SLU@BENI GLASNIK
REPUBLIKE SRPSKE
JU Slu`beni glasnik Republike Srpske,
Bawa Luka, Pave Radana 32A Petak, 23. mart 2007. godine
Telefon/faks: (051) 311-532, 302-708 BAWA LUKA
Internet: http://www.slglasnik.org
E-mail: slglasnikrs@blic.net Broj 21
slgl.finanse@blic.net
Ministarstvo komunikacija i transporta
Bosne i Hercegovine
Na osnovu ~lana 252. ta~ka 15), a u vezi sa ~lanom 187.
stav (3) Zakona o osnovama bezbjednosti saobra}aja na
putevima u Bosni i Hercegovini (“Slu`beni glasnik
BiH”, broj 6/06), ministar komunikacija i transporta
Bosne i Hercegovine u saradwi sa organom nadle`nim za
unutra{we poslove d o n o s i
PRAVILNIK
O VOZA^KOJ DOZVOLI
I - OP[TE ODREDBE
^lan 1.
(Predmet)
Ovim pravilnikom propisuje se oblik, izgled i
sadr`aj obrasca voza~ke dozvole, kategorije i potkate-
gorije motornih i prikqu~nih vozila i na~in upisa kat-
egorija i potkategorija u voza~ku dozvolu, postupak i
na~in izdavawa, produ`ewe va`ewa i zamjena voza~ke
dozvole i strane voza~ke dozvole, te na~in vo|ewa evi-
dencije o voza~kim dozvolama (u daqem tekstu:
Pravilnik).
^lan 2.
(Nadle`nost)
Izdavawe, produ`ewe va`ewa i zamjenu voza~ke dozv-
ole vr{e i evidenciju voza~a vode u Federaciji Bosne i
Hercegovine kantonalna ministarstva unutra{wih
poslova, u Republici Srpskoj Ministarstvo
unutra{wih poslova i u Br~ko Distriktu Bosne i
Hercegovine Odjeqewe za javni registar (u daqem tekstu:
nadle`ni organ), na ~ijem podru~ju voza~ ima prebi-
vali{te, odnosno na ~ijem podru~ju raseqeno lice ima
boravi{te (u daqem tekstu: prebivali{te, odnosno
boravi{te).
II - OBRAZAC VOZA^KE DOZVOLE
^lan 3.
(Izgled voza~ke dozvole)
(1) Voza~ka dozvola ima oblik kartice, formata 8,5
cm x 5,4 cm, debqine 0,81 mm, izra|ena vi{eslojnom
tehnologijom od bijelog i transparentnog polikarbon-
atnog materijala, s primjesama ru`i~aste boje
razli~itih tonova.
(2) Obrazac voza~ke dozvole sadr`i rubrike na pred-
woj strani i pole|ini obrasca u koje se upisuju odre|eni
podaci.
(3) Izgled voza~ke dozvole dat je u Prilogu broj 1. i
~ini sastavni dio ovog pravilnika.
Jezik
srpskog naroda
@iro-ra~uni: NLB Razvojna banka a.d.
Bawa Luka 562-099-00004292-34
Zepter komerc banka AD Bawa Luka
567-162-10000010-81
God. XVI Nova bawalu~ka banka AD Bawa Luka
551-001-00029639-61
^lan 4.
(Ispisivawe podataka i kori{}ewe jezika)
(1) Naslov na obrascu voza~ke dozvole ispisan je na
jezicima konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine,
francuskom i engleskom jeziku.
(2) Tekst naslova na jezicima konstitutivnih naroda
ispisan je latini~nim i }irili~nim pismom.
(3) Pojedina~ni podaci koji se unose u obrazac
voza~ke dozvole ispisuju se elektronskim putem lati-
ni~nim pismom.
III - SADR@AJ OBRASCA VOZA^KE DOZVOLE
^lan 5.
(Sadr`aj predwe strane i pole|ine obrasca)
(1) Predwa strana obrasca voza~ke dozvole sadr`i
me|unarodnu oznaku Bosne i Hercegovine i naslov
“Bosna i Hercegovina” i “Voza~ka dozvola”.
(2) Ispod naslova “Bosna i Hercegovina” nalazi se
prostor za fotografiju i potpis vlasnika voza~ke dozv-
ole.
(3) Desno od fotografije nalaze se rubrike
numerisane brojevima u koje se upisuju: prezime, ime,
datum i mjesto ro|ewa, datum izdavawa, rok va`ewa
voza~ke dozvole, naziv organa koji je izdao voza~ku
dozvolu, serijski broj, op{tina prebivali{ta, odnosno
boravi{ta i oznaka kategorije ili potkategorije za koju
va`i voza~ka dozvola.
(4) Ispod naslova “Voza~ka dozvola” nalazi se
ispisani tekst voza~ka dozvola na jezicima sqede}ih
dr`ava: [vedske, Finske, Francuske, Gr~ke, Holandije,
[panije, Wema~ke, Velike Britanije, Irske, Islanda,
Danske, Norve{ke, Bosne i Hercegovine, Italije i
Portugalije.
(5) Na pole|ini obrasca voza~ke dozvole u gorwem
lijevom uglu nalazi se rubrika “Napomena” u koju se
unose podaci o obaveznom kori{}ewu odre|enih poma-
gala u toku vo`we ili kori{}ewa prilago|enih vozila
i drugih ograni~ewa.
(6) Ispod rubrike “Napomena” upisuje se jedinstveni
mati~ni broj vlasnika voza~ke dozvole i jednodimen-
zionalni bar code PDF-417, a ispod tog nalazi se tekstu-
alno opisan sadr`aj numerisanih rubrika voza~ke dozv-
ole ispisane latini~nim i }irili~nim pismom na
jezicima konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine.
(7) Na preostalom dijelu pole|ine obrasca voza~ke
dozvole nalazi se tabela sa ozna~enim kategorijama i
potkategorijama sa simbolima vozila odgovaraju}e kate-
gorije i potkategorije, te rubrike u koje se upisuje datum
polagawa odre|ene kategorije ili potkategorije i
rubrika u koju se upisuje vrijeme trajawa izre~ene mjere
bezbjednosti ili za{titne mjere zabrane upravqawa
motornim vozilom.
Strana 2 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
IV - KATEGORIJE I POTKATEGORIJE
MOTORNIH I PRIKQU^NIH VOZILA
^lan 6.
(Vrste kategorija i potkategorija motornih i
prikqu~nih vozila)
Voza~ka dozvola izdaje se za upravqawe motornim i
prikqu~nim vozilima koja se razvrstavaju u kategorije:
A, B, C, D, BE, CE i DE i potkategorije: A1, B1, C1, D1,
C1E i D1E.
^lan 7.
(Kategorije motornih i prikqu~nih vozila)
(1) Voza~ka dozvola izdaje se za sqede}e kategorije
vozila:
1) U kategoriju A spadaju motocikli sa ili bez bo~ne
prikolice ~ija zapremina motora prelazi 125 cm3, a
snaga prelazi 11kW.
2) U kategoriju B spadaju motorna vozila, osim vozi-
la kategorije A, ~ija najve}a dozvoqena masa nije ve}a od
3.500 kg i koja nemaju vi{e od osam sjedi{ta
nera~unaju}i sjedi{te za voza~a.
3) U kategoriju BE spadaju skupovi vozila ~ija vu~na
vozila spadaju u kategoriju B, a prikqu~na vozila su
najve}e dozvoqene mase do 750 kg i motorno vozilo B kat-
egorije s prikolicom ~ija je najve}a dozvoqena masa
ve}a od 750 kg a koja nije ve}a od mase vu~nog vozila bez
tereta, a ukupna dozvoqena masa vu~nog i prikqu~nog
vozila nije ve}a od 3.500 kg.
4) U kategoriju C spadaju motorna vozila za prevoz
tereta ~ija je najve}a dozvoqena masa ve}a od 7.500 kg.
5) U kategoriju CE spadaju skupovi vozila ~ija vu~na
vozila spadaju u kategoriju C, a prikqu~na vozila su
najve}e dozvoqene mase ve}e od 750 kg.
6) U kategoriju D spadaju motorna vozila za prevoz
lica koja osim sjedi{ta za voza~a imaju vi{e od osam
sjedi{ta.
7) U kategoriju DE spadaju skupovi vozila ~ija vu~na
vozila spadaju u kategoriju D, a prikqu~na vozila su
najve}e dozvoqene mase ve}e od 750 kg, i da se prikqu~no
vozilo ne koristi za prevoz lica.
^lan 8.
(Potkategorije motornih i prikqu~nih vozila)
(1) Voza~ka dozvola izdaje se za sqede}e potkategori-
je vozila: A1, B1, C1, D1, C1E i D1E.
1) U potkategoriju A1 spadaju laki motocikli ~ija
zapremina motora ne prelazi 125 cm3 a snaga ne prelazi
11 kW.
2) U potkategoriju B1 spadaju tricikli i ~etvero-
cikli na motorni pogon.
3) U potkategoriju C1 spadaju motorna vozila za pre-
voz tereta ~ija je najve}a dozvoqena masa ve}a od 3.500 kg
a mawa od 7.500 kg.
4) U potkategoriju C1E spadaju skupovi vozila ~ija
vu~na vozila spadaju u potkategoriju C1, a prikqu~na
vozila imaju najve}u dozvoqenu masu ve}u od 750 kg, s tim
da najve}a dozvoqena masa skupa vozila ne prelazi 12.000
kg i da najve}a dozvoqena masa prikqu~nog vozila ne
prelazi masu neoptere}enog vu~nog vozila.
5) U potkategoriju D1 spadaju motorna vozila koja
slu`e za prevoz lica i koja osim sjedi{ta za voza~a imaju
vi{e od osam a mawe od 16 sjedi{ta.
6) U potkategoriju D1E spadaju skupovi vozila ~ija
vu~na vozila spadaju u kategoriju D1, a prikqu~na vozi-
la su najve}e dozvoqene mase ve}e od 750 kg s tim da
najve}a dozvoqena masa ovog skupa vozila ne prelazi
12.000 kg, a najve}a dozvoqena masa prikqu~nog vozila
ne prelazi masu neoptere}enog vu~nog vozila i da se
prikqu~no vozilo ne koristi za prevoz lica.
Petak, 23. mart 2007.
^lan 9.
(Pravo na upravqawe vozilima)
(1) Voza~i motornih vozila kategorije: B, C, C1, D i
D1 imaju pravo da upravqaju motornim vozilima tih
kategorija i kada su im pridodate lake prikolice.
(2) Voza~ kome je izdata voza~ka dozvola za
upravqawe motornim vozilom kategorije D ima pravo da
upravqa motornim vozilom kategorije B i C i potkate-
gorije B1, C1 i D1 a voza~ kome je izdata voza~ka dozvola
za upravqawem motornim vozilom kategorije C ima
pravo da upravqa i motornim vozilom kategorije B i
potkategorije B1 i C1.
(3) Voza~ kome je izdata voza~ka dozvola za
upravqawe motornim vozilima kategorije CE ima pravo
da upravqa motornim vozilom kategorije BE, a voza~
kome je izdata voza~ka dozvola kategorije DE ima pravo
da upravqa motornim vozilom kategorije BE i CE i
potkategorije C1E i D1E.
(4) Pravo na upravqawe motornim vozilom kategori-
je: BE, CE i DE sti~e voza~ samo ako je prethodno stekao
pravo na upravqawe motornim vozilima kategorije: B, C
i D.
(5) Voza~i motornih vozila kategorije: B, C, D, BE,
CE i DE i potkategorije: B1, C1, D1, C1E i D1E imaju
pravo upravqati traktorom i radnom ma{inom.
(6) Voza~ motornog vozila kategorije A ima pravo
upravqawa motornim vozilom potkategorije A1, a voza~
motornog vozila kategorije B ima pravo da upravqa
motornim vozilom potkategorije B1, voza~ motornog
vozila kategorije C ima pravo da upravqa sa motornim
vozilom potkategorije C1, a voza~ motornog vozila kate-
gorije D ima pravo da upravqa motornim vozilom
potkategorije D1.
V - IZDAVAWE VOZA^KE DOZVOLE
^lan 10.
(Zahtjev za izdavawe voza~ke dozvole)
(1) Voza~ka dozvola izdaje se na zahtjev lica koje je
polo`ilo voza~ki ispit.
(2) Zahtjev za izdavawe voza~ke dozvole podnosi se na
obrascu VD-1 u koji sadr`i podatke: vrsta zahtjeva, ime
i prezime, ime jednog roditeqa, datum ro|ewa, mjesto
ro|ewa, dr`avqanstvo, jedinstveni mati~ni broj, prebi-
vali{te i adresu podnosioca zahtjeva, odnosno
boravi{te za raseqeno lice, datum polagawa voza~kog
ispita, mjesto polagawa voza~kog ispita, oznaku kate-
gorije i potkategorije vozila za koje se tra`i voza~ka
dozvola, podatke o tome da li podnosilac zahtjeva ve}
posjeduje voza~ku dozvolu, broj registra, potpis
slu`benog lica, potpis podnosioca zahtjeva i podatke o
prilozima uz zahtjev.
(3) Izgled obrasca VD-1 dat je u Prilogu broj 2 i
~ini sastavni dio ovog pravilnika.
^lan 11.
(Potrebna dokumentacija)
Uz zahtjev za izdavawe voza~ke dozvole podnosi se:
1) uvjerewe o zdravstvenoj sposobnosti lica za
upravqawe motornim vozilom one kategorije ili
potkategorije za koju se tra`i voza~ka dozvola, koje ne
mo`e biti starije od dvanaest mjeseci;
2) uvjerewe o polo`enom voza~kom ispitu za
upravqawe motornim vozilom one kategorije ili
potkategorije za koju se tra`i izdavawe voza~ke dozvole;
3) dokaz o prebivali{tu, odnosno boravi{tu
(uvidom u li~nu kartu);
4) dokaz o odobrenom boravku stranog dr`avqanina;
5) dokaz o uplati propisane naknade za obrazac
voza~ke dozvole.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
^lan 12.
(Postupak izdavawa voza~ke dozvole)
(1) Po prijemu zahtjeva za izdavawe voza~ke dozvole i
provjere da se za to lice fotografija, potpis kao i
ostali li~ni podaci nalaze u elektronskoj evidenciji,
nadle`ni organ iz ~lana 2. ovog pravilnika, podnosiocu
zahtjeva izda}e potvrdu o prijemu zahtjeva i preuzimawu
voza~ke dozvole na obrascu VD-2.
(2) U slu~aju da se utvrdi, da je do{lo do izmjene
izgleda lica u odnosu na fotografiju koja se nalazi u
elektronskoj evidenciji, podnosioca zahtjeva je potreb-
no uputiti na fotografisawe.
(3) Nakon sprovedenog postupka nadle`ni organ iz
~lana 2. Pravilnika, izda}e voza~ku dozvolu ili
donijeti rje{ewe kojim se odbija zahtjev za izdavawe
voza~ke dozvole.
(4) Kada podnosilac zahtjeva preuzme voza~ku
dozvolu, na potvrdi iz stava 1. ovog ~lana svojim potpi-
som potvr|uje preuzimawe voza~ke dozvole sa upisi-
vawem datuma, a slu`beno lice to potvr|uje potpisom te
potvrdu odla`e u dosije voza~a.
(5) Izgled obrasca VD-2 dat je u Prilogu broj 3 i
~ini sastavni dio ovog pravilnika.
^lan 13.
(Fotografija na voza~koj dozvoli)
(1) Fotografija na voza~koj dozvoli mora vjerno
prikazivati lik imaoca voza~ke dozvole (sa lica - an
face) bez {e{ira, kape ili marame.
(2) Izuzetno, od odredbe stava (1). ovog ~lana, lica
koja iz vjerskih razloga ili prema narodnim obi~ajima
nose {e{ir, kapu ili maramu mogu se fotografisati sa
{e{irom, kapom ili maramom, s tim {to ~elo ne smije
biti prekriveno.
^lan 14.
(Ozna~avawe kategorija i potkategorija)
Ozna~avawe kategorije ili potkategorije vozila za
koju voza~ka dozvola va`i, vr{i se upisivawem oznake
kategorije ili potkategorije na predwoj strani obrasca
voza~ke dozvole i upisivawem datuma polagawa voza~kog
ispita za odre|ene kategorije ili potkategorije u odgo-
varaju}e rubrike u tabeli na pole|ini obrasca voza~ke
dozvole.
^lan 15.
(Rok va`ewa voza~ke dozvole)
(1) Voza~ka dozvola izdaje se sa rokom va`ewa od 10
godina, a licima starijim od 65 godina `ivota sa rokom
va`ewa od tri godine, ra~unaju}i od dana izdavawa.
(2) Licima koja u vrijeme izdavawa voza~ke dozvole
imaju vi{e od 55 godina `ivota voza~ka dozvola izdaje se
sa rokom va`ewa do navr{enih 65 godina `ivota, s tim
da taj rok ne mo`e biti kra}i od tri godine.
(3) Izuzetno, voza~ka dozvola se mo`e izdati i na rok
kra}i od roka utvr|enog u ovom ~lanu, na osnovu nalaza
i mi{qewa zdravstvene ustanove nazna~enom u uvjerewu
o zdravstvenoj sposobnosti lica, a koji ne mo`e biti
kra}i od dvije godine.
^lan 16.
(Izdavawe voza~ke dozvole za A1 ili B1 potkategoriju)
Licu starosti izme|u 16 do 18 godina `ivota koje
posjeduje li~nu kartu a koje je polo`ilo ispit za
upravqawe vozilom potkategorije A1 ili B1 izda}e se
voza~ka dozvola za upravqawe vozilom potkategorije A1
ili B1.
^lan 17.
(Ozna~avawe voza~ke dozvole lica sa invaliditetom)
(1) Invalidu i licu sa tjelesnim nedostacima koji ne
predstavqaju smetwu za upravqawe motornim vozilom,
ali to znatno ote`avaju, izda}e se voza~ka dozvola s tim
da voza~ ima pravo upravqawa motornim vozilom samo
Broj 21 - Strana 3
ako prilikom vo`we koristi pomagala nazna~ena u
rubrici “Napomena” na pole|ini obrasca voza~ke dozv-
ole izrazima “nao~ale” , “ortopedska pomagala” i “gluvo
lice”.
(2) Pod izrazom “nao~ale” podrazumijeva se upotreba
nao~ala ili so~iva prilikom vo`we, izraz “ortopedska
pomagala” podrazumijeva proteze i prilago|enost vozi-
la, a izraz “gluvo lice” podrazumijeva upotrebu slu{nog
aparata.
VI - PRODU@EWE VA@EWA VOZA^KE DOZVOLE
^lan 18.
(Na~in produ`ewa va`ewa voza~ke dozvole)
(1) Produ`ewe va`ewa voza~ke dozvole vr{i se na
zahtjev voza~a kojeg nadle`ni organ vodi u evidenciji.
(2) Produ`ewe voza~ke dozvole vr{i se izdavawem
nove voza~ke dozvole, sa rokovima va`ewa propisanim u
~lanu 15. ovog pravilnika.
(3) Uz zahtjev za produ`ewe va`ewa voza~ke dozvole
prila`e se voza~ka dozvola ~iji je rok va`nosti istekao
i dokaz o uplati propisane naknade za obrazac voza~ke
dozvole.
(4) Voza~ motornog vozila kome je voza~ka dozvola
izdata sa kra}im rokom va`ewa mora uz zahtjev za
produ`ewe va`ewa voza~ke dozvole prilo`iti uvjerewe
o zdravstvenoj sposobnosti za upravqawe motornim
vozilom te kategorije ili potkategorije koje ne smije
biti starije od {est mjeseci.
(5) Voza~ kome je izdata voza~ka dozvola za
upravqawe motornim vozilom kategorije D i potkate-
gorije D1, prilikom svakog produ`ewa va`ewa voza~ke
dozvole, uz zahtjev za produ`ewe va`ewa voza~ke dozvole,
prila`e uvjerewe o zdravstvenoj sposobnosti za
upravqawe motornim vozilom te kategorije ili potkat-
egorije koje ne smije biti starije od {est mjeseci.
(6) Zahtjev za produ`ewe va`ewa voza~ke dozvole pod-
nosi se na obrascu VD-1.
^lan 19.
(Produ`ewe va`ewa voza~ke dozvole u toku posqedwe
godine va`ewa)
(1) Nadle`ni organ produ`i}e voza~ku dozvolu i kad
je zahtjev za produ`ewe podnesen u toku posqedwe godine
wenog va`ewa, a produ`ewe va`ewa ra~una se od dana
izdavawa nove voza~ke dozvole.
(2) Prilikom podno{ewa zahtjeva za produ`ewe
va`ewa voza~ke dozvole podnosiocu zahtjeva se izdaje
potvrda iz ~lana 12. ovog pravilnika, na obrascu VD-2.
VII - ZAMJENA VOZA^KE DOZVOLE
^lan 20.
(Razlozi zamjene voza~ke dozvole)
Zamjena voza~ke dozvole vr{i se u slu~ajevima upisa
nove kategorije ili potkategorije, promjene bilo kojeg
podatka sadr`anog u voza~koj dozvoli, te u slu~aju wenog
o{te}ewa, dotrajalosti ili nestanka.
^lan 21.
(Postupak u slu~aju nestanka voza~ke dozvole)
(1) Nestanak voza~ke dozvole prijavquje se
nadle`nom organu na ~ijem podru~ju je imalac voza~ke
dozvole saznao za wen nestanak.
(2) Nestanak voza~ke dozvole objavquje se u
“Slu`benom glasniku BiH”, slu`benim glasilima
entiteta ili Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine.
(3) Nadle`ni organ iz stava (1) ovog ~lana izvr{i}e
provjeru da li se za to lice nalaze podaci u elektronskoj
evidenciji voza~kih dozvola.
(4) Nakon izvr{ene provjere, nadle`ni organ, licu
koje se nalazi u elektronskoj evidenciji voza~kih
dozvola izda}e potvrdu za upravqawe motornim vozilom
zbog nestanka voza~ke dozvole, na obrascu VD-3.
Strana 4 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
(5) Potvrda iz prethodnog stava izdaje se sa va`ewem
samo za onoliko vremena koliko se ocijeni da je voza~u
potrebno da se vozilom vrati u mjesto u kojem ima prebi-
vali{te, a najdu`e 24 ~asa i na osnovu ove potvrde voza~
mo`e upravqati vozilom samo onoliko vremena koliko
je na potvrdi nazna~eno.
(6) Izgled obrasca VD-3 dat je u Prilogu broj 4 i
~ini sastavni dio ovog pravilnika.
^lan 22.
(Postupak zamjene voza~ke dozvole)
(1) Zamjena voza~ke dozvole iz razloga navedenih u
~lanu 21. ovog pravilnika izvr{i}e se izdavawem nove
voza~ke dozvole na zahtjev lica koje tra`i zamjenu
voza~ke dozvole.
(2) Zamjena voza~ke dozvole vr{i se i u slu~aju kada je
voza~u izre~ena bezbjednosna ili za{titna mjera zabrane
upravqawa motornim vozilom za odre|enu kategoriju,
ukoliko voza~ ima pravo upravqati motornim vozilom
drugih kategorija.
(3) Uz zahtjev za zamjenu nestale voza~ke dozvole iz
~lana 21. stav (1) ovog pravilnika, prila`e se dokaz o
uplati propisane naknade za obrazac voza~ke dozvole i
dokaz da je to lice izvr{ilo objavqivawe nestale
voza~ke dozvole kao neva`e}eg dokumenta u “Slu`benom
glasniku BiH” ili slu`benim glasilima entiteta i
Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Nadle`ni organ u slu~aju nestanka voza~ke dozvole
donosi rje{ewe kojim se voza~ka dozvola poni{tava.
(4) Uz zahtjev za zamjenu dotrajale ili o{te}ene
voza~ke dozvole predaje se voza~ka dozvola ~ija se zamje-
na tra`i i dokaz o uplati propisane naknade za obrazac
voza~ke dozvole.
(5) Kada voza~ preuzme novu voza~ku dozvolu
nadle`ni organ koji je izvr{io zamjenu voza~ke dozvole
poni{ti}e ranije izdatu voza~ku dozvolu i istu
odlo`iti u dosije voza~a.
^lan 23.
(Rok va`ewa zamijewene voza~ke dozvole)
U zamijewenoj voza~koj dozvoli upisuje se rok va`ewa
u skladu sa odredbama ~lana 15. ovog pravilnika,
ra~unaju}i od dana wenog izdavawa, osim u slu~ajevima
ograni~ewa roka va`ewa, kada }e se voza~ka dozvola
izdati do onog roka do kada je va`ila zamijewena
voza~ka dozvola.
VIII - ZAMJENA INOSTRANE VOZA^KE DOZVOLE
^lan 24.
(Postupak zamjene inostrane voza~ke dozvole)
(1) Zahtjev za zamjenu inostrane voza~ke dozvole, pod-
nosi se na obrascu VD-1.
(2) Uz zahtjev iz prethodnog stava, podnosilac
prila`e: inostranu voza~ku dozvolu, prevod inostrane
voza~ke dozvole ovjeren od strane sudskog prevodioca,
dokaz da to lice posjeduje li~nu kartu dr`avqana Bosne
i Hercegovine, li~nu kartu za strance ili dokaz o
odobrenom privremenom boravku, uvjerewe o
zdravstvenoj sposobnosti lica za upravqawe motornim
vozilom one kategorije i potkategorije za koju se tra`i
voza~ka dozvola, a koje ne mo`e biti starije od {est
mjeseci i dokaz o uplati propisane naknade za obrazac
voza~ke dozvole.
(3) Inostrana voza~ka dozvola iz ~ijeg se prevoda
teksta ne mo`e zakqu~iti za koju kategoriju ili potkat-
egoriju motornih vozila je izdata ili da li je istekao
rok va`ewa, mo`e se zamijeniti samo ako podnosilac
zahtjeva prilo`i ispravu iz koje se vidi kojim motornim
vozilom mo`e da upravqa, odnosno da joj nije istekao
rok va`ewa.
(4) Licu kome se izdaje voza~ka dozvola u zamjenu za
inostranu voza~ku dozvolu oduzima se inostrana voza~ka
dozvola i ~uva u dosijeu voza~a.
Petak, 23. mart 2007.
(5) Inostrana voza~ka dozvola vrati}e se licu od
kojeg je oduzeta po odredbi prethodnog stava na wegov
zahtjev, kad napu{ta teritoriju Bosne i Hercegovine pod
uslovom da vrati voza~ku dozvolu, koja mu je izdata u zam-
jenu za inostranu voza~ku dozvolu.
IX - EVIDENCIJE O VOZA^KIM DOZVOLAMA
^lan 25.
(Elektronska evidencija)
(1) Nadle`ni organi iz ~lana 2. Pravilnika, u
okviru svoje nadle`nosti, vode, odr`avaju i koriste evi-
denciju o voza~ima i voza~kim dozvolama elektronskim
putem, u skladu sa ~lanom 32. Zakona o centralnoj evi-
denciji i razmjeni podataka (“Slu`beni glasnik BiH”,
br. 32/01 i 16/02).
(2) Evidencija iz stava 1. ovog ~lana vodi se na obras-
cu VD-4.
(3) Izgled obrasca VD-4 dat je u Prilogu broj 5. i
~ini sastavni dio ovog pravilnika.
^lan 26.
(Registar primqenih zahtjeva)
(1) Evidenciju o primqenim zahtjevima za izdavawe,
produ`ewe va`ewa i zamjenu voza~ke dozvole, nadle`ni
organi iz ~lana 2. Pravilnika vode u obliku Registra
primqenih zahtjeva, na obrascu VD-5.
(2) Registar se sastoji od ispisanih dnevnih listova
formata A-4 (obrazac VD-5) po rednom broju putem elek-
tronske evidencije, koji sadr`i podatke o: rednom broju,
datumu prijema zahtjeva, prezimenu i imenu podnosioca
zahtjeva, imenu jednog roditeqa, datumu ro|ewa, vrsti
zahtjeva (izdavawe, produ`ewe va`ewa, zamjena voza~ke
dozvole), potpis slu`benog lica i rubrika “Napomena”.
(3) Registar se zakqu~uje na kraju kalendarske godine,
uvezuje i ~uva se trajno.
(4) Zahtjevi se odla`u po rednom broju i ~uvaju tra-
jno.
(5) Izgled obrasca VD-5 dat je u Prilogu broj 6. i
~ini sastavni dio ovog pravilnika.
^lan 27.
(Dosije voza~a)
Zahtjev na osnovu kojeg je izdata voza~ka dozvola
zajedno sa prilozima podnesenim uz taj zahtjev ~ini
dosije voza~a, koji se ~uva kod nadle`nog organa koji je
izdao voza~ku dozvolu i odla`e po broju registra (red-
nom broju).
X - OBAVEZE VOZA^A, ROK IZDAVAWA I
POSTUPAWE S VOZA^KOM DOZVOLOM
^lan 28.
(Promjena prebivali{ta i zamjena voza~ke dozvole)
(1) Imalac voza~ke dozvole prilikom promjene pre-
bivali{ta, boravi{ta, odnosno boravka stranog lica,
du`an je da se u roku 15 dana prijavi u evidenciju voza~a
kod nadle`nog organa iz ~lana 2. Pravilnika, na ~ijem
podru~ju je wegovo novo prebivali{te, boravi{te,
odnosno mjesto boravka stranog lica i istovremeno pod-
nijeti zahtjev za zamjenu voza~ke dozvole na obrascu VD-
1.
(2) Nadle`ni organ iz prethodnog stava, izvr{i}e
zamjenu voza~ke dozvole a po slu`benoj du`nosti, odmah
}e elektronskim putem obavijestiti nadle`ni organ kod
kojeg se to lice vodilo u evidenciji voza~a radi odjave iz
te evidencije i dostavqawa wegovog dosijea.
^lan 29.
(Rok izdavawa voza~ke dozvole)
(1) Nadle`ni organi, iz ~lana 2. Pravilnika izda}e
voza~ku dozvolu u roku od 15 dana od dana podno{ewa
zahtjeva.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
(2) Izuzetno od prethodnog stava, na zahtjev lica iz
opravdanih razloga (lije~ewe u inostranstvu, poslovni
razlozi i dr.), nadle`ni organ mo`e izdati voza~ku
dozvolu u roku, navedenom u zahtjevu, u kom slu~aju
dodatne tro{kove snosi podnosilac zahtjeva.
^lan 30.
(Postupawe sa voza~kom dozvolom umrlog)
(1) Voza~ka dozvola umrlog predaje se nadle`nom
organu iz ~lana 2. ovog pravilnika.
(2) Ako se voza~ka dozvola umrlog preda organu koji
nije izdao voza~ku dozvolu obavijesti}e se o tome
nadle`ni organ koji je izdao tu voza~ku dozvolu i
dostavi}e mu je.
(3) Izuzetno, voza~ka dozvola umrlog mo`e se
poni{tena predati porodici umrlog.
^lan 31.
(Deponovawe voza~ke dozvole)
(1) Deponovawe voza~ke dozvole u skladu sa ~lanom
222. Zakona o osnovama bezbjednosti saobra}aja na pute-
vima u Bosni i Hercegovini vr{i se na na~in da se ista
deponuje kod nadle`nog organa koji voza~a vodi u evi-
denciji.
(2) Ukoliko se voza~, nakon prijema poziva da
dostavi voza~ku dozvolu radi izvr{ewa zabrane
upravqawa motornim vozilom, ne odazove pozivu,
nadle`ni organ }e donijeti zakqu~ak o prinudnom oduz-
imawu voza~ke dozvole.
(3) Vrijeme trajawa zabrane upravqawa motornim
vozilom ra~una se od dana deponovawa voza~ke dozvole
kod nadle`nog organa.
(4) Nadle`ni organ, nakon {to utvrdi da je isteklo
vrijeme trajawa zabrane upravqawa motornim vozilom,
poziva voza~a radi vra}awa deponovane voza~ke dozvole.
(5) Na zahtjev voza~a prema kome je izre~ena zabrana
upravqawa motornim vozilom za odre|enu kategoriju, a
koji ima pravo upravqati drugim kategorijama, mo`e se
izvr{iti zamjena voza~ke dozvole sa upisanom zabranom.
(6) Nakon {to istekne vrijeme zabrane upravqawa
motornim vozilom za odre|enu kategoriju, voza~u }e se
na wegov zahtjev vratiti deponovana voza~ka dozvola.
(7) Voza~ka dozvola izdata sa upisanom zabranom se
poni{tava i odla`e u dosije voza~a.
Slika 1. Predwa strana voza~ke dozvole
Broj 21 - Strana 5
(8) Zabrana upravqawa motornim vozilom izre~ena
prema voza~u koji ima inostranu voza~ku dozvolu
izvr{ava se na na~in {to se voza~u izdaje potvrda o tra-
jawu zabrane i istovremeno se obavje{tavaju svi organi
unutra{wih poslova u Bosni i Hercegovini kao i
grani~na policija Bosne i Hercegovine.
XI - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 32.
(Postupawe sa ranijom evidencijom)
(1) Dosije voza~a sa~iwava cjelokupna evidencija o
voza~u koja se vodila po dosada{wim propisima i
prilozi navedeni u ~lanu 27. ovog pravilnika isti se
~uva trajno.
(2) Kartoni iz kartoteke voza~a ulo`i}e se u dosije
voza~a, koji }e se slo`iti po novom rednom broju regis-
tra u smislu ~lana 27. ovog pravilnika.
^lan 33.
(Obezbje|ivawe obrazaca voza~ke vozvole)
Obrazac voza~ke dozvole propisan ovim pravil-
nikom obezbje|uje Ministarstvo civilnih poslova
Bosne i Hercegovine.
^lan 34.
(Prestanak primjene propisa)
Stupawem na snagu ovog pravilnika prestaje primje-
na Pravilnika o obrascu i sadr`aju obrasca voza~ke
dozvole u Bosni i Hercegovini, Pravilnika o postupku
i na~inu izdavawa voza~ke dozvole u Bosni i
Hercegovini i Pravilnika o postupku i na~inu
izvr{ewa mjere bezbjednosti i za{titne mjere zabrane
upravqawa motornim vozilom (“Slu`beni glasnik
BiH”, broj 8/03)
^lan 35.
(Stupawe na snagu)
(1) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavqivawa u “Slu`benom glasniku BiH”.
(2) Ovaj pravilnik objavquje se i u slu`benim glasil-
ima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Broj:01-02-2-328-12/07
5. februara 2007. godine Ministar,
Sarajevo Dr Branko Doki}, s.r.
Slika 2. Zadwa strana voza~ke dozvole
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
Na osnovu ~lana 252. ta~ka 16), a u vezi sa ~lanom 192.
stav (5) Zakona o osnovama bezbjednosti saobra}aja na
putevima u Bosni i Hercegovini (“Slu`beni glasnik
BiH”, broj 6/06), ministar komunikacija i transporta
Bosne i Hercegovine, u saradwi sa organom nadle`nim
za unutra{we poslove, d o n o s i
PRAVILNIK
O ME\UNARODNOJ VOZA^KOJ DOZVOLI
^lan 1.
(Predmet)
Ovim pravilnikom ure|uju se na~in davawa
ovla{}ewa za izdavawe me|unarodne voza~ke dozvole
auto-moto klubovima / savezima i auto-moto dru{tvima,
postupak i na~in izdavawa me|unarodne voza~ke dozvole,
obrazac i sadr`aj me|unarodne voza~ke dozvole, na~in
vo|ewa evidencije i ~uvawe dokumentacije o izdatim
me|unarodnim voza~kim dozvolama (u daqem tekstu:
Pravilnik).
^lan 2.
(Ovla{}ewe za izdavawe me|unarodne voza~ke dozvole)
(1) Me|unarodnu voza~ku dozvolu u Bosni i
Hercegovini izdaju za to ovla{}eni auto-moto klubovi /
savezi i auto-moto dru{tva koja su registrovana u Bosni
i Hercegovini, entitetima i Br~ko Distriktu Bosne i
Hercegovine.
(2) Ovla{}ewe za izdavawe me|unardne voza~ke do-
zvole izdaje Ministrastvo komunikacija i transporta
Bosne i Hercegovine.
(3) Poslove izdavawa me|unarodnih voza~kih
dozvola auto-moto klubovi / savezi i auto-moto dru{tva
obavqaju kao poslove javnih ovla{}ewa.
(4) Ovla{}ewe za izdavawe me|unarodnih voza~kih
dozvola izda}e se auto-moto klubovima / savezima i auto-
moto dru{tvima ukoliko ispuwavaju sqede}e uslove:
a) da su registrovani u skladu sa Zakonom o
udru`ewima i fondacijama Bosne i Hercegovine
(“Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine”, broj 32/01),
odnosno zakonima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i
Hercegovine;
b) da imaju osposobqen stru~an kadar minimalno
sredwe stru~ne spreme;
c) adekvatan prostor za rad minimalne povr{ine 16
m2;
d) metalnu kasu za ~uvawe obrazaca me|unarodne
voza~ke dozvole i arhivirawe dokumentacije.
(5) Auto-moto klubovi / savezi i auto-moto dru{tva
iz stava (1) ovog ~lana mogu poslove izdavawa me|unaro-
dne voza~ke dozvole prenijeti na ~lanice u svom sastavu
(auto-moto dru{tva / auto-moto klubovi) pod uslovom da
oni ispuwavaju uslove predvi|ene stavom (4) ovog ~lana.
(6) O prenesenim poslovima izdavawa me|unarodne
voza~ke dozvole iz stava (5) ovog ~lana obavezno se
informi{e Ministarstvo komunikacija i transporta
Bosne i Hercegovine.
^lan 3.
(Uslovi za izdavawe me|unarodne voza~ke dozvole)
(1) Me|unarodna voza~ka dozvola izdaje se na zahtjev
voza~a sa prebivali{tem u Bosni i Hercegovini, a na
osnovu va`e}e voza~ke dozvole izdate od strane
nadle`nog organa Bosne i Hercegovine na period
va`ewa od dvije godine.
(2) Me|unarodna voza~ka dozvola izdaje se na period
va`ewa kra}i od dvije godine u sqede}im slu~ajevima:
a) ako je kra}i period va`ewa u skladu sa potpisanim
me|unarodnim ugovorom i
b) ako je period va`ewa nacionalne voza~ke dozvole
kra}i od dvije godine.
Broj 21 - Strana 11
(3) Me|unarodna voza~ka dozvola ne mo`e se izdati
voza~u kome je odlukom nadle`nog organa izre~ena mjera
bezbjednosti ili za{titna mjera upravqawa motornim
vozilom odre|ene kategorije, dok ta zabrana traje.
^lan 4.
(Izgled me|unarodne voza~ke dozvole)
(1) Me|unarodna voza~ka dozvola izdaje se na obrazcu
u skladu sa Prilogom broj 10 Me|unarodne konvencije o
drumskom saobra}aju (Be~, 8. novembar 1968. godine),
kojom je Bosna i Hercegovina vezana na osnovu ~lana 1. I
dio stav 4. ta~ka 6. Uredbe sa zakonskom snagom o pre-
uzimawu i primjewivawu saveznih zakona koji se u Bosni
i Hercegovini primjewuju kao republi~ki zakoni
(“Slu`beni list RBiH”, broj 2/92).
(2) Obrazac i sadr`aj me|unarodne voza~ke dozvole
dat je u Prilogu broj 1 i ~ini sastavni dio ovog pravil-
nika.
(3) Me|unarodna voza~ka dozvola izra|ena je od kar-
tona (KVMK 250 - gramski) i sive je boje.
(4) Zahtjev za izdavawe me|unarodne voza~ke dozvole
podnosi se na obrazcu koji je dat u Prilogu broj 2. i ~ini
sastavni dio ovog pravilnika.
^lan 5.
(Izdavawe me|unarodne voza~ke dozvole)
(1) Auto-moto klubovi / auto-moto savezi i auto-moto
dru{tva me|unarodnu voza~ku dozvolu izdaju na obrazcu
iz ~lana 4. stav (2) ovog pravilnika.
(2) Sadr`aj me|unarodne voza~ke dozvole ispisan je
na jezicima konstitutivnih naroda u Bosni i
Hercegovini i preveden je na francuski jezik.
(3) Pojedina~ni podaci u me|unarodnoj voza~koj
dozvoli ispuwavaju se latini~nim pismom, pisa}om
ma{inom, ra~unarom ili neizbrisivim mastilom.
(4) Me|unarodna voza~ka dozvola je numerisana seri-
jskim brojem i obavezno je izdavawe po redoslijedu seri-
jskih brojeva, prethodno odobrenih od strane
Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i
Hercegovine.
(5) U me|unarodnoj voza~koj dozvoli se vr{i ovjera
kategorije u skladu sa va`e}om nacionalnom voza~kom
dozvolom.
(6) Fotografija voza~a na me|unarodnoj voza~koj
dozvoli u~vr{}uje se qepilom i metalnim sponama i na
wu se nanosi pe~at izdavaoca po gorwem i dowem uglu uz
obavezan li~ni potpis voza~a na prostoru predvi|enom
ispod fotografije, a druga fotografija voza~a
u~vr{}uje se na obrazcu zahtjeva za izdavawe me|unaro-
dne voza~ke dozvole.
(7) Naknada za izdavawe me|unarodne voza~ke dozvole
jedinstvena je na podru~ju cijele Bosne i Hercegovine, a
utvr|uju je ovla{}eni auto-moto klubovi / auto-moto
savezi i auto-moto dru{tva uz saglasnost Ministarstva
komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine.
(8) Auto-moto klubovi / auto-moto savezi i auto-moto
dru{tva du`ni su izvje{taj o izdatim me|unarodnim
dozvolama dostaviti Ministarstvu komunikacija i
transporta Bosne i Hercegovine jedanput godi{we.
^lan 6.
(Registar izdatih me|unarodnih voza~kih dozvola)
(1) O izdatim me|unarodnim voza~kim dozvolama
vodi se “Registar izdatih me|unarodnih voza~kih
dozvola”, ovjeren potpisom rukovodioca auto-moto
kluba / auto-moto saveza ili auto-moto dru{tva.
(2) Registar izdatih me|unarodnih voza~kih dozvola
sadr`i 200 posebno numerisanih strana, pro{iven jem-
stvenikom i pe~at sa potpisom rukovodioca.
Strana 12 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

