98..
100 .
Stanša Tome k 375 .
Stanšin Miho 100.
Stanšinić Mate k . 336 .
Star, Starić, mjera 28. 36. 42. 52.
59. 87. 159. 190 .
Staračić 243 .
Starčić Tomo k . 268 .
Stari zakon 221 .
Starigrad, u Podgorju 3.
Starišinić Mikula k . 245 .
Staro selo (Selšiće) 39. 40.
Stative 104. 203. 243. 267. 290.,
tlačne (dolnje) 50. 206. 264.
265. , plemenite (gornje) 264.
265. 268 .
Stavljenić Ivan k. 373.
Stefulinić Kirin k. 48.
Stejanić Ivanac k, 226.
Steljnik -grad 311 .
Stenta Jure k. 278 .
Steničak Mate 114.
Stenička meja 109. 113.
Steničnjak, Stjeničnjak, grad 13.
27. 28. 31. 33. 52. 94. 96. 116.
200. 202- 205. 216. 256. 260.
268. 370.
Stepančić Bartol 16.
Stepanić Blaž k. 185.
Stepić Benko k . 68 .
Stiena, imanje Blagaja 15.
Stier Martin , inžinir 60.
Stifulinić Lukša k. 38.
Stiglić Matija , sudac 197 .
Stinković Mile k. 228. , Miho Ma
teč k. 228 .
Stipančić Mikula k. 283.
Stipanić Matko iliš. 323. , Ivan
iliš. 343. Toma k . 339 .
Stipanje s. 38.
Stipanović Gozden k. 239 .
Stipić Jure k. 295.
Stipko, pop 49. , k. 49. , Kralića
sinovac 50.
Stipković Grga k . 228. , Ivan k.
262. , Mike k . 262 , Mateša k.
k. 263.. Perac k. 263.
Stjepan, sin Kojislava 14. , St. V.
kralj ( 1270—1272) 20., sv. u
Ledenicah 143 .
Stojalnice, u Vivodini 238.

Stojčić Mate k. 288.
Stojislav, od Obrovca 3.
Stojković Ivan 16. , Jurica k . 269.
Stojmerić, na Korani 13.
Stojšić Tomaš 16.
Stolčar Jure k. 241 .
Strahajević Ivan vl . 381.
Strahovnjak 269.
Stras Mihalj k. 283 .
Strašac Grubiša 104.
Straža, s. više Dubovca 109. 127. ,
poredovna 92. 113
Straža, red pri str. 137. 144. 163.
195 .
Stražac 87. 89 .
Stražeman 408 .
Straževina , daća 205. 216. 221 .
224. 227. 230-232 . 235. 236 .
240. 242. 251. 252. 258. 259.
277. 376. 377 .
Strehan Martin k. 238 .
Strelac Juraj kap. 276 .
Strelami služiti 41 .
Strgar Vuk iliš. 323 , Lovre iliš.
343., Vate iliš 343. , Mihal iliš.
343.
Strgarié Broz k. 72.
Strgarića s . 40 .
Strgarovo s. 76 .
Stričevo s. 63.
Strkovka, u Ostrni 410.
Strmac Vrh 113 .
Strmecki Ivan k. 266. , Juraj k.
266 .
Strmički Miklouš , oficial 410.
Strilami i mačem služiti 9. 42.
Strile delati (služba k.) 64 .
Strnski popis. v. Desetina.
Strucalj Miho pur.. 215 .
Struža Jure k . 269 .
Stubalj, kod Ključa 27. 73 .
Stublje, imanje Frankop 22. 50.
Studera = vaga 101.
Stupe i mlin 193 .
Stupić Grga k. 248 .
Subotica, u Medjumurju 407 .
Sudac slobodan 87., gospodski 194. ,
pučki 240.
471
Sudari, slavonska obitelj 94 .
Sudca postaviti 19.
Sudci, red za s.s 137. , promjena
godišnja 194. , vinskoga dohodka
143 .
Suden Juraj, porkulab 384.
Sudene s . 55.
Sudenje s . 61 .
Sudetić Ivan k. 339.
Sudić Ivan k . 250 .
Sudstvo u Grobniku 194 .
Suglice, blizu Ogulina 26. 75.
Suhi most, kod Munjave 53.
Suhopolje 227.
Sukno tkati (dužnost k. ) 19 ..
Sul, Sulj, Sulevina, Sulišće (daća
od paše) 86. 90. 142. 190. 216.
252, 258. 259.269 384
Suljni vol 221. 224. 242. 248 .
267. 277. 290.
Sulpicii (Šubići) 253.
Sunčić Ivan k . 74., Blaško k. 74 .
Sunja Mikac 272 .
Suprdačić Fabian k . 79.
Susanić Miko k . 291 .
Susedgrad 13 214.
Suša, s. na Savi 398 .
Sušnić Lovre 114 .
Sutar Stanko pur. 214. , Marko
pur . 214 .
Sutnić Mihael gr. 296 .
Sužnji , red za suž. 397 .
Svarče Miho 103. , Nika 103. ,
Matej 103.
Svastović Juraj pl . 390 .
Sveta Nedelja, kod Ogulina 36.
Svetice , brdo u Carevom polju
54. 218
Svetički manastir 126 , klanci 219.
Sveti Petar, s. slobodnjaka 301
303.
Svetokraljski Jure k. 377.
Svi sveti, rok za bir 190 , pod
>
Ozljem 203. 215. , u Trgu 208.
9
279 .
Svibna, s. 51 .
Svidok Vlah 11.
Svilić Miho k . 273 .

472
Sviličić Ivak 100 .
Svinarić Valentin 16., Mate k .
377., Miko k . 377. , Smoljan k.
372 .
Svini (Svilno) u Grobništini 191 .
Svinjski dohodak 102.
Svirepice 70 .
Sviti . Jurica k . 228 .
Svitošić Mato 16 .
Szechieva Jelisava (udova Nikole
Zrinskoga † 1624) 207.
Š.
Sabac Mike k, 372.
Sabarić Pavel pl. 389.
Safanić Martin k . 237 .
Safar Fabian Doljanin , kaštelan
200. 206. 268 .
Safran Ivan k 182 .
Sagula Ivan k. 226.
Sapakovo s. 36.
Sarbelj Jurica k. 263.
Šarić Miho k. 179 .
Sartić Ivan č . 301 .
Sašina duga 214.
Šašković Toma 117 .
Sator, vinograd 185.
Sažani Miho pur. 214.
Séitom služiti 9 .
Šebak Ive k. 288 .
Sebec Juraj pur. 177 .
Sebetić Jurac k 373 , Perac k .
373 .
Šegin Ive k . 293 , Jure k . 293 ,
Miko k. 293. , Matija k. 293 .
Segina Matija gr. 296.
Šejavac Miko k. 282.
Sekulac Miko k. 284.
Semković Matko k. 67.
Šenkovački Andrija pl. 206. 275. ,
Filip pl . 275.
Šenkovci = Fratrovci 201. 208.
276. 277 .
Sepač Paval k. 403.
Serbetić Grgo k. 251. 262. , Ivan
k . 262 .
Šerpelić Paval k. 45.
Sešerko Matej 103.
-
Šetuša 398.
Sibenik Luka sl. 345., Ive sl. 325.,
Jurko k. 314 , Pere k. 314 ,
Stane k. 314 .
Siboltić Ivan k. 373 .
Sifran Tomaš 16 .
Siketa Šimun k. 227 .
Silić Kirin k. 79 , Broz k. 80.,
Filip k. 80., Petar k. 79.
Šiljakovina 392.
Simak Bare 107 , Bartol k. 122. ,
Mate 107., Matija k. 122.
Šimanić Luka iliš . 341. , Mihalj
k. 224 .
Šimanovići pl . 384.
Šimatić 113. , Mihalj 108. djak
98., Miho k . 117. 123., Nikola
sl. 124. , Stanko od Jarničića k.
223 .
Simatorovo s. 403.
Simčić Ivan k . 335.
Simečić Ive 105.
Šimek Jandrija 105. k. 120., Ju
riša 105. , Juraj k. 120.
Šimekov Blaž fit. 301 .
Simin Miko k. 372.
Šimković Ivan 16. , Gase k. 77 ,
Jakov k . 67 .
Simonić Petar k. 283 .
Simun sv. u Kotoru 83. , domini
kanac 306., djak 103. , Krištofov
svak 118 , krznar 62 , mlinar
61.. pop 71., popov brat 72.,
pristav 117., Vrh 36 .
Šimunić Lukša k. 49. Juraj iliš.
321., Lovre k . 257. , Mike iliš.
321 .
Simunićevo s. 257 .
Simunković k. 80.
Simunov Grgur k. 226.
Simunović Vid vl. 381. , Luka 16 .
Sinčić k . 223 .
Šinlović Jure pur. 215.
Šipak, prema Draganićem , 203.
204. 208. 227. 212. 250. 251 .
252. 256. 257. 263 .
Sipuš Mihalj Sović 394.

Škalac
220.
Miho k. 220.. Petar k.k Špinarić Ivan k. 156.
Skarešić Staniša sl . 374 .
Skarina Mate k. 378 .
Skilčić Jurko k. 63.
Skiljanić Martin sl. 344.
Skotlić Petar k. 238.
Skolnikovo s. 279.
Škopa c, škina ali skok škopca, Sporčić Petar k. 393.
za pirnu bandiru 162 .
Škot Vuk k. 315. 330. , Ive sl .
325 .
Skrgatić Miho, pisar 197 .
Škrinjar Ivan, pols. 302. Sranjga, predgradje Karlovca 368 .
Škrlac Matiaš. pur. 213.., Banić Štajerska 217. 248. 298. 299. 394.
Jurko k. 223., Broz k . 252. ,
Ive k. 251 , Jure k. 252. , Va-
tija k. 241 .
Skrlče s . 57 .
Škrlec Tomaš k. 374.
Skrljac Mihalj k 220. , Jurica k.
220 .
Skrtić Paval sl. 346. , Stanko sl .
346. , Dorka sl. 346.
Skrtica s . 57 .
Smukalić Jure k . 373.
Smundić Mihalj k. 223. , Petar k.
223 .
Snebergar Jure k . 393.
Sokliet Mate k. 277 .
Sopanić Mate k . 288 .
Sorića kuća 60.
Soštar Juraj k. 16. 260 , Antun
iliš. 322., Gryo ilis 321 .. Mate
ilis. 341., Miko k. 255. 372.
Sot Miho k . 278.
Span Grgur 59.
Spanić Matija 86. , Ivan 100. 118. ,
Kate k. 258., Mihalj k. 372.,
Mikula k . 257. , Tomaš k . 252.
Špehar Ive sl . 327. , Pave sl . 327. ,
Sime sl . 328 .
Spelčić Martin k. 239.
Speletić Mihalj , pur. 213 .
Spendić Andraš 397 .
Sperió Bartol k. 377 .
Spertić Martin 114.
Spič Tome k . 79., Ivan k . 79.
2 Suranović Matko vl. 381 .
473
Spišić Ivan 103. 104. k. 119. sl .
124. pl. 208. Gašpar pl. 208.
231. , Nikola pl. 208. 236., Pe
tar pl . 231 .
Spišićevo s. 294 .
Spitalsko s. 54.
Sporar Ivan , gr. 296 .
Spudić Tomo k. 269. , Miho k.
270.
Spundak Matak k. 372 , Mike k.
2
373. , Petar k . 373.
Štakor Mike 105., Jure pur. 214. ,
Mihe pur. 214. iliš. 323. , Nikola
120.
Staldohar Andre k. 393.
Štedul Pere k. 378.
Stefac k. 48.
Stefanić Ivan k. 237 .
Štefanković Pavao, pur. 175. 184.
Štefković Grgur pl . 98. 115. , Ve
ronika Frankopanka 115.
Štefulinić Luka k. 41 .
Stiborić Marko k. 52.
Stobac Paval k. 320 .
Studel Mihal k . 378 .
Stukićevo s. 81 .
Stulac Miko i Jurić k . 238. 280. ,
Ivak k . 238., Mihalj Markov
k. 238. , Miklouš, oficial 410.
Šubašić Radivoj vl. 381 .
Subić Mladen , "ban ( 1312-1322)
5. Jakov 54. 127 , Jure k. 259.,
Mihalj k . 259., Peranski Gašpar
94 , Ivan 94-96. , Stjepan 94
-- 96 .
Šubići, knezovi 2. 126. 173. 253.
v. Zrinski .
Sugalj Pere k . 266.
Sugovo s. 75.
Sukoglić Petar k. 44.
Sulio Mat. k. 185.
Suljak Gašpar k . 266 .
Suntrićevo s. 263.
474
Šurila Jure k . 373.
Šušak 136. 153 .
Sušnić Petar 16.
Sut Grgo k. 278 .
Šutilović pl. 269., Grgur vl. 382. ,
Paval vl . 382 .
Syabovo's 74.
Svagelj Martin,pur. 177.
Svarački urbar 372. , Juraj k. 103.
119. , Wiho k . 120. , otok 260.
262.
7 Thallocy Ludovik 8.
Švarc Monah 42.
Švarča 96. 97. 98 103. 113–116.
199. 207. 209. 228. 295. 368
-372 . 374 , dolnja 96. 368.
369. , gornja 96. 102. 368–370. ,
velika 373 .
Švarče Juraj 103.
Svedski rat 270 .
Svrdića s. 57 .
T.
Tabor, grad 298 .
Tadiolović Andrija kap . 30. 113
-115. 117., Bara pl. 254. , Ga-
špar pl. 254., Krsto pl. 251., Tlaka , Tlačnik 89. 101. 106. 108.
Nikola pl 254.
Tadiolovići pl. 369. k. 96.
Tališmanić Ivan 16 .
Talković Mate pur. 214. , Ive k.
2 404 .
258 .
Talovac Petar, ban ( 1445-1454)
5. 6., Franko, ban ( 1445-1454)
11. 12., Lacko, knez 7. 11.,
Matko, ban ( 1434–1445) 5. 6.
11 .
Talovci , knezovi 5.
Tancanje na Trsatu 163 .
Tančenftar Mikac k . 255.
Taradin Jela frt. 300. , Jurko frt.
300 .
Tardinić Mihalj k . 262.
Tarnok Petar, senjski kap. 78.
Tartar Stjepan Pavlov 267.
Tatar Stjepan pl. 206 .
Tatari 187. 196. 222.
Taverna = krčma 34. 38. 65. 67 .
Taxa regia 383. v. Kraljevica.
Tečac = cursor 19.
Tele (za dohodak ) 387.
Teletinoy brod 247 .
Tentić Jurica k. 237 .
Terehimčić Matija vl. 3.
Teritorij, progon iz teritorija 195.
Terzia Miho 118.
Teutonija 13 .
Težati (raditi za rabotu ) 28.
Thomasis Simon 148 .
Thurn, Wolf von Thurn 95 .
Tihovlje kod Bosiljeva 365.
Tisovac, gora 70.
Tkačak Lovre k. 182.
Tkalac Blaž k. 57. 58. , Anton k.
114 , Domjan k. 64 , Jure k.
231. Mikula k . 114. , Stjepan
k 183 .
Tkalče s. 42.
Tkalčić Jure k. 289. , Ilija k. 81.,
Dikac k. 374 .
Tkalec Bartol, pur. 175., Ivan
pol. 301 , Luka, pur. 175. 184.,
Mate gr. 296 .
115. 178. 309. 323. 331-343.
375 378. 385. 387. 390. 409.,
konjska 40+., pešja 178–180.
Toišino s . 58 .
Tolković Vuk k. 246., Juro, Jurić
k. 246 , Mate k. 246.
Toma, k . 119., od Rakovca ( 1379)
166. 167 .
Tomakovićevo s . 231 .
Tomaš, pop_78 , Ivanov od Peći
pl . 369., Markov frt. 301 .
Tomaševo selce 62.
Tomašić Martin k. 33 ,7 Bariša 155. ,
Blažina k. 33. Bartol k. 61.
Ivan od Korane 326., Jure sl.
326. 315. , Matija 152. , Miho k.
281. , Miko k. 336., Nikola od
Korane 326 , Petar frt. 300. ,
>
Pavao od Korane 326., Stjepan
od Korane 326. Stefan sl. 326 .
Tomašići s. 315.