(3) Registar izdatih me|unarodnih voza~kih dokume- ^lan 8.

nata sadr`i sqede}e podatke: redni broj, podatke o (Nadzor i kontrola)
me|unarodnoj voza~koj dozvoli (broj me|unarodne (1) Nadzor nad sprovo|ewem odredaba ovog pravilni-
voza~ke dozvole, datum izdavawa, rok va`ewa), podatke o ka vr{i Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne
va`e}oj nacionalnoj voza~koj dozvoli (registarski broj, i Hercegovine.
datum izdavawa, naziv organa koji je dozvolu izdao),
podatke o voza~u (ime i prezime, mjesto ro|ewa, adresa (2) Kontrolu nad sprovo|ewem odredaba ovog pravil-
prebivali{ta). nika vr{e organi unutra{wih poslova entiteta, Br~ko
Distrikta Bosne i Hercegovine i kantona.
(4) Registar izdatih me|unarodnih voza~kih dozvola
vodi se uredno i a`urno, a eventualne ispravke ^lan 9.
pogre{no unesenih podataka ovjeravaju se potpisom (Prestanak primjene propisa)
ovla{}enog lica izdavaoca me|unarodne voza~ke dozv- Stupawem na snagu ovog pravilnika prestaju da va`e
ole. svi propisi kojima je regulisna oblast koja je predmet
(5) Registar izdatih me|unarodnih voza~kih dozvola ovog pravilnika.
i ostala prate}a dokumentacija ~uvaju se sa rokom od tri ^lan 10.
godine od dana izdavawa me|unarodne voza~ke dozvole. (Stupawe na snagu)
(6) Izgled registra izdatih me|unarodnih voza~kih (1) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
dokumenta dat je u Prilogu broj 3 i ~ini sastavni dio objavqivawa u “Slu`benom glasniku Bosne i
ovog pravilnika. Hercegovine”.
^lan 7. (2) Ovaj pravilnik objavquje se i u slu`benim glasil-
(Obezbje|ivawe obrazaca me|unarodne voza~ke dozvole) ima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine.
(1) Auto-moto klubovi / auto-moto savezi i auto-moto Broj: 01-02-2-328-11/07
dru{tva iz ~lana 2. stav (1) ovog pravilnika obezbje|uju 5. februara 2007. godine Ministar,
obrasce me|unarodne voza~ke dozvole. Sarajevo Dr Branko Doki}, s.r.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 13
Strana 14 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 15
Strana 16 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 17
Strana 18 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 19
Strana 20 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 21
Strana 22 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

Prilog broj 3.

REGISTAR IZDATIH ME\UNARODNIH

VOZA^KIH DOZVOLA

Dimenzije: 210 x 295 mm

Sadr`ina: 200 numeriranih lista
Boja korica: plava
NO
ME\UNARODNA VOZA^KA

KATEGORIJA
VOZILA ZA
KOJU VA@I
NACIONALNA VOZA^KA DOZVOLA PODACI O VOZA^U

DOZVOLA
Redni broj

DOZVOLA

ADRESA
DATUM DATUM IZDALO MJESTO
BROJ VA@I DO BROJ PREZIME IME PREBIVA-
IZDAVANJA IZDAVANJA TIJELO RO\ENJA
LI[TA
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
Na osnovu ~lana 252. stav (1) ta~ka 3), a u vezi sa
~lanom 13. Zakona o osnovama bezbjednosti saobra}aja na
putevima u Bosni i Hercegovini (“Slu`beni glasnik
BiH” broj 6/06), ministar komunikacija i transporta
Bosne i Hercegovine, u saradwi sa organima nadle`nim
za saobra}aj, d o n o s i
PRAVILNIK
O VO\EWU EVIDENCIJE O JAVNIM PUTEVIMA I
OBJEKTIMA NA WIMA
^lan 1.
(Predmet Pravilnika)
Ovim pravilnikom se ure|uje obezbje|ivawe osnovnih
podataka o javnim putevima i objektima na wima, mini-
malnih tehni~kih podataka za puteve i stalno pra}ewe
stawa, putem uno{ewa novih podataka radi realnog
planirawa saobra}aja na putevima i wihovog opti-
malnog kori{}ewa, kao i radi izrade putnih i sao-
bra}ajnih karata.
^lan 2.
(Kategorije puteva o kojima se vodi evidencija)
Evidencija o javnim putevima vodi se za sve kate-
gorisane puteve, i to: magistralne puteve, regionalne
puteve, {to obuhvata i puteve rezervisane za saobra}aj
motornih vozila, autoputeve i brze puteve i lokalne
puteve, ukqu~uju}i i ulice u naseqima,
^lan 3.
(Na~in vo|ewa evidencije o javnim putevima)
(1) Evidencija o javnim putevima se vodi po dionica-
ma kao osnovnim informativnim jedinicama javnog
puta.
(2) Po~etak, odnosno kraj dionice je definisan u
presje~nim ta~kama dva ili vi{e kategorisanih puteva i
dr`avnom granicom.
(3) Dionica na magistralnom ili regionalnom putu,
{to obuhvata i puteve rezervisane za saobra}aj motornih
vozila, autoputeve, brze puteve, je definisana u
presje~nim ta~kama, magistralnih i regionalnih puteva
{to obuhvata i puteve rezervisane za saobra}aj motornih
vozila, autoputeve, brze puteve i dr`avnom granicom.
(4) Dionica na lokalnom putu je definisana u pres-
je~nim ta~kama dva ili vi{e lokalnih puteva, kao i u
presje~nim ta~kama lokalnog sa magistralnim i / ili
regionalnim putem i dr`avnom granicom.
(5) Me|uentiteska linija razgrani~ewa, odnosno
Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na kategorisanom
putu se evidentira odgovaraju}om staciona`om i ne
predstavqa po~etak, odnosno kraj dionice na kate-
gorisanom putu.
(6) Svaka dionica posjeduje nezavisnu staciona`u
koja po~iwe sa km 0+000,00 i pove}ava se u smjeru toka
javnog puta koji je odre|en kategorizacijom javnih pute-
va.
(7) Kategorisani putni pravac se formira nizom uza-
stopnih dionica, a ukupna du`ina kategorisanog putnog
pravca ili odre|eni itinerer se dobija sabirawem
du`ina uzastopnih dionica.
^lan 4.
(Podaci koji se evidentiraju)
Evidencija o javnim putevima obuhvata najmawe
sqede}e tehni~ke podatke:
1) kategorija puta,
2) broj puta,
3) broj dionice u putnom pravcu,
4) naziv dionice (naziv po~etnog i zavr{nog ~vora
dionice),
5) du`ina dionice,
6) vrsta i nosivost kolovozne konstrukcije,
Broj 21 - Strana 23
7) broj voznih traka,
8) {irina kolovoza,
9) {irina planuma puta,
10) grani~ne linije putnog pojasa,
11) dimenzije minimalnog svijetlog profila na
otvorenoj trasi,
12) polo`aj-staciona`a, vrsta i naziv prepreke,
vrsta objekta, du`ina, materijal, konstruktivni sistem,
nosivost, {irina kolovoza, broj otvora i mogu}nost
obilaska u slu~aju ru{ewa za mostove, vijadukte,
nadvo`wake i podvo`wake, sa ~istim pravougaonim
rasponom od 5 m ili vi{e,
13) polo`aj-staciona`a, vrsta objekta (ukqu~uju}i
propuste, potporne i oblo`ne zidove i dr), du`ina,
materijal, konstruktivni sistem, {irina kolovoza,
dimenzije svijetlog otvora i mogu}nost obilaska u
slu~aju uru{avawa za tunele i galerije,
14) naziv i polo`aj-staciona`a za naseqena mjesta
du` puta,
15) du`ina i {irina pje{a~ke staze,
16) polo`aj-staciona`a i na~in ukr{taja sa drugim
putevima i `eqezni~kim prugama,
17) polo`aj-staciona`a i na~in ukr{taja sa drugim,
bitnim infrastrukturnim sistemima,
18) polo`aj-staciona`a i vrsta prate}ih i servisnih
objekata du` puta (ukqu~uju}i prilazne puteve, autobus-
ka stajali{ta, parkinge i dr),
19) situacioni plan puta (pravci i horizontalne
krivine),
20) podu`ni profil puta (usponi i padovi),
21) polo`aj-staciona`a i vrsta vertikalne i hori-
zontalne saobra}ajne signalizacije,
22) sekcije puta podlo`ne zavijavawu, plavqewu,
odronima, klizawu, osulinama i udarima vjetra i
23) ostale tehni~ke podatke potrebne za efikasan rad
organizacija kojima su putevi povjereni na upravqawe u
skladu sa zakonima i propisima Bosne i Hercegovine,
entiteta i kantona i Br~ko Distrikta Bosne i
Hercegovine, odnosno wihovih nadle`nih organa (u
daqem tekstu: upraviteqi puteva).
^lan 5.
(Elektronski oblik vo|ewa evidencije)
Evidencija o javnim putevima vodi se u elektronskom
obliku definisanom ovim pravilnikom, i to prema
Obrascu broj 1 Pregledni list javnog puta, koji je sas-
tavni dio ovog pravilnika.
^lan 6.
(Uno{ewe promjena u evidenciju o javnim putevima)
Evidencija o javnim putevima obuhvata i promjene
tehni~kih podataka na tim putevima, i to:
1) promjene na postoje}im putevima nastale nakon
ustanovqene evidencije,
2) promjene na rekonstruisanim putevima na kojima je
izvr{ena izmjena trase, vrste i nosivosti kolovozne
konstrukcije, {irine kolovoza, {irine planuma i
izgradwa ili ru{ewe objekata i
3) ustanovqewe evidencije za novoizgra|ene puteve.
^lan 7.
(Podaci koji se evidentiraju)
Promjene tehni~kih podataka na javnim putevima
obuhvataju sqede}e podatke:
1) kategorija puta,
2) broj puta,
3) broj dionice u putnom pravcu,
4) naziv dionice (naziv po~etnog i zavr{nog ~vora
dionice),
Strana 24 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
5) redni broj promjene,
6) opis promjene (navode se sve promjene po t. 5-22. iz
~lana 4. ovog pravilnika) i
7) polo`aj-staciona`a od po~etne ta~ke dionice.
^lan 8.
(Na~in uno{ewa promjena tehni~kih podataka
na javnim putevima)
(1) Promjene tehni~kih podataka na postoje}im javn-
im putevima vode se u elektronskom obliku definisanom
ovim pravilnikom, i to prema Obrascu broj 2 Pregled
promjena tehni~kih podataka na javnim putevima, koji je
sastavni dio ovog pravilnika.
(2) Tehni~ki podaci iz obrasca iz stava (1) ovog
~lana se prenose na Obrazac broj 1 na kome je ustanovqe-
na evidencija za taj put, i to na odgovaraju}e mjesto, a
raniji podaci se bri{u.
^lan 9.
(Evidentirawe promjena podataka na rekonstruisanim
putevima i evidencija o novoizgra|enim putevima)
(1) Promjene tehni~kih podataka na rekonstruisanim
putevima i evidencija o novoizgra|enim putevima vode
se na Obrascu broj 1.
(2) Promjene tehni~kih podataka na rekonstrisanim
putevima na kojima je izvr{ena izmjena trase vr{i se
uno{ewem novih podataka na sekciji na kojoj je izvr{ena
rekonstrukcija, a raniji podaci se bri{u.
(3) U slu~aju da je nakon rekonstrukcije do{lo do
promene u du`ini dionice, svi podaci o du`inama i
polo`aju-staciona`i odre|enog elementa u evidenciji o
javnim putevima se prilago|avaju novom stawu.
^lan 10.
([tampawe podataka iz evidencije i ~uvawe istih )
(1) Evidencija o javnim putevima i promjene
tehni~kih podataka na javnim putevima se, iz elektron-
skog oblika, {tampaju na listovima papira formata A4,
a svi podaci se ispisuju u crnoj boji.
(2) Od{tampana evidencija o javnim putevima se ~uva
u odgovaraju}oj, za{ti}enoj atmosferi na sigurnom mjes-
tu, i u najmawe jednoj kopiji.
(3) Elektronski oblik evidencije o javnim putevima
se najmawe jednom mjese~no ~uva na odgovaraju}em mjestu
i u odgovaraju}oj, za{ti}enoj atmosferi na sigurnom
mjestu, i u najmawe tri kopije.
^lan 11.
(Obezbje|ewe podataka za evidenciju)
Evidencija o javnim putevima vodi se na osnovu
podataka upraviteqa puteva.
^lan 12.
(Obaveza dostavqawa podataka iz evidencije o javnim
putevima)
Upraviteqi puteva dostavqaju podatke iz evidencije
o javnim putevima nadle`nim organima za poslove sao-
bra}aja, unutra{wih poslova i inspekcijskih slu`bi, na
wihov zahtjev.
^lan 13.
(Preno{ewe podataka iz evidencije na putne karte)
Radi preglednosti putne mre`e, lak{e orijentacije i
operativnog kori{}ewa, na kartu puteva Bosne i
Hercegovine, u razmjeri 1:250.000, iz evidencije o javnim
putevima se prenose sqede}i podaci:
a) datum za koji se daje stawe,
b) kategorija puta,
c) broj puta,
d) broj dionice u putnom pravcu,
e) naziv po~etnog i zavr{nog ~vora dionice,
f) du`ina dionice,
Petak, 23. mart 2007.
g) vrsta kolovozne konstrukcije,
h) {irina kolovoza,
i) nazivi naseqenih mjesta du` puta sa vi{e od 2.500
stanovnika,
j) podaci o kriti~nim geometrijskim i konstruk-
tivnim elementima koji ugro`avaju propusnu mo}, slo-
bodni i saobra}ajni profil i nosivost konstrukcije
puta, odnosno bezbjednost saobra}aja i
k) grani~ni prelazi, aerodromi, luke i pristani{ta,
`eqezni~ke pruge i drugi, bitni infrastrukturni siste-
mi.
^lan 14.
(Izdavawe putnih i saobra}ajnih karti)
(1) Kartu magistralnih i regionalnih puteva Bosne i
Hercegovine, {to obuhvata i puteve rezervisane za sao-
bra}aj motornih vozila, autoputeve i brze puteve, izdaje
dr`avni organ nadle`an za poslove saobra}aja, u sarad-
wi sa nadle`nim organima entiteta i kantona i Br~ko
Distrikta Bosne i Hercegovine, na osnovu podataka
dobijenih od upraviteqa puteva.
(2) Karte lokalnih puteva izdaju op{tinski organi
nadle`ni za poslove saobra}aja za odgovaraju}u
op{tinu, sa ozna~enim javnim putevima vi{eg reda.
(3) Podaci iz evidencije o javnim putevima, na karte
lokalnih puteva, prenose se samo za lokalne puteve.
^lan 15.
(Operativno kori{}ewe podataka iz evidencije)
(1) Radi lak{e orijentacije i operativnog
kori{}ewa, iz evidencije o javnim putevima na teren se
prenose sqede}i podaci:
a) kategorija puta,
b) broj puta,
c) broj dionice u putnom pravcu i
d) polo`aj-staciona`a od po~etne ta~ke dionice.
(2) Podaci iz stava (1) ovog ~lana se ozna~avaju
propisanim staciona`nim znakom, u skladu sa odgovara-
ju}im pravilnikom o saobra}ajnim znakovima i signal-
izaciji na putevima, i to najmawe jedan znak na svakih
1.000 m.
(3) Podaci se na teren prenose za magistralne i
regionalne puteve, {to obuhvata i puteve rezervisane za
saobra}aj motornih vozila, autoputeve i brze puteve.
^lan 16.
(Podaci o granicama putnog pojasa)
(1) Radi lak{eg operativnog kori{}ewa i
upravqawa kori{}ewem putnog pojasa podaci o grani-
cama putnog pojasa se prenose na teren i ozna~avaju odgo-
varaju}im oznakama ili biqezima.
(2) Podaci se na teren prenose za magistralne i
regionalne puteve, {to obuhvata i puteve rezervisane za
saobra}aj motornih vozila, autoputeve i brze puteve.
^lan 17.
(Evidentirawe novoizgra|enih puteva)
(1) Novoizgra|eni putevi se unose u evidenciju o
javnim putevima najkasnije do 31. marta teku}e godine sa
stawem na dan 31. decembar prethodne godine.
(2) Promjene tehni~kih podataka na javnim putevima
unose se u Obrazac broj 1 najkasnije u roku od tri mjese-
ca od evidentirawa nastale promjene.
^lan 18.
(A`urirawe podataka)
(1) Evidencija o novoizgra|enim putevima i promjene
u tehni~kim podacima na javnim putevima unose se u
kartu puteva svake tre}e godine.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 25

(2) Odgovaraju}i organ izdaje kartu puteva do 30. juna
teku}e godine, u skladu sa stavom (1) ovog ~lana, sa
stawem na dan 31. decembar prethodne godine.
^lan 19.
(Dostupnost podataka)
Podaci o javnim putevima definisani ovim
pravilnikom mogu se davati organima, organizacijama i
pojedincima koji nisu predvi|eni odredbama ovog
pravilnika, samo uz saglasnost upraviteqa puteva i
organa iz ~lana 12. ovog pravilnika.
^lan 20.
(Rok za prikupqawe tehni~kih podataka za vo|ewe
evidencije i rok za izdavawe putnih karti)
(1) Prikupqawe tehni~kih podataka potrebnih za
vo|ewe evidencije o javnim putevima na na~in predvi|en
ovim pravilnikom izvr{i}e se za magistralne i
regionalne puteve, {to obuhvata i puteve rezervisane za
saobra}aj motornih vozila, autoputeve i brze puteve, u
roku od dvije godine, a za lokalne puteve u roku od tri
godina od dana wegovog stupawa na snagu.
(2) Karta magistralnih i regionalnih puteva, {to
obuhvata i puteve rezervisane za saobra}aj motornih
vozila, autoputeve i brze puteve, prvi put bi}e izdata u
roku od tri godine, a karte lokalnih puteva u roku od
~etiri godine od dana stupawa ovog pravilnika na
snagu.
^lan 21.
(Rok za ozna~avawe javnih puteva)
Ozna~avawe javnih puteva, u skladu sa ~lanom 15.
ovog pravilnika obavi}e se za magistralne puteve, {to
obuhvata i puteve rezervisane za saobra}aj motornih
vozila, autoputeve i brze puteve u roku od tri godine, a
za regionalne puteve u roku od pet godina od dana
wegovog stupawa na snagu.
^lan 22.
(Rok za ozna~avawe granice putnog pojasa)
Ozna~avawe granica putnog pojasa, u skladu sa
~lanom 16. ovog pravilnika obavi}e se za magistralne i
regionalne puteve, {to obuhvata i puteve rezervisane za
saobra}aj motornih vozila, autoputeve i brze puteve, u
roku od {est godina od dana wegovog stupawa na snagu.
^lan 23.
(Stupawe na snagu i objava)
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavqivawa u “Slu`benom glasniku BiH”, a objavquje
se i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta
Bosne i Hercegovine.
Broj: 01-02-2-328-5/07
2. februara 2007. godine Ministar,
Sarajevo Dr Branko Doki}, s.r.

Obrazac broj 1

PREGLEDNI LIST JAVNOG PUTA SA UPUTSTVOM ZA POPUWAVAWE

Pregledni list javnog puta sadr`i u zaglavqu sqede}e elemente:

- naslov (Pregledni list puta)
- broj dionice gdje se upisuje redni broj dionice u putnom pravcu (ta~ka3; ~lan 4.)
- du`ina dionice gdje se upisuje du`ina odgovaraju}e dionice u kilometrima (ta~ka5; ~lan 4.)
- naziv dionice gdje se upisuje po~etni i zavr{ni ~vor dionice odvojeni crticom (ta~ka4; ~lan 4.)
- kategorija i broj puta odvojeni crticom (t. 1, 2; ~lan 4.)
- broj lista za odgovaraju}u dionicu gdje se upisuje redni broj lista sa podacima
Svaki pregledni list sadr`i informacije za samo jedan du`ni kilometar dionice.
Ispod zaglavqa se nalazi poqe za odre|ivawe staciona`e du` dionice pri ~emu su ozna~eni puni hektometri, a
upisuje se po~etni i zavr{ni puni kilometar. Kao pomo}ne linije ucrtane su vertikale za svakih 10 m.
Ispod staciona`e nalazi se 10 poqa za unos informacija o javnim putevima i objektima na wima; i to:
- situacioni plan (ta~ka19; ~lan 4.)
- podu`ni profil (ta~ka 20; ~lan 4.)
- popre~ni profil (ta~ke 7, 8, 9, 10, 11; ~lan 4.)
- objekti (t. 12, 13; ~lan 4.)
- kolovozna konstrukcija (ta~ka 6; ~lan 4.)
- saobra}ajna signalizacija i oprema (ta~ka 21; ~lan 4.)
- ukr{taji (t. 16, 17; ~lan 4.)
- kriti~ni odsjeci (ta~ka22; ~lan 4.)
- naseqena mjesta (ta~ke14,15; ~lan 4.)
- servisni objekti (ta~ka18; ~lan 4.)
U poqe situacioni plan unose se podaci o pravcima i krivinama; i to:
- pravac-punom linijom po sredini poqa na du`ini pravca
- krivina-oznakom ili u zavisnosti od orijentacije krivine , odnosno desna ili lijeva,
redom. Oznake su na po~etku i kraju povezane linijom za pravac i postavqene su iznad we za desnu krivinu, a
ispod za lijevu.
Unutar oznaka upisuje se polupre~nik krivine oznakom R=______
U poqu podu`ni profil, vertikalnim linijama se odvajaju odsjeci jednakog podu`nog nagiba i po dijagonali
odsjeka se povla~i kosa linija u smjeru nagiba.
Iznad kose linije se upisuje veli~ina podu`nog nagiba u procentima.
Poqe popre~ni profil sadr`i horizontalne pomo}ne linije na me|usobnom rastojawu od dva metra.
Ivice kolovoza se ozna~avaju oznakom
Saobra}ajne trake su odre|ene oznakom
Ivice planuma su odre|ene oznakom
Granica putnog pojasa , izlomqena linija.
[irine kolovoza i planuma se ne upisuju, ve} odre|uju iz pomo}nih linija.
Strana 26 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

Dimenzije svijetlog profila su ozna~ene sa minSP={irina/visina m (u metrima) i za svaki odsjek su odvojene

vertikalnim linijama. Odsjeci se mogu pojaviti samo ako se nekim lokalnim putem mo`e pro}i sa ve}im svijetlim
profilom, ina~e se oznaka upisuje samo jednom za dionicu.
U poqe objekti unose se u odnosu na pomo}nu liniju osovine na sredinu poqa sqede}e oznake:

- most, vijadukt, podvo`wak

- nadvo`wak

- tunel

- galerija, zavisno od
strane puta

- zidovi, zavisno od
strane puta

- propusti

Na dijelu oznake se slovima i brojevima upisuju ostali tra`eni podaci, kao:

- vrsta i naziv prepreke-slovima
- du`ina L=______m ; {irina B=_______m; visina X=______m
- materijal: D-drvo, B-beton, -~elik, K-kamen,
P-plastika, G-geosintetika ili kombinacija
- konstruktivni sistem, nosivost, broj otvora (za mostove, vijadukte, nadvo`wake i podvo`wake)
sistem-nosivost(t)
broj otvora

- mogu}nost obilaska polukrug sa one strane osovine gdje je mogu} obilazak

ure|en obilazak, neure|en obilazak

- konstruktivni sistem-slovima za ostale objekte
- svijetli otvor za tunele i galerije.
Poqe kolovozna konstrukcija ima dvije pomo}ne podu`ne linije koje ozna~avaju ivice kolovoza, a tip kolovozne
konstrukcije se upisuje oznakama:

- zemqani

- tucani~ki

- asfaltni

- betonski

Nosivost se upisuje ispod dowe ivice kolovoza u zonama.

Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 27

Vrsta i nosivost kolovozne konstrukcije su podjeqeni vertikalnim linijama po odsjecima za ujedna~enu vrstu i
nosivost.
U poqe saobra}ajna signalizacija i oprema se unose oznake:

- puna sredwa linija

- isprekidana sredwa linija

- udvojena puna sredwa linija

- kombinovana udvojena sredwa linija

- puna ili isprekidana ivi~na linija (polo`aj linija je u odnosu na dvije pomo}ne linije koje
ozna~avaju ivice kolovoza

- ograda sa oznakom -~elik, D-drvo, K-kamen, B-beton ; na strani na kojoj se nalazi, a izvan
pomo}nih linija
- znakovi i table se ozna~avaju kratkom crtom normalnom na ivicu kolovoza i na odgovaraju}oj strani sa ispisom
{ifre oznake ili se mo`e postaviti kru`i} uz ivicu kolovoza (izabrati varijantu)
U poqu ukr{taji oznake su sqede}e i postavqaju se normalno na pomo}nu liniju osovine:

kategorisani put u nivou, ili

zavisno od strane

kategorisani put ispod nivoa

kategorisani put iznad nivoa

pruga, jednokolosije~na i
dvokolosije~na
Strana 28 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

cjevovod sa oznakom tipa

G-gasovod, V-vodovod,
K- kanalizacija i drugo.

telekomunikacioni vodovi

naponski vodovi

U dijelu kriti~ni odsjeci po sredini poqa punom linijom se ozna~ava zona uticaja i postavqa oznaka:
z - zavijavawe
p - plavqewe
o - odron
k - klizi{te
os - osulina
v - udari vjetra
U poqu naseqena mjesta vertikalnim linijama se ozna~ava po~etak i kraj mjesta i upisuje naziv iznad pomo}ne
linije osovine.

Pje{a~ka staza se ozna~ava sa sa one strane linije osovine na kojoj se nalazi i odgovaraju}oj
du`ini.
Poqe servisni objekti sadr`i pomo}ne linije za ivice kolovoza i oznake:

Sa one strane kolovoza na kojoj je objekat i oznakom:

P-parking
BUS - autobuska stanica
S - servis
BP - benzinska pumpa
R - restoran, kafe,...
O - odmori{te, vidikovac

Sa odgovaraju}e strane kolovoza za prikqu~ak nekategorisanog puta (za stambene objekte, poslovne objekte i sl.).
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 29
Strana 30 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

Obrazac broj 2
PREGLED PROMJENA TEHNI^KIH PODATAKA NA JAVNIM PUTEVIMA
Podaci o javnom putu za koji se daju promjene Promjena tehni~kih podataka na javnom putu
kategorija
broj dionice u naziv redni broj opis polo`aj-staciona`a od
redni broj puta-broj
putnom pravcu dionice promjene promjene po~etne ta~ke dionice
puta

Na osnovu ~lana 29. stav 3. Zakona o osnovama bezbjednosti saobra}aja na putevima ("Slu`beni glasnik BiH",
broj 6/06), ministar komunikacija i transporta, u saradwi sa ministrom civilnih poslova, d o n o s i
PRAVILNIK
O NA^INU OBIQE@AVAWA VOZILA KOJIM UPRAVQA LICE SA O[TE]ENIM EKSTREMITETIMA
^lan 1.
(Predmet Pravilnika)
Ovim pravilnikom se ure|uju uslovi za dobijawe znaka kojim se obiqe`ava vozilo kojim upravqa lice sa
o{te}enim ekstremitetima (u daqem tekstu: znak pristupa~nosti), wegovo zna~ewe, va`ewe i na~in kori{}ewa,
izdavawe, oblik, sadr`aj, boja i dimenzije, na~in isticawa, te na~in obiqe`avawa parkirali{nog mjesta za vozila
kojim upravqaju lice sa o{te}enim ekstremitetima.
^lan 2.
(Uslovi za dobijawe znaka pristupa~nosti)
Znak pristupa~nosti mo`e dobiti lice sa o{te}enim eksremitetima, ~iji su ekstremiteti, bitni za upravqawe
vozilom, o{te}eni najmawe 60 posto (u daqem tekstu: lice sa invaliditetom)
^lan 3.
(Zna~ewe znaka pristupa~nosti)
Znak pristupa~nosti omogu}ava parkirawe vozila kojim upravqa lice sa invaliditetom na parkirali{na
mjesta koja su u tu svrhu posebno obiqe`ena.
^lan 4.
(Va`ewe i upotreba znaka pristupa~nosti)
(1) Znak pristupa~nosti va`i samo kad vozilom upravqa lice sa invaliditetom.
(2) Znak pristupa~nosti ne mo`e koristiti lice koje nije lice sa invaliditetom.
^lan 5.
(Me|unarodni znak invalida)
Vozilo kojim upravqa lice sa invaliditetom, mo`e biti obiqe`eno me|unarodnim znakom invalida. Pravo na
rezervisano parkirno mjesto se mo`e koristiti samo uz znak pristupa~nosti.
^lan 6.
(Izdavawe znaka pristupa~nosti)
(1) Znak pristupa~nosti izdaje organ nadle`an za registraciju vozila (u daqem tekstu: nadle`ni organ).
(2) Lice sa invaliditetom podnosi zahtjev za izdavawe znaka pristupa~nosti nadle`nom organu. Uz zahtjev se
prila`u dvije fotografije dimenzija 30 x 35 mm i rje{ewe o procentu fizi~kog o{te}ewa, izdato od organa koji je
nadle`an na osnovu relevantnih entitetskih propisa i propisa Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine za
utvr|ivawe procenta fizi~kog o{te}ewa.
(3) Znak pristupa~nosti ima rok va`nosti 10 godina.
(4) Nadle`ni organ vodi upisnik o izdatim znakovima pristupa~nosti i karton evidencije.
(5) Oblik i sadr`aj upisnika o izdatim znakovima pristupa~nosti i karton evidencije dati su u prilozima broj
1 i 2 ovog pravilnika i ~ine wegov sastavni dio.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 31

^lan 7.
(Oblik, sadr`aj i dimenzije znaka pristupa~nosti)
(1) Znak pristupa~nosti ima oblik pravougaonik, dimenzija 100 x 150 mm. Znak pristupa~nosti ima predwu
stranu i pole|inu.
(2) Predwa strana znaka pristupa~nosti plave je boje s ivisom bijele boje {irine 3 mm i podijeqena je na dva
dijela.
a) Na lijevom dijelu predwe strane znaka pristupa~nosti odre|eno je mjesto u bijeloj boji namijeweno za
upisivawe:
1) naziva nadle`nog organa,
2) serijskog broja znaka,
3) roka va`ewa,
b) Na desnom dijelu predwe strane znaka pristupa~nosti ucrtan je me|unarodni simbol lica sa invaliditetom u
bijeloj boji.
(3) Pole|ina znaka pristupa~nosti podijeqena je na dva dijela:
a) na lijevom gorwem dijelu odre|eno je mjesto za fotografiju lica sa invaliditetom, koja mora biti obiqe`ena
pe~atom nadle`nog organa. Ispod fotografije je odre|eno mjesto za upisivawe, imena i prezimena, te potpisa lica
sa invaliditetom;
b) u desnom dijelu upisan je tekst "Znak pristupa~nosti daje pravo na kori{tewe parkirnog mjesta rezervisanog
za vozila kojima upravqaju lica sa invaliditetom", na slu`benim jezicima u Bosni i Hercegovini i na engleskom
jeziku.
(4) Znak pristupa~nosti prikazan je na crte`u u prilogu broj 3. ovog pravilnika, koji je wegov sastavni dio.
(5) Znak pristupa~nosti izra|uje se od odgovaraju}eg materijala koji mora imati odre|enu za{titu, sa
mogu}no{}u plastificirawa nakon lijepqewa fotografije lica sa invaliditetom u za to odre|eno mjesto na
pole|ini znaka i upisivawa podataka propisanih ovim pravilnikom.
(6) Znak pristupa~nosti je jedinstven za cijelo podru~je Bosne i Hercegovine i ima za{titni kod i broj.
^lan 8.
(Na~in isticawa znaka pristupa~nosti)
Znak pristupa~nosti stavqa se ili privremeno lijepi u dowi desni ugao predweg vjetrobranskog stakla vozila.
^lan 9.
(Mjesto rezervisano za parkirawe)
(1) Mjesto rezervisano za parkirawe vozila kojim upravqaju lice sa invaliditetom mora imati na kolovozu
ucrtane ivi~ne crte i biti ozna~eno me|unarodnim znakom invalida `ute boje.
(2) Parkirali{te sa mjestima rezervisanim za parkirawe vozila kojim upravqaju lice sa invaliditetom, mora
biti obiqe`eno, osim sa znakom parkirali{ta, i dopunskom plo~om koja ozna~ava parkirno mjesto rezervisano za
lica sa invaliditetom.
^lan 10.
(Prelazne i zavr{ne odredbe)
(1) Svi znakovi pristupa~nosti izdati prije stupawa na snagu ovog pravilnika prestaju da va`e po isteku roka
od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog pravilnika.
(2) Znak pristupa~nosti, upisnik o izdatim znakovima pristupa~nosti i karton evidencije obezbje|uje
Ministarstvo civilnih poslova.
(3) Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH", a objavi}e se i
u slu`benim glasnicima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Br~ko Distrikta Bosne i
Hercegovine.
Broj: 01-02-2-328-2/07
2. februara 2007. godine Ministar,
Sarajevo Dr Branko Doki}, s.r.

Prilog 1: Oblik i sadr`aj upisnika primqenih zahtjeva i izdatih "znakova pristupa~nosti" osobama/licima sa
invaliditetom
Datum i Prebi- OI / Ser. Datum Produ-
R. Ime i mjesto vali{te LK Reg. br. br. izda- `ewe Napo-
b. prezime JMB Izdana vozila mena
ro|ewa Adresa znaka vawa va`nosti
od
Strana 32 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

Prilog 2: Oblik i sadr`aj kartona evidencije Prilog 3: Znak pristupa~nosti - lice i nali~je

KARTON EVIDENCIJE IZDA TIH

"ZNAKOVA PRISTUPA^NOSTI"

Ime ___________________ ___

Prezime_________________ __
Naziv _________________ ___
Slika JMB _______________ _____
Datum i mjesto
ro|. ______________________
Dr`avq.______________ ____
Broj OI/LK __________ _____
Ser. br. znaka Izdata od ______________ ___
______________ ________________________ _
Datum izdavawa JMB ___________________ __
______________
Va`i do
______________ Reg. broj vozila ___________
Va`nost produ`ena Marka ____________________
do ____________ Tip_______________________

Potpis Potpis ovla{}ene

osobe/lica osobe/lica
M.P.

Promjene podataka upisuju se na pole|ini kartona.

Na osnovu ~lana 252. stav (1) ta~ka 5) a u vezi sa ~lanom 47. Zakona o osnovama bezbjednosti saobra}aja na pute-
vima u Bosni i Hercegovini "Slu`beni glasnik BiH", broj 6/06 ), ministar komunikacija i transporta Bosne i
Hercegovine, u saradwi sa organima nadle`nim za saobra}aj, d o n o s i
PRAVILNIK
O POSTAVQAWU POSEBNIH OBJEKATA NA PUTU RADI SMAWEWA BRZINE KRETAWA VOZILA
I - OP[TE ODREDBE
^lan 1.
(Predmet Pravilnika)
Ovim pravilnikom odre|uju se vrste posebnih objekata na putu radi smawewa brzine kretawa vozila, mjesta i
na~in postavqawa posebnih objekata na putu i pribavqawe odobrewa za postavqawe posebnih objekata.
^lan 2.
(Mjesto za postavqawe posebnih objekata)
(1) Posebni objekti na putu radi smawewa brzine kretawa vozila (u daqem tekstu: posebni objekti) postavqaju se
ispred pje{a~kih prelaza, prelaza biciklisti~kih staza / traka preko druma, u blizini vrti}a, {kola i drugih
lokacija na kojima ~esto borave djeca, te u blizini mjesta kolektivnog boravka starijih lica i lica sa pojedinim
funkcionalnim smetwama - bolestima (lica u invalidskim kolicima, rulatorima), u blizini lokacija gdje ve}i broj
neza{ti}enih u~esnika u saobra}aju prelazi put (pje{aci, biciklisti i sl.), `eqezni~kih prelaza, drumskih naplat-
nih prolaza, kao i u blizini ukr{tawa puteva.
(2) Nije dozvoqeno postavqawe posebnih objekata na autoputu i brzom putu.
(3) Posebne objekte ne treba graditi i postavqati na putevima koji gravitiraju prema stanicama za prvu pomo}
i bolnicama, kao i na putevima gdje je primarno kretawe vozila prve pomo}i.
^lan 3.
(Na~in postavqawa posebnih objekata)
(1) Posebni objekti moraju biti ozna~eni odgovaraju}im saobra}ajnim znakovima, prema pravilniku o
saobra}ajnim znakovima.
(2) Povr{ina posebnih objekata mora biti od protivklizaju}eg materijala i ozna~ena reflektuju}im materijama
na onoj strani sa koje se vozilo pribli`ava.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 33

(3) Posebni objekti moraju biti adekvatno fiksirani u kolovoznu zavjesu, kako bi se sprije~ilo odvajawe
pojedina~nih elemenata ili wihovih dijelova.
(4) U zoni vje{ta~kih izbo~ina, uzdignutih plo~a, putnih jastuka i vje{ta~kih ulegnu}a moraju se sprovesti
primjerene mjere odvodwe.
II - VRSTE POSEBNIH OBJEKATA
^lan 4.
(Vrste objekata koji se postavqaju)
Na putevima se mogu postavqati sqede}i posebni objekti :
a) Opti~ke bijele linije upozoravaju voza~e na potrebu smawewa brzine kretawa vozila, izvode se pomo}u
sredstava za obiqe`avawe oznaka na kolovozu popre~no na smjer vo`we, a postavqaju se ispred raskrsnica,
pje{a~kih prelaza, opasnog dijela puta i sl.
b) Zvu~ne ili vibracione trake upozoravaju voza~e na potrebu smawewa brzine kretawa vozila, izvode se
hrapavqewem kolovoznog zastora glodawem ili nano{ewem tankih reqefnih slojeva na kolovoz, koje pri prelazu
vozila proizvode vibracije i zvu~ne efekte.
(1) Zvu~ne trake pri prelazu vozila proizvode tihe vibracije, a u pravilu se postavqaju ispred {kola, vrti}a,
`eqezni~kih prelaza, pje{a~kih prelaza, drumskih naplatnih prolaza, ukr{tawa i opasnih krivina gdje su velike
brzine kretawa i gdje se `eli zvukom i malim vibracijama vozila, upozorewem, posti}i smawewe brzine na
propisanu.
(2) Vibracione trake pri prelazu vozila proizvode ja~e vibracije, a postavqaju se na mjestima gdje se `eli
upozoriti voza~ na vo`wu po uspostavqenom ograni~ewu brzine kretawa.
c) Vje{ta~ke izbo~ine su fizi~ke naprave koje se u pravilu postavqaju prije zone smirewa saobra}aja, odnosno u
stambenim ulicama, obiqe`enim saobra}ajnim znakom «zona u kojoj je ograni~ena brzina» ili znakom «podru~je
smirenog saobra}aja», a postavqaju se preko polovine ili po cijeloj {irini saobra}ajne trake i konveksnog su
profila.
d) Uzdignute plo~e su fizi~ke naprave trapeznog profila, namijewene za prisilno smawewe brzine kretawa, koje
se moraju razlikovati od kolne povr{ine puta, po materijalu i boji tako da su dobro vidqive dawu i no}u.
e) Putni jastuci su fizi~ke naprave koje se izgra|uju kao vje{ta~ke izbo~ine u vidu jastuka (u obliku piramide
sa odsje~enim vrhom), ne prote`u se preko cijele saobra}ajne trake, te je vozilima sa ve}im razmakom izme|u
to~kova (autobusima i sl.) olak{ano prela`ewe.
f) Vje{ta~ka ulegnu}a su fizi~ke naprave koje se postavqaju kao «izvrnute» vje{ta~ke izbo~ine za smawewe
brzine kretawa vozila na dionicama puta i mjestima gdje je ve}i rizik nastanka saobra}ajne nesre}e, a oblikovana
su tako da ga «te{ka» vozila mogu pre}i bez ve}ih pote{ko}a.
g) Kra}e su`ewe puta se izvodi u ciqu smawewa brzine kretawa vozila i istovremeno se omogu}ava lak{e
prela`ewe puta od strane pje{aka i biciklista, a dato su`ewe skra}uje put kretawa neza{ti}enih u~esnika u
saobra}aju, omogu}ava da isti lak{e uo~avaju i da budu uo~eni od strane drugih u~esnika u saobra}aju.
h) Drumske kapije se izvode kao posebni objekti za smawewe brzine kretawa vozila na putu kod ulaza u gusto
naseqena mjesta, gradove ili podru~ja grada, a kolovozne trake se razdvajaju u simetri~nom ili asimetri~nom
obliku i u me|uprostoru – razdjelnom ostrvu se obi~no sadi nisko rastiwe.
i) Bojewe markiranih dijelova puta koristi se za pove}awe opreza u~esnika u saobra}aju na odre|enu lokaciju
ili kategoriju u~esnika u saobra}aju (prelaz biciklisti~ke staze preko kolovoza ), u ciqu smawewa brzine kretawa,
a obi~no se boji kolovozni zastor sa plavom ili crvenom bojom. Za za{titu pje{a~kih prelaza u ciqu boqe
uo~qivosti koriste se `ute ili crvene linije uporedo sa bijelim linijama koje ozna~avaju pje{a~ki prelaz.
III - NA^IN POSTAVQAWA I OZNA^AVAWA POSEBNIH OBJEKATA
^lan 5.
(Opti~ke bijele linije)
(1) Opti~ke bijele linije upozorewa se izvode serijskim postavqawem najmawe ~etiri bijele refleksivne trake
popre~no na smjer vo`we preko cijele {irine saobra}ajnog traka, sve ve}e {irine i na sve mawem razmaku.
(2) Prva linija mora biti {irine 20 cm, a sqede}im se pove}ava {irina za 10 cm (slika 1).
(3) Razmak izme|u linija je zavisan o po~etnoj brzini (npr. 80 km/h) i kona~noj brzini (npr. 40 km/h) koju vozilo
posti`e prije opasnog dijela puta (slika 2).

Slika 1.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 37

Na osnovu ~lana 252. stav (1) ta~ka 2, a u vezi sa ~lanom 11. Zakona o osnovama bezbjednosti saobra}aja na
putevima u Bosni i Hercegovini (“Slu`beni glasnik BiH”, broj 6/06), ministar komunikacija i transporta Bosne i
Hercegovine, u saradwi sa nadle`nim organima za saobra}aj i unutra{we poslove, donosi
PRAVILNIK
O OSNOVNIM USLOVIMA KOJE JAVNI PUTEVI, WIHOVI ELEMENTI I OBJEKTI NA WIMA
MORAJU ISPUWAVATI SA ASPEKTA BEZBJEDNOSTI SAOBRA]AJA
^lan 1.
(Predmet Pravilnika)
Ovim pravilnikom propisuju se osnovni uslovi koje javni putevi, wihovi elementi i objekti na wima moraju
ispuwavati sa aspekta bezbjednosti saobra}aja.
^lan 2.
(Osnovni uslovi i wihova primjena)
(1) Osnovni uslovi iz ~lana 1. ovog pravilnika utvr|eni su u Prilogu "Osnovni uslovi koje javni putevi,
wihovi elementi i objekti na wima moraju ispuwavati sa aspekta bezbjednosti saobra}aja", koji je sastavni dio
ovog pravilnika.
(2) Pri izradi tehni~ke (projektne) dokumentacije za izgradwu, obnovu i rekonstrukciju javnih puteva, wihovih
elemenata i objekata na wima obavezna je primjena osnovnih uslova utvr|enih u Prilogu iz stava (1) ovog ~lana.
^lan 3.
(Izuzeci od primjene)
Za javne puteve se izuzetno mogu primijeniti vrijednosti koje odstupaju od grani~nih minimalnih i / ili
maksimalnih vrijednosti predvi|enih ovim pravilnikom samo uz posebno dokumentovano obrazlo`ewe.
^lan 4.
(Prelazne odredbe)
Tehni~ka (projektna) dokumentacija za izgradwu, obnovu i rekonstrukciju javnih puteva koja je izra|ena ili ~ija
je izrada zapo~eta prije stupawa na snagu ovog pravilnika, mo`e se prihvatiti, odnosno zavr{iti prema odredbama
Pravilnika o osnovnim uslovima koje javni putevi van naseqa i wihovi elementi moraju da ispuwavaju sa gledi{ta
bezbjednosti saobra}aja ("Slu`beni glasnik SFRJ", broj 35, 1981. godina), ako bi se, zbog izmjene te dokumentacije u
svrhu wenog uskla|ivawa sa ovim pravilnikom, izgradwa, obnova, odnosno rekonstrukcija javnog puta, za koji je
tehni~ka (projektna) dokumentacija izra|ena ili je u toku, morala odlo`iti na du`e vrijeme.
^lan 5.
(Sprovo|ewe Pravilnika)
Radi detaqnije razrade pojedinih odredbi ovog pravilnika koje se odnose na tehni~ke uslove za projektovawe
objekata, funkcionalnih elemenata i povr{ina puta i drugo, ministar komunikacija i transporta Bosne i
Hercegovine mo`e donositi uputstva za primjenu ovog pravilnika.
^lan 6.
(Prestanak primjene propisa)
Danom stupawa na snagu ovog pravilnika prestaje da va`i pravilnik o osnovnim uslovima koje javni putevi van
naseqa i wihovi elementi moraju da ispuwavaju sa gledi{ta bezbjednosti saobra}aja u Bosni i Hercegovini.
^lan 7.
(Objavqivawe i stupawe na snagu)
Ovaj pravilnik stupa na snagu 1. januara 2008. godine, a objavquje se u «Slu`benom glasniku BiH» i slu`benim
glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Broj: 01-02-2-328-16/07
8. februara 2007. godine Ministar,
Sarajevo Dr Branko Doki}, s.r.

Prilog
OSNOVNI USLOVI KOJE JAVNI PUTEVI, WIHOVI ELEMENTI I OBJEKTI NA WIMA MORAJU
ISPUWAVATI SA ASPEKTA BEZBJEDNOSTI SAOBRA]AJA

1. PODJELA JAVNIH PUTEVA

Javni putevi se dijele prema razli~itim osnovama i parametrima.
1.1. Podjela prema dru{tvenom i privrednom zna~aju
Prema Zakonu o osnovama bezbjednosti saobra}aja na putevima u Bosni i Hercegovini (u daqem tekstu: Zakon),
kao i va`e}im zakonima o javnim putevima, javni putevi se, zavisno od wihovog dru{tvenog i privrednog zna~aja,
dijele na:
- magistralne puteve,
- regionalne puteve,
- lokalne puteve i
- ulice u naseqima.
1.2. Podjela prema vrsti saobra}aja
Prema vrsti saobra}aja kome su namijeweni, javni putevi se dijele na:
- puteve za saobra}aj motornih vozila i
- puteve za mje{oviti saobra}aj.
Strana 38 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

Putevi za saobra}aj motornih vozila namijeweni su iskqu~ivo za vozila koja se smatraju motornim vozilima, u
smislu ~lana 9. ta~ka 30. Zakona.
Putevi za mje{oviti saobra}aj namijeweni su za kretawe svih vrsta vozila i drugih u~esnika u saobra}aju
(motorna i zapre`na vozila, radna vozila, biciklisti, pje{aci i dr).
1.2.1. Putevi za saobra}aj motornih vozila
Putevi za saobra}aj motornih vozila dijele se na:
- autoputeve i
- brze puteve.
Autoput je javni put posebno izgra|en i namijewen iskqu~ivo za saobra}aj motornih vozila, koji je ozna~en
propisanim saobra}ajnim znakom i ima dvije fizi~ki odvojene kolovozne trake za saobra}aj iz suprotnih smjerova,
bez ukr{tawa sa drugim putem ili `eqezni~kom ili tramvajskom prugom u nivou i u ~iji se saobra}aj mo`e
ukqu~iti, odnosno iskqu~iti samo odre|enim i posebno izgra|enim prikqu~nim javnim putevima na odgovaraju}u
kolovoznu traku.
Brzi put je javni put posebno izgra|en i namijewen iskqu~ivo za saobra}aj motornih vozila, koji je ozna~en
propisanim saobra}ajnim znakom i ima dvije fizi~ki odvojene kolovozne trake za saobra}aj iz suprotnih smjerova,
bez zaustavnih traka, bez ukr{tawa sa drugim putem ili `eqezni~kom ili tramvajskom prugom u nivou i u ~iji se
saobra}aj mo`e ukqu~iti, odnosno iskqu~iti samo odre|enim i posebno izgra|enim prikqu~nim javnim putevima
na odgovaraju}u kolovoznu traku.
Broj saobra}ajnih traka i izbor popre~nog profila puteva za saobra}aj motornih vozila zavise od saobra}ajnog
optere}ewa za odre|eni planski period. Autoputevi i brzi putevi se mogu graditi po fazama s tim da se izgra|ena
prva faza smatra brzim putem.
1.3. Podjela prema saobra}ajnoj funkciji
Saobra}ajne funkcije puta su: prikqu~ivawe na puteve za ve}e udaqenosti, povezivawe centara, prikupqawe i
obezbje|ewe pristupa. Saobra}ajna funkcija puta se obavqa izme|u polazne i ciqne ta~ke, koje su odre|ene
pojedinim urbanim sredinama ili centrima, pri ~emu se oni razlikuju po slo`enosti i intenzitetu saobra}ajnih
potreba.
Prema saobra}ajnoj funkciji, javni putevi se dijele na:
- daqinske puteve za povezivawe glavnih (dr`avnih) centara i centara entiteta, kao i centara van dr`ave,
- vezne puteve za povezivawe centara entiteta ili kantona i sekundarnih (op{tinskih) centara sa ciqem
izjedna~avawa urbanih anglomeracija,
- sabirne puteve za prikupqawe saobra}ajnih tokova sa ciqem udru`enog vo|ewa do sekundarnih (op{tinskih)
centara i centara entiteta i kantona i wihove raspodjele i
- pristupne puteve za pristup pojedinim zatvorenim prostornim jedinicama i pojedinim lokacijama, odnosno
opslu`ivawe namjene povr{ina u neposrednom okru`ewu puta.
1.4. Podjela prema prostornoj funkciji
Prostorna funkcija se defini{e na osnovu lokacije u prostoru (van, kroz ili u okviru naseqa), gustine
izgra|enosti u urbanom prostoru i veli~ine, zna~aja i dimenzija urbanog centra.
Prema prostornoj funkciji, javni putevi se dijele na:
- javne puteve bez zgrada uz put, van naseqa,
- javne puteve bez zgrada uz put, u okviru naseqa,
- javne puteve sa zgradama uz put, van naseqa i
- javne puteve sa zgradama uz put, u okviru naseqa.
1.5. Tehni~ka podjela puteva
S obzirom na na~in funkcionisawa puta, elementi puta se dimenzioni{u:
- u odnosu na vozno-dinami~ke uslove (uslovi konstantne brzine i neometane prevoznosti) ili
- u odnosu na karakteristi~no vozilo (obezbje|ewe prevoznosti bez obzira na vozno-dinami~ke uslove).
Prema na~inu funkcionisawa puta, odnosno na~inu dimenzionisawa, javni putevi se dijele na sqede}e tehni~ke
grupe:
- A (povremena upotreba, dimenzionisawe prema vozno-dinami~kim uslovima),
- B - van naseqa (periodi~na upotreba, dimenzionisawe prema vozno-dinami~kim uslovima),
- B - u okviru naseqa (~esta upotreba, dimenzionisawe prema vozno-dinami~kim uslovima),
- C (prete`no stalna upotreba, dimenzionisawe prema vozno-dinami~kim uslovima) i
- D (stalna upotreba, dimenzionisawe prema obezbe|ewu prevoznosti).
1.6. Podjela prema saobra}ajnom optere}ewu
Prema veli~ini saobra}ajnog optere}ewa na kraju planskog perioda, izra`enog prosje~nim godi{wim dnevnim
saobra}ajem (PGDS), javni putevi se dijele na sedam razreda (Tabela 1).
Tabela 1. Podjela javnih puteva prema saobra}ajnom optere}ewu
Razred puta PGDS [voz/dan]
I >12.000
II 8.001-12.000
III 6.001-8.000
IV 4.001-6.000
V 2.501-4.000
VI 1.001-2.500
VII <1.000
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 39

Veli~ina i struktura saobra}ajnog optere}ewa, za odre|eni planski period, utvr|uju se prema poglavqu
Saobra}aj, dio Saobra}ajno optere}ewe.
1.7. Odre|ivawe kategorije puta
Po pravilu se usvaja najvi{a kategorija puta koja se dobije primjenom kriterujuma iz Tabele 2.
Tabela 2. Odre|ivawe mjerodavne kategorije puta
Veli~ina
Tehni~ka Vrsta Dru{tveni i Saobra}ajna Sredwa du`ina
saobra}aja (PGDS)
grupa saobra}aja privredni zna~aj funkcija putovawa [km]
[voz/dan]
motorni >12.000 >100
A
mje{oviti daqinski
8.001-12.000 50-100
B - izvan motorni magistralni
naseqa 6.001-8.000 25-50
vezni
B - u okviru 4.001-6.000 10-30
naseqa 2.501-4.000 5-20
mje{oviti regionalni sabirni
5-10
C 1.001-2.500
lokalni
pristupni <5
D lokalni <1.000
Odre|ivawe kategorije puta kao osnovnog podatka prema kome se u daqem postupku utvr|uje mjerodavna brzina
(predvi|ena ili projektna), a preko we i osnovni elementi popre~nog profila, situacionog plana i podu`nog
profila, provodi se uzimaju}i u obzir sve kriterijume od 1.1. do 1.6.
2. SAOBRA]AJ
2.1. U~esnici u saobra}aju
U~esnici u saobra}aju na putu su:
- motorna vozila sa voza~ima i putnici u vozilima,
- biciklisti,
- pje{aci i
- ostali u~esnici (traktori, specijalna, vojna i nemotorna vozila sa voza~ima i putnicima).
U~esnici u saobra}aju mogu da koriste iste ili odvojene saobra}ajne povr{ine. Upotreba istih ili odvojenih
saobra}ajnih povr{ina se odre|uje na osnovu karakteristika odre|ene kategorije puta, koji proizilaze iz wegove
osnovne saobra}ajne funkcije.
Ako je put izgra|en sa odvojenim saobra}ajnim povr{inama za razli~ite u~esnike, prelazi izme|u povr{ina
moraju biti detaqno projektovani, a prilikom paralelnog upravqawa saobra}ajnim tokovima u obzir se uzimaju
odgovaraju}e udaqenosti u zavisnosti od brzine kretawa vozila na kolovozu (za{titna / bezbjedna {irina).
2.1.1. Motorna vozila
Motorna vozila su mjerodavna za odre|ivawe dimenzija puta i wegovih dodatnih ure|ewa. Dimenzije motornih
vozila i wihove sposobnosti manevrisawa su prikazane u Tabeli 3.
Tabela 3. Dimenzije vozila i wihova sposobnost manevrisawa
Dimenzije vozila [m] Radijus spoqa{weg luka
Vrsta prevoznog sredstva
du`ina {irina visina okretawa Rslo [m]
bicikl sa motorom 1,80 0,60 1,001 3,00
motocikl 2,25 0,70 1,001 3,00
tipi~an automobil 4,70 1,75 1,50 5,80
mali automobil 3,80 1,60 1,40 5,30
veliki automobil 5,15 1,90 1,60 6,00
mjerodavno putni~ko vozilo 4,70 2,10 1,70 5,80
kombinovano vozilo 5,00 2,10 2,30 6,20
teretna vozila
mala teretna vozila 6,00 2,10 2,302 6,20
3
tipi~no dvoosovinsko teretno vozilo 8,50 2,50 3,002 9,60
tipi~no troosovinsko teretno vozilo 10,00 2,503 3,002 9,80
teretno vozilo sa prikolicom, 16,00 2,503 4,00 12,50
poluprikolicom, vozilo sa prikolicom 16,50 2,503 4,00 12,00
vozilo za odvoz otpada
tipi~no dvoosovinsko vozilo 7,70 2,50 3,302
tipi~no troosovinsko vozilo 10,50 2,50 3,302
vatrogasno vozilo 6,80 2,50 2,802 9,25
vatrogasno vozilo sa merdevinama 12,00 2,50 3,50 10,50
tipi~an autobus I 11,00 2,503 2,95 10,25
tipi~an autobus II 11,50 2,503 2,95 11,00
Strana 40 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

tipi~an me|ugradski autobus 12,00 2,503 3,10/3,454 11,40

3
tipi~an autobus sa zglobom 18,00 2,50 2,95 12,00
traktor sa prikolicom 9,20 1,80 3,50 4,50
1
sa voza~em i putnikom 2,0 m 2 visina kabine za voza~a
3 4
sa retrovizorom 2,95 m autobusi na dva sprata
Teretno vozilo, {irine 2,50 m i visine 4,00 m upotrebqava se za odre|ivawe standardne {irine voznih traka i
visine profila puta na javnim putevima. Za puteve malog saobra}ajnog optere}ewa i puteve za posebne namjene
(nestandardni putevi) u obzir se uzimaju najve}a vozila koja su tipi~na za predmetni put.
Pro{irewe voznih traka na odre|enom putu se defini{e u odnosu na udaqenost izme|u osovina vozila koje je
tipi~an korisnik predmetnog puta.
2.1.2. Ostali u~esnici u saobra}aju
Prilikom odre|ivawa dimenzija povr{ina za kretawe biciklista u obzir se uzimaju: du`ina 2,00 m, {irina
0,75 m i visina 2,25 m, sa prosje~nom brzinom kretawa koja iznosi 12 km/h.
Prilikom odre|ivawa dimenzija pje{a~kih povr{ina u obzir se uzima profil {irine 0,75 m i visine 2,25 m, sa
prosje~nom brzinom hodawa koja iznosi 4,3 km/h. Za dimenzionisawe pje{a~kih povr{ina u obzir se dodatno
uzimaju dimenzije dje~ijih kolica, i to: du`ina 1,10 m, {irina 0,55 m i visina 1,00 m, kao i dimenzije invalidskih
kolica, i to: du`ina 1,50 m, {irina 1,20 m i visina 1,50.
Minimalne dimenzije nemotorizovanih prevoznih sredstava su navedene u Tabeli 4.
Tabela 4. Dimenzije nemotorizovanih prevoznih sredstava i wihova sposobnost manevrisawa
Dimenzije vozila [m] Radijus spoqa{weg luka
Vrsta prevoznog sredstva
du`ina {irina visina okretawa Rslo [m]
dje~ija kolica 1,10 0,55 1,001 1,00
invalidska kolica 1,25 0,85 1,101 5,80
bicikl 1,85 0,60 1,001 3,00
1
sa korisnikom 2,0 m
2.2. Saobra}ajno optere}ewe
2.2.1. Podaci o saobra}aju
Standardni metod vo|ewa podataka o saobra}ajnom optere}ewu na putevima predstavqa prosje~an godi{wi
dnevni saobra}aj (PGDS), koji se odnosi na odre|enu dionicu puta. PGDS se odre|uje brojawem saobra}aja ili na
osnovu saobra}ajne studije. Ukoliko put nije u upotrebi odre|eni broj dana u godini, prosjek se ra~una za period u
kojem je put bio u upotrebi i time defini{e prosje~an dnevni saobra}aj (PDS).
Podatke potrebne za planirawe, projektovawe, eksploataciju i odr`avawe puta potrebno je prikupiti:
- za puteve: brojawem saobra}aja na odre|enim ta~kama na putu u neprekidnom vremenskom intervalu (automatski
tokom ~itave godine ili izme|u 6:00 i 22:00 ~asa ili u odabranim ~asovima tokom karakteristi~nih dana) ili
izradom saobra}ajne studije i / ili kompjuterske simulacije i
- za raskrsnice: brojawem saobra}aja u smjerovima vo`we na raskrsnicama po ~asovima, s tim da se u vr{nim
~asovima saobra}ajni tokovi mogu razdvajati na 15-ominutne, odnosno petominutne intervale u toku ~asa brojawa
ili izradom saobra}ajne studije i / ili kompjuterske simulacije.
Podaci koji se odnose na PGDS i PDS se upotrebqavaju za:
- utvr|ivawe potreba i prioriteta u vezi sa odr`avawem puteva,
- utvr|ivawe prioriteta u vezi sa obnovom i rekonstrukcijom postoje}e putne mre`e,
- planirawe putne mre`e i odre|ivawe optimalnih trasa za nove puteve,
- utvr|ivawe potreba i zahtjeva novih puteva i
- utvr|ivawe mjera koje se odnose na upravqawe saobra}ajem.
Podaci o saobra}ajnom optere}ewu, ukqu~uju}i veli~inu i vrste motornog putnog saobra}aja, broj osovina,
te`inu i dimenzije te{kih vozila, upotrebqavaju se za:
- projektovawe saobra}ajnih povr{ina s obzirom na tehni~ke uslove i minimalne dimenzije geometrijskih
elemenata,
- dimenzionisawe kolovozne konstrukcije i mostovskih konstrukcija,
- analizirawe uticaja te{kih vozila na propusnu mo} puta,
- uspostavqawe re`ima saobra}aja i
- postavqawe saobra}ajnih ograni~ewa.
Podaci dobijeni brojawem na otvorenoj dionici puta ili na dionici u urbanom podru~ju upotrebqavaju se za
odre|ivawe:
- saobra}ajnog optere}ewa na pojedinim smjerovima,
- saobra}ajnog optere}ewa u toku dana i
- raspodjele vozila na pojedine kategorije (struktura vozila).
Podaci o raspodjeli saobra}aja po smjerovima i strukturi vozila upotrebqavaju se za:
- analizirawe propusnosti,
- planirawe re`ima saobra}aja (jednosmjerni putevi ili ulice, ograni~ewa saobra}aja, itd),
- odre|ivawe potreba za parkirali{tima i
- utvr|ivawe efikasnosti odre|enih mjera na putevima i raskrsnicama.
Podaci o saobra}aju dobijeni brojawem na raskrsnicama upotrebqavaju se za odre|ivawe:
- veli~ine saobra}aja koji ulazi u podru~je raskrsnice,
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 41

- veli~ine saobra}aja koji te~e u odre|enom smjeru kroz raskrsnicu,

- koli~ine saobra}aja za vrijeme odre|enih vremenskih intervala u toku dana i
- strukture saobra}aja.
Podaci o saobra}aju koji se odnose na vremenske intervale kra}e od jednog sata mogu da se upotrebqavaju za:
- analizirawe promjena u saobra}aju u vrijeme vr{nog optere}ewa,
- utvr|ivawe smawene propusnosti saobra}ajnih povr{ina i
- utvr|ivawe karakteristika saobra}aja u vrijeme vr{nog optere}ewa.
Saobra}ajno optere}ewe utvr|eno u periodu vr{nog optere}ewa se upotrebqava za:
- odre|ivawe propusnosti odre|enog puta,
- utvr|ivawe potreba, planirawe i ta~no odre|ivawe vrste i polo`aja opreme saobra}ajnih povr{ina,
- utvr|ivawe potreba za parkirawem, okretawem i zaustavqawem i
- projektovawe puteva, odnosno odre|ivawe broja i {irine saobra}ajnih i ostalih traka, potrebe za dodatnim
mjerama (kanalisawe saobra}ajnih tokova, itd).
Podaci o saobra}ajnom optrere}ewu tokom ~itave godine se upotrebqavaju za:
- saobra}ajna predvi|awa,
- analize isplativosti, odnosno opravdanosti,
- analize op{te saobra}ajne bezbjednosti i
- rje{avawe specifi~nih problema koji se odnose na saobra}ajna optere}ewa.
2.2.2. Struktura vozila
Struktura vozila u saobra}aju, obzirom na brojawe i statisti~ku obradu, se utvr|uje prema sqede}im osnovnim
kategorijama:
- MC motocikli,
- PV putni~ka vozila sa i bez prikolice,
- BUS autobusi sa i bez prikolice, autobusi sa zglobom,
- LT laka teretna vozila sa i bez prikolice (do 3,5 t),
- ST sredwe te{ka teretna vozila (izme|u 3,5 t i 8 t),
- TT te{ka teretna vozila (preko 8 t),
- TP te{ka teretna vozila sa prikolicom i
- TTP te{ka teretna vozila sa polu-prikolicom (autovozovi),
i dopunskim kategorija (statisti~ka-alternativna):
- PT poqoprivredni traktori,
- SV specijalna i vojna vozila i
- BK bicikli.
Za potrebe saobra}ajnog dimenzionisawa puteva prema metodologiji u Priru~niku o kapacitetu puteva
(Highhwau Capacitu Manual, Transportation Research Board, Washington, D.C., SAD, 2000), vozila u saobra}ajnom toku se
dijele na sqede}e kategorije za koje se odre|uje wihov broj i udeo (%):
- PV putni~ka vozila,
- A autobuse,
- LK lake kamione i
- TK te{ke kamione.
U slu~aju, da se prilikom dimenzionisawa saobra}aja upotrebqava samo termin “te{ka vozila”, u ovu kategoriju
se ukqu~uju sva teretna vozila i autobusi, a laki kamioni se ukqu~uju u kategoriju putni~kih vozila.
Za potrebe saobra}ajnog dimenzionisawa novih i / ili analizirawa saobra}ajnih uslova postoje}ih raskrsnica,
vozila u saobra}ajnom toku se klasifikuju kao:
- PV putni~ka vozila,
- A autobusi,
- TV teretna vozila i
- TTP autovozove i teretna vozila sa prikolicom.
Saobra}ajni tok vozila se, u tom slu~aju, iskazuje u jedinicama putni~kih vozila na sat (JPV/h). Standardne
vrijednosti zamjene za prora~un JPV iznose:
- za putni~ka vozila - 1,
- za autobuse - 2 i
- za autovozove i kamione sa prikolicom - 3,5.
2.2.3. Mjerodavno saobra}ajno optere}ewe
Za projektovawe puta mjerodavna je veli~ina saobra}ajnog toka na kraju planskog perioda, ukoliko iz
opravdanih stru~nih razloga projektnim zadatkom nije odre|eno druga~ije.
Prilikom saobra}ajnog dimenzionisawa puteva u obzir se uzima:
- mjerodavno ~asovno saobra}ajno optere}ewe za dimenzionisawe puta Qh mer i
- mjerodavno 15-ominutno saobra}ajno optere}ewe za dimenzionisawe raskrsnice Q15 mer.
U oba slu~aja mjerodavno saobra}ajno optere}ewe iskazuje se ili kao broj vozila po ~asu (voz-h) ili kao broj
jedinica putni~kih vozila po ~asu (JPV/h). U obzir se uzima i odgovaraju}i faktor vr{nog ~asa (FV^), koji
predstavqa oscilirawe saobra}ajnog toka u okviru tog sata. U slu~aju brojawa, FV^ se izra~unava za svaki smjer
posebno, odnosno po ograncima, trakama ili kracima raskrsnice.
Strana 42 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