Tomašinec Des. k. 184 .
Tomaškovo s. 47 .
Tomašnica, občina 203. 206. 267.
268. 273.
Tomčići(Tomci) 350.
Tomić Macad k. 35., Ilija k . 81. ,
Ivan k. 262 , Miko k. 262.
Tomičić Mate k. 269., Jure k. 372.
Tomković Jurko k. 47 .
Tompa, obitelj 350. , Ištvan pl.
393., Juraj od Hrsove pl. 171 .
185. 275., Petar pl. 275. , Stje-
pan pl 208. 275.
Tomša od Obrovca 3 .
Tomšetić Mate k . 230. , Jure Mi-
haljev k. 230. , Pere k. 230.
Tomšić Mihac k . 66 , Jure k 69.
>
Tončić Jure k. 333., Andrej k. Trgati grozdje (služba k.) 88.
333., Ive k . 334. 351. , Jakob
k . 333. 350. , Mikula k . 333.
350., Stane k. 333.
Tonković Mihalj k. 236., Mate k.
317. , Marko k. 330. 338
Topolje, u Ivaničkom kot. 399.
Topolnica 214 .
Topolovačka listina 379.
Topolovica, u hrv. podravini 5.
Topuska opatija 14. 171 396.
Torbar Miho k . 223. , Marko k.
223.
Torbušić Tome k. 268 .
Torčačivo s. 241 .
Torčec, u Ludbrežkom kotaru 299.
380. 408 .
Tošković k. 250.
Tounj 22. 80. 260. 261. 370.
Tounjčica 22. 50.
Toverna 49. 52. 58. 71. v. Ta-
verna .
Tovor (povoz) mali i veliki 28.
Trabant 177 , Luka 118
Tracassa Marko, riečanin 164.
Trakošćan , grad 298. 388.
Travinić Pavao sl . 124.
Travnik na Cetini 4.
Travnik, livada za travu 19.
Travnina, travarina 7. 11. 145.
328. 348. 349.
475
Trbande 64 .
Trbinac Marko sl. 323.
Trbuhović Lazar vl . 349 .
Trčkalić Grgo k. 234. , Jele k. ·
234.
Trdinska Gorica 288.
Trditi ribnjak (služba k.) 59.
Treskovac, brdo 57 .
Trešćen , Trešćeno, kod Ozlja 201 .
274. 280. 289 .
Treta merica (za dohodak ) 297 .
372, 376.
Treti del (pliena) 382. 391.
Trezanovo 263.
Trg (u zavoju Kupe) 203—205.
208. 209. 211 .. 213—217 . 279 .
280. 295.
Trgovac ili daciar 157.
Trgovanje, propisi za t. 136
Trgovčić Nikola 16.
Trgovina, daća 7. 10. 34. 89. 159 .
219. 225. 404., pridržana 196 .
Trhunac Bartol vl . 3 .
Tribaljsko polje 82. 129.
Triblje, kod Vinodola 84.
Tribunci , pl. 369.
Trieskovac, brdo 31 .
Trišćeno . v. Trešćen .
Trkčić Pavao 264.
Trkulja Rade k. 320 .
Trlica, kazna na trlici 134 , 137 .
Trmac k. 64. , Ivan k. 338.
Troj Vrh (Zavrh ) 34. 35 .
Trombetić Ivan k. 121 .
Trombitaš Jane 106 .
Tropčić Mate k. 265., Jure k.
265., Mikula k . 314 .
Trošmarija 73. 75. 307. 317 .
Trpkovo s. 38 .
Trsat grad 3. 8. 35. 78. 82. 83 .
91. 92. 132. 136. 149–160.
164 , 165. 188. 197. 201. 265.
Trsju kop i motika 87 .
Trst grad 142. 150. 191. 193.
Trubar Nikola gr. 296.
Trunbitarić Ivan k . 49.
Trupinjak 256 .
476
Tržac, na Korani 50. 149.
Tržan, grad modruški 21. 50. 53.
Trženovački Martin 16 .
Tržić, na Mriežnici 22. 49. 50 .
Tržka obćina 203 .
Tržki pop 215,
Tukić Simun k. 223.
Tul Ive sl . 324.
Tulinka Kata k . 287 .
Tulizić Matko 16 .
Tunković Antun , knez vl 7 .
Tupčić Tone sl . 374 .
Turak Tomaš k. 220.
Turan j, u Prigorju 103. 112.261.
385 .
Turci 4. 6. 15. 16. 21. 26 28 .
30. 46. 65. 92. 93. 96. 97. 109.
120. 126. 130. 131. 135. 142-
144. 167. 168. 170. 187. 188.
195. 200. 206. 207. 226. 233.
243. 256. 270. 276. 277. 306.
307. 311. 371. 383. 386. 389.
391. 407.
Turčić Miho, pur. 214. , Grgur
117. , Tomko k . 62 .
Turčinovo s. 289 .
Turdak Ivan k. 249. , Miho k.
249.
Turianić Mihalj k. 237.
Turković Grga k. 223. sl. 374. ,
Ivac k. 291. , Jure k. 291., Jurko
Ž . 274. , Matko k. 291 , Martin
k . 291. , Stane k . 291.
Turn Antun, pl. Kranjski 173.
Turopoljec Emer. k. 182.
Turovo polje 33. 66. 244. 291.
296. 380. 386. 287. 389.'
Turza Juraj, palatin 264.
Tusto -čelo, kod Dubovca 104 , 109.
Tuškan Jurica, pur. 213., Ivanac
k. 251 .
Tuškanić Pavle 98. 117. , Ivan
104. 120. , Kate k. 288. Nikola
120.
Tutnovo, u Grobništini 191.
Tutorić Matko, djak 174. 185.
Tvorić Juraj , pur. 176.
Tvrditi grad (služba k.) 101. 119.
Tvrdko ( Stjepan Tvrdko I.) (1353
1391 ) 14
U.
Udbina 21. bitka kod U. (1493)
6. 83. 253 .
Udivia Stefan k. 257 .
Ugarski dukati 405.
Ugrić Jurko, k. 56.
Ugrin Mihael pl. 206. 273.
Ugrinović Franjo pl 207. 235.
Ukašnić Juraj, župnik 100 .
Ukučje s . 40.
Ulam -paša. bosanski 300 .
Ulijanić Jure k. 311. , Ivan k.
268. , Pere k. 268.
Uljanić Miho k. 274.
Ulrik Celjski (1454) 166.
Umik (smok) 87 .
Umiljenović Ivan, vl. sl. 329.
Umoſ, s. 316. 322. 326. 342. 346.
Umolac Bartol k. 318. , Mihac,
iliš . 322. 342.
Umolsko brdo 73.
Una, rieka 4. 6. 13. 14. 58. 69.
104. 226. 384. 395. 396.
Unča , služiti s unčom 9.
Unska krajina 254.
Upanić Ivan k . 185.
Urbar Brubna 13., Bukovački 298.,
Bosiljevački 306., Bakarski 193. ,
Bribirski 193. , Dubovački 94 ,
Grižanski 82., Grobnički 187. ,
IIreljinski 193. , Modruški 20. ,
Marije Terezije. v. Marija Ter.,
Novoga Vinodol . 129., Ozaljski
199 , Rakovački 166 , Trsatski
>
149. , Švarački 368 .
Urmašić Blaž 16 .
Ursin Ferenac, knez 17 .
Ursini, rimski 253.
Urta, storiti urtu 163.
Utakmiti se 382.
Uzelica 155 .
Uzinović Tomica 16 .
Uskoci 69. 126. , od Bišća 382. ,
Senjski 130. , Žumberački 84 .
386 .

Uskočke gore 202. 203
Uzlin Jure k . 239 .
Uznešenje B D. Marije (rok za
časti) 121 .
Usora 6 .
V.
Vačić Mihalj k. 226. , Stanko k.
226.
Vaganac, mjera 19.
Valak k. 48 .
Valakov vrh 214
Valčje polje 52 .
Valčej Grgur k. 81 .
Valčetić Lovre k . 71 .
Valčić Joso i Ivo, sl. 246., Juraj
pl . 208., Mikula k 242., udova
k. 255.
Valčićevo imanje 36 .
Valčića s. 76.
Valdanić Vale k. 58., Grgur k.
9 Verić Ilija k . 50 .
58 .
Valeće s . 52 .
Valečić Anton k . 58 .
Valenta, klobučar 62.
Valentić Petar k . 334. 351. iliš .
343., Marko k. 349.
Valentići (Ladići) 350.
Valentića s . 55 .
Valentinić Ivan k 230.
Valentović Blaž 16.
Valer Ivan k . 286 .
Valerin Mato k. 226 .
Valetić Ivan k. 36. , Petar k. 63.,
8. 183. 184 .
Valić Ivan, pur. 211., Luče, pur.
211 .
Valić Miho, pur. 212. , Ivan, ka
nonik 151.
Vališević Mihac k. 80.
Valja, bit za valju 93,
Valkovčić Tomko k. 31 .
Vapnenicu paliti, žgati (dužnost
k ) 152. 221. 240.
Varga Ivan frt. 300.
Vargović Petar, cel. 301. , Gregur
cel . 301 .
Varaždin 169. 388. 398. 405 , 407 .
477
Varaždinska krajina 67 , županija
388 .
Varjević Mate 16 .
Vazam , vazmene časti 34. 46. 75.
76. 80. 101. 106. 115, 118. 121 .
385. 387. 390.
Včićević Mikula, vl. cel. 302.
Većpatović Dora ž. 300.
Večić Jelena k . 38 .
Vehminić Grgur k. 81 .
Vejin Vrh 37. 43.
Velanović Juraj 99. 117., Ferenc
99. 117. 119. , Petar 99. 102.
117 .
Velebit 1. 2. 54. 104. 126. 381 .
Veleševac 398 .
Velika Mlaka 390., Gorica 394.
Veliki Ivan 77 , Vrh s. 282.
>
Veljun, kosa 63.
Venežića s . 41 .
Vernac k . 62
Vernić Mihael 243 .
Veselić Bogdan vl. 348., Janko
vl . 348 .
Veseličić Jakov 16.
Vičenić Lovrinac k. 48., Vale k.
47 .
Vid, pop 55. 56.
Vid sv . pod Ozljem 203 208 .
215. 279 , sv. u Fratrovcih 332.
Vidan , sin Vuka iz Gaze 369.
Vidanić Stefan 100. 118 , Blaž
100. 118 .
Videčak Jure Juričin k. 283. , Ive
k. 293. Jurina k. 283. , Juraj
gr. 296 , Mihalj k. 283. 289.
Martin k 288., Petar k 291 .
Videčani 178. 179 .
Videčko Jure k . 281 .
Videne s. 51 .
Viderak Tome k. 250.
Videršić Juraj k. 277. 278.
Videtić Mikula k. 276. , Mikša k.
276 .
Vidić Luka 277.
Vidković Petar k. 76., Juraj k.
76 .
478
Vidnjević Vuk. vl. sl. 328., Obrad
vl. sl. 328. , Jovan vl. sl. 328 .
Vidokuci s . 52 .
Vidonić Franko k. 31 .
Vidošev Ivan 98. 102.
Vidošić Juraj 44., Ivan 117. , Vi-
dović Nikola 16. , Tomaš k. 47 .
Vidovo, rok za točenje 152.
Vikarić Ive k. 44. 64., Pavao k. 51 .
Vikovidbina, držati za v. 241. 242.
Vincetić Matija pur. 176 .
Vinica , u Crnomaljskom kot. 55.
88. 115. 116. 207. 298. 310.
Vinić Petar k. 244.
Vinišća 318 .
Vinković Vrban k. 55. , Matko
k. 57. , Benko, biskup zagr. 171 .
399. 400.
Vino, dohodak v. 86.
Vinodol 2. 3. 20. 41. 83. 85. 87 .
92. 129--131 . 134-137 . 139 .
143. 148–151 . 153. 155. 158 .
188. 189. 194. 196. 201. 228 .
306. 393 .
Vinodolska županija 82. 187. 380.
381., riečina 82.
Vinodolski zakon 39. 129. 187. ,
kaptol 82 .
Vinograd, dohodak s v. 18. , na
saditi (dužnost k.) 88.
Vinogradine, vinogradište, u Mo-
druši 27 .
Vinotočje na Trsatu 152 .
Vinovo , u Modruši 26 .
Vinovrški Ivan k. 292.
Vinsina Lužina 197 .
Virje 200. 299 .
Viroslav, gradski stražar 405.
Viroslavić Jurko k. 351., Matko
k. 351. Mihal k. 334.
Viroslavići Miroslavići) 350.
Virovitica 5. 407 .
Virovitička županija 265.
Visuć-grad 4.
Višnić Miko k. 226. , Jure k. 226.
Višnjak Grgo k. 285.
Višnjić Abraham vl . sl. 329.
Vitelić 155.
Vitezović Paval 256 .
Vitković Radivoj vl. 8.
Vitorić Mihal, kap. 86 .
Vitovac Jan od Grebena 166., Ivan
kap. 298.
Vitunj-grad 21. 22. 25. 26. 67.
69. 73. 187. 307. 311. 328. 329.
349., potok 69.
Vitunjski bjegunci 307., Mikac k.
311 .
Vivodina, sudčija 203. 204. 208.
209. 223. 225. 237-240. 256 .
Viznić Vraneš k. 183 .
Vkoslavić Martin k . 41 .
Vkova gorica 324.
Vladanje = dominium 19.
Vladić Grgur k. 59.
Vladihović Domša, hry. banovac 5.
Vladislav Česki ( 1490-1516 ) 3.
170. 243. 247. 298. 398.
Vladišković Tomica 16.
Vlah Mihalj 102. 105. 119. 121.
Vlah Mike k . 265. , Jure sl. 327. ,
Mato k. 311 .
Vlahov Grgur k. 120.
Vlahović Stanko k. 226. Blaž frt.
301. , Franjo 230., Ilija k. 230.,
Jure k. 263. , Miklouš pl. 393. ,
Petar pol. 301. , Vale k. 261.
Vlasanić Grga 114.
Vlasanović Ivan 99. 117. , Grgur
k. 120 .
Vlasi 1-6 . 8-12 . 30. 145. 235.
241. 298. 302. 304, 307. 329.
379. 381. 407. 409. , cetinski 7.,
dalmatinski 1. , hrvatski 1. 2.
2
5. 7. , iz Petrovapolja 67., ka
tolički 3., kraljevski 3., kod Bo
siljeva 309. , kršteni 92. , lički 2.
7. , novi 61. 329. 348., Ponikvari
328. 347. , pounski 107., u Go
mirju 69., u Dubravah 75., u
Novom 133. 145. , u Rakovcu
170. 183. , u Prilišću 207. 379
-381 . , u Rusopajniku 380. , u
Moravicah 385., Zagonski 133.,
Žumberžki 403.
Vlaš k. 46 .
 479