2.2.4. Na~in dobijawa podataka o saobra}aju

Na~in dobijawa podataka o saobra}aju kao i izvor podataka moraju biti nazna~eni u projektnom zadatku.
Prihvatqivi su sqede}i na~ini dobijawa podataka o saobra}aju:
- brojawe i mjerewe (ru~no, automatsko),
- saobra}ajne studije i / ili kompjuterske simulacije i
- stru~na procjena.
Za puteve iz tehni~kih grupa A i B - van naseqa podaci o saobra}aju se utvr|uju saobra}ajnom studijom i / ili
kompjuterske simulacije. Za sve ostale puteve saobra}ajno optere}ewe se mo`e odrediti na osnovu raspolo`ivih
podataka o brojawu saobra}aja i stru~nom procjenom, sa predvidivim godi{wim porastom, a bez posebnih
istra`ivawa.
Kod prora~una propusne mo}i putnog profila utvr|uje se mjerodavno saobra}ajno optere}ewe Qh mer (broj vozila
u n-tome ~asu). Kada je „n“ za pojedinu vrstu puteva ili zvani~no propisan ili definisan u projektnom zadatku, on
se odre|uje saobra}ajnom studijom.
Ukoliko odre|ivawe Qh mer putem saobra}ajne studije nije propisano, niti je zatra`eno projektnim zadatkom,
mjerodavno saobra}ajno optere}ewe mo`e se odrediti preko faktora n-tog ~asa (FN^) i PGDS-a.
Qh mer = FN PGDS .
Za pojedine vrste puteva FN^ su dati u Tabeli 5. Vrijednosti, navedene u tabeli, primjewuju se u zavisnosti od
saobra}ajnog i ekonomskog karaktera pojedinog puta u skladu sa stru~nom procjenom. Stru~na procjena i wena
opravdanost sastavni su dio odgovaraju}e projektne dokumentacije.
Tabela 5. Okvirne vrijednosti FN^ u procentima PGDS
Vrsta puta FN^ [% PGDS]
putevi za daqinsko povezivawe 12-16
me|ugradski putevi (izvan naseqa) 10-14
prigradski putevi (i daqinski) 9-11
gradski putevi (osim pristupnih) 8-10
Na putevima sa razli~itim (karakteristi~nim) godi{wim i dnevnim oscilacijama u saobra}aju, Qh mer mora
biti posebno stru~no odre|eno u okviru projektne dokumentacije (sezonski saobra}aj, turisti~ki putevi, ulice).
Na putevima sa izra`enim sezonskim saobra}ajem, ukoliko obim saobra}aja u sezoni prelazi prosje~nu vrednost
za vi{e od 50%, prikupqawe saobra}ajnih podataka i prora~uni protoka se izvode odvojeno za sezonski i
vansezonski obim saobra}aja. Zbog ekonomi~nosti izgradwe preporu~uje se, da se, u sezonskom periodu, u obzir uzme
ni`i nivo usluge od zadatog ili 10-20 km/h ni`a brzina putovawa od planirane na odre|enom putu. Ova preporuka
se mo`e primijeniti na puteve sa vi{e saobra}ajnih traka sa razdvojenim kolovozima (autoputevi i brzi putevi)
samo u ekstremnim slu~ajevima i uz posebno dokumentovano obrazlo`ewe.
2.2.5. Planski period
Geometrijski projekat novih puteva zasniva se na prognozi mjerodavnog saobra}ajnog optere}ewa za period 20
godina poslije zavr{etka izgradwe puta. Prognozirano optere}ewe dobija se saobra}ajnom studijom, analizirawem
sada{weg obima saobra}aja i definisawem parametara koji uti~u na (obi~no godi{wi) stepen pove}awa
saobra}ajnog optere}ewa do kraja planskog razdobqa (saobra}ajne prognoze).
U opravdanim slu~ajevima, naro~ito kada je u trasi puta predvi|ena izgradwa tunela (prakti~no nemogu}e
uve}awe profila u tunelu) preporu~uje se da se u obzir uzme period du`i od 20 godina. Produ`ewe planskog
razdobqa mora prethodno da odobri investitor, te ono mora biti navedeno u projektnom zadatku.
Kada se radi o rekonstrukciji ili potpunoj sanaciji puta ili glavne raskrsnice, plansko razdobqe za
odre|ivawe mjerodavnog saobra}ajnog optere}ewa iznosi 10 godina po zavr{etku predvi|enih radova, ukoliko
investitor ili nadle`ni organ ne odrede du`i period.
Ukoliko se izvode druge vrste mjera (obnova, poboq{awe pojedinih sastavnih dijelova trupa puta) plansko
razdobqe mo`e biti i kra}e, ali ne mawe od pet godina po zavr{etku primjene mjera.
Ukoliko se izgradwa puta vr{i u fazama, projektom se predvi|aju mjere, kojima }e se obezbijediti nesmetano
funkcionisawe naprava za odvodwavawe u toku trajawa odre|ene faze. Nije dzvoqena primjena nikakvih mjera u
vezi sa popre~nim profilom puta koje bi umawile bezbjednost saobra}aja. Vijek trajawa pojedine faze utvr|uje se
prora~unom propusnosti.
2.3. Propusna mo} puta
Propusna mo} puta predstavqa maksimalnu koli~inu vozila u saobra}ajnom toku pri kojoj odre|ena vrsta puta
obezbje|uje odre|eni nivo usluge.
Kriterijum za odvijawe putnog saobra}aja se utvr|uje na osnovu nivoa usluge (NU) koji se odre|uje u zavisnosti
od mjera uspe{nosti razli~itih vrsta puteva (Tabela 6). NU se odre|uje u odnosu na ometawe vozila u saobra}ajnom
toku (koncentracija saobra}ajnog toka) i u skladu sa prosje~nom brzinom putovawa. Za izra~unavawe propusnosti i
odre|ivawe NU upotrebqava se Priru~nik o kapacitetu puteva (Highway Capacitu Manual, Transportation Research
Board, Washington, D.C., SAD, 2000). Metodologijom je definisano {est nivoa usluge, i to: od A do E (prihvatqivo)
i F (neprihvatqivo-zastoji). Upotrebu drugih metoda treba posebno obrazlo`iti.
Tabela 6. Mjere uspje{nosti razli~itih vrsta puta (kvantitativni pokazateqi za odre|ivawe NU)
Put ili vrsta saobra}aja Mjera uspje{nosti
autoput, osnovna dionica gustina [JPV/km/saob. traka]
autoput, du`ina ulivawa prosje~na brzina kretawa [km/h]
autoput, prikqu~ci tok [JPV/h]
put sa vi{e saobra}ajnih traka gustina [JPV/km/saob. traka]
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 43

prosje~na brzina kretawa [km/h]

put sa dvije saobra}ajne trake procenat ka{wewa [%]
tok [JPV/h]
semaforizovane raskrsnice Prosje~no ka{wewe usqed zaustavqawa [s/vozilo]
nivo zasi}ewa pojedinih smjerova X [%]
nesemaforizovane raskrsnice
broj vozila u redu u pojedinim smjerovima [vozilo] i du`ina reda [m]
gradske ulice prosje~na brzina kretawa [km/h]
tok [JPV/h]
stanica za naplatu putarine
procenat ka{wewa [%]
gradski prevoz putnika stopa zauzetosti [lice/sjedi{te]
pje{aci raspolo`ivi prostor [m2/pje{ak]
Kapacitet puta, na granici izme|u NU E i F, predstavqa maksimalan obim saobra}ajnog toka pri kome se na
putu jo{ ne pojavquju zastoji. Ovaj kapacitet je karakteristi~an po veoma niskoj prosje~noj brzini kretawa, koja je,
naro~ito na putevima sa vi{om saobra}ajnom funkcijom, prema pravilu, ni`a od propisane za puteve vi{ih
kategorija.
2.3.1. Definisani nivo usluge
Izgradwa novog puta ili raskrsnice ili rekonstrukcija postoje}eg puta ili raskrsnice se projektuje na osnovu
elemenata, kojima se za taj put ili tu raskrsnicu obezbje|uje postizawe definisanog NU na kraju planskog perioda
(Tabela 7).
Tabela 7. Preporu~eni i minimalan NU zavisnosti od funkcije puta na kraju planskog perioda
Funkcija puta Preporu~eni NU Minimalan NU
daqinski put B D
vezni put C E
sabirni put D E
pristupni put D E
Nivo usluge je dru{tveno definisana vrijednost, koja odra`ava saobra}ajnu funkciju i aspekt ekonomi~nosti
putnog transporta. Za pojedine kategorije puta se utvr|uje navodom u upravnom aktu dr`ave i / ili entiteta. Do
usvajawa tog akta primjewuju se vrijednosti definisane u ovom dokumentu.
Pokazateqi nivoa usluge na putevima sa razdvojenim kolovozima, prikqu~cima i raskrsnicama su stepeni NU
(A-E i F), dok je prosje~na brzina kretawa pokazateq nivoa usluge na kolovozima sa jednom i dvije saobra}ajne
trake.
Na kompletnoj saobra}ajnoj dionici, odnosno odsje~ku puta sa pribli`no istom veli~inom i strukturom
saobra}aja, treba osigurati dovoqnu propusnu mo} i zadati nivo usluge. Odstupawe od prethodnog stava mo`e se
dozvoliti samo u slu~aju ako se primjenom analize “tro{kovi-korist” doka`e daje to opravdano, s tim da
mjerodavno saobra}ajno optere}ewe na kraju planskog perioda ne pre|e propusnu mo} puta (novo usluge E).
Mjerodavno saobra}ajno optere}ewe puta se odre|uje na osnovu odgovaraju}eg vr{nog optere}ewa (uobi~ajeno 100-ti
~as prognoziranog saobra}aja).
2.3.2. Saobra}ajna analiza elemenata puta
Analizom nivoa usluge, prema kvantitativnim pokazateqima, sprovode se sqede}e radwe:
- provjera izbora strukture i veli~ine elemenata puta u popre~nom profilu, te geometrijskih elemenata osovine
puta u vidu zadovoqavawa zadatih ili izabranih parametara vo`we,
- upore|ewe varijanti,
- dono{ewe odluke o mogu}im intervencijama u situacionom planu i podu`nom profilu sa ciqem uve}awa
eksploatacionih efekata (dodatne trake, ukr{tawa van nivoa, smawewe eksploatacionih tro{kova vozila i sl.) i
- dono{ewe odluke o mogu}im redukcijama elemenata u situacionom planu i podu`nom profilu sa ciqem
uve}awa ekonomi~nosti gra|ewa puta (prilago|avawe elemenata puta stvarnim saobra}ajnim potrebama).
Nivo usluge se analizira za:
- otvorenu trasu (na odabranoj deonici),
- pojedine uspone (podu`ni nagib uspona i relevantna du`ina),
- prikqu~ke (na razdvajawu, prikqu~ku, traci za prestrojavawe) i
- raskrsnice.
Ukoliko se na osnovu analize kvantitativnih pokazateqa NU dobiju vrijednosti koje su znatno ni`e od
definisanih za odgovaraju}u kategoriju puta, potrebno je ili korigovawe nivelete ili uvodewe dodatnih
saobra}ajnih traka na odre|enoj dionici, i to: na usponima ili na dionici sa uve}anim obimom saobra}ajnog toka
izme|u dvije raskrsnice.
Ukoliko se na osnovu prora~una osnovnih pokazateqa NU za dvotra~ne dvosmjerne puteve dobiju vrijednosti koje
su vrlo malo ni`e od definisanih, tra`eni NU se mo`e posti}i pove}awem dimenzija geometrijskih elemenata
osovine puta ili promenom dimenzija elemenata u popre~nom profilu puta ({irina traka, udaqenost bo~nih
smetwi).
Potreba za dodatnom saobra}ajnom trakom na usponu defini{e se analizom kvantitativnih pokazateqa nivoa
usluge, koji moraju biti isti kao i za trasu puta bez uspona. Kod provjeravawa nivoa usluge na dionici puta na kojoj
je planirana dodatna saobra}ajna traka za sporu vo`wu, u podacima o saobra}aju (za pojedine smjerove u slu~aju puta
sa razdvojenim kolovozima po smjerovima) oduzima se broj, odnosno procenat te{kih vozila, koja se kre}u dodatnom
trakom.
Analiza nivoa usluge predstavqa obaveznu komponentu tehni~kog izvje{taja u:
- planerskim studijama,
- fazi generalnog projekta i
- fazi izrade idejnog projekta.
Strana 44 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

Analiza nivoa usluge u glavnom / izvo|a~kom projektu obavezno se izvodi u slu~ajevima dodatnih intervencija u
projektu kao posqedice obaveza prihva}enih u fazi dono{ewa odluke o odgovaraju}oj planskoj dokumentaciji.
3. OSNOVE ZA ODRE\IVAWE DIMENZIJA ELEMENATA PUTA
Elementi puteva za saobra}aj motornih vozila i puteva za mje{oviti saobra}aj odre|uju se prema potrebama
saobra}aja motornih vozila, odnosno dimenzioni{u se na osnovu vozno-dinami~kih parametara.
Izbor uslova za odre|eni put se vr{i iskqu~ivo u okviru pojedine tehni~ke grupe. Mogu}i izuzeci, koji su
posqedica nepredo~ene ili neodre|ene namjene zemqi{ta, moraju biti predvi|eni projektnim zadatkom i stru~no
prikazani u projektu.
Osnovni polazni uslovi se ne smiju mijewati prilikom izbora pojedinih geometrijskih i / ili tehni~kih
elemenata osovine puta i kolovoza.
Za saobra}ajno najzahtjevnije puteve (tehni~ke grupe A i B - van naseqa), odredbe koje se odnose na uskla|enost
geometrijskih elemenata ne smiju se zanemariti.
Skromniji polazni uslovi se upotrebqavaju bez posebnih obrazlo`ewa ukoliko se projektuju putevi (ulice) u
gusto naseqenom podru~ju, a naro~ito u gusto naseqenim urbanim centrima. Trasa puta (ulice) i wegovi (weni)
elementi su, u tom slu~aju, u najve}oj mjeri podre|eni prostornim mogu}nostima.
Za turisti~ke puteve se, s obzirom na posebne okolnosti, planskim dokumentom ili projektnim zadatkom,
odre|uje koje uslove je potrebno uzeti u obzir (uslove grupe B ili C - prilago|avawe zadovoqavawa saobra}ajnih
potreba mogu}nostima prostora). U pojedinim slu~ajevima, projektnim zadatkom mo`e biti odre|eno da se
obezbje|uje samo prevoznost (grupa D).
3.1. Vrste elemenata puta
Osnovni projektni elementi puta su:
- geometrijski elementi osovine puta u situacionom planu i podu`nom profilu i
- elementi popre~nog profila.
Elementi puta se kombinuju i dimenzioni{u u skladu sa Zakonom o putevima, ovim dokumentom i op{tim
stru~nim metodama. Ukoliko to zahtijevaju prostorni uslovi ili u slu~aju posebne namjene puta, koja nije
predvi|ena ovim dokumentom mogu}e je upotrijebiti i druga rje{ewa. Navedena alternativna rje{ewa moraju biti
stru~no utemeqena za svaki pojedina~ni slu~aj.
3.2. Uticaj u~esnika u saobra}aju
U ciqu obezbje|ewa racionalnog izbora elemenata puta, putevi sa razli~itim saobra}ajnim funkcijama se
dimenzioni{u uzimaju}i u obzir razlike izme|u korisnika. Karakteristike korisnika i wihov uticaj na
dimenzionisawe su navedene u Tabeli 8.
Tabela 8. Psihofizi~ki faktori i psiholo{ka ograni~ewa voza~a i wihov uticaj na dimenzionisawe elemenata
puta
Vrsta faktora Projektni elementi puta
poqe preglednosti du`ina dionice i pravcu, saobra}ajna signalizacija
vrijeme reakcije zaustavna du`ina
bo~no ubrzawe minimalne dimenzije elemenata situacionog plana
bo~ni udar minimalna du`ina prelazne krivine
podu`no ubrzawe promjena brzine
podu`ni udar1 slobodno ko~ewe
1
podu`ni udar (intenzivno ko~ewe) se ne uzima u obzir prilikom izra~unavawa zaustavnih du`ina
Prilikom odre|ivawa nivoa udobnosti voza~a i putnika u obzir se uzimaju sqede}e veli~ine:
Poqe preglednosti predstavqa podru~je koje voza~ obuhvata jednim pogledom. Granice poqa preglednosti se
odre|uju na osnovu {irine (ugla) i dubine (du`ine) pogleda, koji se u toku kretawa mijewaju. U sklopu poqa
preglednosti razlikuju se sqede}e povr{ine:
- o{tra vidqivost, ugao =3-5°,
- relativna vidqivost, ugao =10-15° i
- periferna vidqivost, ugao =120-180°.
Normalna o{tra vidqivost, daqina preglednosti L [m] odre|uje se na osnovu sqede}e jedna~ine:
L =t vv 4 Vv
gdje je:
t - vrijeme vo`we sa najve}om o{trinom, 12-14 s,
Vv - brzina vo`we u m/s i
Vv - brzina vo`we u km/h;
Vrijeme reakcije tr [s] treba da iznosi izme|u 0,7 i 2,5 sekunde. Navedeno vrijeme se uzima u obzir prilikom
dimenzionisawa zaustavne preglednosti. Prilikom projektovawa puta, a s obzirom na vrstu tipi~nih korisnika, u
obzir se uzimaju sqede}e vrijednosti:
- normalna - 2,0 s,
- prihvatqiva - 1,5 s i
- u izuzetnim slu~ajevima - 1,0 s.
Vrijeme reakcije, koje se uzima u obzir, mo`e da bude kra}e ili ~ak mo`e da se iskqu~i u slu~aju da se radi o
putevima sa ~estim korisnicima (tr=1,5 s) i sa trajno postavqenim preprekama (raskrsnice, prelazi, ostale fizi~ke
prepreke) na koje je voza~ upozoren saobra}ajnim znacima;
Bo~no ubrzawe ar [m/s2], koje uslovqava udobnost vo`we, iznosi:
- za udobnu vo`wu do 2,5 m/s2,
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 45

- za prihvatqivu vo`wu do 3,0 m/s2 i

- gorwa grani~na vrijednost 3,5 m/s2;
Bo~ni udar xp (promjena ubrzawa) [m/s3] uzima se u obzir u granicama 0,30 xr 0,95, s tim da glavna vrijednost
iznosi 0,5 m/s3;
- Podu`no ubrzawe aT [m/s2], koje uslovqava udobnost vo`we, iznosi:
- za udobnu vo`wu do 2,65 m/s2,
- za neudobnu vo`wu do 3,45 m/s2 i
- za posebne uslove vo`we 4,25 m/s2;
- Podu`ni udar xT (promjena ubrzawa) je ograni~en vrijedno{}u max xT=2,5 m/s3.
3.3. Brzina
Brzina je vozno-dinami~ka veli~ina od koje zavise udobnost vo`we i bezbjednost putnog saobra}aja. Pri
projektovawu puteva u obzir se uzimaju sqede}e vrste brzina:
- brzina vo`we (Vv) predstavqa stvarnu brzinu kretawa vozila na kolovozu,
- dozvoqena brzina vo`we (Vdoz) je brzina koja je zakonom ili upravnim ograni~ewem odre|ena na putu ili
dionici puta,
- brzina putovawa (Vput) predstavqa prosje~nu brzinu vo`we koju vozila dosti`u na odre|enom putu,
- definisana / planirana brzina putovawa (Vpl) predstavqa prosje~nu brzinu vo`we, koju vozila treba da
dostignu na odre|enom putu na kraju planskog razdobqa, i koja predstavqa relevantnu brzinu za dimenzionisawe
normalnog popre~nog profila, kao i geometrijskih i tehni~kih elemenata puta,
- predvi|ena brzina (Vpred) je ra~unska brzina koja je odre|ena za pojedine kategorije puta s obzirom na
saobra}ajnu funkciju i uslove prostora kroz koji put prolazi, i na osnovu ove brzine se vr{i procjena dimenzija
elemenata puta; po pravilu, za kompletan potez trase se odre|uje ista vrijednost predvi|ene brzine,
- projektna brzina (Vproj) je brzina kretawa vozila u slobodnom saobra}ajnom toku po ~istom i mokrom kolovozu
(brzina slobodnog toka V85%), koju omogu}avaju pojedini geometrijski i tehni~ki elementi projektovanog ili
postoje}eg puta, a upotrebqava se kao ra~unska brzina za analize bezbjednosti saobra}aja, kao i za ispravke
pojedinih elemenata puta; projektna brzina ne mo`e biti mawa od predvi|ene brzine (Vpred), a wena najve}a
vrijednost ne smije biti vi{a od najve}e zakonom ili upravnim ograni~ewem dozvoqene brzine vo`we na putu ili
dionici puta (Vdoz) i
- brzina u bo~nom smjeru (Vrad) predstavqa brzinu kretawa vozila u bo~nom smjeru pri promjeni saobra}ajnih
traka.
Ra~unska brzina (Vr) je svaka brzina koja se upotrebqava za odre|ivawe ili prora~un tehni~kih elemenata puta
3.3.1. Procjena projektne brzine
Projektna brzina se procjewuje analizom pojedinih elemenata puta. U projektu se prikazuje kao profil
projektne brzine, a odre|uje se na osnovu primijewenih elemenata situacionog plana i podu`nog profila.
Mjerodavna projektna brzina za odre|enu lokaciju na trasi jednaka je vrijednosti mawe od dvije ovako odre|ene
veli~ine. Utvr|ena brzina ne smije da bude vi{a od maksimalne dozvoqene brzine kretawa na datom putu. Analiza
se, u projektu, izvodi za puteve koji pripadaju grupi A i za puteve iz grupe B, gdje predvi|ena brzina prelazi 70
km/h.
Ukoliko posebnom analizom nije druga~ije odre|eno, primjewuje se sqede}e:
- za dvosmjerne puteve sa odvojenim kolovozima, gdje je Vpred<Vdoz
Vproj = Vpred + 10 km h za izrazito zakrivqenu trasu ili
Vproj = Vpred + 20 km h
za opru`enu trasu;
- za dvosmjerne puteve sa jednim kolovozom, gdje je Vpred<Vdoz
max Vproj = Vdoz za pojedinu vrstu ili kategoriju puta ili
max Vproj = Vpred .
Razlika projektne i predvi|ene brzine ne smije biti ve}a od 20 km/h. Ako je razlika:
Vproj Vpred 20 km h ,
potrebno je provjeriti opravdanost usvojene vrijednosti predvi|ene brzine i istu pove}ati ili smawiti
projektnu brzinu korekcijom trase kako bi razlika bila u granicama:
Vproj Vpred 20 km h .
3.3.2. Brzina u bo~nom smjeru
Brzina u bo~nom smjeru je ra~unska veli~ina, kojom se izra~unava du`ina prelaznog podru~ja prilikom promjene
saobra}ajnih traka. Zavisi od {irine izme|u saobra}ajnih traka, brzine vo`we i od toka trase puta (u pravcu, u
krivini).
Ukoliko posebnim uslovima nije odre|eno, primjewuju se sqede}e vrijednosti:
- blaga 0,7 m/s za Vv>70 km/h, za te{ka vozila, puteve u krivini i
- prihvatqiva 1,0 m/s za Vv 70 km/h, za putni~ka vozila, puteve u pravcu.
3.3.3. Promjena brzine kretawa
Prilikom promjene brzine kretawa vozila u obzir se uzimaju sqede}e prosje~ne vrijednosti:
- ubrzawe:
- putni~ka vozila 0,50-1,50 m/s2 i
- teretna vozila 0,30-0,75 m/s2;
- pasivno ko~ewe (ko~ewe motorom):
- putni~ka vozila 0,50-0,82 m/s2 za Vv=60-100 km/h i 0,66 m/s2 prosje~no za Vv=80 km/h;
- aktivno ko~ewe (ko~ewe ko~nicama):
Strana 46 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

- putni~ka vozila 3,75-2,94 m/s2 za Vv =60-100 km/h i

3,31 m/s2 prosje~no za Vv=80 km/h;
- teretna vozila 1,50 m/s2.
Navedene vrijednosti su orijentacione i namijewene su iskqu~ivo za ispitivawe prihvatqivosti koli~ina,
koje su izra~unate za pojedine slu~ajeve upotrebom razli~itih osnova (za analize bezbjednosti saobra}aja).
3.4. Otpornost na klizawe
Prionqivost na kolovoz se izra`ava koeficijentom trewa klizawa (KTK ili µg) izme|u kolovoza i guma.
Prilikom dimenzionisawa elemenata puta, usvaja se KTK koji osigurava bezbjednost saobra}aja za 95% uzoraka
asfaltnog kolovoza i vozila, na ~istom i mokrom kolovozu. Navedena vrijednost se odre|uje empirijski, sa gumama
odobrenim od strane PIARC-a (Perment International Association of ROAD Congresses), i iskazuje sqede}om jedna~inom:
2
Vv Vv
f t max = µ g = 0,2 0,629 + 0,637 .
100 100
KTK se upotrebqava za dimenzionisawe elemenata koji su podijeqeni na popre~ne (fT) i radijalne (fr). Za
maksimalnu vrijednost KTK, u oba smjera, primjewuju se sqede}i odnosi:
f T max = f t max f R max = n f t max ,

gdje koeficijent n zavisi od brzine, a primjewuje se sqede}a jedna~ina:

4
n = 0,873 + 10,3 10 Vv .
U posebnim slu~ajevima (analizama) mo`e biti utvr|ena razli~ita vrijednost fr max, primjenom odgovaraju}e
stru~ne procjene. Uop{teno, dozvoqena je upotreba koli~nika n=0,925 za odre|ivawe fr max koji odgovara brzini
vo`we od 50 km/h.
Za obje komponente KTK primjewuje se sqede}e:
f t2 = f T2 + f R2
Kori{}ewe KTK u popre~nom smjeru je dozvoqeno samo do obima kojim se obezbje|uje da wegove preostale
vrijednosti ne predstavqaju opasnost za bezbjednost saobra}aja, s obzirom na ko~ewe na istom geometrijskom
elementu puta. Nivo iskori{}enosti doz fr max je tako|e definisan grani~nim vrijednostima tipi~nih
karakteristika korisnika puta (voza~i i putnici u vozilima), te mo`e da se razlikuje u razli~itim uslovima.
doz fT max mo`e u potpunosti biti iskori{}en za izra~unavawe zaustavnih du`ina.
Vozno-dinami~ke vrijednosti, koje treba po{tovati u ciqu osigurawa saobra}ajne bezbjednosti, i koje
dozvoqavaju kretawe vozila izabranom brzinom vo`we na putevima koji su dimenzionisani prema vozno-
dinami~kim zahtjevima, navedene su u Tabeli 9. Nivo iskori{}enosti KTK, koji se upotrebqava za odre|ivawe
radijusa horizontalnog kru`nog luka, prikazan je u odnosu na maksimalni i minimalni popre~ni nagib kolovoza.
Tabela 9. Vozno-dinami~ki uslovi
Maksimalan
doz fr max pri popre~ni nagib Redoslijed Vrijeme
Tehni~ka Prelazna Preticajna
kolovoza 1 kru`nih reakcije
grupa krivina preglednost
lukova tr [s]
qmax qmin qmax
A 50% 10% 7 (8)% obavezna obavezno 2,0 s potrebna
B - van
60% 30% 7 (8)% obavezna obavezno 1,5 s preporu~ena
naseqa
B - u okviru nije
60% 30% 5 (7)% obavezna preporu~eno 1,5 s
naseqa potrebna
nije
C 70% 50% 5 (7)% preporu~ena nije obavezno 1,5 s
potrebna
D 70% 50% 5 (7)% preporu~ena - - -
1
vrijednosti u zagradi se primjewuju za obnovu ili rekonstrukciju postoje}ih puteva
Dozvoqene vrijednosti koeficijenta trewa (doz fr max) za definisawe odnosa izme|u dimenzija elemenata puta i
brzine kretawa navedene su u Tabeli 10. Vrijednosti fT max i fr max su navedene za ~ist i mokar kolovoz, sa habaju}im
slojem izra|enim od kre~wa~kih kamenih agregata, dok su vrijednosti fT 50% navedene za slojeve izra|ene od
eruptivnih agregata. Za kolovoze izra|ene od druga~ijih materijala koeficijent trewa treba odrediti za svaki
pojedina~ni slu~aj.
Tabela 10. Dozvoqene (maksimalne) vrijednosti koeficijenta trewa za prora~unavawe elemenata puta
Koeficijet Brzina vo`we Vv [km/h]
trewa 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140
fT max [-] 0,42 0,37 0,33 0,30 0,26 0,23 0,21 0,19 0,17 0,16 0,15
fr max [-] 0,381 0,345 0,310 0,279 0,250 0,225 0,203 0,187 0,169 0,161 0,151
fT 50% [-] 0,510 0,480 0,460 0,430 0,410 0,390 0,370 0,353 0,338 0,325 0,313
Za prora~unavawe du`ine ko~ewa i zaustavqawa u na~elu se primjewuje ukupna (maksimalna) dozvoqena
vrijednost koeficijenta trewa, dok se za izra~unavawe grani~nih radijusa horizontalnih kru`nih lukova (Rmin, Rg)
primjewuju odnosi navedeni u Tabeli 11.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 47

3.5. Grani~ne vrijednosti vozno-dinami~kih parametara

Saobra}ajne povr{ine i grani~ne vrijednosti vozno-dinami~kih parametara, koje omogu}avaju izvo|ewe
saobra}ajnih funkcija u odre|enim granicama, predstavqene su u Tabeli 11.
Tabela 11. Osnovne saobra}ajne i vozno-dinami~ke karakteristike puteva koji pripadaju razli~itim tehni~kim
grupama
Standardne karakteristike za projektovawe i funkcionisawe puteva
Tehni~ka
vrsta Vdoz Vput1
grupa kolovoz raskrsnica2 mogu}a predvi|ena brzina3, 4 Vpred [km/h]
saobra}aja [km/h] [km/h]
van naseqa
odvojeni u vi{e
motorni 130 80-100 130 120 110 100
smjerovi nivoa
A
dvosmjern u vi{e
motorni 90 60-80 90 80
i nivoa
odvojeni u vi{e
motorni 100 70-90 110 100 90 80
smjerovi nivoa
A
dvosmjern u nivou
mje{oviti 90 50-70 90 80 70 60
i kanal.
odvojeni u nivou
mje{oviti 100 60-80 90 80 70 60
smjerovi kanal.
B
dvosmjern u nivou
mje{oviti 90 50-70 90 80 70 60 50 40
i kanal.
speci dvosmjern
B, C turisti~ki 70 u nivou opr. 70 60 50 40
f. i
dvosmjern
B mje{oviti 70 40-60 u nivou opr. 70 60 50 40
i
dvosmjern
C lokalni 70 - u nivou min. 60 50 40
i
dvosmjern
D pristup 50 - u nivou bez nije odre|ena-funkcija prevoznosti
i
u nasequ
odvojeni u vi{e
motorni 100 60-90 100 90 80
smjerovi nivoa
A
dvosmjern u vi{e
motorni 90 50-70 90 80 70 60 50
i nivoa
odvojeni u nivou
motorni 80 50-60 80 70 60
smjerovi kanal.
B
dvosmjern u nivou
mje{oviti 70 40-50 70 60 50 40
i kanal.
dvosmjern
C mje{oviti 50 - u nivou opr. 50 40
i
dvosmjern
mje{oviti 50 - u nivou min. nije odre|ena-funkcija prevoznosti
i
D dvosmjern
pristup 30 - u nivou bez nije odre|ena-funkcija prevoznosti
i
pristup 5 - - - nije odre|ena-funkcija prevoznosti
1
odre|uje se s obzirom na udaqenosti izme|u centara saobra}ajnog potencijala (ve}a udaqenost, vi{a vput)
2
vrsta raskrsnice se odre|uje s obzirom na obim saobra}aja:
kanal. kanalisana raskrsnica opr. kompletna saobra}ajna oprema
min. minimalna saobra}ajna oprema bez bez saobra}ajne opreme, samo saobra}ajni znak
3
odre|uje se s obzirom na prostorne uslove i kontinuitet ve} izgra|enih susjednih dionica ili odsjeka
4
mawu vpred izabrati ukoliko okolina uti~e na voza~a, ograni~ewe brzine je potrebno obavezno ozna~iti
dodatnom tablom “po ki{i”
Saobra}ajne povr{ine, navedene u Tabeli 11, mogu biti izvedene na skromniji na~in, ukoliko je to dovoqno s
obzirom na saobra}ajno optere}ewe ili u slu~aju izgradwe u fazama, s tim da zahtjevi koji se odnose na bezbjednost
saobra}aja moraju u potpunosti biti ispuweni. Pri izgradwi puta u fazama, fazno ure|ewe treba u potpunosti
izvesti i prikazati u projektu na osnovu kona~nog stawa. Pri tome je u potpunosti obavezno po{tovawe uslova koji
se odnose na bezbjednost saobra}aja.
3.6. Uticaj saobra}ajnog optere}ewa
Ako je, na putu sa dvije saobra}ajne trake, po isteku planskog perioda, projektovano saobra}ajno optere}ewe
prouzrokovalo pad prosje~ne brzine putovawa ispod odre|ene, potrebno je pove}ati propusnost:
- pove}awem dijela du`ine puta pogodne za preticawe,
- ure|ewem dodatnih traka na ve}im usponima ili
- pove}awem broja saobra}ajnih traka.
Strana 48 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

Za gra|evinske investicije, koje su predmet ekonomskih studija (autoputevi, brzi putevi, magistralni putevi),
odluka o izabranoj mjeri se provjerava odgovaraju}om studijom opravdanosti. Za ostale puteve dovoqna je
jednostavna analiza tro{kova.
3.7. Uticaj okoline puta na dimenzije elemenata puta
S obzirom na optere}ewe i namjenu zemqi{ta u podru~ju kroz koje put prolazi, potrebno je razlikovati:
- gradska podru~ja (gusto izgra|ena),
- prigradska i seoska podru~ja (rijetke zgrade, pojedina~ni objekti, industrijski kompleksi i sl.) i
- ostala podru~ja (uglavnom neizgra|ena podru~ja, {ume, poqoprivredne povr{ine, parkovi i sl.).
Ako put prolazi kroz podru~ja sa razli~itom namjenom zemqi{ta, ista dionica puta mo`e, ukoliko to
dozvoqavaju uslovi za obezbje|ewe funkcionalnosti, biti predvi|ena za izmjewenu strukturu korisnika. Tako|e,
mogu se izmjeniti tehni~ki i geometrijski elementi puta. Svaki prelazni dio predmetne dionice puta mora biti
tehni~ki posebno pa`qivo planiran, i, ukoliko je potrebno, moraju biti predvi|eni posebni saobra}ajni znaci.
Potrebno je naro~ito pa`qivo isplanirati one dijelove puta na kojima se mijewa ograni~ewe brzine kretawa,
veli~ina geometrijskih elemenata i normalan popre~ni profil.
3.8. Ulazni parametri za odre|ivawe dimenzija elemenata puta
3.8.1. Putevi tehni~kih grupa A, B i C
Dimenzije elemenata puta odre|uju se na osnovu:
- tehni~ke grupe puta,
- predvi|ene brzine (Vpred) i
- definisanog nivoa usluge koji je potrebno obezbijediti na putu odre|ene kategorije na kraju planskog
razdobqa (gustina saobra}ajnog toka na jednosmjernim kolovozima i prosje~na brzina putovawa (Vput) na
dvosmjernim kolovozima).
Za predvi|enu brzinu bira se najvi{a vrijednost od onih navedenih u Tabeli 11. Prilikom izbora elemenata
trase potrebno je posti}i najve}u mogu}u uskla|enost sa prostornim elementima, kao i racionalnost pri
planirawu. Za tu namjenu, u Tabeli 11, navedene su i ni`e mogu}e predvi|ene brzine, koje se upotrebqavaju u slu~aju:
- zahtjevnih prostornih uslova (namjena prostora, prirodne karakteristike, kulturno nasqe|e, urbana sredina,
izbjegavawe pretjeranih intervencija u prostoru, smawewe mogu}ih uticaja puta),
- zahtjevnih oblika reqefa (velike visinske razlike, velika raznorodnost),
- zahtjevnih in`ewersko-geolo{kih i geotehni~kih uslova ili
- drugih razloga, iz kojih bi izgradwa puta sa najvi{om mogu}om predvi|enom brzinom bila prostorno
neprihvatqiva i / ili preskupa u pore|ewu sa predvi|enom funkcijom puta i saobra}ajem na putu. Svako odstupawe
mora biti dodatno obrazlo`eno i stru~no utemeqeno u projektu puta.
Prema vrsti terena na kojima se projektuju javni putevi, usvajaju se stepeni ograni~ewa definisani u Tabeli 12,
a u odnosu na stepene ograni~ewa preporu~uju se vrijednosti predvi|ene brzine za pojedine tehni~ke grupe puteva
(Tabela 13).
Tabela 12. Stepeni igrani~ewa u odnosu na vrstu terena
Vrsta terena Stepen ograni~ewa
ravni~arski I bez ograni~ewa
bre`uqkast II neznatno ograni~ewe
brdovit III znatno ograni~ewe
planinski IV veliko ograni~ewe
Tabela 13. Preporu~ene vrijednosti predvi|ene brzine u odnosu na stepen ograni~ewa
Tehni~ka Stepen ograni~ewa
grupa I II III IV
A 110-130 100 80-90 60-70
B 100 90 70-80 40-60
C 70-80 60 50 40
Za tehni~ku grupu A, kao i za puteve sa ve}im saobra}ajnim optere}ewem iz saobra}ajne grupe B (kada je
Vpred=Vdoz), dimenzije elemenata puta je potrebno odrediti s obzirom na projektnu brzinu.
Prilikom ure|ewa kra}e dionice odre|enog puta (glavni dio puta je prethodno ve} ure|en), potrebno je
predvidjeti dimenzije elemenata puta, koje su ve} upotrebqene na susjednoj, ve} zavr{enoj dionici (kontinuitet
ure|ewa), izuzev u slu~aju da je planskom dokumentacijom predvi|eno druga~ije ili u slu~aju da se o~ekuje
saobra}ajno optere}ewe koje je znatno ve}e ili mawe od onog na susjednoj, ve} zavr{enoj dionici. Navedeno pitawe
mora biti definisano projektnim zadatkom.
[irina i sastav elemenata normalnog popre~nog profila mora biti odre|ena na osnovu predvi|ene brzine i
vrste korisnika puta (vozila, pje{aci, biciklisti), kao i na osnovu saobra}ajnog optere}ewa (kapacitet i
struktura vozila i projektovano optere}ewe po ~asu). Dimenzije elemenata normalnog popre~nog profila i
saobra}ajna oprema moraju biti jednake onim odre|enim za pojedine tehni~ke grupe puteva, kao i za vrstu saobra}aja
na putu. [irine pojedina~nih elemenata popre~nog profila su standardizovane i u skladu su sa dimenzijama
navedenim u ovom dokumentu. Odstupawa su mogu}a samo u posebnim slu~ajevima, koji su utvr|eni odgovaraju}im
zakonima o prostornom planirawu i koji su posebno navedeni u projektnom zadatku.
3.8.2. Putevi tehni~ke grupe D
Na putevima koji pripadaju tehni~koj grupi D mogu}e je izostaviti odre|ivawe dimenzija geometrijskih
elemenata u zavisnosti od predvi|ene brzine. U ciqu osigurawa bezbjednosti saobra}aja na takvim putevima,
prilikom odre|ivawa tehni~kih elemenata u obzir se uzima sqede}e:
- normalan popre~ni profil se odre|uje s obzirom na tipi~ne korisnike, pri ~emu su {irine saobra}ajnih
traka mawe od standardizovanih za javne puteve,
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 49