Vlašić Ilija k. 35., Frano k. 57., pl. 208.247. gr. 296., Stjepan
Barbara 233., Fabian 232. 233. kap. 237. 249. 256. 258. 274.,
Filip k. 245., Grgur 233., Ivko Stjepan de Senta 256., Tomaš
100., Ivan k. 231. 233., Ivica pl. 256.
od Miholjca k. 244., Juraj 104. Vojnovići apl. 206. baruni 274.
108. k. 123. 232. , Jelena 233. , Vojnovićk gospa 258.
2

Krištof 99. 100. 117., Mikula Vojska orsačka 304. velika 387.
91., Miho k . 229.,Paval k.ne231. , Vojvod a Hrvatin 9., Stipan vl.
Petar k. 231. 232. , Sta k. . ški
409 , vla 9.
261. , Vojatka 233., Simun k. Voković Marko 118 .
120. , Simko 104. Vokšić Bare, Barbara 100. 118.
Vlaška strana 12. Volović Ivan sl. 124.,9 Kate k.
Vlaški sinovi 409., vojvoda, knez 236 .
9. 11. , zakoni 5. 8. 12. Vosak, za dohodak 18.
Vlošne 214. Voškinić Paval 44 .
Vlčanović Grga 103. , Voz sena = plaustrum foeni 127 .
Vlčić Dunat 82. , Dragoljub 82. ,9 Vožginović Lovre 16.
Vidomir 82. Vrana , u Grobništini 197 .
Vlčnić Bogdan 129 . Vranešić Ive k. 241., Mikula k.
Vlesić Mihajlo 114. 241 .
Vlkona Pribohna, satnik 129. Vranić Tomaš, slovinac 181., Ivak
*7
Voćka (svinja za razplod ) 18. k . 252. , Jure k. 252. , Marin
Voćjak 113. 185. 197. , Marko k. 247. , Miho k.
Vodena draga 313. 336. 345. 372. , Pere k. 252., Stefan k. 252.
Vodički knezovi 13 . Vranilović Novak k. 183.
Vodička županija, kraj Kostajnice Vranin Ivan k . 57.
13 . Vranino s . 57 .
Vodopac Ivica k. 248 . Vranja, šuma 169 .
Vodopia Miho pur. 213., Jure pur. Vrano, pod Zvonci 197.
213., Stane pur. 213. Vranograč 14. 222.
Vodopić Grga k . 261., Andraš Vrata, na desnoj obali Kupe 397.
394. , Jure k . 261. , Miho k. 263. Vratar od kaštela 195 .
Vodostaj, utok Korane u Kupu Vratina Vas, u Vivodini 239.
112 . Vražića 8. 43.
Vogešić Vid 16. Vrbac Jure k. 238., Ivan k. 238.
Vognislav, knez Rakovački ( 1244) Vrbanac Miho sl. 323. 344., Grga
166 . k. 349. , Ive k. 332. , Matko k.
Vojačić Petar, k. 76. 331 .
Vojak Grgac ž. 266. , Petar k. Vrbančić Miho, pur. 213. , Jure
266 . k. 247., Mike, Mikac, k. 255.
Vojkovo s. 45. Vrbančićevo s. 247 .
Vojna dužnost 388. 392. v. Brašno . Vrbanić Luka k. 256. , Jadre k.
Vojnović Vukat, vl. 8. , Baltazar, 258. Lovre k. 337. Mate k.
gubernator 256. , Brdo 256 . 316. iliš . 322 .
Dora Budačka 274. , Gašpar pl. Vrbanje s. 30. 40.
247. , Janoš, barun 256., Josip Vrbanović Ivan 16., Stanek 392.,
Stefan k . 282 .
barun 256., Katica pl. 256.,
Mihalj, porkulab 256.,3 Petar Vrbas, rieka 1. 13.
480
Vrbetić Jure k. 242.
Vrbnik, grad na Krku 130. ,
Vrboc Martin k 238., Ivan Ma-
tijev k. 238., Ive, krojač 238. ,
Ivanac k. 238. , Mikula k . 238. ,
Matijaš i Jure k . 238., Marko
Ivanov k. 239. , Pave i Pero k.
238. , Petar i Marko k . 238 .
Vrboić Jerolim 93 .
Vrbošić Mate k . 316.
Vrbovac-grad 167. 274. 298. 391 .
410 .
Vrbovački slovinci 391. , častnik
392 .
Vrbovsko 22 .
Vrč vina 190. 196.
Vrduk Svarački 369 .
Vrečić Ivan kap. 164 .
Vrgut Perica k . 2:39 ., Perinak k.
239., Markac k. 239. , Mikula
k . 239 .
Vrh Buzete 14.
Vrhnik 191. 193 .
Vrhovac, brdo 51. 201 .
Vrhovci (Vejin Vrh) 34. 203. 206. ,
208. 241. 242. 243. 263., gornji
47., dolnji 242. 243.
Vrhovina, u kninskoj biskupiji 14.
Vrhovje, kod Bišća 233.
Vrhrika , kod Plaškoga 3. 48. 313. ,
u Dalmaciji 103.
Vrinjanin Franjo, župnik Grižki
84.
Vritberi 66.
Vrlec Martin k. 179. , Stefan k.
185 .
Vrnča, sitni novac 10.
Vrse Kačanke 97 .
Vrškovci, u Vivodini 237 .
Vršnić Vukosay vl . 348 .
Vrvišće, kod Ribnika 236 .
Vučakov Vrh 369 .
Vučić Jure k. 219. , Barbara 250. ,
Ive k. 286. , Janže k. 309., Ma-
tak k. 219. sl . 328., Marko k.
219.
Vučina k . 184.
Vučinić Petar k. 222.
Vučković Jandri k. 61., Rožičko
vl . sl. 329 .
Vudinić Nikola gr. 296.
Vugrinčev dol, s. 394.
Vugrinović Kate gr. 296.
Vujković Grgur 16.
Vuk, vl . Rakovački 183., iz Gaze
369.
Vukašinova žena 184.
Vukčić Matiaš vl . 8 .
Vuketići, u Vivodini 238.
Vukić 104 .
Vukićevo s. 253.
Vukičević Ilija 16 .
Vukina Mato k . 281 .
Vukmanić Toma k. 274. , Petar
k. 275., Vrban k. 274.
Vukmerović Jovan k. 410.
Vukoder s. 250. , Miho k. 250.
Vukodružié Paval 187., Slavina
187 .
Vukojević Ivan 16 .
Vukosalió Todor vl. sl. 329., Cvi
tan vl . sl . 329 .
Vukoy dvor 62 .
Vukova gorica, na Lujzinskoj c.
39. 347. 381 .
Vuković Marko 100. , Ivan sl. 327.,
Gašpar 106., Luca Andrijina
109., Mihalj sl. 347 .
Vukovina, iza Turopolja 389.
Vukovo s. imanje Blagaja 15.
Vuksan Ive k . 275 .
Vuksane 285 .
Vuksanić Grgo k. 223.
Vukša pl. 206.
Vukšić Petar 124. , Ivan gr. 296. ,
Mate k. 261. , ulova k. 258.
Vukšin šipak , pod Ozljem 66. 206.
210. 213. 232. 250.
Vukšinec Jure k. 268., Martin k.
268 .
Vukšinie Jure k . 272. , Martin k.
282. , Mihalj k. 272. , Petar k .
272. Tone k. 272.
Vulašić Miko iliš. 323.
Vulkinje s. 61 .
Vunu presti (služba k.) 192.