- najvi{a brzina vo`we na tim putevima iznosi do 50 km/h, a najve}i popre~ni nagib kolovoza, po pravilu, ne
prelazi 5%,
- preporu~uje se upotreba odredbi za odre|ivawe dimenzija elemenata kolovoza, koje su va`e}e za tehni~ku grupu
C,
- popre~ni nagib i du`inu preglednosti na pojedinom kru`nom luku treba odrediti s obzirom na procjewenu
brzinu vo`we na datom luku,
- kada se me|u susjednim kru`nim lukovima utvrde znatne razlike izme|u mogu}e brzine vo`we, popre~ni nagib
ve}eg luka treba odrediti na osnovu brzine koja je mogu}a na kru`nom luku maweg radijusa,
- kada se opru`ene dionice (prave ili lukovi R>400 m), du`e od 200 m, pojave izme|u pojedinih grupa tri ili
vi{e kru`nih lukova, elemente pojedine grupe lukova potrebno je odrediti uzimaju}i u obzir brzinu koja se
primjewuje za najmawi kru`ni luk unutar odre|ene grupe sa najve}im popre~nim nagibom i
- na pojednim trasama mogu}e je postavqawe grupa lukova razli~itih brzina, ali istog normalnog popre~nog
profila; ukoliko su izrazita odstupawa brzina izme|u susjednih grupa lukova ( V 20 km/h) to je potrebno posebno
ozna~iti vertikalnom saobra}ajnom signalizacijom.
Ako je predvi|eno projektnim zadatkom i stru~no zasnovano u projektu, postupak naveden u prethodnoj stavci
mo`e da se uvede i za puteve iz tehni~kih grupa C i B - izvan naseqa, ukoliko prostorni uslovi to diktiraju.
3.8.3. Uticaj rezultuju}eg nagiba kolovoza
Rezultuju}i nagib kolovoza je vektorska suma podu`nog i popre~nog nagiba. Na dionicama puta gdje rezultuju}i
nagib kolovoza prelazi maksimalnu vrijednost (mogu}a opasnost od proklizavawa usqed poledice na kolovozu),
moraju se upotrijebiti horizontalni kru`ni lukovi sa ograni~enim popre~nim nagibom kolovoza koji se odre|uje
preko dijagrama na slici 1, a s obzirom na vrijednost podu`nog nagiba za bilo koju od maksimalnih vrijednosti
rezultuju}eg nagiba kolovoza max qrez.
Maksimalne dozvoqene vrijednosti rezultuju}eg nagiba kolovoza max qres iznose:
- 8% na putevima tehni~ke grupe A sa obimom saobra}aja preko 12.000 voz / dan i
- 10% na putevima tehni~kih grupa A i B - izvan naseqa, kao i na drugim putevima gdje obim saobra}aja prelazi
5.000 voz / dan.
U izuzetnim slu~ajevima je potrebno predvidjeti odgovaraju}e mjere za{tite od proklizavawa (obaveza stroge
kontrole i odmrzavawa, za{titne ograde, itd). Na daqinskim putevima je potrebno projektovati i izlaze za
prinudno iskqu~ivawe iz saobra}aja.
Definisane uslove nije potrebno ispuwavati za podru~ja gdje je statisti~ki dokazano da se poledica ne javqa.
Slika 1. Zavisnost maksimalnog popre~nog nagiba kolovoza qmah od podu`nog nagiba si pri rezultuju}em nagibu
kolovoza qrez=8% i qrez=10%

8
qmax [%]

7,5

7 3,87 7,14

6,5

5,5

5 qrez=8% qrez=10%

4,5

3,5

3
7,60 9,68
2,5
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
si [%]

3.8.4. Uticaj minimalnih veli~ina nagiba na povr{insko odvodwavawe

Prilikom odre|ivawa dimenzija tehni~kih elemenata (podu`ni nagib kolovoza) u obzir se uzimaju sqede}i
minimalni nagibi za odvodwavawe povr{inske vode pomo}u naprava za odvodwavawe:
- na cementno-betonskim povr{inama 0,2%,
- na asfaltnim povr{inama 0,3% i
- na zatravqenim povr{inama 0,5%.
3.8.5. Postupak odre|ivawa dimenzija elemenata puta
Prilikom izrade projekta puta, dimenzije elemenata puta se odre|uju prema redoslijedu koji je definisan na
slici 2. Za puteve za koje je ovim dokumentom i / ili drugim tehni~kim propisima odre|eno druga~ije mogu}e je
izostaviti neki od navedenih koraka.
Strana 50 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

Slika 2. Redoslijed odre|ivawa dimenzija elemenata puta

Saobra}ajna funkcionalnost

Tehni~ka grupa puta (A, B, C i D)

+
Nivo usluge (Q/C) ili Vput +
PGDS sa strukturom saobra}aja
Vpred

Geometrijski elementi osovine puta Normalan popre~ni profil

+ za puteve tehni~ke grupe A

saobra}ajno dimenzionisawe
profil brzina vo`we po smjerovima
ili karakteristi~an popre~ni profil

Vproj=V85% Vput ili nivo usluge

Ispravke (po potrebi):

- popre~ni nagib u krivinama qi
- ubla`avawe uspona nivelete
- zaustavna preglednost Pz
- pove}awe du`ine dionice za preticawe
- rmin konv radijus konveksne vertikalne krivine
- dodatne saobra}ajne trake
- Rmin pri kontra popre~nom nagibu -qmin
- ve}a udaqenost od bo~nih prepreka
- nagib rampe vitoperewa 'smax
4. POPRE^NI PROFIL
Popre~ni profil javnog puta je u naj{irem smislu trup puta predstavqen u popre~nom profilu sa svim
prate}im objektima. Popre~ni profil je prva polazna projekcija u projektovawu puta. Wime se utvr|uju vrsta i
dimenzije elemenata puta, ome|uju konture budu}eg putnog pojasa i sagledavaju eksploatacioni i investicioni
efekti koji se mogu javiti kao posqedica primijewenih rje{ewa u tom profilu.
Popre~ni profil puta treba da bude racionalno projektovan i odre|en tako da, u okviru predvi|enog
saobra}ajnog optere}ewa, omogu}ava normalne uslove za vo`wu i slobodan tok saobra}aja.
Pri izboru elemenata popre~nog profila u obzir se uzima sqede}e:
- brzina, struktura, gustina i vremenska raspodjela predvi|enog saobra}ajnog optere}ewa,
- dimenzije izabranog mjerodavnog vozila,
- broj o~ekivanih susretawa vozila,
- saobra}ajni zna~aj i funkcija puta,
- ekonomi~nost,
- topografija terena,
- za{tita `ivotne sredine i
- potrebe zimske slu`be.
4.1. Saobra}ajni i slobodan profil
4.1.1. Saobra}ajni profil
Saobra}ajni profil osigurava nesmetano odvijawe saobra}aja i, u podru~ju iznad kolovoza, sastoji se od:
- profila mjerodavnog vozila,
- podru~ja potrebnog za manevrisawe vozila u krivinama i pravcu i
- sigurnosnog prostora izme|u vozila.
Odre|eni navedeni elementi se tako|e primjewuju na saobra}ajni profil biciklisti~ke staze, kao i na
kombinaciju biciklisti~ke i pje{a~ke staze.
Saobra}ajni profil se, po {irini, sastoji od saobra}ajnih i ivi~nih traka, sigurnosnog prostora i
saobra}ajnih traka i sigurnosnog prostora za bicikliste i pje{ake (uglavnom u naseqenim podru~jima).
Visina saobra}ajnog profila za motorna vozila iznosi 4,20 m. U saobra}ajnom profilu ne smije biti, niti se u
wega smiju protezati bilo kakve fizi~ke prepreke.
4.1.2. Slobodan profil
Slobodan profil je saobra}ajni profil uve}an za sigurnosnu {irinu i visinu.
Slobodan profil mora biti oslobo|en svih stalnih fizi~kih prepreka kako ne bi do{lo do ometawa u kretawu
vozila predvi|enom brzinom, kao i u kretawu ostalih korisnika puta.
Elementi saobra}ajnih znakova i opreme mogu se nalaziti u ovom podru~ju izvan saobra}ajnog profila, izuzev
onih ~ije dimenzije i postavqawe mogu ograni~iti preglednost puta.
Sigurnosna {irina bz u slobodnom profilu zavisi od Vpred (Tabela 14).
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 51

Tabela 14. Sigurnosna {irina u slobodnom profilu

Vpred [km/h] <50 50-70 >70
bz [m] 0,50 1,00 1,25
Sigurnosne {irine na saobra}ajnim trakama se preklapaju za razli~ite korisnike, ukoliko se saobra}aj na
wima odvija u istom smjeru.
Ukoliko se saobra}aj na saobra}ajnim trakama odvija u suprotnim smjerovima, tada je izme|u saobra}ajnih
profila dvije susjedne saobra}ajne trake potrebno obezbijediti razdjelnu traku:
- za saobra}ajne trake koje koriste motorna vozila 0,50 m i
- za ostale saobra}ajne trake 0,25 m.
Sigurnosna visina iznad saobra}ajnog profila puta iznosi 0,50 m. Na putevima koji pripadaju tehni~kim
grupama A i B - izvan naseqa, sigurnosnu visinu treba uve}ati na 0,70 m, kako bi se omogu}ile naknadne
intervencije na putu (habaju}i sloj) ili u posebnim okolnostima (~i{}ewe snijega plugom).
Slobodna visina se uvijek mjeri od najvi{e ta~ke kolovoza u wegovoj kona~noj debqini, pri ~emu se vodi ra~una
o eventualnom oja~awu kolovozne konstrukcije.
Sigurnosna visina iznad saobra}ajnog profila trotoara i biciklisti~ke staze iznosi 0,25 m.
Izuzetno niski profili (<4,5 m) mogu se upotrebqavati za odre|ena mjerodavna vozila, ali ne na putevima koji
pripadaju tehni~kim grupama A i B - izvan naseqa. Ni`i saobra}ajni profil treba ozna~iti odgovaraju}im
saobra}ajnim znacima i signalizacijom. Isti uslovi se primjewuju i za {irinu slobodnog profila.
Na putevima iz tehni~ke grupe D, saobra}ajni profil se odre|uje za (najve}e) tipi~no vozilo koje se kre}e
odre|enim putem.
Ukoliko iz opravdanih razloga nije mogu}e obezbijediti odgovaraju}u {irinu bo~nih sigurnosnih traka,
prepreku treba za{tititi sigurnosnom ogradom. U tom slu~aju, kao i u bilo kojem drugom, sigurnosna ograda mora
biti najmawe 0,50 m udaqena od saobra}ajnog profila, odnosno ivice kolovoza.
Oblici i dimenzije saobra}ajnih i slobodnih profila predstavqeni su na slikama 3-9.

Slika 3. Saobra}ajni i slobodan profil izvan naseqenih podru~ja

0.50

SAOBRA AJNI PROFIL

0.75

0.75
4.50
4.00

0.50 1.20-1.40

KOLOVOZ
0.5-1.25 0.5-1.25

Slika 4. Saobra}ajni i slobodan profil u naseqenim podru~jima

0.50

SAOBRA AJNI PROFIL

0.30

0.25 0.25
4.50
4.00

0.50
0.20

2.50
2.50

1.0 0.25
2.25

2.25

1.75
1.50
KOLOVOZ
BICIKLISTI KA TROTOAR
STAZA
Strana 52 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

Slika 5. Saobra}ajni i slobodan profil na mostovima sa pje{a~kom stazom

0.75 0.75

.50
SAOBRA AJNI PROFIL

1.90
0.25 0.25

4 50
.20 0.80 .20
2.25

2.25
2.50

2.50
.20 0.80 .20

.10
1.95 1.95

VŠ KOLOVOZ VŠ
TROTOAR TROTOAR
SLOBODNI
PROFIL

Slika 6. Saobra}ajni i slobodan profil u tunelima i galerijama

0.30 0.30
0.50

0.50
0.70 0.70
4.50
2.00

2.00
1.00 1.00
1.00

1.00
0.85 0.85
0.15 0.15

1.00 KOLOVOZ 1.00

Slika 7. Saobra}ajni i slobodan profil iznad `eqeznice

ZA OTVORENU PRUGU I MJERE U MILIMETRIMA ZA OSTALE KOLOSIJEKE NA
GLAVNE PREVOZNE STANICAMA
KOLOSIJEKE

NIŽI RUB KONSTRUKCIJE NADVOŽNJAKA

300

1000 1000
1300
1300

1000

1400 1400
756

1000

780 780
10

1560

1600 1600
750

750

2000 2000
6100

6100

4000
4800
3050

3050

1700 1700
1120

1600 1600
760

380

1220 1220
380

GRT GRT
50
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 53

Slika 8. Saobra}ajni i slobodan profil jednosmjerne (a) i dvosmjerne (b) biciklisti~ke staze
.25 .25
.25

.25 .25 .25 .25

2.25

2.50
2.25

2.50

.25 n x 1.00 n x 1.00 .25

n x 1.00

(a) (b)
Slika 9. Saobra}ajni i slobodan profil jednosmjerne (a) i dvosmjerne (b) pje{a~ke staze

.25 .25 .25

.20 .20 .20 .20

2.25

2.50
2.50
2.25

n x 0.60 n x 0.60 n x 0.60

(a) (b)
4.2. Elementi popre~nog profila
Planum puta je dio putnog pojasa izme|u unutra{wih ivica kosina usjeka ili nasipa i sastoji se od:
- kolovoznih traka (saobra}ajne trake za motorna vozila, dodatne trake, ivi~ne trake, zaustavne trake) i
- prate}ih povr{ina kolovoza, i to:
- saobra}ajnih traka za nemotorizovane u~esnike (biciklisti, pje{aci, ostalo),
- nesaobra}ajnih traka (razdjelne trake izme|u kolovoza za suprotne smjerove ili izme|u kolovoza i drugih
saobra}ajnih traka i saobra}ajnih traka predvi|enih za miruju}i saobra}aj),
- podu`nih povr{ina za za{titu kolovoza (bankine),
- podu`nih povr{ina za za{titu i obezbje|ewe funkcionalnosti trase puta (berme) i
- objekata za podu`no odvodwavawe puta (ivi~waci, rigoli, zakrivqeni kanali).
4.2.1. Kolovozne trake
Kolovoz je dio planuma puta namijewen u prvom redu za saobra}aj vozila.
Kolovozne trake se sastoje od saobra}ajnih traka za vozila i ivi~nih traka na kojima mora biti obezbije|eno
dovoqno prostora za kretawe vozila (saobra}ajni profil) i za saobra}ajnu bezbjednost (slobodan profil).
Saobra}ajna traka svojom {irinom treba da omogu}i nesmetano kretawe jednog reda motornih vozila predvi|enom
brzinom u jednom smjeru.
Saobra}ajne trake za motorna vozila su:
- vozne trake (jedna, dvije ili vi{e za jedan smjer),
- trake za preticawe (jedna za jedan smjer),
- dodatne trake za spora vozila i vozne trake za posebne namjene (autobus, taksi) i
- dodatne trake za izlaz ili pristup i prestrojavawe (na pristupnim ta~kama i raskrsnicama).
[irine pojedinih saobra}ajnih traka su odre|ene brzinom vo`we i saobra}ajnim optere}ewem pojedinih
u~esnika u saobra}aju na putu. Na {irinu saobra}ajne trake za motorni saobra}aj uti~e odabrano tipi~no teretno
vozilo i brzina vo`we koja se odra`ava na {irinu podru~ja bo~nog kretawa (Tabela 15).
Tabela 15. Standardne {irine saobra}ajnih traka (bs) za slobodan tok motornih vozila
[irina tipi~nog Podru~je bo~nog Standardna {irina Izuzetna {irina
Vpred [km/h]
vozila [m] kretawa [m] saobra}ajne trake [m] kolovozne trake [m]
30, 40 ili 50 2,50 0,25 2,75 2,50
60 ili 70 2,50 0,50 3,00 2,75
80 ili 90 2,50 0,75 3,25 -
100 ili 110 2,50 1,00 3,50 -
%120 2,50 1,25 3,75 -
Strana 54 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

Kod puteva sa elementima ni`eg standarda (putevi sa malim saobra}ajnim optere}ewem) standardna {irina
saobra}ajne trake zavisi od mjerodavnog vozila koje se stalno kre}e na odre|enom putu (slika 10).
Slika 10. Dimenzije saobra}ajnih profila za konstrukcije tipi~nih vozila pri veoma niskim brzinama vo`we
(40 km/h) i malom saobra}ajnom optere}ewu

4,50

4,50
4,50
3,45
0,25 0,25 0,50 0,25 0,25 0,25 0,125 0,25 0,125 0,25 0,125 0,25 0,125 0,125 0,25 0,25
2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 1,75 2,50
0,25 0,25 0,25 1,75
6,00 5,50 4,75 4,00
0,125
2,70

2,70

2,70

2,50
2,00
0,25 0,125 0,25 0,125 0,125 0,25 0,125 0,125 0,25 0,25 0,125 0,25 0,125 0,125 0,25 0,25
2,10 2,10 2,10 1,75 2,10 2,10 2,10 0,25 1,75
0,25 0,25 1,00
4,70 0,25 4,35 0,25 3,60 0,25 4,00 0,25 3,25 1,00
0,125 0,125

Ukoliko izme|u dva smjera vo`we, na putevima sa vi{e od dvije trake po smjeru, nema razdjelnog pojasa, izme|u
obje unutra{we saobra}ajne trake potrebno je predvidjeti razdjelnu traku {irine 0,50 m. [irina razdjelnog pojasa
ili trake se dodaje na {irinu kolovoza i ima indirektan uticaj na odre|ivawe dimenzija pojedinih geometrijskih i
tehni~kih elemenata puta.
[irina kolovoza, koja indirektno uti~e na odre|ivawe dimenzija pojedinih geometrijskih i tehni~kih
elemenata puta (du`inu prelazne krivine, nadvi{ewe, itd), ne obuhvata sqede}e:
- dodatne trake,
- ivi~ne trake,
- trake za prinudno zaustavqawe i
- za{titnu traku uz uzdignuti ivi~wak, ukoliko je kolovoz lokalno oivi~en.
Izuzimaju}i zaustavnu traku, broj voznih traka u tunelu je isti kao i izvan wega. Bilo kakva promjena u broju
traka trebalo bi da se dogodi na dovoqnoj udaqenosti od tunelskog portala, pri ~emu je ta udaqenost najmawe
jednaka onoj koju za 10 s prelazi vozilo koje se kre}e maksimalnom dozvoqenom brzinom. Ukoliko ovo onemogu}uju
geografski uslovi, treba preduzeti dodatne i / ili poja~ane mjere radi postizawa ve}eg stepena bezbjednosti.
U tunelima se primjewuju {irine kolovoza definisane u Tabeli 16.
Tabela 16. [irine kolovoza u tunelima
Broj kamiona Vproj [km/h]
i autobusa/h <50 50-80 80-100
<50 5,50 6,00 6,50
50-150 6,00 6,50 7,00
>150 6,50 7,00 7,50 (7,00)1
1
dvotra~ni tuneli sa jednosmjernim saobra}ajem
4.2.1.1. Pro{irewe kolovoza
Kolovoz se pro{iruje u ciqu obezbje|ewa normalne prolaznosti u krivinama i usqed promjena u {irini i broju
saobra}ajnih traka.
4.2.1.1.1. Dimenzije pro{irewa
Dimenzije pro{irewa ({irina i du`ina) zavise od vrste tipi~nog vozila koje redovno koristi odre|eni put (u
krivinama) i od brzine vo`we (promjena {irine saobra}ajnih traka).
Veli~ina pro{irewa kolovoza u krivinama se odre|uje primjenom sqede}e formule:

b = R ko (R 2
ko L2op )
gdje je:
Rko - najmawi polupre~nik kruga okretawa [m] i
Lop - rastojawe od zadwe osovine do predweg najisturenijeg dijela vozila [m].
Rastojawe od zadwe osovine do predweg najisturenijeg dijela vozila za tipi~na vozila je prikazano u Tabeli 17.
Tabela 17. Rastojawe od zadwe osovine do predweg najisturenijeg dijela vozila
Vrsta vozila Lop [m]
putni~ka vozila 4,00
teretni kamioni 8,00
tegqa~i 10,00
autobusi 8,50
autobusi sa zglobom 9,00
Za kru`ne krivine kod kojih je R>30 m formula za odre|ivawe veli~ina pro{irewa se pojednostavquje:
L2op
b=
2 R
Dimenzije pro{irewa +b za pojedina~ne kolovozne trake mogu se o~itati sa grafikona na slici 11.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 55

Slika 11. Pro{irewe pojedina~nih kolovoznih traka prema vrsti vozila

1,8

1,6

1,4

1,2

0,8

0,6

0,4

0,2

0
0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200

Cjelokupno pro{irewe kolovoza odre|uje se na osnovu zbira pro{irewa za sve saobra}ajne trake na jednom
kolovozu.
Pro{irewe u kru`nim lukovima sa R<30 m treba izra~unati primjenom ta~ne formule ili:
- odrediti na osnovu posebnih tabela u kojima su navedene {irine ravni za okretawe,
- grafi~ki ispitati na osnovu ravni za okretawe ili
- upotrebom programa za odre|ivawe tragova to~kova.
Pro{irewe se, po pravilu, odre|uje za obje vozne trake za isto mjerodavno vozilo. Eventualnu potrebu
odre|ivawa pro{irewa za mimoila`ewe dva razli~ita mjerodavna vozila treba posebno obrazlo`iti.
4.2.1.1.2. Izostavqawe ili smawewe veli~ine pro{irewa
Pro{irewe saobra}ajnih traka na putevima kod kojih su kolovozi razdvojeni po smjerovima je virtuelno
nemogu}e usqed velikih radijusa lukova. Samo u posebnim slu~ajevima, uglavnom za urbane puteve sa vi{e
saobra}ajnih traka, pro{irewe se izvodi razdvojeno. Stoga, posebno za svaki slu~aj, u obzir se uzima mawi
me|usobni uticaj dva ili vi{e vozila koja se kre}u u istom smjeru, struktura saobra}aja i na~in vo`we, kao i
administrativne odredbe (zabrane, obaveze).
Iz ekonomskih razloga, pro{irewe se ne izvodi na putevima sa dvije saobra}ajne trake, kod kojih ukupna {irina
kolovoza iznosi B%6,00 m, u sqede}a dva slu~aja:
- ukoliko je broj te{kih vozila mawi od 15 voz / dan;
- ukoliko cjelokupno pro{irewe ne prelazi 0,50 m.
U slu~aju da je ukupna {irina kolovoza B>6,00 m, pro{irewe treba smawiti za razliku u {irini kolovoza
preko 6,00 m, a izostavqa se ako cjelokupno pro{irewe ne prelazi 0,30 m. Podru~je uticaja radijusa kru`nog luka u
tom slu~aju je 30 m<R 200 m.
Iz ekonomskih razloga, pro{irewe se ne izvodi na putevima sa dvije saobra}ajne trake, kod kojih ukupna {irina
kolovoza iznosi 5,00 m<B 6,00 m, a cjelokupno pro{irewe ne prelazi 0,25 m. Podru~je uticaja radijusa luka u tom
slu~aju je 30 m<R 400 m.
Pro{irewe kolovoza u krivinama na putu sa dvije saobra}ajne trake izvan naseqenih podru~ja, ~ija ukupna
{irina kolovoza iznosi B%4,75 m nije potrebno, ukoliko navedeni put koriste samo putni~ka vozila.
Pro{irewe u krivinama je potrebno na navedenim putevima, ukoliko preglednost u krivinama nije obezbije|ena
gra|evinsko-tehni~kim sredstvima ili saobra}ajnom opremom (ogledala).
Pro{irewe kolovoza na mostu u podru~ju horizontalnih krivina treba, po mogu}nosti, izvesti u punoj
vrijednosti po ~itavoj du`ini mosta, a razlikuje se od puteva kod kojih se obi~no izvodi prelaz od nule do pune
vrijednosti.
4.2.1.1.3. Izvo|ewe pro{irewa u krivinama
Polo`aj pro{irewa
Pro{irewe kolovoza mora biti obezbije|eno na ~itavoj du`ini kru`nog luka.
Kolovoz mo`e biti pro{iren:
- samo sa unutra{we strane kru`nog luka (dozvoqeno),
- sa obje strane kru`nog luka (normalno) ili
- samo sa vawske strane kru`nog luka (uslovno dozvoqeno).
U slu~aju da se pro{irewe izvodi sa obje strane kolovoza, ve}e od oba pro{irewa pojedina~ne saobra}ajne trake
treba izvesti sa unutra{we strane, ukoliko su u prora~unima u obzir uzeta razli~ita tipi~na vozila. Ovim
postupkom se omogu}ava o~uvawe linije osovine puta. Bez obzira na ovu odredbu, pro{irewe sa vawske strane
krivine treba da bude ograni~eno i ne smije, za klotoidu, pre}i veli~inu:
Strana 56 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

L2 A4
b= =
24 24 R 2
gdje je:
L - du`ina prelazne krivine [m] i
A - parametar prelazne krivine [m].
U slu~aju da je navedena veli~ina prema{ena, prema{eni dio treba izvesti sa unutra{we strane krivine.
Pro{irewe kolovoza samo sa vawske strane je dozvoqeno samo u slu~aju da se projektom predvi|a odgovaraju}a
dinamika vo`we i estetski izgled linije vawske pro{irene ivice kolovoza do unutra{we pro{irene ili
nepro{irene ivice kolovoza susjednog luka (prora~un osovine ivice kolovoza na putevima koji pripadaju tehni~koj
grupi A i ivica na putevima koji pripadaju tehni~koj grupi B).
Ukoliko situacionim planom puta nije druga~ije odre|eno, sredwa razdjelna linija treba da bude iscrtana na
sredini pro{irenog kolovoza.
Izvo|ewe pro{irewa
Pro{irewe kolovoza se izvodi postepeno na du`ini prelazne krivine, izuzev u slu~ajevima djelimi~nog ili
potpunog pro{irewa sa vawske strane krivine. U tom slu~aju prelaz se izvodi u skladu sa dijelom Polo`aj
pro{irewa.
Na putevima iz tehni~ke grupe A, po~etni i zavr{ni dijelovi obavezno moraju biti izvedeni zaobqavawem, koje
za jednu du`inu prema{uje elementarne ta~ke prelazne krivine (PP-po~etak prelazne krivine i KP-kraj prelazne
krivine), sa tangentama du`ine 7,50 m (slika 12). Za puteve koji pripadaju tehni~koj grupi B takvo izvo|ewe se
preporu~uje u slu~ajevima kada je kolovoz oivi~en.
Slika 12. Pro{irewe sa zaobqavawem

KP
PP

7,5 m 7,5 m 7,5 m 7,5 m

Raspodjela pro{irewa kroz prelaznu krivinu, za jednu voznu traku se odre|uje prema sqede}im izrazima, a
pro{irewa se nanose normalno na ra~unsku osovinu trase:
b
bi = (1 cos x )
2
gdje je:
bi - veli~ina pro{irewa u ta~ki i [m] i
x - odnos rastojawa ta~ke za koju se odre|uje pro{irewe od po~etka pro{irewa (Li) prema ukupnoj du`ini na
kojoj se vr{i pro{irewe x=Li/L, 0<x 1.
Prelaz izme|u dva luka sa pro{irenim kolovozima koji se nalaze u istom smjeru treba izvesti u podru~ju
sredi{we prelazne krivine. Iz estetskih razloga, luk ili klotoida, koja treba {to je mogu}e vi{e da slijedi
linijski metod izmjene pro{irewa, moraju biti ukqu~eni izme|u oba luka ivica pro{irenih kolovoza.
Ako se osovina puta izvodi bez prelaznih krivina (mogu}nost u tehni~kim grupama C i D), prelaz treba izvesti
kao linijski na povr{ini i du`ini na kojoj se vr{i izmjena popre~nog nagiba kolovoza.
Iz estetskih razloga (linije ivi~waka), i bez obzira na druge odredbe koje se odnose na pro{irewe oivi~enih
kolovoza, preporu~uje se da se izvodi gore navedeni postupak pro{irewa samo sa vawske strane. U tom slu~aju, za
obje ivice je potrebno pripremiti prora~un osovine.
Za krivine sa R<30 m (serpentine) pro{irewe se izvodi za svaku saobra}ajnu traku posebno (sa unutra{we i sa
vawske strane). U tom slu~aju, za svaku ivicu pro{irenog kolovoza potrebna je zasebna neprekidna linija do
susjedne krivine.
U slu~aju da se luk sa R<30 m nalazi izme|u dva pravca (dozvoqeno samo za pristupne gradske puteve, puteve sa
malim saobra}ajnim optere}ewem i na raskrsnicama), pro{irewe treba izvr{iti u potpunosti sa unutra{we
strane krivine. Prelaz treba izvr{iti na du`ini prelazne krivine, a ukoliko ista ne postoji, na du`ini koja
odgovara veli~ini radijusa primijewenog luka. Liniju prelaza treba odrediti na osnovu priru~nika za traktrisu
(linija tragova zadwih to~kova) ili bilo kojih drugih tehni~kih uputstava, ukoliko su odre|eni za posebne
slu~ajeve (raskrsnice). U starim gradskim jezgrima, linije ivica kolovoza moraju u potpunosti biti prilago|ene
prostornim uslovima (gradski putevi u tehni~kim grupama C i D).
Izvo|ewe pro{irewa pri prelazu iz pravca u luk je prikazano na slici 13. Kod odnosa L/ b%20, pro{irewe
kolovoza se mo`e izvoditi linearno na du`ini prelazne krivine.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 57

Slika 13. Oblikovawe pro{irewa kolovoza kroz prelaznu krivinu

Minimalna du`ina pro{irewa (min L b), koja se primjewuje za izvo|ewe promjena u {irini kolovoza ({ire
saobra}ajne trake, dodatne saobra}ajne trake) iznosi:
L A4
min L b = 2 L op + ili min L b = ,
2 24 R 2
i izvodi se na du`ini prelazne krivine. Ukoliko je min L b>L pro{irewe se prote`e na kru`ni luk.
Ako je du`ina kru`nog luka mala, a min L b prema{uje sredinu kru`nog luka, utvr|eno pro{irewe kolovoza +b
treba smawiti primjenom sqede}e formule:

A 2 + 2 R L op
b red = b 3 ,
4 R L op

i u potpunosti izvesti sa unutra{we strane krivine.