.:
Vuranešić Matku k 315.. Jure
iliš. 321. k. 330. 331 .
Vuslin Gašpar k. 242.
Vuškinić 14 .
Z.
Zabol Miho , k. 184 .
Zaborski Jure k. 374 .
Zaborsko, blizu ( gulina 28. 29.
Zadar, yrad 2. 137 .
Zadoborje , s. za Dobrom 113. 116.
203. 208. 254. 255 , 255 , 257 .
265--267. 289.
Zadobranci, pl. 204 .
Zayon 133. 136. 138 .
Zagorje 63. 134. 384., u Modruši
26., gornje 38. 45., Novljansko
140 .
Zagorski, knezovi 166 .. Juraj, grof
298. , Vilim , grof 298 .
Zagrad u Dubovcu 104.
Zagreb 13. 17. 31. 102. 129. 145.
207. 212. 250.. 284. 298. 379.
287. 389. 395. 397. 399. 406 .
Zagrebačka biskupija 1. 240., žu-
panija 22. 147. 179. 383.
Zagrebački kaptol 13. 15. 84. 405.,
411 .
Zaik Stanko k . 260.
Zajac Jure Lovreč k. 245., Jure
Stipanov k. 245. , Lovre k. 245.,
Miko Matić k. 245., Paval k.
245.
Zajc Pere k. 223 .
Zajc Mate k. 234. , Ivan , fratar
277. 278 .
Zajčić Payal k. 62.
Zajec Miko k. 245., Mihael gr. 296.
Zajko Jurko k . 220. 238., Mikula
k. 220. 238., Petar k. 220. 238.
Zaklonić Mihalj k. 375.
Zakmardi Ivan, protonotar 167.
185.
Zakon za stražu 92.
Zakoni stari 18. 85 .
Zalabrić Kirin , k. 81 .
Zaladski kapetani 173.
Zali Slapi 351.
191
Zalović Ivan pl. 15.
Zaluka, više Ozlja 278 .
Zalužki Jure k. 372.
Zamlačan Ivan 302.
Zamlačje Zablatje, 398.
Zamršje. kod Rečice 103.
Zandonati Antun 132.
Zanović Ivan pl. 107.
Zapitak, dopeljati sužnja za 2.
397. 398. 101.
Zarbelj Ive k. 254.
Zarebrnik . za dohodak ) 75. 76.
78. $0 .
Zastenice, u Grobništini 191.
Za bidba 155.
Zavod , knez 49.
Zavračje 304.
Zavrh . sudija 26. 34. 37. 203.
208. 267. 271-274.
Zavrsió Krištof k. 119., Franjo k.
119 .. Ivan k. 119.
Zelenčaj Stanislav pl. 208., Adam
pl. 270 .
Zdenčina s. 379 , 382 , 383.
Zdihovo 324. 331. 344 .
Zebić, porodica 22. 242., Andre
pl. 26. 48., Filip pl. 47., Franko
?
46. 47. 48., Juraj pl. 47. 241 .
gr. 296. knez. 384., Melkior pl.
208. 296. , Miklouš k . 241. , Me
nihar pl. 241. 242. 251. 263.
267., Nikola kap. 47. 208. , Vale
k. 48., Tomaš pl. 26.
Zebićki potok 47.
Zebićko polje 17. , s. pod Malom
)
Kapelom 46.
Zebino s . kod Plasih 47 .
Zekely Franjo Sigmund de Ke
vend 302. 304. 305.
Zelenković Juraj vl. 381. , Petar
vl . 381 .
Zelina, sv. Ivan Z. 35. 179. 184.
185.
Zelinski pot. 179.
ZelkovićBlaž k. 68.
Zemlic Simun k . 47 .
Zerbeli Pulta, pur. 215.
Zgorjan Mate k. 280.
31
482
Zidar Ivan gr. 296.
Zidarić Ive k. 372.
Zidati grad (k. služba) 88.
Zimica Marko pl. 381. 386., Dio-
nisij pl. 381. 386. , Franjo pl.
381. 386 .
Zimišće 11 .
Zlat, mletački dukat 30–46. 48 .
49. 51–71 . 74. 79.
Zlatarić Mihalj k. 262.
Zlatarića s. 233.
Zlatinčić Simun, djak 93. 98. 103.
104. 106. 262.,> Katarina pl.
262. Tomaš 106.
Zlatinčići k. 96. 116 .
Zlatinió Simun 124. , Toma 124.
Zlatinjak, pot. 224. 278. 286.
Zlokliković Paval 16 .
Zlovarić Ivan 16.
Zlušić Stipan 99.
Zmajlović Gaspar pl. 207. 208. ,
Ivan pl. 247. 249., Januš pl.
248. , Juraj pl. 249. Krištof pl.
247. 266. Vladislav pl. 247.
Zmajlovići pl. 267.
Zmandić Mihael, prisežnik 168.
Zmantar Petar 99. 102. 106 .
Zmicar Matok č . 301 .
Zmirió Mate 16.
Zmirić Mate 16 .
Zmukalića s. 40.
Znika Josip, župnik Dubovački
123. 126 .
Znojm 6 .
Zoblić Martin 397 .
Zomzeduara 171 .
Zopet, k. 35.
Zorčić Pavao, vladika ( 1682) 228.
Zorčin Stefan frt. 301 .
Zoretić Jure Župan k. 239. , Miko
Jakovljev k. 239., Miko Stanok
k. 239. , Petar k . 239.
Zorić k . 182.
Zorkovački mosti 251 .
Zorkovci, u Vivodini 203. 208.
238. 246-250. 296 .
Zorović Pavao k . 183 .
Zračić Jure, pur. 215.
Zrenjak Matko sl. 374. , Grgo sl.
374.
Zrin-grad 13. 104. 173. 198. 407.
Zrinjevac, studenac u Rakovcu
166 .
Zrinski Šubići 13-15. 69. 72.
126. 135. v. Subići.
Zrinski Adam († 1691) 167. 202.
308., Aurora Veronika, kći
Petra Z. 284. , Eva, druga žena 3
Nikoli Z. Sigetskomu 241., Ivan
brat Nikole Sigetskoga 173., Je
lica Blagajska (1466) 15. Jeli
sava rodj Seči 207. 274., Ju
raj, sin Nikole Sigetskoga 37.
>
47. 83. 89. 90. 94. 95. 114.
116. 123. 126. 173. 202 , 224 .
228. 241. 246. 248. 254. 258 .
264. 280. 284. 287. 384.- 386 .
409. , Juraj, ban, unuk Nikole
Sigetskoga ( † 1626) 170. 172
-174. 178. 181. 183. 184. 207 .
236. 243. 249, 274. 390. 393.,
Katarina Frankopanka, žena
Nikole Sigetskoga 202. 280.,
Katarina Frankopanka , žena
Petra bana 192. 197. 198. 231 ,
250. , 291. 350., Krsto . Krištof,
sin Nikole Sigetskoga 83. 90.
94. 116. 202. 241. 287. 384.
409., Marija Sofija (udova bana
Nikole † 1661) 167. 410., Ni
kola, otac Sigetskoga 173., Ni
kola Sigetski 1966) 83. 85.
89. 90. 94. 100. 116. 123. 126.
167. 170-173. 187. 202. 206.
209. 213. 248. 234. 264. 280.
371. 379. 381. 382. 385. , Ni
kola, sin Sigetskoga 83. 89.90.
94. 123. 126 , 202. 227. 228.
211. 248. 384.. Nikola, unuk
Sigetskoga ( 1624) 86. 87 .
173. 174. 207. 223. 227. 228.
234-236. 243. 247. 251. 262.
264 , 268. 270. 272 , 274, 278 .
279. 280. 284. 289. 393. , Ni
kola , ban, brat l'etrov († 1664 )
90. 171. 172. 174. 188. 190.