4.2.1.1.4. Pro{irewe i su`ewe kolovoza pri promjeni {irine i broja saobra}ajnih traka
S obzirom na dinamiku vo`we i estetiku, pro{irewe u podru~ju maweg radijusa kru`nog luka treba izvesti sa
unutra{we strane luka. Samo u ograni~enim uslovima za postavqawe osovine puta, pro{irewe je mogu}e izvesti sa
obe strane.
Du`ina podru~ja pro{irewa treba da iznosi najmawe:
b
min L b =V ,
3
s tim da se u obzir uzima sqede}e:
- V=0,75·Vproj za sve puteve iz tehni~ke grupe A, izuzev u slu~ajevima pro{irewa na raskrsnicama u nivou
(saobra}ajne trake za skretawe lijevo i / ili desno),
- V=Vpred za sve puteve iz tehni~ke grupe A za slu~ajeve pro{irewa na raskrsnicama u nivou (saobra}ajne trake za
skretawe lijevo i / ili desno) i za sve puteve iz tehni~ke grupe B i slo`enije puteve, s obzirom na saobra}ajno
optere}ewe i tehni~ke grupe C (Vpred%60 km/h) i
- za pro{irewe +b linije lijeve ivice pojedina~ne saobra}ajne trake ili kolovoza u jednom smjeru vo`we sa
prvobitne {irine, ukoliko se navedena pro{irewa razlikuju, potrebno je izabrati ve}e za puteve sa dvije
saobra}ajne trake.
Standardna du`ina podru~ja pro{irewa iznosi:
Vpred
L b = b
3,6 Vrad
gdje je:
Vrad - brzina u bo~nom smjeru [km/h].
Na pravcima i pri velikim radijusima krivina, pro{irewe je mogu}e uraditi izvo|ewem prelaza sa dvije duple
kvadratne parabole.
U ciqu obezbje|ewa estetskog izgleda podru~ja pro{irewa puta, preporu~uje se da se linija bo~nog kretawa
dovede u nivo sa osnovnom linijom osovine puta, prije i poslije pro{irenog dijela puta (izvo|ewe paralelne
osovine uzimaju}i u obzir simetriju geometrijskih elemenata osovine).
Strana 58 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

U slu~aju promjene broja saobra}ajnih traka u popre~nom profilu:

- saobra}ajna traka u`eg profila treba direktno biti nastavqena u saobra}ajnu traku u istom smjeru {ireg
profila (kolovozna traka u kolovoznu traku), s tim da je bilo kakve situacione ispravke direktnog nastavka
potrebno izvesti kako je gore opisano i
- dodatne saobra}ajne trake treba dodavati jednu po jednu, tako da svaka dodatna traka po~iwe od osnovne ili
prethodno dodate saobra}ajne trake, najmawe na prelaznoj udaqenosti, koja se utvr|uje na osnovu linearnog
pro{irewa kolovoza 1:40 i zaokru`ivawa tangenti sa R=3BRmin.
Pro{irewe kolovoza za mimoila`mewe
Pro{irewe kolovoza za mimoila`ewe je predvi|eno za odgovaraju}e i bezbjedno mimoila`ewe dva vozila,
prvenstveno u kombinaciji teretno vozilo-teretno vozilo, zatim ako je normalan popre~ni profil odabran za
slu~aj mimoila`ewa kombinacije putni~ko vozilo-putni~ko vozilo ili u slu~aju dvosmjernog kolovoza sa jednom
saobra}ajnom trakom, {irine mawe od 5,00 m. Dimenzije pro{irewa kolovoza za mimoila`ewe su prikazane u
Tabeli 18.
Tabela 18. Dimenzije pro{irewa kolovoza za mimoila`ewe dva teretna vozila
[irina [m] Du`ina [m]
saobra}ajna traka pro{irewe za pro{irewe za ukupno L µ
ulaz/izlaz Lu/i
b s1 mimoila`ewe bm mimoila`ewe Lm (Lu/i +2BLm)
3,00 2,50 10,00 10,00 30,00
3,50 2,00 10,00 7,00 24,00
4,00 1,50 10,00 5,00 20,00
4,75 0,75 10,00 3,00 16,00
1
jedna saobra}ajna traka, dvosmjerni kolovoz
Su`ewe kolovoza
Su`ewe kolovoza usqed izmjene {irine saobra}ajnih traka se izvodi primjenom postupaka koji su predvi|eni za
pro{irewe, gdje prelazna du`ina mora biti takva da omogu}ava smawewe brzine sa Vproj na {iroj saobra}ajnoj traci
na Vpred na u`oj saobra}ajnoj traci. U slu~aju da se saobra}ajna traka su`ava za vi{e od 0,25 m, razliku dijela
su`ewa treba izvesti na dijelu {ire trake (primjenom odgovaraju}e saobra}ajne signalizacije-saobra}ajni znaci,
horizontalna signalizacija), a preostalih 0,25 m u podru~ju fizi~kog prelaza, koji se izra~unava kako je navedeno u
poglavqu Pro{irewe i su`ewe kolovoza pri promjeni {irine i broja saobra}ajnih traka.
Su`ewe kolovoza zbog smawewa broja saobra}ajnih traka izvodi se u slu~aju:
- zavr{etka dodatne trake i
- smawewa broja saobra}ajnih traka u popre~nom profilu puta.
- Zavr{etak dodatne saobra}ajne trake
Dodatne saobra}ajne trake na kolovozu, koje se na navedenom kolovozu i zavr{avaju, predstavqaju trake koje su
izgra|ene za potrebe saobra}ajnih tokova koji se ukqu~uju na put ili zbog pove}awa propusnosti puta.
Dodatne trake za ukqu~ewe na put (u podru~ju raskrsnica), po pravilu, treba da se nalaze sa desne strane
kolovoza, te na wemu moraju biti i zavr{ene. Dodatna traka za pove}awe propusnosti puta mo`e da se nalazi sa
desne ili sa lijeve strane saobra}ajnih traka, koje su predvi|ene za kretawe u odre|enom smjeru. Zavr{etak dodatnih
traka treba izvesti postupno (jednu po jednu) bez obzira sa koje strane smjera vo`we se nalaze.
Minimalna prelazna du`ina zavr{etka dodatne trake je odre|ena (slika 14):
- su`ewem ivice saobra}ajne trake u odnosu smawewa 1:40 i
- zaokru`ivawem sa R=2,5·Rmin%1.000 m.
Slika 14. Zavr{etak lijeve saobra}ajne trake na pro{irenom kolovozu
LZ
R1000

os 1:40
R1000

Zavr{ena saobra}ajna traka treba na kraju prelazne du`ine da ima {irinu od najmawe 2,0 m, dok podru~je koje ne
pripada kolovozu (bezbjednosno podru~je) treba da bude ozna~eno horizontalnom signalizacijom.
Saobra}ajne trake treba da se zavr{avaju na lijevoj strani pojedinih smjerova vo`we, te su stoga predvi|ene za
ve}e brzine vo`we. Bez obzira na odredbe koje se odnose na minimalnu prelaznu du`inu, na zavr{enoj saobra}ajnoj
traci potrebno je postaviti upozorewe o smawewu brzine i zavr{etku saobra}ajne trake (pomo}u saobra}ajne
opreme). Navedenu opremu treba postaviti na odgovaraju}oj udaqenosti od prelazne du`ine.
Ukupna du`ina prelaza za ukqu~ewe na susjednu saobra}ajnu traku mora biti ispitana dimenzionisawem
saobra}aja, primjenom metode definisane u Priru~niku o kapacitetu puteva (Highway Capacity Manual, Transportation
Recearch Board, Washington, D.C., SAD, 2000).
- Smawewe broja saobra}ajnih traka
Promjena broja saobra}ajnih traka izvodi se iskqu~ivo u podru~ju {ireg profila, kako je navedeno u dijelu
Zavr{etak dodatne saobra}ajne trake.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 59

U slu~aju ve}eg broja dodatnih traka, trake treba postepeno zavr{avati (slika 15). Istovremeni zavr{etak
dodatnih traka sa desne i lijeve strane u jednom smjeru vo`we nije dozvoqen.
Smawewe broja saobra}ajnih traka se izvodi u potpunosti na podru~ju {ireg profila. U podru~ju prelaza sa
{ireg na u`i profil, dozvoqeno je trasirawe samo saobra}ajnih traka ~iji je broj jednak predvi|enom za jedan smjer
vo`we u u`em profilu.
Linija povezivawa su`enog dijela sa u`im profilom treba da bude izvedena neprekidnim trasirawem osovine
puta od u`eg profila prema podru~ju {ireg profila. Polo`aj osovine puta treba da se zadr`i s obzirom na
neprekidno trasirawe saobra}ajne trake u u`em profilu. Linija koja povezuje oba profila treba da omogu}i:
- postepeno smawewe brzine vo`we (simetrija geometrijskih elemenata osovine povezivawa prelaznog dijela
puta) i
- ukqu~ewe linije povezivawa na podru~je u`eg profila u podru~ju luka nalijevo (u smjeru vo`we) ili (u
izuzetnim slu~ajevima) pravo.
Slika 15. Smawewe broja saobra}ajnih traka sa ~etiri na dvije
A spre avanje
prelaza na
preusmjeravanje na desnu kolovoznu
suprotnu traku
traku
(ograda)

B
preusmjeravanje desne kolovozne trake završetak u
na lijevu (bliže suprotnoj kolovoznoj traci i lijevoj krivini
manji horizontalni radijus)

C
prelazno podru je (do prelazne
ta ke zaštita pomo u
bezbjednosne ograde)

Ulazak linije povezivawa u podru~je u`eg profila u podru~ju luka nadesno (u smjeru vo`we) je dozvoqen samo
ukoliko su smjerovi vo`we fizi~ki razdvojeni. Ukoliko smjerovi vo`we nisu fizi~ki razdvojeni potrebno ih je u
podru~ju zavr{etka lijeve kolovozne trake fizi~ki razdvojiti. Fizi~ko razdvajawe smjerova vo`we preko krivine
nadesno treba izvesti do vezne ta~ke klotoide koja vodi do lijevog luka.
Neprekidno trasirawe saobra}ajnih traka treba, usqed mogu}ih razlika u veli~ini geometrijskih elemenata
osovine puta u u`em profilu, kao i u podru~ju {ireg profila, da bude preusmjereno na polo`aj koji je imalo u
popre~nom profilu u u`em profilu.
Fizi~ko razdvajawe smjerova vo`we u podru~ju prelaza iz {ireg u u`i profil treba izvesti pomo}u
nepropusnih bezbjednosnih ograda. [irina kolovozne trake du` nepropusnih bezbjednosnih ograda treba da iznosi
4,50 m.
4.2.1.2. Ivi~na traka
Ivi~na traka predstavqa elemenat kolovoza koji slu`i za pove}awe bezbjednosti saobra}aja (i prohodnosti u
hitnim slu~ajevima), slu`i za odr`avawe stabilnosti kolovozne konstrukcije i omogu}ava postavqawe znakova na
putu (ozna~avawe ivica kolovoza). Ozna~avawe ivica kolovoza treba da bude izvedeno sa unutra{we strane ivi~ne
trake (strane za vo`wu).
Ivi~ne trake se ne ura~unavaju u {irinu saobra}ajne trake. Ivi~ne trake se izvode sa obje strane kolovoza i
neprekinuto u istoj {irini na kompletnoj dionici za koju je utvr|en normalan popre~ni profil.
[irina ivi~ne trake zavisi od brzine vozila i od {irine saobra}ajnih traka na putu. U Tabeli 19 je prikazana
zavisnost {irine saobra}ajne i ivi~ne trake.
Tabela 19. Zavisnost {irine saobra}ajne i ivi~ne trake
Saobra}ajna traka bs [m] Ivi~na traka bi [m]
3,75 0,50
3,00-3,50 0,30
2,75 0,20
Ivi~na traka se izvodi i du` ivi~waka na gradskim putevima i putevima u naseqenim podru~jima. U slu~aju
odvodwavawa urbanih podru~ja preko otvora ispod ivi~waka, {irina ivi~nih traka du` ivi~waka u naseqenim
podru~jima treba da bude jednaka {irini ivi~nih traka na putevima izvan naseqenih podru~ja. Ako se na gradskim
putevima odvodwavawe du` ivi~waka izvodi preko re{etkastih slivnika, ivi~nu traku treba pro{iriti na 0,50 m.
Ako se izdignuti ivi~waci koriste na kratkim dionicama puteva izvan naseqenih mjesta (mostovi, autobuska
stajali{ta i dr.), pored ivi~ne trake je potrebno izvesti i za{titnu traku, s tim da {irina za{titne trake treba
da bude jednaka {irini ivi~ne trake.
Strana 60 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

4.2.1.3. Zaustavna traka

Podru~je zaustavne trake obuhvata:
- ~vrste bankine za prinudno zaustavqawe i
- stajali{ta, odnosno odmori{ta.
Zaustavne trake, kada se koriste, zamjewuju ivi~ne trake i dopuwavaju ih tako {to pove}avaju funkciju
saobra}ajne bezbjednosti i propusnosti puta. Predvi|ene su za prinudno zaustavqawe vozila i izvode se uz
spoqa{wu ivicu saobra}ajne trake. Podu`ne ivice kolovoza za ozna~avawe se izvode primjenom istih pravila kao
za ivi~ne trake.
Izbor podru~ja za zaustavnu traku na putu se provjerava s obzirom na iskori{}enost propusnosti puta, u skladu
sa metodologijom Priru~nika o kapacitetu puteva (Highway Capacity Manual, Transportation Research Board,
Washington, D.C., SAD, 2000). Po pravilu, zaustavne trake se izvode na putevima iz tehni~ke grupe A. Ove trake je
mogu}e izvesti du` bilo kojeg puta, bez obzira na iskori{}enost propusnosti, ukoliko je opravdano pove}awe
investicionih tro{kova.
[irina zaustavne trake (bz) zavisi od u~estalosti zaustavqawa tipi~nog vozila. Po pravilu, {irine
zaustavnih traka su sqede}e:
- 2,50 m za teretna vozila i Vpl 90 km/h,
- 1,75 m za putni~ka vozila i Vpl 90 km/h i
- 1,50 m za putni~ka vozila i Vpl<90 km/h.
Uvo|ewe zaustavne trake nije pravilo, ve} se potreba procjewuje u zavisnosti od slu~aja, s obzirom na
saobra}ajno optere}ewe i wegovu strukturu, kao i analize bezbjednosti saobra}aja.
Po pravilu, zaustavna traka se ne predvi|a:
- na objektima (vijadukti i mostovi) ~iji je raspon ve}i od 150 m, a nalaze se na terenu sa znatnim ili velikim
ograni~ewem (Tabela 12),
- u tunelima du`im od 200 m,
- na dijelovima gdje se predvi|a traka za spora vozila i
- na dijelovima ~vori{ta gdje se predvi|a trak za ubrzawe ili usporewe.
U tunelima i galerijama, kao i na ostalim dijelovima puteva na kojima se ne predvi|a zaustavna traka mogu se na
pogodnim mjestima predvidjeti ni{e za privremeno zaustavqawe vozila. Razmak i dimenzije ni{a se defini{u
prema terenskim uslovima. Treba nastojati da se izbjegne naspramno postavqawe ni{a za suprotne smjerove.
Potreba za izvo|ewem stajali{ta, odnosno odmori{ta se utvr|uje na osnovu veli~ine saobra}ajnog optere}ewa i
brzine vo`we na relevantnom putu.
U podru~ju gdje na putu postoje dodatne saobra}ajne trake mogu}e je izostaviti izvo|ewe zaustavnih traka,
ukoliko iskori{}enost puta na kraju planskog razdobqa ne prelazi 70% wegovog kapaciteta. Ako, u tom slu~aju,
du`ina zaustavne trake prelazi 400 m, du` wih je potrebno izvesti stajali{ta, odnosno odmori{ta.
Ukoliko su dodatne saobra}ajne trake izvedene na udaqenosti mawoj od 200 m, potrebno je spojiti dvije
uzastopne dodatne trake.
4.2.1.4. Dodatne trake
Dodatne trake se izvode na dionici gdje postoji potreba za uvo|ewem posebnih traka za odre|enu saobra}ajnu
funkciju ili vrstu saobra}aja. Navedene trake obuhvataju:
- trake za spori saobra}aj,
- trake u podru~ju raskrsnice, izlazne i ulazne trake i trake za spajawe (trake za prestrojavawe),
- trake predvi|ene za javni prevoz putnika i
- trake za miruju}i saobra}aj, odnosno podu`no parkirawe.
Zahtjevi za izvo|ewem dodatnih saobra}ajnih traka moraju biti opravdani ispitivawem propusne mo}i.
Dodavawe i oduzimawe dodatnih saobra}ajnih traka mora biti tehni~ki izvodqivo, uzimaju}i u obzir bezbjednost
saobra}aja, odnosno s obzirom na du`inu, obezbje|ewem odgovaraju}e propusnosti u podru~jima razdvajawa i
spajawa saobra}ajnih tokova.
4.2.1.4.1. Trake za spori saobra}aj
Na putevima sa velikim saobra}ajnim optere}ewem i velikim brojem teretnih vozila, potrebno je izvesti traku
za spori saobra}aj za kretawe uzbrdo i / ili nizbrdo. Usqed smawewa brzine teretnih vozila ispod minimalne
brzine dolazi do umawewa nivoa usluge i bezbjednosti saobra}aja, a mo`e do}i i do smawewa propusne mo}i.
Postupak provjere potrebe za dodatnom trakom za spori saobra}aj se sprovodi provjerom propusne mo}i i
provjerom brzine mjerodavnog teretnog vozila. Dodatna traka za spori saobra}aj se, po pravilu, primjewuje za
puteve iz tehni~kih grupa A i B - van naseqa, a kod ostalih puteva izuzetno.
Dodatne saobra}ajne trake na usponima / padovima se izvode dodavawem saobra}ajne trake sa desne strane vozne
trake i zavr{etkom krajwe lijeve trake za preticawe ili kolovozne trake ili dijela kolovoza koji je predvi|en za
jedan smjer vo`we. Zavr{etak lijeve saobra}ajne trake ne smije po~eti dok vozila na dodatnoj traci (traka za spori
saobra}aj) ne postignu brzinu vo`we, koja je za mawe od 20 km/h ispod brzine vo`we na voznoj traci relevantnog
puta.
[irina trake za spori saobra}aj treba da iznosi bss=3,25 m, izuzetno 3,00 m.
Kriterijumi za primjenu dodatnih traka na usponu
- Saobra}ajno-tehni~ki kriterijum (provjera propusne mo}i)
Po saobra}ajno-tehni~kom kriterijumu provjerava se propusna mo} puta pri tra`enom nivou usluge. Ako je tako
utvr|ena propusna mo} mawa od saobra}ajnog optere}ewa u mjerodavnom vr{nom ~asu na kraju planskog perioda,
treba predvidjeti dodatnu traku za spora vozila. Mjerodavni vr{ni ~as propisuje se projektnim zadatkom, a obi~no
je predstavqen 100-tim ~asom. Ako se ne raspola`e podatkom o saobra}aju za 100-ti ~as mogu}e je usvojiti
mjerodavno vr{no ~asovno optere}ewe u iznosu od 10-12% PGDS.
Ako se usvoji dodatna traka po ovom kriterijumu treba provjeriti propusnu mo} puta sa dodatnim trakom.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 61

Provjera propusne mo}i se sprovodi u skladu sa metodologijom Priru~nika o kapacitetu puteva (Highway
Capacity Manual, Transportation Research Board, Washington, D.C., SAD, 2000).
- Vozno-dinami~ki kriterijum (provjera brzine)
Po vozno-dinami~kom kriterijumu brzina mjerodavnog teretnog vozila na usponu se odre|uje prema dijagramu na
slici 16. Ako je ona mawa od najmawe brzine vozila u saobra}ajnoj traci (Vmin), prema Tabeli 20, treba predvidjeti
dodatnu traku za spora vozila.
Slika 16. Brzina sporih vozila na usponima

Tabela 20. Vozno-dinami~ki kriterijum za primjenu dodatnih traka na usponu

Predvi|ena Najmawa brzina Kriti~na brzina
brzina Vpred [km/h] vozila Vmin [km/h] Vkr [km/h]
%120 45 55
100 40 50
80 35 45
60 30 40
- Odre|ivawe po~etka i kraja dodatne trake
Dodatna traka po~iwe na mjestu gdje brzina teretnog vozila padne na brzinu Vkr prema Tabeli 20, a zavr{ava se
na mjestu gdje brzina prema{i Vkr.
Na putevima iz tehni~kih grupa A i B - izvan naseqa, du`ina dodatne trake ne smije biti mawa od 800 m.
Dvije uzastopne dodatne trake se spajaju u jednu ako im je me|usobna udaqenost:
- mawa od 500 m za puteve iz tehni~kih grupa A i B - izvan naseqa i
- mawa od 300 m za sve ostale puteve.
Kriterijum za primjenu dodatnih traka na padu
Za dionicu puta u padu primjewuje se sqede}i kriterijum za utvr|ivawe potrebe za dodatnom trakom: ako je
podu`ni nagib kod puteva iz tehni~ke grupe A ve}i od 4%, odnosno kod puteva iz tehni~ke grupe B ve}i od 5%, a
prema kriterijumima za uvo|ewe dodatne trake na usponu postoji potreba za dodatnom trakom na usponu du`ine
Lss 500 m, tada se traka za spora vozila predvi|a i na padu.
4.2.1.4.2. Dodatne saobra}ajne trake na raskrsnicama
Dodatne saobra}ajne trake na raskrsnicama treba izvesti tako da trag vozila ne prelazi na podru~je kolovozne
trake na koju se dodaje dodatna traka.
Izlazne i ulazne trake su dodatne trake izgra|ene sa desne strane spoqa{we vozne trake na putu i predvi|ene su
za saobra}aj i vozno-dinami~ko prilago|avawe vo`we u podru~ju kombinovawa i ra~vawa krakova prikqu~aka u
vi{e nivoa ili u podru~ju ra~vawa ili raskrsnica u nivou, gdje je takvo ure|ewe neophodno usqed saobra}ajnih
uslova (broj vozila na prikqu~ku ili mjestu ra~vawa). Kod ra~vawa ili raskrsnica u nivou dozvoqeno je
projektovawe dodatnih traka i sa lijeve strane voznih traka.
Minimalna {irina dodatnih saobra}ajnih traka u podru~ju kombinovawa i ra~vawa krakova prikqu~aka u
vi{e nivoa iznosu 3,5 m.
Minimalna {irina dodatnih saobra}ajnih traka kod ra~vawa ili raskrsnica u nivou iznosi 2,5 m, pri ~emu ne
bi trebalo dozvoliti prelaz traga mjerodavnog vozila na podru~je osnovne kolovozne trake.
Du`ina navedenih traka se odre|uje dimenzionisawem saobra}aja, u skladu sa metodologijom Priru~nika o
kapacitetu puteva (Highway Capacity Manual, Transportation Research Board, Washington, D.C., SAD, 2000), i uzimaju}i
u obzir brzinu vo`we na glavnim, izlaznim ili ulaznim smjerovima.
4.2.1.4.3. Trake predvi|ene za javni prevoz putnika
Traka za javni prevoz putnika (autobus, taksi, `eqezni~ki saobra}aj-tramvaj), koja je namijewena br`oj
prolaznosti vozila za javni prevoz putnika, mo`e biti dodata putevima u ve}im gradovima i mjestima, du` vozne
trake (sa vawske strane).
[irina trake za javni saobra}aj iznosi bjs=3,25 m.
4.2.1.4.4. Trake za miruju}i saobra}aj
Podu`ne trake za miruju}i saobra}aj predvi|ene su za zaustavqawe i parkirawe vozila. [irina ovih traka
zavisi od na~ina parkirawa vozila.
Strana 62 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

Popre~ni nagib kolovoza ovih saobra}ajnih traka treba da bude jednak popre~nom nagibu kolovoza. Ukoliko je
nagib izveden u suprotnom smjeru, traku za miruju}i saobra}aj je potrebno pro{iriti u ciqu postavqawa naprava
za podu`no odvodwavawe (usje~eni kanali za odvodwavawe sa {irinom od 0,5 m, dok dubina ne treba da prelazi 10%
{irine).
Izvo|ewe podu`nih traka za miruju}i saobra}aj nije dozvoqeno na putevima iz tehni~kih grupa A i B. Izvo|ewe
istih u izuzetnim slu~ajevima mora biti opravdano procjenom wihovog uticaja na bezbjednost saobra}aja na putu.
Pri planirawu izvo|ewa traka za miruju}i saobra}aj potrebno je obezbijediti odgovaraju}u zaustavnu
preglednost na putu. U slu~aju da preglednost nije obezbije|ena, potrebno je smawiti brzinu vo`we na putu.
Kod puteva sa malim saobra}ajnim optere}ewem i javnih puteva u naseqenim podru~jima sa elementima za
Vpred 40 km/h, dozvoqeno je izvo|ewe traka za podu`no parkirawe vozila, sa {irinom od 2,50 m, od ~ega 0,50 m ~ini
za{titnu traku.
4.2.1.5. Popre~ni nagib kolovoza
Popre~ni nagib kolovoza (q) se, po pravilu, projektuje na jednu stranu i to u nagibu prema unutra{woj strani
krivine u ciqu ostvarewa maksimalne bezbjednosti saobra}aja (slika 17).
Slika 17. Vrste popre~nih nagiba kolovoza

* dozvoljeno pri rekonstrukciji i obnavljanju postoje ih puteva

Dvostrani popre~ni nagib (krov) je dozvoqen na putevima sa vi{e saobra}ajnih traka, ukoliko isti omogu}avaju
horizontalni elementi puta koji su definisani minimalnim radijusom horizontalne krivine sa popre~nim
nagibom qmin. U tom slu~aju, sve kolovozne trake u jednom smjeru moraju imati isti popre~ni nagib.
Dvostrani popre~ni nagib (krov) je obavezan za puteve sa makadamskim kolovozom.
Kod puteva iz tehni~kih grupa A i B, negativan popre~ni nagib treba u na~elu izbjegavati ili ga ne
primjewivati ukoliko popre~ni nagib povr{ine prelazi 3%.
Kod puteva sa dvije saobra}ajne trake na jednom kolovozu, dvostrani popre~ni nagib (krov) je dozvoqen samo u
izuzetnim slu~ajevima, pri izvo|ewu slo`enih rekonstrukcija puteva sa dvostranim popre~nim nagibom (krov). U
tom slu~aju, vrh nagiba (krova) treba da bude zaobqen, tako da se posti`e odgovaraju}e vertikalno zaobqewe za
vo`wu od jedne trake do druge (preticawe). Ako projektom nije druga~ije odre|eno, zaobqewe treba izvesti u
{irini 3,0 m (1,5 m sa svake strane osovine) i bisektrisom u najvi{oj ta~ki od 0,03 m.
Sve dodatne trake na kolovozu (dodatne kolovozne trake i stabilizovane ivi~ne trake) moraju imati isti
popre~ni nagib kao i glavna kolovozna traka. Izuzetak predstavqaju zaustavne trake i trake za ubrzawe / usporewe,
~iji popre~ni nagib treba biti u skladu sa horizontalnim elementom istih. Razlika izme|u popre~nih nagiba
kolovoza i dodatne trake u ta~ki razdvajawa ili kombinovawa (na kraju stabilizovanog podru~ja) ne treba da
prelazi 5% i 8% na putevima iz tehni~kih grupa A i B, kao i na ostalim putevima. Usqed vitoperewa dodatne
saobra}ajne trake, u obzir je potrebno uzeti kvalitetno podu`no odvodwavawe.
4.2.1.5.1. Grani~ne vrijednosti popre~nog nagiba
U ciqu obezbje|ewa kvalitetnog oticawa povr{inskih voda, kolovoz mora imati minimalan popre~ni nagib
(qmin). Odstupawa od minimalne vrijednosti dozvoqena su samo u podru~ju promjene popre~nog nagiba izme|u
suprotno usmjerenih krivina (vitoperewe) i u podru~ju raskrsnica u nivou.
Minimalne vrijednosti popre~nog nagiba kolovoza (qmin), u odnosu na kvalitet i vrstu materijala upotrebqenih
za izradu zastora, iznose:
- asfaltni kolovozi - 2,5%,
- cement-betonski kolovozi - 2,0% i
- makadamski kolovozi - 4,0%.
U ciqu spre~avawa klizawa u popre~nom smjeru u slu~aju smawenog KTK ili usporavawa vo`we, odre|ene su
maksimalne vrijednosti popre~nog nagiba (qmax) u krivinama:
- putevi iz tehni~ke grupe A 7% (8%),
- putevi iz tehni~ke grupe B 7% (8%),
- putevi iz tehni~ke grupe C 5% (7%) i

- za ve}e podu`ne nagibe q max = q 2rez s i2

Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 63

gdje je:
qrez - rezultuju}i nagib kolovoza [%] i
si - podu`ni nagib nivelete [%].
Vrijednosti u zagradama mogu da se primjewuju na putevima iz tehni~kih grupa A i B u ciqu poboq{awa vozno-
dinami~kih uslova, kada pri rekonstrukciji puteva nije mogu}e upotrijebiti nijednu drugu mjeru u ciqu pove}awa
minimalnog radijusa kru`nog luka. U slu~aju novogradwe, primjena nagiba qmax=8% nije dozvoqena. Na putevima iz
tehni~ke grupe C, primjena nagiba qmax=7% je dozvoqena samo ukoliko je uslovqena okolnom gradwom i ukoliko se
na poseban na~in izvode prikqu~ci na put ili ukoliko isti ne postoje.
Odstupawa (do qmax=9%) su dozvoqena samo u posebnim slu~ajevima (serpentine).
Maksimalan popre~ni nagib kolovoza za autoput u tunelu iznosi 4%.
4.2.1.5.2. Popre~ni nagib u krivinama
U krivinama, kolovoz mora, u vozno-dinami~ke svrhe, biti nagnut prema sredi{tu krivine. Izuzetak predstavqa
Ri>Rk (q=-2,5%), gdje je dozvoqeno izvo|ewe popre~nog nagiba u suprotnom smjeru.
Primjena dvostranog popre~nog nagiba u krivinama nije dozvoqena. Dozvoqena je samo u izuzetnim slu~ajevima
pri radijusu Ri>Rk.
Sredwe vrijednosti popre~nih nagiba za Rmin>Ri>Rg zavise od ra~unske brzine (ra~unska ili projektna brzina, u
zavisnosti od tehni~ke grupe puta) i od stepena iskori{}enosti KTK u popre~nom smjeru, kako je odre|eno za svaku
tehni~ku grupu puteva. Grani~ne vrijednosti radijusa kru`nog luka su definisane u poglavqu Elementi
situacionog plana, dio Kru`ni luk.
Na slikama 18-20 prikazane su vrijednosti Vi-Ri-qi za razli~ite ra~unske brzine Vr. O~itane vrijednosti se
zaokru`uju za 0,1% na vi{e. Pri kompjuterskoj obradi (ta~an prora~un) u obzir se uzima logaritamska zavisnost Ri-
q i.
Slika 18. Me|usobna zavisnost Vi-Ri-qi za puteve iz tehni~ke grupe A

60 70 80 90 100 110 120 130 140 V [ k m /h ]

8
q [%]

7 ,5
7

6 ,5
6

5 ,5

4 ,5

3 ,5

2 ,5 R [m ]
10000
100

150

200

300

400

500

600
700
800
900
1000

1500

2000

3000

4000

5000

Slika 19. Me|usobna zavisnost Vi-Ri-qi za puteve iz tehni~ke grupe B

40 50 60 70 80 90 100 V [ km /h]
8
q [%]

7,5

6,5

5,5

4,5

3,5

R [m ]
2,5
10

15

20

30

40

50

60
70
80
90
100

150

200

300

400

500

600
700
800
900
1000
Strana 64 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

Slika 20. Me|usobna zavisnost Vi-Ri-qi za puteve iz tehni~ke grupe C

7 40 50 60 70 80 V [km/h]

q [%]
6,5

5,5

4,5

3,5

2,5 R [m ]
10

15

20

30

40

50

60
70
80
90
100

150

200

300

400

500

600
700
800
900
1000
4.2.1.5.3. Promjena popre~nog nagiba (vitoperewe) kolovoza
Promjena popre~nog nagiba (vitoperewe) kolovoza predstavqa kontinualno mijewawe popre~nog nagiba
kolovoza.
Promjena popre~nog nagiba (vitoperewe) kolovoza se, u na~elu, izvodi na ~itavoj du`ini prelazne krivine
(slika 21), s tim da je potrebno napraviti razliku izme|u:
- promjene popre~nog nagiba izme|u dva istosmjerna popre~na nagiba i
- promjene popre~nog nagiba izme|u dva suprotno usmjerena popre~na nagiba.
Slika 21. Izvo|ewe vitoperewa
LV

R1
g re b e n R2

d e s n i ru b
q2
q = 2 ,5 % n iv e l e t a o s o v in e

q = 2 ,5 % lije v i r u b
q1

Promjena popre~nog nagiba je linearna, a prelazne dijelove izme|u susjednih razli~itih podu`nih nagiba treba
izvesti vertikalnim zaobqewem sa dvostrukom kvadratnom parabolom.
Ukoliko, iz stru~no opravdanih razloga (npr. nesrazmjerne veli~ine susjednih kru`nih lukova koji su povezani
prelaznom krivinom, pri ~emu za ve}i od wih va`i Ri>Rg), nije projektom predvi|eno druga~ije, popre~ni nagib
kolovoza q=0% treba da bude na veznoj ta~ki klotoide ili pored we. Podru~je promjene popre~nog nagiba izme|u dva
suprotno usmjerena popre~na nagiba u dijelu koje je ograni~eno vrijednostima popre~nog nagiba ±qmin je u`e
podru~je vitoperewa.
Izgled promjene popre~nog nagiba kolovoza odre|en je nagibom rampe vitoperewa, a uslovqen je vozno-
dinami~kim i opti~kim parametrima, te posebnim zahtjevima efikasnog odvodwavawa kolovoza. Nagib kosine
vitoperewa ( s) predstavqa relativan podu`ni nagib (RPN) ivice nepro{irenog kolovoza s obzirom na podu`ni
nagib nivelete (s).
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 65

RPN se odre|uje na osnovu jedna~ine:

q 2 q1 q
s= bv = bv
Lv Lv
gdje je:
q1 i q2 - popre~ni nagib kolovoza na po~etku, odnosno kraju poteza vitoperewa [%],
Lv - du`ina vitoperewa [m] i
bv - rastojawe udaqene ivice kolovoza od osovine vitoperewa [m].
RPN ivice kolovoza (nagib rampe vitoperewa) koja se javqa pri promjeni popre~nog nagiba kolovoza, treba da
iznosi:
- pri promjeni nagiba izme|u istosmjernih popre~nih nagiba 0% s smax i
- pri promjeni nagiba izme|u suprotno usmjerenih popre~nih nagiba smin s smax.
Upotreba RPN koji je jednak smin preporu~uje se iz estetskih razloga.
Ako predvi|eni RPN prelazi granicu smax potrebno je pove}ati du`inu prelazne krivine. Za puteve iz tehni~ke
grupe C, u izuzetnim slu~ajevima je mogu}e pove}ati podru~je promjene popre~nog nagiba do ulaznog kru`nog luka.
Isto se primjewuje i za puteve iz tehni~ke grupe B - u okviru naseqa, ukoliko se promjena popre~nog nagiba izvodi
izme|u istosmjernih uzastopnih krivina.
Najmawa du`ina vitoperewa se mo`e odrediti kori{}ewem maksimalnog dozvoqenog RPN:
q 2 q1 q
min L v = bv = bv .
s max s max
Ako je projektovani RPN mawi od smin vitoperewe treba izvesti u u`em dijelu (izme|u ±qmin) sa smin, a drugi dio
primjenom pravila za promjenu popre~nog nagiba izme|u istosmjernih popre~nih nagiba kolovoza.
Ako se na kolovozu nalazi zaustavna traka, {irina ivi~ne trake koja je zamijewena zaustavnim trakama se
primjewuje za definisawe ivice kolovoza, umjesto zaustavnih traka.
Standardni na~in promjene popre~nog nagiba kolovoza prikazan je na slici 22. Promjenu popre~nog nagiba
kolovoza treba izvesti tako da se voda ne zadr`ava ni na jednom dijelu kolovoza i da se ne mijewa znak podu`nog
nagiba (princip “testere”) ivica popre~nog profila kolovoza.
Strana 66 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

Slika 22. Na~ini promjene popre~nog nagiba kolovoza za razli~ite uzastopne elemente

promjena promjena
popre nog PRAVAC – PRELAZNA KRIVINA – KRUŽNI LUK popre nog KRUŽNI LUK – PRELAZ NA KRIVINA – KRUŽ NI LUK
nagiba nagiba

1 E R= A R
5 E O - krivina
iz izmeCu R1 A R2
dvostranog dva
(krov) istosmjerna
nagiba
l.r.
min s

l.r.
Lv d.r.

Lv d.r.
2 D R= A R

u
jednostrani
q=min q

min s < min s l.r.

Lv d.r.

3 E s min s
6 S - krivina: min s
R= A R E R1 A R2

izmeCu izmeCu
razliFitih ili razliFitih ili
jednakih jednakih
nagiba,
min s
l.r. nagiba,
koji se nalaze koji se nalaze
u suprotnom u suprotnom min s
l.r.
smjeru smjeru
Lv d.r.
Lv d.r.
4 s < min s
7 D S - krivina: < min s
D R1 A R2
R= A R
q=min q
q=min q

q=min q
q=min q

< min s l.r.

min s l.r.
min s < min s

2L v0 d.r. 2L v0
Lv d.r.
Lv
8 D S - krivina: isklinjavanje
R1 A R2
q=min q
q=min q

l.r.