207. 210. 220. 223. 241. 244.
217. 257. 274. 284. 405. 406 .
410., Pavao ( 1388 ) 14. ( 1475)
15., Petar (1466) 15., Petar
( 1671) ban 46. 86. 90. 97 .
127. 137. 164. 167. 171. 174.
188. 190. 191. 207. 208. 210.
216. 220. 223. 224.
230. 232. 237. 249.
254, 257 , 260. 262.
284. 286. 289. 370.
404. 409. 410.
Zrmanja, rieka 2. 3. 133.
Zrnjati luy 391.
Zrvakovo s. 228. 234.
Zubci 264.
Zuglice (Trošmarija ?) 317.
Zupanić Tomaš, pur. 214.
Zvarževo 228 .
Zvečaj-yrad 145. 270. 306. 370 .
Zvekar Marko sl. 127.
Zverinski lov 304. 305 .
Zvirac Nikola 16 .
Zvirčić Jakov 16 .
Zvirić Jure k. 262 .
Zvirje, zabrana zvirja 404.
Zvirnik Veliki, gorska kosa 28.
Zvonarić Mikula k. 277. , Jurko
k. 277. , Stanko k . 277 .
Zvonce na Skalnici 197 .
Zvonigrad. uz Zrmanju 2. 270.,
u Odorji 4.
Ž.
Žajko Mihalj k . 292.. Matij k.
292. , Petar k. 293.
Žakanje 265. 291 .
Zaknić, žakan 161 .
Lalabrić Juraj k. 80.
Žalac Miko k. 219.
Zalac Petar k. 227 .
Žalković Ivan k. 123.. Petar k.
123 .
Žalkovo s. 58 .
Zasal Jure k. 239.
Zavrić Paval 16.
Zavron Jure k. 242.
Zažićno Dolnje 369.
483
Žažine kod Kupe 388.
Žebček Filip , pur. 178 .
Zečković Radi vl. 381 .
Želin-grad 13. 379. 387. 392. 394.
395. 397. 401. 406. 407. 409.
Željan Grga 99. 117.
Željari 225. 242. 246. 256. 257.
227. 228. 266. 301 .
250. 252. Želkov lug 399.
270, 280. Zene mladovite 165.
380. 103 . Žervarić Martin k. 250.
Zesković Anton k. 49.
Žeti pšenicu, žito,) zob, proso (duž
nost k.) 101. 119 .
Zyanjar Jurko k. 335.
Zganjari pl. 369.
Zide Andrija 120.
Žiranović Nikola 16.
Žirovac, u Krajini 13—15.
Zirovina 222. 286.
Zitak snositi 101 .
Živčić Gašpar, župnik 309. , Mihal
sl . 324.
Živičić Jure sl. 345. , Mate sl. 346. ,
Miho sl . 346 .
Živina mala 86., drobna 90 .
Živković Grgur 117.
Živkovića s. 55 .
Žižanić Mihalj k. 223.
Zlatlić Mikula k. 238.
Žlibac Ivan k. 335. , Miho k. 335.
Žlibec k . 330.
Znepergar Jure k. 385.
Zrib, pun žrib 18.
Žrnovarovo s. 55.
Žrnovnica , luka (Žrnovica) 136.
138. 143. 158 .
Žrvenova jama (Žrvejena) 213.
214.
Zubrinjci 334. 349.
Zufa Ivan gr. 296.
Zugac Jurko k. 288.
Zugčeva Gorica 288 .
Žugić Jakov k. 75.
Žumberak 84. 199. 235. 257. 261 .
278 .
Žumberački Uskoci 84. 386.
Žunamić Ivan k. 260.
484

Župan Jakov k . 182., Ive k. 375., Županje s. 77..

Lovre k. 316., Mike k. 316., Zupčić Jurko k. 377.
Miho k . 337 . Zupetić Stanko k. 272.
Županić Miho pur. 214., Ivica k. Žužan Ivan k . 373.
317., Lovre pur. 214., Miko Žužanić Lovre 120.
iliš. 342., Perica k. 224., Vranko Žužić Filip 16.
k . 318. Žvanovo s. 57 .
Županići k. 330. 331.