2L v0
d.r.
Lv

9 E S - krivina: vitoperenje oko ivice

R1 A R2

Legenda:
E ... jednostepeno vitoperenje
D ... dvostepeno vitoperenje
l.r. ... lijevi rub
d.r. ... desni rub Lv
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 67

Podu`ni nagib ivica kolovoza mora biti dovoqan kako bi se omogu}ilo izvo|ewe odgovaraju}ih naprava za
podu`no odvodwavawe kolovoza.
Promjenu popre~nog nagiba iz dvostranog (krov) u jednostrani popre~ni nagib treba izvesti tako da se prvo
nivelisawe popre~nog nagiba izvodi nakon prilago|avawa do potrebnog kona~nog popre~nog nagiba.
Promjenu nagiba pri vitoperewu treba izvesti oko podu`ne osovine, koja je kod puteva sa dvije saobra}ajne
trake identi~na osovini puta (bv=B/2). Kod puteva sa razdvojenim kolovozima, promjenu pore~nog nagiba treba
izvesti za svaki kolovoz posebno, s tim da se lijeva ivica svakog kolovoza upotrebqava kao osovina vitoperewa
(bv=B).
Kada i ukoliko vitoperewe nije mogu}e izvesti primjenom gore navedenih postupaka, usqed suvi{eg malog
podu`nog nagiba puta ili iz bilo kojeg drugog tehni~kog, ekonomskog ili prostornog razloga, svaka pozdu`na
linija u popre~nom profilu puta, ukqu~uju}i i imaginarnu, koja se nalazi izvan kolovoza, se mo`e uzeti za osu
vitoperewa. U tom slu~aju izvodi se takozvani “skok” nivelete, koji po~iwe i zavr{ava se u podru~ju puta sa
konstantnim popre~nim nagibom.
Osnovno na~elo za izbor metode vitoperewa u slu~aju blagih podu`nih nagiba nivelete (si<min si) jeste da se
vitoperewe izvodi tako da se nagibi svih podu`nih linija u popre~nom profilu puta uvijek i samo pove}avaju (kao
nagib ili smawewe pada). Pad nijedne od navedenih linija ne smije biti mawi od smin.
Kod puteva kod kojih primjena prelazne krivine u obliku klotoide nije obavezna (dovoqan Ri, tehni~ke grupe C i
D), polovina du`ine na kojoj se vr{i promjena popre~nog nagiba se izvodi na jednom, a druga polovina na drugom od
dva susjedna geometrijska elementa.
Uz izuzetak puteva iz tehni~ke grupe A, promjenu nagiba izme|u popre~nih nagiba koji se nalaze u suprotnom
smjeru treba izvesti primjenom sistema iskliwavawa.
Promjena popre~nog nagiba kolovoza (vitoperewe) u podru~ju mostova i vijadukata ote`ava i poskupquje
projektovawe i izgradwu, te stvara neugodan vizualni utisak.
Grani~ne vrijednosti relativnog podu`nog nagiba
Maksimalan RPN, koji se zasniva na uslovima torzione brzine vozila, razra|en je u poglavqu Elementi
situacionog plana, dio Konstruktivni uslovi (K-uslov, Tabela 28). Vrijednosti su navedene za svaku saobra}ajnu
traku posebno. Ako se nekoliko saobra}ajnih traka nalazi na istoj osovini vitoperewa, vrijednosti iz tabele treba
pomno`iti brojem saobra}ajnih traka.
Ako je izra~unati maksimalan RPN mawi od minimalnog RPN, minimalan RPN se usvaja kao maksimum.
Minimalan RPN se odre|uje prema obezbje|ewu uslova za odvodwavawe povr{ine kolovoza u u`em dijelu
vitoperewa, i to na osnovu sqede}e formule:
s min = k v b v
gdje je:
smin - relativan nagib udaqene ivice kolovoza s obzirom na niveletu [%] i
kv - koeficijent intenziteta vitoperewa, standardno 0,10%/m.
Na putevima sa geometrijskim elementima velikih dimenzija, te na kojima je velika {irina kolovoza (po
pravilu su to putevi sa razdvojenim kolovozima) primjena ove vrijednosti prouzrokuje “preklapawe” kolovoza (lo{
vizuelni izgled spoqa{we ivice kolovoza). Za takve puteve je mogu}e primijeniti ni`u vrijednost kv (preporu~uje
se 0,06%/m, a kod veoma blage nivelete 0,03%/m). U tom slu~aju, podru~je koje je potencijalno opasno za akvaplaning,
mora proporcionalno biti produ`eno, uz smawewe vrijednosti kv. Za ovo podru~je projektom je potrebno
predvidjeti posebne mjere (izmje{tawe osovine vitoperewa na dionici, odvodwavawe asfalta i sli~no).
Izvo|ewe vitoperewa pri blagim nagibima nivelete
Minimalan podu`ni nagib nivelete definisan je u poglavqu Elementi podu`nog profila, dio Dionica sa
promjenqivim smjerom popre~nog nagiba. Odstupawa od navedenih uslova javqaju se u sqede}im slu~ajevima:
- ako usqed ravnosti puta nije mogu}e obezbijediti dovoqan podu`ni nagib nivelete i
- u podru~ju vertikalnog zaobqewa nivelete na dijelu koji je ograni~en fiktivnim tangentama sa pozdu`nim
nagibom si < Smin koji je spojen sa kru`nim lukom.
U oba slu~aja, znak jedne od dvije ivice kolovoza se mijewa (princip “testere”) u u`em podru~ju vitoperewa, {to
nije dozvoqeno, i pri tome se na kolovozu pojavquje poqe sa staja}om vodom, u obliku gotovo savr{enog kruga. U
takvim uslovima vitoperewe se izvodi primjenom posebnog stru~nog postupka ili se pove}ava nagib nivelete.
Ukoliko, iz opravdanih razloga, u`e podru~je vitoperewa nije mogu}e izmjestiti u podru~je u kojem je dovoqan
podu`ni nagib nivelete, potrebno je pomjeriti osovinu vitoperewa u popre~nom profilu puta. Skok nivelete se
izvodi kako je opisano gore u tekstu.
Izmje{tawe se izvodi na onoj strani profila puta na kojoj se nalazi ivica kolovoza za koju se podu`ni nagib
smawuje pri vitoperewu u pore|ewu sa nagibom nivelete. Izmje{tawe osovine u popre~nom profilu puta za 1 m
treba da pove}a podu`ni nagib svake podu`ne linije u profilu za 0,1%.
Ukoliko su pozdu`ni nagibi obje ivice kolovoza mawi od potrebnog podu`nog nagiba naprava za podu`no
odvodwavawe, osovinu vitoperewa treba postaviti izvan kolovoza (virtuelna osovina).
Visinska razlika nivelete (dupli skok nivelete istog znaka) izme|u susjednih krivina, gdje se izvodi
vitoperewe, mora biti izjedna~ena izvan u`eg dijela vitoperewa.
U ciqu obezbje|ewa maksimalne jednakosti visine oba kolovoza na putu sa fizi~ki razdvojenim kolovozima
(o~uvawe oblika razdjelne trake), preporu~uje se da se izjedna~avawe visinske razlike, koje se javqa usqed
izmje{tawa osovine vitoperewa, izvede do polovine na svakom od razdvojenih kolovoza.
Iskliwavawe
Izmjenu popre~nog nagiba dozvoqeno je, u slu~aju prinudnog horizontalnog presjeka nivelete, izvesti
“iskliwavawem”. Postupak se mo`e izvesti na putevima iz tehni~ke grupe C i drugim putevima koji nisu
dimenzionisani obzirom na dinamiku vo`we i, uz posebno obrazlo`ewe, tako|e na putevima iz tehni~ke grupe B,
gdje brzina vo`we ne prelazi 80 km/h. U na~elu, iskliwavawe se mo`e primjewivati na putevima, gdje nije
Strana 68 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

propisano uzimawe u obzir Vproj. Iskliwavawe se izvodi u podru~ju koje je ograni~eno popre~nim nagibima ±qmin.
Iskliwavawe je predstavqeno na slici 23.
Dvostrani nagib na kojem je izvr{eno iskliwavawe ima oblik krova sa promjenqivom du`inom obje strane sa
popre~nim nagibom qmin. Du`ina ovog podru~ja Lvi zavisi od brzine i {irine kolovoza i odre|uje se na osnovu
sqede}e formule:
L vi = 0.1 B Vpred

gdje je:
Lvi - du`ina podru~ja iskliwavawa [m] i
B - {irina kolovoza [m].
Slika 23. Greben (a) i ubla`avawe grebena (b)
1,5 1,5
m m
qmi yT=0,03
n
m q

(a) (b)
Kod iskliwavawa, greben se javqa pod uglom (slika 23a). Greben treba ubla`iti vertikalnim zaobqewem u
popre~nom smjeru u du`ini od 1,5 m sa svake strane i sa bisektrisom 0,03 m. Ubla`avawe grebena prikazano je na
crte`u 23b.
Vertikalno zaobqewe ivice kolovoza
Prilikom promjene popre~nog nagiba kolovoza, obje ivice kolovoza (ili jedna od wih u slu~aju vitoperewa oko
jedne od ivica kolovoza) imaju, s obzirom na niveletu puta, razli~it podu`ni presjek, koji odre|uje uba~ena
tangenta.
Zaobqewe dodatne tangente (na po~etku i na kraju uba~ene tangente) treba izvesti primjenom postupka, koji se
primjewuje za zaobqewe preloma nivelete u podu`nom profilu.
Ako se zaobqewe izvodi u podru~ju vertikalnog zaobqewa preloma nivelete, iz estetskih razloga, zaobqewe
uba~ene tangente treba izvesti sa radijusom koji je najmawe dva puta ve}i od radijusa zaobqewa preloma nivelete.
Ako se zaobqewe izvodi u dvije faze, broj uba~enih tangenti se mo`e pove}ati na dva ili tri (uobi~ajeno).
Usqed minimalnih razlika u nagibima izme|u uba~enih tangenti, izme|u wih se ne postavqa nikakvo vertikalno
zaobqewe.
4.2.2. Prate}e povr{ine kolovoza
4.2.2.1. Saobra}ajne trake za nemotorizovane u~esnike u saobra}aju
Saobra}ajne trake za nemotorizovane u~esnike u saobra}aju, po pravilu su fizi~ki, visinski ili razdjelnom
trakom odvojene od saobra}ajnih traka za motorna vozila. Potreban razmak (bezbjednosna {irina) zavisi od brzine
kretawa motornog vozila (Tabela 14).
Pje{a~ka staza je saobra}ajna namijewena pje{acima i izvodi se uz kolovoz, odnosno uz saobra}ajnu traku sa
nadvi{enim ivi~wakom. Odvojena je za{titnom {irinom od tih povr{ina. Ivi~wak je standardne visine 12 cm do
maksimalno 20 cm.
Ako se pje{a~ka staza izvodi neposredno uz kolovoznu traku i fizi~ki je od we odvojena ivi~wakom, {irina za
dva pje{aka iznosi bp=2,35 m, a izuzetno za jednog pje{aka 1,55 m.
Na obje strane kolovoza u tunelima obavezno je projektovawe pje{a~kih staza za slu~ajeve nu`de i potrebe
odr`avawa. Normalan pje{a~ki saobra}aj nije dozvoqen u tunelima. Pje{a~ke staze su izdignute 0,15 m iznad nivoa
kolovoza uz minimalan popre~ni nagib od 2%. Minimalna {irina pje{a~ke staze iznosi 0,85 m.
Biciklisti~ke staze se izvode odvojeno od saobra}ajnih povr{ina za motorna vozila. [irina jedne trake za
bicikliste iznosi 1,00 m. Biciklisti~ke staze se smiju izvesti uz saobra}ajne trake za motorni saobra}aj, ali samo
ako su denivelisane ivi~wakom i na sigurnosnoj udaqenosti od najmawe 50 cm od ivice saobra}ajnog profila.
4.2.2.2. Nesaobra}ajne trake (razdjelne trake)
Nesaobra}ajne trake na kolovozu predstavqaju razdjelne trake izme|u razdvojenih kolovoza ili izme|u kolovoza
i drugih saobra}ajnih traka i saobra}ajnih traka za miruju}i saobra}aj. Razdjelne trake se izvode u popre~nom
profilu puta kod koga je zbog bezbjednosti saobra}aja nu`no fizi~ki razdvojiti dva kolovoza sa saobra}ajem u
suprotnim smjerovima ili vidove saobra}aja. Razdjelne trake se vizuelno i po stabilizaciji razlikuju od
saobra}ajnih traka.
Naprave za podu`no odvodwavawe kolovoza mogu biti izvedene na i u razdjelnim trakama.
Minimalna {irina razdjelne trake mora biti jednaka sigurnosnoj {irini (razmak izme|u saobra}ajnog i
slobodnog profila puta) i zavisi od brzine vo`we.
[irina razdjelnih traka treba, po pravilu biti jednaka du` ~itavog puta, izuzev na raskrsnicama ili u slu~aju
pro{irewa i / ili su`avawa za dodatne trake. U slu~aju slo`enih prostornih ili ekonomskih uslova, kao i slo`ene
nivelete, razdjelnu traku je mogu}e izvesti u promjenqivoj {irini, s tim da svaka od ivica kolovoza trake treba da
bude paralelna “svojoj” osovini razdvojenog kolovoza.
Na putevima na kojima brzina vo`we iznosi 70 km/h, razdjelna traka treba fizi~ki da bude odvojena od
kolovoza, sigurnosnom ogradom ili izdignutim ivi~wakom ili kombinacijom ove dvije mjere.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 69

Ukoliko je zelena povr{ina oivi~ena, zbog potreba odr`avawa wena minimalna {irina treba da iznosi 1,20 m,
ukqu~uju}i ivi~wake sa obe strane. U`a podru~ja se izvode poplo~avawem, a projekat u tom slu~aju treba da sadr`i
procjenu nivoa saobra}ajne bezbjednosti s obzirom na uzanu razdjelnu traku (brzina vo`we).
Zasa|ivawe drve}a mo`e biti predvi|eno na razdjelnoj traci koja se izvodi kao zelena povr{ina. U tom slu~aju,
razmak drve}a od ivice kolovoza se odre|uje tako da se drve}e nalazi izvan slobodnog profila puta. [irina trake
tako|e zavisi od izbora vrste drve}a.
Na putevima na kojima brzina vo`we iznosi %70 km/h, ne preporu~uje se zasa|ivawe aleja drve}a iz
bezbjednosnih razloga. U tom slu~aju potrebno je procijeniti nivo saobra}ajne bezbjednosti (postavqawe
sigurnosnih ograda, brzina uklawawa sru{enog drve}a i opalog li{}a ili periodi~no ograni~ewe brzine).
4.2.2.2.1. Sredwa razdjelna traka
Kod puteva sa vi{e saobra}ajnih traka previ|a se sredwa razdjelna traka, omogu}avaju}i razdvojeno upravqawe
saobra}ajnim tokovima, odvodwavawe kolovoza i postavqawe saobra}ajnih znakova i javnog osvjetqewa.
Na putevima se predvi|aju sqede}e minimalne {irine razdjelnih traka (min br):
- autoputevi: 3,00-4,00 m, izuzetno 2,50 m (predvi|eno zatravqivawe),
- ostali putevi izvan naseqenih podru~ja: 1,25-2,50 (predvi|eno poplo~avawe ili asfalt),
- putevi sa vi{e saobra}ajnih traka u naseqenim podru~jima: 1,60-4,50 m i
- putevi sa jednim kolovozom i vi{e saobra}ajnih traka (V 70 km/h): 0,50 m (stabilizovana kao kolovoz).
Ukoliko je trasa polo`ena na padini terena sa odvojenim kolovozima i visinski nezavisnim vo|ewem nivelete,
te s ciqem racionalizacije radova, nestandardnu {irinu sredwe razdjelne trake uslovqavaju terenske prilike.
4.2.2.2.2. Bo~ne razdjelne trake
Bo~ne razdjelne trake treba predvidjeti uglavnom u gradovima i mjestima i naseqenim podru~jima, ukoliko se
navedene trake koriste za razdvajawe biciklisti~kih ili pje{a~kih povr{ina od kolovoza, ure|ewe zasa|enih
povr{ina du` puta ili kao trake u kojima se postavqaju podu`ne komunalne instalacije du` kolovoza.
Minimalna {irina bo~ne razdjelne trake iznosi min brb=1,20 m. [irina bo~ne razdjelne trake na kojoj je
zasa|eno drve}e i `buwe iznosi najmawe 2,0 m.
Razdjelne trake mogu biti na nivou kolovoza ili od wega izdignute pomo}u ivi~waka:
- hmin=7 cm ukoliko je razmak sigurnosne ograde od ivi~waka %50 cm,
- hmin=10 cm na putevima izvan naseqenih podru~ja, ukoliko je ivi~wak postavqen do 10 cm prije ograde ili
- h=12-13 cm na putevima u naseqenim podru~jima (bez ograde).
4.2.2.3. Podu`ne povr{ine za za{titu kolovoza i postavqawe saobra}ajne opreme (bankine)
Bankine su podu`ne povr{ine za za{titu kolovoza i postavqawe saobra}ajne opreme. Bankine se vizuelno i po
na~inu stabilizacije razlikuju od saobra}ajnih povr{ina. Ukoliko se izvodi kao kolovoz, mora biti razdvojena
neprekidnom bijelom oznakom ivice kolovoza.
Bankine su predvi|ene za:
- osigurawe ve}e bezbjednosti saobra}aja (prinudna upotreba dodatne {irine),
- postavqawe naprava i objekata za upravqawe i za{titu saobra}aja (razdjelni smjerokazi i bezbjednosne
ograde),
- postavqawe naprava za podu`no odvodwavawe kolovoza (kanali, plitki kru`ni kanali, izdignuti ivi~waci sa
sigurnosnim podru~jem) i
- izvo|ewe ivi~waka.
[irina bankine zavisi od vrste (saobra}ajne funkcije) puta, brzine vo`we i naprava (saobra}ajna oprema,
drena`a) koje se na wu postavqaju. Humusni dio nasipom za{ti}ene ili usje~ene kosine, koji se prote`e u bankinu,
ne treba obuhvatiti {irinom bankine.
Minimalna {irina bankine iznosi 1,00 m. [irine bankina, u zavisnosti od predvi|ene brzine su prikazane u
Tabeli 21.
Tabela 21. [irine bankina
Vpred [km/h] 40-60 70-90 100
bb [m] 1,00 1,30 1,50
Minimalna {irina bankine du` zaustavne trake iznosi 1,00 m.
U izuzetnim slu~ajevima, na putevima iz tehni~kih grupa C i D, {irina bankine mo`e da iznosi 0,50 m (putevi
bez smjerokaza) i 0,75 m (sa smjerokazima). Navedeni izuzeci mogu se primjewivati i na putevima iz tehni~ke grupe B
- van naseqa, ukoliko je saobra}ajno optere}ewe na takvim putevima ispod 1.000 voz/dan.
Na nasipima vi{im od 3,00 m na bankinama treba osigurati {irinu za postavqawe za{titne ograde. Potrebna
{irina bankine za jednostranu za{titnu ogradu iznosi najmawe 1,20 m, a za izvo|ewe odbojne ograde najmawe 1,50 m
(stub za{titne ograde ugra|uje se najmawe 50 cm od spoqwe ivice bankine).
[irina bankine du` biciklisti~ke staze ili trotoara iznosi 0,50 m, a ukoliko je ivica biciklisti~ke staze
ili trotoara posebno stabilizovana (granitne kocke, betonski ivi~waci), {irina mo`e da iznosi 0,25 m.
Povr{ina bankine mo`e biti pje{~ana (drobqeni kamen ili {qunak), humuzirana, poplo~ana ili vezana (beton
ili obra|ene kamene plo~e za poplo~avawe, asfalt, cement beton). Vawski izgled stabilizovane bankine se
razlikuje od kolovoza po materijalu i boji.
Ako je povr{ina bankine stabilizovana istom konstrukcijom kao kolovoz, te ukoliko postoji mogu}nost za
povremeno kori{}ewe za mimoila`ewe vozila, sa spoqa{we strane bankine treba izvesti bermu {irine najmawe
0,5 m.
Bankina du` zaustavne trake se mo`e izvesti kao berma (uvaqana i sa gorwim humusnim slojem).
Ivicu za povezivawe, izme|u bankine i kolovoza treba izvesti na istom nivou ili do 2 cm ni`e, s tim da je
bankinu potrebno na odgovaraju}i na~in stabilizovati od mogu}eg o{te}ewa gumama. Ako bankina nije
stabilizovana (obi~no u slu~aju privremenog ure|ewa), na putu mora biti postavqena odgovaraju}a i vidqiva
saobra}ajna signalizacija.
Strana 70 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

Popre~ni nagib povr{ine bankine treba izvesti prema spoqnoj ivici bankine (od kolovoza). Minimalna
veli~ina popre~nog nagiba bankine zavisi od materijala koji je upotrijebqen za stabilizaciju (pijesak, poplo~ana
ili vezana 4%, trava 6%).
Bankinu na vi{oj (spoqa{woj) strani kolovoza treba izvesti sa minimalnim popre~nim nagibom, a na ni`oj
(unutra{woj) strani sa nagibom kolovoza, ukoliko je ve}i od minimuma koji je odre|en za bankine (obi~no izme|u 4
i 7%).
Ako se bankina upotrebqava za postavqawe naprava za podu`no odvodwavawe, sa spoqa{we strane navedenih
naprava treba izvesti kosu bermu {irine najmawe 0,5 m.
Ako se bankina upotrebqava za izgradwu trotoara, u obzir je potrebno uzeti odredbe koje se odnose na
postavqawe ivi~waka, kao i odredbe koje se odnose na sigurnosni prostor (razmak izme|u saobra}ajnog i slobodnog
profila), kao i wihovo preklapawe.
4.2.2.4. Podu`ne povr{ine za za{titu i obezbje|ewe funkcionalnosti puta (berma)
Berma predstavqa podru~je za obezbje|ewe funkcionalnosti puta, koje je izgra|eno sa spoqa{we strane naprava
za odvodwavawe i / ili saobra}ajnih povr{ina za nemotorizovani saobra}aj. Berma se upotrebqava za:
- obezbje|ewe za{tite stabilizacije naprava za odvodwavawe,
- za{titu puta i u~esnika u saobra}aju od materijala koji se osipa sa kosine usjeka,
- postavqawe saobra}ajne opreme,
- obezbje|ewe preglednosti na putu i
- kao uslu`no podru~je za uklawawe snijega.
Ukoliko se odvodwavawe puta, usqed prostorno-sigurnosnih razloga izvodi odvojeno (posebno za kolovoz, a
posebno za okru`ewe puta), berma iza ivi~waka se mo`e upotrebqavati za izvo|ewe podu`nih naprava za
odvodwavawe putnog okru`ewa (zakrivqeni kanal sa usisnim {ahtovima).
Povr{ina berme se uglavnom izvodi sa humusom i travom, a mogu}e je primjewivati i druge metode
stabilizacije. Izvo|ewe berme samo sa ispunom od vezanih zemqanih materijala nije dozvoqeno. Ako se berma
izvodi sa travom, wen popre~ni nagib iznosi 6%.
Prilikom odre|ivawa {irine berme (bb3) u obzir se uzima sqede}e:
- obezbje|ewe za{tite puta i objekata i naprava du` istog,
- obezbje|ewe poqa preglednosti u krivinama,
- mogu}nost odlagawa uklowenog snijega,
- mogu}nost postavqawa saobra}ajne opreme,
- mogu}nost postavqawa infrastrukturnih instalacija i
- vo`wa na bermi.
[irina berme iza naprava za odvodwavawe i iza stabilizovane bankine odre|uje se projektom, a ne mo`e biti
mawa od 0,50 m. Minimalna {irina berme iza biciklisti~kih i pje{a~kih povr{ina iznosi 0,25 m.
4.2.2.4.1. Obezbje|ewe za{tite puta i objekata i naprava du` istog
Minimalna {irina berme mora biti jednaka debqini konstrukcije koju {titi. U slu~aju da se berma nalazi na
usje~enoj dionici puta, mo`e biti i u`a. U obzir se uzima mogu}a erozija materijala sa kosine i izvo|ewe humusnog
sloja, ukoliko se na kosini i bermi nalazi humusni sloj.
4.2.2.4.2. Obezbje|ewe poqa preglednosti u krivinama
[irinom berme treba da se obezbijedi dovoqna preglednost na zaustavnoj du`ini, koja se izra~unava na osnovu
odre|ene brzine vo`we. Daqina preglednosti se odre|uje uzimaju}i u obzir sqede}e uslove:
- voza~ u vozilu je za jednu polovinu kolovozne trake udaqen od unutra{we ivice kolovozne trake, o~i se nalaze
u visini 1,0 m,
- voza~ mora vidjeti prepreku koja je za polovinu {irine kolovozne trake udaqena od unutra{we ivice
kolovoza,
- standardna visina prepreke zavisi od vrste puta i brzine vo`we (na putevima sa velikim brzinama vo`we ova
visina iznosi do 0,45 m, a na drugim putevima do 0,05 m),
- prilikom odre|ivawa poqa preglednosti u obzir se uzima podu`ni profil puta,
- visina prepreke u vidnom poqu na visini daqine preglednosti ne smije niti u jednom slu~aju biti ve}a od 40%
od razlike izme|u visine o~iju i prepreke,
- postavqawe saobra}ajne opreme na bermu treba vr{iti selektivno,
- zasa|ivawe drve}a i `buwa u krivinama nije dozvoqeno,
- prilikom izvo|ewa izgradwe puta u fazama, poqe preglednosti treba obezbijediti za dimenzije utvr|ene nakon
zavr{ne faze.
4.2.2.4.3. Odlagawe uklowenog snijega
S obzirom na statisti~ke podatke o swe`nim padavinama i koli~inama snijega, projektom puta treba
predvidjeti {irinu berme, u ciqu obezbje|ewa dovoqne povr{ine i obima za uklawawe snijega sa kolovoza.
4.2.2.4.4. Postavqawe saobra}ajne opreme
[irinom berme treba da se obezbijedi dovoqno prostora za postavqawe saobra}ajne opreme. Minimalna
{irina berme je dovoqna za postavqawe smjerokaza. Prilikom postavqawa saobra}ajne opreme u obzir se uzimaju
uslovi za obezbje|ewe preglednosti.
4.2.2.4.5. Postavqawe infrastrukturnih instalacija
U sklopu berme je potrebno postaviti sve vrste komunalnih i telekomunikacionih vodova, te kanalizacionih
vodova, ako su predvi|eni. U slu~aju postavqawa nekoliko vrsta vodova i kanalizacije, wihov izbor zavisi od
me|usobnog uticaja odre|enih vodova. [irina berme mora biti dovoqna za potreban tehni~ki razmak izme|u
vodova, kao i za wihovo postavqawe, odr`avawe i rekonstrukciju (zamjenu), kao i za postavqawe i odr`avawe
pristupnih ta~aka navedenim vodovima ({ahtovi).
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 71

4.2.2.4.6. Vo`wa na bermi

Ako je berma stabilizovana na odgovaraju}i na~in mogu}e je istu upotrebqavati za povremeni prolaz. Ako
brzina vo`we na kolovozu iznosi >50 km/h, na ivici berme koja je okrenuta prema kolovozu treba izvesti
odgovaraju}u podu`nu fizi~ku za{titu (ograda). Minimalna {irina berme za vo`wu (saobra}ajni profil) iznosi
0,70 m.
4.2.2.5. Naprave za podu`no odvodwavawe kolovoza
4.2.2.5.1. Ivi~wak i usmjereni kanal (rigol)
Ivi~waci (izdignuti, spu{teni, pod uglom) predstavqaju elemente za visinsko razdvajawe podu`nih podru~ja
puta. Elemenat ivi~waka se sastoji od ivi~waka i {irine za{titnog sloja du` ivi~waka (Tabela 22).
Tabela 22. Karakteristike izvo|ewa izdignutih i spu{tenih ivi~waka
Maksimalna brzina Nagib kosine ugaonog [irina za{titne zone
Vrsta puta
vo`we [km/h] ivi~waka [%] du` ivi~waka [m]
izvan naseqa %80 4 0,50
na glavnim putevima u
naseqima i na putevima %60 6,5 0,20
izvan naseqa
ostali putevi 50 12 0,00
Minimalne visina ivi~waka iznad kolovoza, koja u slu~aju udara spre~ava prevrtawe, iznosi 12 do 13 cm. Ako se
radi o mostovskim konstrukcijama, minimalna visina ivi~waka iznad kolovoza treba da iznosi izme|u 18 i 20 cm.
Izdignuti ivi~waci se mogu upotrebqavati i kao naprava za podu`no odvodwavawe.
Ako se izdignuti ivi~wak postavqa u kombinaciji sa vi{e od 0,10 m udaqenom bezbjednosnom ogradom, visina
ivi~waka iznad kolovoza ne smije pre}i 7 cm, a podru~je iza wega, najmawe do bezbjednosne ograde, treba biti
stabilizovano i nagnuto prema ivi~waku.
Ivi~waci koji se nalaze na ulazima na privatne zemqi{ne posjede treba da budu spu{teni. Du`ina spu{tenih
ivi~waka zavisi od {irine ulaza, s tim da ne smije biti mawa od 3 m. Ako se na razmaku mawem od 5 m nalazi
nekoliko uzastopnih ulaza, ivi~waci koji se nalaze na razmacima izme|u posjeda moraju tako|e biti izvedeni kao
spu{teni. U ciqu obezbje|ewa podu`nog odvodwavawa vode sa kolovoza ivi~waci treba da budu spu{teni na visinu
od 2 cm iznad nivoa kolovoza. Visina za odvodwavawe nije potrebna ukoliko je popre~ni nagib kolovoza na drugu
stranu.
Povezivawe gorwe ivice izdignutih i spu{tenih ivi~waka treba izvesti pomo}u ugaonih ivi~waka, kako je
navedeno u Tabeli 22. Povezivawe izdignutih i spu{tenih ivi~waka upotrebom klasi~nih elemenata za izvo|ewe
ulaza preko trotoara (ivi~waci sa horizontalnim zaobqewem gorwe ivice) dozvoqeno je samo u urbanim
podru~jima na putevima na kojima brzina vo`we iznosi 50 km/h.
Minimalne dimenzije ivi~waka za izvo|ewe saobra}ajnih traka za bicikliste i pje{ake (opti~ko razdvajawe
povr{ina i razdvajawe povr{ina sa zadwe strane berme) treba da iznose 6 (7) x 20 cm. Kada se postavqawe izvodi u
ciqu opti~kog razdvajawa saobra}ajnih traka, ivi~wake u potpunosti treba izvesti kao spu{tene do visine traka,
dok se prilikom razdvajawa berme od saobra}ajnih traka, izvode kao ivi~waci izdignuti za 0,10 m, iza kojih se
izvodi berma ~ija minimalna {irina iznosi 0,25 m. Umjesto klasi~nih ivi~waka za razdvajawe povr{ina mogu}e je
upotrijebiti kamene kocke, dimenzija 6 x 6 x 6 cm ili 8 x 8 x 8 cm.
Kombinacija ivi~waka i izvo|ewa dijela stabilizovane bankine pod uglom je usmjereni kanal (rigol) koji je
predvi|en za podu`no odvodwavawe povr{inskih voda sa kolovoza i iz usjeka.
Standardne {irine rigola iznose 0,50 m i 0,75 m, a odre|uju se projektom.
4.2.2.5.2. Zakrivqeni (segmentni) kanal
Poseban oblik kanala za odvodwavawe vode sa kolovoza i iz usjeka predstavqa zakrivqeni (segmentni) kanal
koji se izvodi na ivici i u nivou kolovoza. Na putevima iz tehni~kih grupa C i D, u slu~aju malog saobra}ajnog
optere}ewa i izvo|ewa popre~nog profila sa su`enim dimenzijama kolovoza, zakrivqeni (segmentni) kanal treba
da bude predvi|en i kao podru~je za izbjegavawe vozila. U tom slu~aju, stabilizacija istog treba da bude jednaka
stabilizaciji kolovoza.
Zakrivqeni (segmentni) kanal se izvodi kao:
- asfaltni, {irina od 0,50 do 0,80 m,
- cement-betonski, {irina 0,50 m i
- travnati, {irina od 1,00 do 1,50 m, u izuzetnim slu~ajevima do 2,00.
4.2.3. Kosine nasipa i usjeka
Nagibi kosina nasipa i usjeka su odre|eni geomehani~kim svojstvima materijala od kojih su izgra|ene i visinom
tih kosina, pri ~emu je neophodno obezbijediti odgovaraju}e poqe preglednosti.
4.2.4. Ozelewavawe podru~ja du` puta
U na~elu, mogu}e je ozeleniti sva humusna podru~ja na putu ili du` puta, ukoliko preglednost na putu nije
ugro`ena. Grane drve}a se ne smiju protezati u slobodni profil puta, a u obzir se mora uzeti i preglednost u
krivinama.
4.2.4.1 Put u nasipu
U pravcu i sa spoqa{we strane krivine, udaqenost grmqa iznosi najmawe 3,00 m, dok drve}e mora da bude
najmawe 5,00 m udaqeno od ivice kolovoza.
Sa spoqa{we strane popre~nog profila `buwe i drve}e se mo`e zasaditi na razmaku od najmawe 1,00 m od
granice iskqu~ive upotrebe zemqi{ta ili naprava za odvodwavawe.
4.2.4.2. Put u usjeku
@buwe ili drve}e ne smije biti mawe od 1,00 m udaqeno od kanala za odvodwavawe atmosferskih voda, a sa
spoqa{we strane popre~nog profila najmawe 1,00 m od granice iskqu~ive upotrebe zemqi{ta ili naprava za
odvodwavawe.
Strana 72 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

4.3. Standardni popre~ni profili

Za potrebe planirawa, projektovawa, gra|ewa, eksploatacije i odr`avawa puteva popre~ni profil ima sqede}e
oblike, razli~ite po sadr`aju i namjeni:
- geometrijski popre~ni profil,
- tipski popre~ni profil,
- normalan popre~ni profil,
- karakteristi~an popre~ni profil i
- detaqan popre~ni profil.
4.3.1. Geometrijski popre~ni profil
Geometrijski popre~ni profil (GPP) je grafi~ki prikaz saobra}ajnih i ostalih podu`nih povr{ina na
kolovoznom profilu (vozne trake, oivi~ewa, razdjelne trake i bankine) projektovanog puta, izabranih i
definisanih prema vrsti i zna~aju puta, te planiranom saobra}ajnom optere}ewu (vrsta u~esnika i veli~ina toka),
da bi put mogao funkcionisati u okviru saobra}ajnih i vozno-dinami~kih karakteristika (brzina putovawa i
odnos izme|u mjerodavnog saobra}ajnog optere}ewa i kapaciteta puta-nivo usluge), predvi|enih prema wegovoj
saobra}ajnoj funkciji (kategorija puta).
Kroz GPP se defini{u:
- broj, poredak i {irine pojedinih saobra}ajnih povr{ina kolovoza,
- osnovni re`im u eksploataciji (sa jednim ili dva kolovoza),
- horizontalni razmaci i / ili vertikalna delineacija pojedinih elemenata profila,
- saobra}ajni i slobodni profil i
- mogu}e faze u gra|ewu puta.
GPP se primjewuje u:
- planirawu saobra}aja i putne mre`e,
- generalnim studijama kao polazno opredjeqewe,
- prostornim studijama za definisawe odnosa sa putnom sredinom,
- idejnom i glavnom projektu puta kao osnova za definisawe normalnih profila i
- ekspertskim studijama (definisawe saobra}ajnog re`ima na putu, uvo|ewe inteligentnih saobra}ajnih sistema
i sl.).
43.2. Tipski popre~ni profil
Tipski popre~ni profil (TPP) je GPP definisan kao jedno od mogu}ih rje{ewa za pojedinu kategoriju puta.
Tipski popre~ni profil se odre|uje prema:
- saobra}ajnom re`imu u eksploataciji (sa jednim ili dva kolovoza),
- saobra}ajnim karakteristikama za pojedinu vrstu puta (broj i poredak saobra}ajnih traka, ivi~ne trake i
zaustavne trake, razdjelne trake) i
- dimenzijama pojedinih elemenata kolovoza ({irine).
Kada put vodi kroz prostore sa razli~itim karakteristikama (izvan ili unutar naseqa, ravni~arski ili
brdovit, sa ili bez biciklisti~kih i pje{a~kih staza), u jednom te istom projektu primjewuje se vi{e tipskih
popre~nih profila da bi se obezbijedilo normalno funkcionisawe puta u tim razli~itim uslovima.
Izbor TPP za potrebe projekta se izvodi na osnovu parametara definisanih ovim dokumentom, koji obezbje|uju
vozno-dinami~ki kvalitet projektovanog puta (prvenstveno Vpred i Vput), i atributa (karakteristike prema
kategoriji puta). Ako pokazateqi kvaliteta saobra}ajnog toka zadovoqavaju o~ekivawa, u projektu nije potrebno
izvoditi saobra}ajno dimenzionisawe profila.
U slu~aju druga~ijih saobra}ajnih (ve}i udio te{kih vozila) i reqefnih parametara (brdovit ili planinski
teren) pokazateqe kvaliteta saobra}ajnog toka je potrebno u projektu puta posebno provjeriti i rezultate adekvatno
adaptirati, da bi se mogla utvrditi opravdanost izbora TPP. U tom slu~aju je potrebno ili primijeniti odre|ene
zahvate za podizawe nivoa usluge ili izabrati TPP sa ve}om propusnom mo}i.
Kvalitet izbora elemenata popre~nog profila na osnovu kategorije puta i predvi|ene brzine, neophodno je
provjeriti za puteve iz tehni~kih grupa A i B - izvan naseqa u odnosu na prognozirano saobra}ajno optere}ewe
prema poglavqu Saobra}aj, dio Propusna mo} puta. Opisanim postupcima treba dokazati da odabrani popre~ni
profil puta mo`e prihvatiti prognozirano saobra}ajno optere}ewe i zadovoqiti odabrani nivo usluge.
4.3.3. Normalan popre~ni profil
Normalan popre~ni profil (NPP) je grafi~ki prikaz GPP u standardnim prirodnim i saobra}ajnim uslovima.
NPP predstavqa dopuwen GPP sa trupom puta i gra|evinsko-konstruktivnim rje{ewima, stavqen u realne dimenzije
prostora.
NPP defini{e sqede}e elemente uslovqene za obezbje|ewe saobra}ajne funkcije puta prema prethodno
definisanim saobra}ajnim i vozno-dinami~kim uslovima:
- oblik i dimenzije pojedinih vrsta saobra}ajnih i prate}ih elemenata kolovoza (za{titni pojasevi i elementi
odvodwavawa),
- interne odnose izme|u elemenata profila (sistem razdvajawa-razdjelne trake, ivi~waci, ograde),
- vrstu i polo`aj elemenata za za{titu puta i okoline (spoqa{we ograde, ograde protiv buke i dr.),
- polo`aj osnovnih elemenata saobra}ajne opreme puta (smjerokazi, znakovi, ograde i sl.),
- vrstu i polo`aj infrastrukturnih i komunalnih vodova,
- gra|evinske detaqe za izvo|ewe radova i
- cjelokupnu {irinu zemqi{ta potrebnog za izgradwu puta (putno zemqi{te).
U NPP se, pored dimenzija, pokazuju:
- linija terena sa debqinom humusa i kotom terena na osi puta,
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 73