:
1
 Sadržaj.
Strana

1. Zakon za hrvatske Vlahe županije Cetinsko od g. 1436 1

II. Urbar kneza Grgura Blagaja za podanike u Bruhnu y. 1453 13
III . Urbar Modruški od g. 1486 20
IV. Urbar Grižanski od g. 1544 83
V. Urbari grada Dubovca od g . 1579 i 1581 94
VI. Urbar grada Novog u Vinodolu od g. 1609 i 1653 129
149
VII . Urbar Trsatski ods. 1610)
VIII. Urbar grada Rakovca od g. 1630 166
IX. Urbar grada Grobnika od g . 1642 . 187
X. C'rbar grada Ozlja od g. 1642 199
XI . Urbar imanja Bukovca oko g. 1615 298
XII. Urhar grada Bosiljeva g. 1650 i inventar od g . 1697 . 306
368
XIII. Urbar Svarački od g. 1652
XIV. Rukoviet listina sa urbarskimi ustanovami 379
Kazalo osoba , mjesta i predmeta 413
 – K’nj. X. XIII. Monumenta ragusina. Tom. I. et II. 1882. Ciena X. knj.
2 for. 50 nvč. Knj XIII. 3 for.
Knj . XIV. Scriptores . Vol . I. Annales ragusini anonymi item Nicolai de
Ragnina. 1883. Ciena 3 for.
Knj. XV. Spomenici hrvatske krajine. Vol . I. 1884. Ciena 3 for.
Knj. XVI. Spomenici hrvatske krajine . Vol. II . 1885. Ciena 3 for.
Knj. XVIII Acta Bulgariae ecclesiastica. 1887. Ciena 3 for.
Knjiga XIX. Acta coniurat onem Petri a Zrinio et Francisci de Fran
kopan nec non Francisci Nadasdy illustrantia. Ciena 2 for. 80 novč.
Knjiga XX. Spomenici hrvatske krajine. Vol. III. 1889. Ciena 4 for.
-
Knj.XXIII. Acta Bosnae potissimum ecclesiastica. 1892. Ciena 5 for.
Knj. XXIV . Index reruin , ver -onarum et locorum in v luminibus I–V.
monuwentorum 8 , ectantium histo iam slavorum meridionalium . 1893 .
Cena 3 for.
Knj. XXV. Scriptores. Vol . II. Chronica ragusina J. Restii et J. Gun
dulae. 1893. Ciena 3 for. 50 novč .
Knj . XXVI. Scriptores. Vol . III. Thomas archidiaconus : Historia Salo
nitana. 1891. Ciena 2 fur.
5. Monumenta historico -juridica Slavorum meridion . ( Kinj. 1 5. )
-
Knj. I. Statuta et leges Curzulae. 1877. Ciena 3 fur.
Knj. II. Statuta et leges civitatis Spalati. 878. Ciena 3 for.
Knj. III . Statuta et leges civitatis Buduae, civitatis Scar !onae et civitatis
et insulae Lesinae 1882–3. Ciena 4 for. 50 novč.
Knj. IV . Statuta lingua croatica conscripta. Hrvatski pisani zakoni:
vinodolski, poljički, vrbanski donekle i svega krčkoga otoka, ka
stavski, veprinački i trsatski. Ciena 3 for.
Kn . V. Urbaria lingua croatica conscripta. Hrvatski urbari. Svezak I.
Sabrao i protumačio Radoslav Lopašić. Ciena 4 for .
II . Posebna djela ( knj . 1-26, sv. 39 ) :
1. Flora croatica. Auctoribus Dr. Jos. Schlosser et Lud. Farkaš - Vukoti
nović. 1869. Ciena 6 fr.
2. Dvie službe rimskoga obreda za svetkovinu sv . Cirila i Me .
tuda . Izdao Ivan Brčić. 1870 , Ciena | for.
3. Historija dubrovačke drame. Napisao prof. A. Pavić . 1871. Ciena
1 for. 25. novč.
4. Pisani zakoni na slovenskom jugu . Bibliografski nacrt dra. V.
Bogišića. 1872. Ciena 1 for. 25 novč.
5. Izprave o uroti bana Petra Zrinskoga i kneza Fr. Franko
pana . Skupio dr . Fr. Rački. U Zagrebu 1873. Cienu 3 for ,
6. Zbornik sadašnjih pravnih običaja u južnih Slovena . Osnovao .
skupio, uredio V. Bogišić. Knjiga I 1874. Ciena 6 for.
7. Vetera monumenta Slavorum meridionalium historiam illu.
strantia. Edidit A. Theiner ( tomus I. Romae 1863. ), tomus II. Zagabriae
1875. Ciena 10 for.
8. Korijeni s riječima od njih postalijem u hrvatskom ili
srpskom jeziku. Napisao dr. Gj. Daničić. 1877. Cijena 4 for.
9. Ljetopis jugoslav. akademije . 1877. - 1893. Sv . I –VIII. Ciena I. i
II. svezku 60 nvč., III –VII. 1 for., VIII. 60 nvč.
10. Sbirka slika Strosmajerove galerije. 1885.
11. Akademijska galerija Strosmajerova. II. preradjeno izdanje 1891 .
Ciena 30 novč.
12. Ogled rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika. Obradjuje Gj.
Daničić. 1878.
13. Fauna kornjaša trojedne kraljevine. Od dra. J. K. Schlossera
Klekovskoga. 1877—1879. Knj. I., II., III. Ciena svakoj knjizi 3 for., djelu
9 for.
14. Figure u našem narodnom pjesničtvu s njihovom teorijom .
Napisao L. Zima. 1880. Ciena 2 for 50 novč.
16. Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Na svijet izdaje jugo .
slavenska akademija znanosti i umjetnosti. Dio I. Obradio Đ. Daničić.
Sv. 144. 1880—1882. Dio II. Obradili Đ. Daničić, M. Valavac, P. Budmani.
Sv. 5–8. 1884–1886 . Dio III. Obradio P. Budmani. Sv. 9-12. 1887-1891 .
Sv. 13. (1 četvrtoga dijela ). 1892. Obrađuje P. Budmani. Cijena svesku
3 for.
16. Djela jugoslavenske akademije (knj. 1—13) :
Knj. 1. Izvješće o zagrebačkom potresu 9. studenoga 1880 .
Sastavio J. Torbar. 1882. Ciena 2 for .
Knj . II. Euchologium , glagolski spomenik manastira Sival .
brda. Izdao dr. Lavoslav Geitler. 1882. Ciena 2 for.
Knj . III . Psalterium , glagolski spomenik manastira Sinai .
brda . Izdao dr. L. Geitler . 1883. Ciena 3 for. 50 uč.
Knj . IV. Flora fossilis susedapa. ( Susedska fosilna flora .
Flore fossile de Sused. ) Auctore dr. Georgio Pilar. 1883. Ciena 8 for.
Knj V. Lekcionariſ Bernardina Spljećanina. Po prvom izdanju
od god. 1495. 1885. Ciena 1 for. 50 ně.
Knjiga VI. Nekoje većinom sintaktične razlike izmedja
čakavštive, kajkavštine i štokavštine. Napisao Luka Zima. 1887.
Ciena 2 for. 50 novč.
Knj. VIII. Hrvatski spomenici u Kninskoj okolici uz ostale
suvremene dalmatinske iz dobe narodne hrvatske dina .
stije. Napisao Ivan Bulić. Ciena 2 for. 60 novč.
Knjiga IX . Istorija hrvatskoga pravopisa latinskijem slo
vima. Napisao dr. T. Maretić . 1889. Ciena 3 for. 50 novč.
Knjiga X. Geografijske koordinate ili položaji glavnijih tačaka
Dalmacije, Hrvatske , Slavonije i dielomice susjednih zemalja, imenito
Bosne i Hercegovine, Istre, Kranjsko itd. Sastavio dr. Gjuro Pilar. Ciena
4 for.
Knjiga XI. Dviestogodišnjica oslobodjenja Slavouije. I. dio :
Slavonija i druge hrvatske zemlje poi Turskom i rat oslobodjenja. Na
pisao Tade Smičiklas. Ciena 1 for. 50 novč. II. dio : Spomenici o
Slavoniji u XVII. vijeku ( 1640–1702). Skupio Tade Smičiklas. Ciena
3 for.
-

Knjiga XII. Kolanicev Zbornik. Hrvatski glagolski rukopis od go

dine 1486. Napisao M. Valjavec. 1892. Ciena 2 for. 50 nvč.
- Knjiga XIII, Zadarski i Raniniu Lekcionur . Za štampu priredio
Milan Rešetar. Ciena 3 for.

B. Knjige, koje su izašle troškom ili podporom akademije ( knj . 1—8) :

1. Historija književnosti naroda hrvatskoga i srbskoga. Napisao
V. Jagić. Knj. I. 1867. Ciena 1 for. 20 ně.
2. Rěčnik lěčničkoga nazivlja. Sastavio dr. Ivan Dežman. 1868. Ciena
1 for. 50 novč.
8. Opis jugoslavenskih novaca od prof. S. Ljubića. 1875. Ciena 10 i 15 fr.
4. Bilinar. Flora excursoria. Sastavili dr. J. C. Schlosser i Ljud. Vu .
kotinović. 1876.
5. Narodne pjesme o boju na Kosovu god . 1389. Sastavio u cjelinu
A. Pavić. 1877. Ciena 1 for.
6. Jugoslavenski imenik bilja. Sastavio dr. B. Šulek. 1879. Ciena 2 fr.
7. Podobe hrvatskih hrastova okoline zagrebačke. Opisao Ljud.
Vukotinović. 1883 .
8. Obća teoretička i fizikalna lačba. Napisao dr. Gustav Janeček.
I. knjiga. Tvar i atomistički nazor o njezinom sastavu . U Zagrebu 1890.
C. Knjige, koje su prešle u svojinu akademije (knj . 1–11 , sv. 13.) : >

1. Povjestni spomenici južnih Slavenah. Izdao I. Kukuljević. Knj. I.

(Acta croatica. ) 1863. Ciena 3 for .
2. Rječnik iz književnih starina srpskih . Napisao Gj. Daničić. Knj.
I—III. Ciena svakoj knj. 3 for., djelu 9 for.
3. Nikoljsko jevangjelje. Na svijet izdao Gj . Daničić. Ciena 1 for . 30 ně.
4. Život sv. Save i Simeuna od Domentijana. Na sviet izdao Gj. Daničić.
Ciena 1 for . 30 novč.
5. Životi kraljeva i arhiepiskopa srpskih od Danila. Na svijet
izdao Gj . Daničić. Ciena 1 for. 30 nové.
6. Poslovice . Ve svijet izdao Gj . Damčić. Ciena 1 for.
7. Fr. Kurelac : Stope Hristove. Ciena 50 novč.
8. ‫מת‬ Jacke . Ciena 1 fur.
9. ‫ת‬ Ruuje i paholjice. Ciena 1 for.
10. V. Utješenović : Vila ostrožinska. Ciena 30 novč.
11. Drobnić : Besednjak . Ciena 80 nově.
 22 AER 1942
Suosi
sha