- polo`aj nivelete u profilu, te nagibi kolovoza i planuma doweg stroja,

- debqina i sastav kolovozne konstrukcije,
- prate}i elementi kolovoza sa konstruktivnim rje{ewima, dimenzijama i nagibima (bankina, berma, ure|ewa za
podu`no odvodwavawe puta, razdjelne trake),
- vrsta i oblik elemenata trupa puta u profilu (usjek, nasip, mje{oviti profil, nagib kosina, ure|ewe kosina),
- gra|evinska rje{ewa za izgradwu trupa puta (nagibi na pojedinim slojevima doweg stroja u slu~aju primjene
razli~itih materijala, zasjeci, iskliwewa, rigoli ili drena`e za odvodwavawe doweg stroja),
- polo`aj i gra|evinska rje{ewa za{titnih elemenata puta (kanali, potporni zidovi, duboke drena`e) i
- polo`aj i dubina u trup puta ugra|enih komunalnih i infrastrukturnih vodova, te wihova me|usobna
rastojawa po profilu i visini (kanalizacija, vodovod, plin, elektro, javna rasvjeta, TV kabl, toplovod, kabl za
internu komunikaciju vlasnika puta i sl.).
U normalnim uslovima u projektima se prikazuju najmawe tri osnovna profila:
- NPP na nasipu,
- NPP u usjeku i
- NPP u zasjeku (mje{oviti profil).
Kod puteva sa razdvojenim kolovozima u projektu se pokazuju i:
- NPP u pravcu,
- NPP u krivini i
- NPP sa visinski razdvojenim kolovozima,
da bi se definisali visinski odnosi oba kolovoza i, prema potrebi, ukqu~ile i dodatne povr{ine i zahvati u ciqu
obezbje|ewa normalne eksploatacije puta.
NPP se primjewuje u:
- izradi planske dokumentacije za definisawe odnosa sa putnom okolinom i kao prikaz budu}eg stawa,
- idejnom i glavnom projektu puta kao obavezan prilog u projektu i
- ekspertskim studijama (geotehni~ke studije, definisawe saobra}ajnog re`ima na putu, uvo|ewe inteligentnih
saobra}ajnih sistema i sl.).
4.3.4. Karakteristi~an popre~ni profil
Karakteristi~an popre~ni profil (KPP) je grafi~ki prikaz NPP na pojedinim staciona`ama ili dionicama
puta, na kojima se mijewaju:
- struktura i oblik trupa puta (most, vijadukt, tunel, potporni zidovi),
- saobra}ajni zahtjevi (pro{irewe kolovoznih traka, dodatne trake na usponima ili u prikqu~cima i
raskrsnicama, dodatne trake za parkirawe, oduzimawe traka, zaustavne ni{e),
- visinski odnosi razdvojenih kolovoza (specijalna izvo|ewa vitoperewa, zamjena polo`aja osovine puta i sl.),
- poredak saobra}ajnih elemenata kolovoza zbog ukqu~ewa lokalno primijewenih mjera za vo|ewe saobra}aja i /
ili ve}u bezbjednost saobra}aja (razdjelna ostrva razli~ite namjene),
- sadr`aj i poredak povr{ina du` kolovoza (biciklisti~ka traka, biciklisti~ka staza, trotoar i sli~no),
- elementi podu`nog odvodwavawa i mjere za{tite okoline du` puta (rigoli, duboke podu`ne drena`e,
kanalizacija, ograde protiv buke, ograde protiv prejakog vjetra i sl.),
- sastav i debqine slojeva kolovozne konstrukcije i
- sadr`aj i lokacija pojedinih instalacija i vodova u trupu puta (komunalna infrastruktura),
ili se na i uz put uklapaju pojedine vrste funkcionalnih povr{ina kao:
- stanice za naplatu putarine ili carinu,
- stajali{ta autobusa,
- servisne povr{ine uz kolovoz (odmori{ta, benzinske stanice, povr{ine za kontrolu saobra}aja, povr{ine za
objekte za odra`avawe puta, ako su u kontaktu sa kolovozom, deponije sa razli~itom namjenom i sl.),
- povr{ine za smje{taj razli~itih ure|aja uz kolovoz (pozivna mjesta SOS, povr{ine za smje{taj razli~itih
potpornih konstrukcija i sl.).
KPP se primjewuje u:
- idejnom i glavnom projektu puta kao obavezan prilog u projektu i
- ekspertskim studijama (uvo|ewe inteligentnih saobra}ajnih sistema na putu, studija za{tite okoline i sl.).
Detaqan popre~ni profil
4.3.5. Detaqan popre~ni profil (DPP) je grafi~ki prikaz presjeka puta na pojedinim staciona`ama, radi:
- definisawa visinskog polo`aja puta u prirodnoj sredini (kota terena, kota nivelete, kote ivica kolovoza,
visina ivi~waka, kosine i wihov nagib, odstojawa pojedinih elemenata smje{tenih uz put),
- prikaza popre~nih nagiba kolovoza i ostalih podu`nih povr{ina,
- planimetrisawa koli~ine pojedinih vrsta zemqanih radova za potrebe profila masa i rasporeda masa po
trasi puta ili van we (otkop humusa, povr{ine useka, nasipa, humuzirawe kosina),
- prikaza vrste i polo`aja instalacija i vodova u trupu puta,
- definisawa elemenata za popre~no odvodwavawa (propusti), ako se nalaze na toj staciona`i i
- prikaza vrste i polo`aja razli~itih ure|ewa (temeqi stubova i sl.), ako se nalaze na toj staciona`i.
DPP se izvode prema prethodno definisanim NPP i KPP na unaprijed utvr|enim rastojawima du` trase. Ovi
profili omogu}avaju:
- prora~un koli~ina za predmjer radova i utvr|ivawe gra|evinskih tro{kova u projektu,
- izvo|ewe gra|evinskih radova i
- kontrolu izvr{enih radova.
Strana 74 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

Razmaci izme|u uzastopnih DPP zavise od vrste projektne dokumentacije i od zakrivqenosti osovine puta.
DPP se ozna~avaju ili uzastopnim brojevima ili {ifrom R-x (x - uzastopni brojevi) ili staciona`om ili
kombinacijom tih mogu}nosti, da bi se u projektu i kod gra|ewa puta mogao pratiti wihov raspored.
DPP se primjewuje u:
- u generalnim studijama na pojedinim staciona`ama za prikazivawe odnosa puta i elemenata u prostoru
(konfliktna mjesta), kao po`eqan prilog u studiji,
- u idejnom projektu na konstantnim razmacima (20, 25 ili 50 m) ili na staciona`ama ukr{tawa linije terena sa
linijom nivelete (karakteristi~ka mjesta terena na podu`nom profilu puta), kao obavezan prilog u projektu,
- u glavnom projektu puta na konstantnim razmacima (5, 10, 20 ili 25 m) ili na proizvoqnim staciona`ama sa
razmakom 25 m ili mawe, kao obavezan prilog u projektu i
- na gradili{tu za ozna~avawe polo`aja pojedinih projektom prikazanih DPP i za postavqawe gra|evinskih
profila (ozna~avawe lokacije i padina kosina).
5. PREGLEDNOST
Bezbjednost saobra}aja i kvalitet saobra}ajnog toka zahtijevaju odgovaraju}u preglednost na putu, kako bi se
omogu}ilo pravovremeno smawewe brzine, zaustavqawe vozila ili preticawe. Osigurawe zaustavne preglednosti je
osnovni ~inilac bezbjednosti na putu, dok je osigurawe preticajne preglednosti pokazateq postignutog kvaliteta
saobra}ajnog toka.
Du`ine zaustavne preglednosti predstavqaju osnovu za izra~unavawe:
- {irine poqa preglednosti du` trase puta (pregledna berma),
- preglednog trougla na raskrsnicama,
- minimalanog radijusa vertikalne krivine,
- du`ine za preticawe i
- preglednosti na lijevoj saobra}ajnoj traci (putevi sa fizi~ki razdvojenim jednosmjernim kolovozima).
Za sve navedene prora~une polaznu ta~ku predstavqa predvi|ena brzina Vpred.
U ciqu osigurawa vi{eg nivoa bezbjednosti saobra}aja, preporu~uje se da se na dvosmjernim putevima sa dvije
saobra}ajne trake iz grupa A i B - van naseqa za izra~unavawe veli~ine minimalnog radijusa vertikalne krivine i
udaqenosti za preticawe, u obzir uzme brzina Vproj ili Vi=(Vpred+20 km/h) Vdoz.
5.1. Razdaqina za smawewe brzine kretawa i preglednost
Razdaqina za smawewe brzine kretawa (raskrsnica, prikqu~ak) se izra~unava prema sqede}em obrascu:

Vp2 Vk2
Lz =
26 (a z + 0,1 s i )
gdje je:
Lz - du`ina za smawewe brzine kretawa ili zaustavna du`ina [m],
Vp - po~etna brzina [km/h],
Vk - kona~na brzina [km/h] i
az - usporewe [m/s2], pri ~emu dozvoqene vrijednosti koeficijenta trewa definisane u Tabeli 10 ne smeju biti
prema{ene.
5.2. Zaustavna du`ina i preglednost
5.2.1. Zaustavna du`ina
Zaustavna du`ina (Lz) je najkra}a du`ina na kojoj voza~, na mokrom i ~istom kolovozu, mo`e da zaustavi vozilo u
uslovima dozvoqene vrijednosti koeficijenta trewa (Tabela 10). Vrijednosti u Tabeli 10 su odre|ene za habaju}e
slojeve izra|ene od karbonatne kamene mje{avine. Za razli~ite vrste materijala habaju}eg sloja zaustavnu du`inu
treba odrediti na osnovu stru~no utvr|enih vrijednosti koeficijenta trewa.
5.2.2. Skra}ena zaustavna du`ina
Upotrebom mje{avine zrna silikatnog kamena za izradu habaju}eg sloja mogu}e je posti}i ve}e vrijednosti
koeficijenta trewa (fT 50% u Tabeli 10), te se na taj na~in skra}uje zaustavna du`ina.
U izuzetno zahtjevnim prostornim uslovima zaustavna du`ina mo`e biti smawena:
- upotrebom kvalitetnijeg kamenog agregata (silikatni agregat) ili
- smawewem brzine vo`we (ograni~ewe brzine).
5.2.3. Zaustavna preglednost
Zaustavna preglednost (Pz) je minimalna du`ina na kojoj voza~ opa`a prepreku da bi do we potpuno zaustavio
vozilo u uslovima dozvoqene vrijednosti koeficijenta trewa, i odre|uje se prema sqede}em obrascu:
Pz = L z + 7 m
Bezbjednosni razmak od 7 m je, izuzev kada je rije~ o putevima iz tehni~ke grupe A, mogu}e izostaviti.
Du`ine zaustavne preglednosti su prikazane na slikama 24-27.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 75

Slika 24. Skra}ena zaustavna preglednost (fT 50%)

250

Vi [km/h]
200

140
150
130
Lz [m]

120
110
100 100
90
80
70
50 60
50
40

0
-12 -10 -8 -6 -4 -2 0 2 4 6 8 10 12

s [%]
Strana 76 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

Slika 25. Zaustavna preglednost za puteve iz tehni~ke grupe A

600

550

500

450

400

350

Vi [km/h]
Lz [m]

300

140
250

130

200
120

110
150

100

90
100

80
70
50 60
50
40
0
-12 -10 -8 -6 -4 -2 0 2 4 6 8 10 12

s [%]
min
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 77

Slika 26. Zaustavna preglednost za puteve iz tehni~ke grupe B

250

200

150

100

50

0
-12 -10 -8 -6 -4 -2 0 2 4 6 8 10 12

Slika 27. Zaustavna preglednost za puteve iz tehni~ke grupe C

250

200

150

100

50

0
-12 -10 -8 -6 -4 -2 0 2 4 6 8 10 12

Preglednost je potrebno obezbijediti posebno za svaki saobra}ajni pravac. Sa stanovi{ta projekta, preglednost
je potrebno omogu}iti u situacionom planu (horizontalna preglednost) i podu`nom profilu (vertikalna
preglednost).
Ako na nekom dijelu puta nije osigurana tra`ena zaustavna preglednost, brzina se mora na onu veli~inu za koju
je osigurana preglednost. Na putevima iz tehni~kih grupa A i B - izvan naseqa mora uvijek biti osigurana tra`ena
zaustavna preglednost.
Strana 78 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

5.3. Horizontalna preglednost

Horizontalna preglednost se obezbje|uje uklawawem svih prepreka sa unutra{we strane horizontalne krivine
(i sa lijeve i sa desne strane), ukqu~uju}i i pokretne prepreke, na odgovaraju}e rastojawe od ivice kolovoza. Zona
koja se dobije na ovaj na~in naziva se berma preglednosti.
U bermi preglednosti se mo`e postavqati samo saobra}ajna oprema, sa izuzetkom betonskih za{titnih ograda,
putokaznih i smjerokaznih tabli i zidova za za{titu od buke.
Za{titne ograde predstavqaju prepreku ako se nalaze u horizontalnoj krivini, a podu`ni profil je u konveksnoj
krivini. Ove lokacije se dodatno proveravaju tokom izrade projekta i, u slu~aju potrebe, obezbje|uje dodatno
za{titno rastojawe.
Ako nije mogu}e obezbijediti dovoqnu {irinu berme preglednosti, treba pove}ati radijus horizontalne
krivine (u tunelima ili na vijaduktima) ili ograni~iti brzinu vo`we saobra}ajnom signalizacijom. Skra}ena
zaustavna du`ina je prihvatqiva samo u slu~aju kada je zastor izra|en od silikatnih agragata (fT 50%).
[ematski prikaz i parametri pregledne berme su predstavqeni na slici 28. Vozilo sa voza~em se nalazi na
sredini unutra{we saobra}ajne trake. [irina poqa preglednosti i berme preglednosti se odre|uju prema sqede}im
obrascima:
Pz2 b
bp = b = bp
8 R 2
gdje je:
b' - {irina berme preglednosti [m],
bp - {irina poqa preglednosti [m] i
R - radijus horizontalnog kru`nog luka [m].
Prelaz na {irinu poqa preglednosti se izvodi proporcionalno cijelom du`inom prelazne krivine.
Slika 28. [ematski prikaz poqa horizontalne preglednosti

bp
b'

b/2

b/2
Pz

Na putevima koji se sastoje od dva razdvojena jednosmjerna kolovoza, preglednost je potrebno obezbijediti i na
krajwoj lijevoj saobra}ajnoj traci. Navedenu preglednost je potrebno projektom provjeriti u sqede}im slu~ajevima:
- ukoliko su za{titne ograde predvi|ene na datoj dionici puta, koja se u isto vrijeme nalazi u horizontalnoj i
vertikalnoj krivini,
- kroz tunele i
- na vijaduktima.
[ematski prikaz poqa preglednosti na krajwoj lijevoj traci je prikazan na slici 29, dok se veli~ina radijusa
horizontalnog kru`nog luka ili potrebne udaqenosti izme|u prepreke i ivice krajwe saobra}ajne trake odre|uje na
osnovu nomograma na slici 30.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 79

Slika 29. [ematski prikaz poqa preglednosti na krajwoj lijevoj saobra}ajnoj traci

Legenda:
a ... udaljenost izme*u ivice unutrašnje
saobra/ajne trake i prepreke
b ... položaj voza2a (b=1.80 m ili
B ½ širine saobra/ajne trake)
Rh 6Rh = a + b
A A
M a b

a b

Slika 30. Me|usobna zavisnost radijusa Rh i udaqenosti izme|u prepreke i ivice krajwe saobra}ajne trake a, u
funkciji od brzine Vv i podu`nog nagiba nivelete
Lz [m] ist i mokar
kolovoz
Rh=1200m s=-4%
300 s=-2%
Rh=1000m s=0%
s=2%
Rh=800m s=4%

250
Rh=600 m

Rh=500 m
Rh=450 m

200 suv
kolovoz
s=0
%

150

8,0 7,0 6,0 5,0 4,0 3,0 2,0 1,0 40 60 80 100 120

a [m] Vv Vdoz [km/h]

Strana 80 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

5.4. Vertikalna preglednost

Vertikalna preglednost na putu se odre|uje na osnovu visine polo`aja o~iju voza~a (1,00 m) i na osnovu visine
prepreke na putu na zaustavnoj preglednoj daqini. Polo`aj o~iju voza~a, kao i polo`aj prepreke nalaze se u osovini
saobra}ajne trake. Minimalne visine vidqivog dijela prepreka na putevima su prikazane u Tabeli 23.
Vertikalna preglednost se odre|uje prema obrascu:

Pz = (R v min konv + h 1 )2 R v2 min konv + (R v min konv + h 2 )2 R 2v min konv

gdje je:
min Rv konv - minimalan radijus konveksne vertikalne krivine [m],
h1 - visina polo`aja o~iju voza~a iznad kolovoza (1,00 m) i
h2 - visina prepreke na putu [m].
Tabela 23. Minimalne visine vidqivog dijela prepreka na putevima
Vv [km/h] 40 501 501 60 70 80 90 1001 1001 110 120 130 140
h2 [m] 0,00 0,00 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,10 0,10 0,15 0,15 0,15
1
razli~ite vrijednosti za brzine 50 ili 100 km/h se uzimaju u obzir za tehni~ke grupe puteva razli~ite
slo`enosti
Veli~ina minimalnog radijusa konveksne krivine min Rv konv odre|ena je u poglavqu Elementi podu`nog
profila.
5.5. Preglednost pri preticawu
5.5.1. Horizontalna preglednost pri preticawu
Obezbje|ewem preglednosti pri preticawu uti~e se na kvalitet saobra}ajnog toka, propusnost puta i bezbjednost
odvijawa saobra}aja.
Preglednost pri preticawu (Pp) je rastojawe koje vozilo pre|e za vrijeme opa`awa situacije, pove}awa brzine,
preticawa i vra}awa na svoju saobra}ajnu traku, odnosno najmawa du`ina koja je potrebna da vozilo obavi
preticawe sporijeg vozila.
Minimalne daqine preglednosti pri preticawu su izra~unate za uslove ubrzavawa vozila koje preti~e sa
ubrzawem 1,5 m/s2 pri najve}oj dozvoqenoj brzini vo`we vozila koje preti~e i vozila iz suprotnog smjera.
Minimalne daqine preglednosti pri preticawu su navedene u Tabeli 24.
Tabela 24. Minimalne daqine preglednosti pri preticawu
Vv [km/h] 40 50 60 70 80 90 100
min Pp [m] - 330 380 450 520 600 680
5.5.2. Vertikalna preglednost pri preticawu
Na dvosmjernim kolovozima preticawe nije dozvoqeno na podru~ju vertikalnih konveksnih krivina, ~iji je
radijus mawi od potrebnog.
Prilikom odre|ivawa radijusa vertikalne konveksne krivine na kojoj je dozvoqeno preticawe, u obzir se uzima
suma zaustavnih du`ina za vozila koja se kre}u u suprotnim smjerovima, pri brzini Vproj Vdoz, i sa visinom prepreke
h2=1,0 m.
Za prakti~ne postupke prilikom odre|ivawa podru~ja na kojima preticawe nije dozvoqeno, dovoqno je ta~no da
se uvede zabrana preticawa na svim vertikalnim konveksnim krivinama sqede}eg radijusa:
R v < 1,75 min R v konv .
5.5.3. Obezbje|ewe preglednosti pri preticawu
Na dvosmjernim putevima sa jednim kolovozom iz tehni~ke grupe A, potrebno je obezbijediti preglednost pri
preticawu na du`ini kojom se posti`e predvi|ena dovoqna propusnost puta pri odre|enoj brzini putovawa. Pri
tome treba kao du`inu puta smatrati ~itavu dionicu izme|u susjednih centara, kojim se odre|uje kategorija puta.
Ako saobra}ajnim dimenzionisawem nije odre|ena potrebna du`ina dionica za obezbje|ewe preglednosti pri
preticawu, sqede}e se mora smatrati najmawom du`inom dionice dovoqnom za obezbje|ewe preglednosti pri
preticawu na dvosmjernim putevima:
- vi{e od 25% du`ine puta za puteve iz tehni~ke grupe A i
- vi{e od 15% du`ine puta za puteve iz tehni~kih grupa B i C.
U posebno slo`enim uslovima reqefa ili u slu~aju drugih prostornih ograni~ewa, mogu}e je izostaviti gore
navedene najmawe du`ine dionica na kojima je preticawe izvodqivo. Takav pristup mora biti odre|en projektnim
zadatkom, i to svaki put posebno.
Na du`im usponima, gdje je za te{ka vozila izgra|ena dodatna traka (saobra}ajna traka za sporu vo`wu),
preticawe nije dozvoqeno pri kretawu nizbrdo, s obzirom na bezbjednost saobra}aja.
5.6. Preglednost u podru~ju raskrsnice
Preglednost prilikom ulaska u raskrsnicu je du`ina koja omogu}ava voza~u na putu sa pravom prvenstva da
zaustavi vozilo prije raskrsnice ukoliko se vozilo iz bo~nog smjera ukqu~uje u wegovu saobra}ajnu traku ili
ukoliko prelazi raskrsnicu. Du`ina preglednosti jednaka je zaustavnoj daqini.
Preglednost pri pribli`avawu raskrsnici je udaqenost pri kojoj vozilo koje se kre}e putem koji nema
prvenstvo bez smawewa brzine ulazi u podru~je raskrsnice ili se pravovremeno zaustavqa u slu~aju da se vozila ve}
nalaze na raskrsnici.
6. ELEMENTI SITUACIONOG PLANA
Horizontalni geometrijski elementi osovine puta su:
- prava,
- kru`ni luk i
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 81

- prelazna krivina (klotoida).

Za pojedine tehni~ke grupe puteva, procjena grani~nih vrijednosti se vr{i pod razli~itim uslovima. U slu~aju
da se, iz razli~itih razloga, na odre|enom putu javi potreba za uvo|ewem elemenata koji su slo`eniji od onih
predvi|enih za odre|enu tehni~ku grupu, navedene elemente treba projektovati kao one koji se primjewuju za vi{u
tehni~ku grupu puteva. U tom slu~aju potrebno je prilagoditi sve elemente, ne samo horizontalne.
6.1. Prava
6.1.1. Primjena i odre|ivawe dimenzija
Na putevima iz tehni~ke grupe A, prava se projektuje samo u posebnim topografskim uslovima (putevi u
dolinama, putevi koji se prote`u du` drugih objekata infrastrukture, itd), u posebnim prostornim uslovima
(naseqa) ili na dionicama gdje je wena upotreba odgovaraju}a usqed saobra}ajno-tehni~kih uslova (raskrsnice i
prikqu~ci, obezbje|ewe dionica za preticawe, zna~ajni objekti, itd).
Prilikom uvo|ewa dugih pravih linija, posebnu pa`wu je potrebno obratiti na sqede}e:
- dimenzije luka prikqu~enog na pravu i
- dovoqne dimenzije zaobqewa preloma nivelete.
Upotreba prave linije nije ograni~ena za puteve iz tehni~kih grupa B - u okviru naseqa, C i D.
6.1.2. Grani~ne vrijednosti
Zbog mogu}eg neprestanog zasqepqivawa i zamorne vo`we, du`ina prave (Lp) mora biti ograni~ena na
maksimalnu dubinu vidqivosti Lp<20·Vpred [m] na putevima iz tehni~ke grupe A. Prilikom izbora du`ine prave
linije, potrebno je tako|e razmotriti uskla|enost sa vertikalnim tokom trase.
Prave linije, koje su kra}e od 4·Vpred izme|u dva luka istog smjera, te koje su kra}e od 2·Vppred izme|u dva luka
suprotnog smjera (“kratke prave linije”) treba izbjegavati na putevima iz tehni~ke grupe A, dok se na putevima iz
tehni~ke grupe B mogu projektovati samo pod odre|enim uslovima. U tom slu~aju, du`ina prave linije mora biti
dovoqna kako bi se omogu}ilo najmawe 5 s vo`we na istoj.
Na putevima koji pripadaju drugim tehni~kim grupama ne postoje nikakva ograni~ewa koja se odnose na upotrebu
prave linije.
Osovina kratkih tunela treba da bude polo`ena u pravcu, ako je to mogu}e. U duga~kim tunelima du`ina pravca
ne smije da prije|e 4,0 km.
6.2. Kru`ni luk
6.2.1. Primjena i odre|ivawe dimenzija
Kru`ni luk je potez situacionog plana puta sa stalnom zakrivlqeno{}u.
Dimenzije kru`nih lukova treba odabrati tako da se omogu}i brzina vo`we koja je {to je mogu}e bli`a
predvi|enoj brzini putovawa na odre|enom putu (obezbje|ewe funkcionalnosti i ekonomi~nosti). U slu~aju veoma
strme nivelete, potrebno je odabrati takve dimenzije luka da wegov popre~ni nagib, u kombinaciji sa podu`nim
nagibom (koji proizilazi iz rezultuje}eg nagiba kolovoza qrez), ne prelazi dozvoqenu vrijednost od 10% za puteve iz
tehni~kih grupa A (preporu~uje se qrez=8%) i B. Na putevima iz tehni~ke grupe C takvo ograni~ewe nije obavezno,
ve} preporu~qivo.
Du`ina luka zavisi od trajawa vo`we na wemu, pri ~emu se preporu~uju vrijednosti:
- 5-7 s u ciqu obezbje|ewa ugodne vo`we i estetskog izgleda trase i
- minimalni zahtjevi s obzirom na uslove navedene u Tabeli 7 (2 ili 1,5 s).
Gorwa granica na kojoj se dio krivine jo{ uvijek razlikuje od prave linije je:
L kl 1
= 0,02 = = , {to odgovara uglu =1o
R 50
gdje je:
Lkl - du`ina kru`nog luka i
R - radijus kru`nog luka.
Kod ve}ih krivina (R>5.000 m) treba primijeniti odnos R:Lkl=20:1 ( =3o), kako bi bilo mogu}e uo~iti krivinu.
Du`ina mawih krivina treba da bude takva da omogu}ava kretawe u trajawu od najmawe 2 c (vidokrug voza~a).
U podru~jima raskrsnica i prikqu~aka potrebno je obezbijediti pregledne udaqenosti i ispravno izvo|ewe, s
obzirom na visinu prikqu~nog puta. U ciqu ispuwavawa navedenih uslova, radijus horizontalnog luka primarnog
puta treba izabrati tako da popre~ni nagib kolovoza (q) ne prelazi 4%.
U podru~jima raskrsnica, ve}ih objekata ili u slu~aju trajnih prepreka na razdjelnom ostrvu na putevima koji se
sastoje od dva jednosmjerna kolovoza, navedeni radijus kru`nog luka treba odabrati tako da se obezbijedi zaustavna
preglednost za Vproj i na krajwoj lijevoj saobra}ajnoj traci predvi|enoj za preticawe.
Ukoliko niveleta trase puta dozvoqava znatno prela`ewe brzine vozila u slobodnom saobra}ajnom toku (Vproj je
znatno ve}a od Vpred), za osovinu puta je potrebno projektovati ve}e lukove od preporu~enih minimalnih, dok je u
skladu sa najstro`ijim zahtjevima potrebno obezbijediti uskla|enost uzastopnih lukova (slika 32).
Kru`ne lukove treba odabrati tako da se u najve}oj mogu}oj mjeri omogu}i wihovo uklapawe u prirodnu sredinu,
te da se omogu}i uskla|eno stvarawe nivelete puta, kao i me|usobna uskla|enost susjednih lukova.
Na izlaznim portalima duga~kih tunela moraju se projektovati horizontalne krivine da bi se eliminisao
psiholo{ki utisak “svjetlosne ta~ke na kraju tunela”.
6.2.1.1. Du`ina luka
Du`ina luka zavisi od:
- trajawa vo`we na luku (psihofizi~ki efekat),
- du`ine susjednih kru`nih lukova i prelaznih krivina (estetski efekat jedinstvenosti) i
- prilago|avawa uslovima primjene u prostoru.
Strana 82 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

Najmawa du`ina kru`nog luka za puteve iz tehni~kih grupa A i B - van naseqa odre|uje se trajawem vo`we na
luku (uobi~ajeno 5 do 7 c, minimalno 2 ili 1,5 c). Za ostale puteve nema ograni~ewa. Teorijski, za ostale puteve mo`e
da se upotrebqava i vrijednost Lkl=0 (vrh klotoide), s tim da se ovo ne preporu~uje.
Najve}a du`ina luka nije posebno ograni~ena i zavisi iskqu~ivo od uskla|enosti sa dimenzijama susjednog luka.
Iz saobra}ajno-bezbjednosnih razloga, a s obzirom na sredwi ugao luka, razlikuju se kratke i duga~ke krivine.
Granica izme|u navedenih krivina se odre|uje na osnovu uslova vidqivosti po izlasku iz luka (pregledna
udaqenost na putu i poqe vidqivosti voza~a se obezbje|uju u zavisnosti od brzine vo`we), kako bi voza~ mogao da
procijeni mogu}u brzinu vo`we na kru`nom luku. Duga~ke krivine, gdje voza~i ne mogu vidjeti kraj krivine, moraju
biti opremqene odgovaraju}im saobra}ajnim znacima (znak za o{tru krivinu ili serpentinu i preporu~enu brzinu
vo`we).
Posebne mjere nisu potrebne za krivine sa radijusima R%400 m.
6.2.2. Grani~ne vrijednosti
Minimalna veli~ina radijusa kru`nog luka koji je prikqu~en na duga~ku pravu liniju, du`ine Lp, prikazana je u
Tabeli 25.
Tabela 25. Minimalna veli~ina radijusa kru`nog luka koji je prikqu~en na duga~ku pravu liniju
Lp [m] Rmin [m]
300 >400
<300 >Lp
Dimenzije grani~nih vrijednosti radijusa kru`nog luka Rx (Rmin, Rg, Rk) zavise od:
- izabrane prethodne brzine vo`we Vi (Vproj, Vpred),
- gravitacionog potiska (g),
- odlu~uju}eg popre~nog nagiba kolovoza qx (qmax ili qmin ili qk=-qmin) i
- dijela koeficijenta trewa klizawa u popre~nom smjeru (x% doz fr max), zavisnog od u{e{}a pojedinog tipa
voza~a na putu (Tabela 9).
Grani~ne vrijednosti radijusa kru`nog luka odre|uju se prema sqede}em obrascu:
Vi2
Rx =
(
127 x % doz f R max + q x )
gdje je:
Rx - grani~na veli~ina radijusa kru`nog luka,
doz fr max - dozvoqena vrijednost koeficijenta trewa klizawa u radijalnom smjeru zavisna od brzine,
x% - dio iskori{}enosti koeficijenta trewa klizawa i
qx - grani~na veli~ina popre~nog nagiba kolovoza.
Karakteristi~ke vrijednosti radijusa kru`nih lukova Rmin, Rg, Rk i du`ine kru`nog luka Dkl za pojedine brzine
vo`we navedene su u Tabeli 26. Sve navedene vrijednosti odre|ene su za habaju}i sloj kolovoza koji je izra|en od
karbonatnih agregata i bitumenskog veziva. Rmin je radijus odre|en prema maksimalnom popre~nom nagibu kolovoza
qmax u skladu sa uslovima definisanim u Tabelama 9 i 10. Rg je radijus definisan u odnosu na minimalan popre~ni
nagib qmin, a Rk je minimalan radijus pri kome je dozvoqen suprotan popre~ni nagib kolovoza.
Tabela 26. Grani~ne vrijednosti radijusa kru`nih lukova po tehni~kim grupama puteva
Vpred [km/h]
Tehni~ka grupa
40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140
Rmin 125 175 250 350 450 550 700 850 1000
Rg 500 700 1.000 1.400 1.800 2.300 2.750 3.400 4.000
A
Rk 2.000 2.000 2.000 2.000 2.500 3.500 5.000 7.000 9.000
Dkl 35 40 45 50 55 60 65 70 80
Rmin
40 65 100 150 200 275 360
(q=7%)
Rmin
50 80 125 180 250 350 475
B (q=5%)
Rg 70 115 180 265 380 525 700
Rk 200 300 500 800 1.250 1.500 2.500
Dkl 15 20 25 30 35 40 45
Rmin 40 65 100 150 225
Rg 60 100 160 240 350
C
Rk 120 200 325 500 750
Dkl 15 20 25 30 35
Vrijednosti Rmin i Rg su razli~ite prema tipu voza~a za razli~ite tehni~ke grupe puteva i prostorne uslove,
odnosno izvan i unutar naseqa.
Du`ina kru`nog luka (Dkl) u Tabeli 26 je navedena za uslov minimalnog trajawa vo`we na kru`nom luku.
Veli~ine radijusa kru`nih lukova Ri u opsegu Rmin<Ri<Rg definisane su prema ravnomjernoj raspodjeli
dopu{tenih vrijednosti radijalne komponente koeficijenta trewa klizawa za Rmin i Rg i date su na slikama 18-20.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 83

Gorwa grani~na vrijednost radijusa kru`nog luka (Rmax) nije posebno odre|ena i zavisi od parametra dowe
grani~ne brzine okretawa volana. Preporu~qiva granica iznosi do R=5.000 m, dok je jo{ prihvatqiva granica
R=10.000 m.
Ukoliko se putevi iz tehni~kih grupa B - van naseqa i C projektuju u posebno ograni~enim prostornim
uslovima, te ukoliko se vr{e popravke na opasnim ta~kama na postoje}im putevima iz navedenih tehni~kih grupa,
dozvoqena je upotreba i radijusa Ri<Rmin. Me|utim, wihov popre~ni nagib qi ne smije pre}i 8%.
U podru~jima ve}ih objekata (tuneli ili vijadukti) ili na odsjecima sa velikim podu`nim nagibom nivelete
ili kod posebnog izvo|ewa razdjelne trake na putevima sa odvojenim kolovozima, primjenu Rmin je potrebno posebno
provjeriti. Po pravilu, na ovim dionicama puta se primjewuje Ri>Rmin da bi se obezbijedila dovoqna preglednost i
zadovoqio uslov rezultuju}eg nagiba kolovoza. U ovim slu~ajevima treba uva`iti i propise koji se odnose na
projektovawe objekata ukqu~enih u trasu.
U tunelima, minimalni radijus za Vproj=100 km/h treba da bude 1.000 m, pri ~emu je preporuka da odgovaraju}i
popre~ni nagib kolovoza bude 4%.
6.3. Prelazna krivina
6.3.1. Primjena i odre|ivawe vrijednosti parametra
Prelazna krivina je elemenat trase puta koji obezbje|uje neprekidno me|usobno povezivawe kru`nih lukova ili
povezivawe kru`nih lukova sa pravom linijom, uz osigurawe dovoqne du`ine vitoperewa kolovoza, kao i opti~ke i
estetske karakteristike lokacije trase. U ciqu obezbje|ewa prelaznosti uvodi se matemati~ka kriva koja se naziva
klotoida.
Primjewuje se sqede}a jedna~ina za klotoidu i ugao izme|u po~etne i zavr{ne tangente (sredwi ugao klotoide):
L A2
A2 = R L = =
2 R 2 R2
gdje je:
A - parametar klotoide [m],
R - radijus kru`nog luka pri du`ini klotoide L [m],
L - du`ina klotoide [m] i
- sredwi ugao klotoide [rad].
Primjenqiva vrijednost parametra klotoide nalazi se u okviru granica:
R
A R
3
gdje je:
R - radijus kru`nog luka na koji se prikqu~uje klotoida.
Minimalna vrijednost parametra klotoide (Amin) primjewuje se samo za luk radijusa Rmin. Za kru`ne lukove
R>Rmin upotrebqavaju se odgovaraju}e ve}e vrijednosti parametra.
Potpuno izostavqawe prelaznog dijela izme|u susjednih lukova dozvoqeno je samo u slu~aju redoslijeda lukova
navedenih u Tabeli 27. Tako|e, preporu~uje se uvr{}ewe sredwe prave linije u ciqu obezbje|ewa odgovaraju}eg
razmaka izme|u lukova.
Tabela 27. Minimalni radijusi lukova u slu~aju izostavqawa klotoide
Vpred [km/h] Rmin [m]
80 1.500 (1.000)1
>80 3.000 (2.000)1
1
izuzetno za naseqa
Pored zadovoqewa vozno-dinami~kih karakteristika ukqu~ewem klotoide (prelazne krivine) posti`e se i
zna~ajan estetski efekat, koji direktno uti~e na psiho-fizi~ke reakcije voza~a (dono{ewe odluka - saobra}ajna
bezbjednost).
6.3.1.1. Posebni slu~ajevi u kojima se uvode ili izostavqaju prelazne krivine
Parametri A%R se upotrebqavaju samo prilikom projektovawa urbanih ulica (arhitektonske potrebe za puteve
iz tehni~kih grupa B i C), kao i za rampe prikqu~aka u vi{e nivoa.
Minimalne vrijednosti parametra klotoide (Amin) primjewuju se naro~ito na lokacijama gdje se ovim zahvatom
mogu sprije~iti ve}a mogu}a prekora~ewa brzine vo`we.
Na putevima iz tehni~kih grupa C i D, ukoliko je izostavqena klotoida, potrebno je obezbijediti odgovaraju}u
udaqenost izme|u dva susjedna kru`na luka, kako bi se omogu}ila potrebna du`ina za vo`wu iz jednog luka u drugi
(vrijeme okretawa volana) i potrebna du`ina za izmjenu popre~nog nagiba kolovoza. Geometrijski elemenat
povezivawa ta dva luka nije propisan (mo`e biti i pravac).
Ukoliko su predvi|ene saobra}ajne trake u`e od standardnih (putevi sa malim saobra}ajnim optere}ewem),
preporu~uje se primjena prelaznih krivina, da bi se obezbijedila saobra}ajna povr{ina koja je potrebna vozilima
kod ulaska u luk (spre~avawe vo`we po bankinama).
6.3.1.2. Primjena ostalih oblika prelaznih krivina
U izuzetnim slu~ajevima (ulice u starim urbanim centrima, putevi iz tehni~kih grupa C i D, posebni
arhitektonski zahtjevi, itd) mogu}e je pored klotoide upotrijebiti i neki drugi tip prelazne krivine. Dozvoqena
brzina u tim slu~ajevima ne smije biti ve}a od 70 km/h.
6.3.2. Grani~ne vrijednosti
Du`ina prelazne krivine (klotoide) treba da ispuwava vozno-dinami~ke, konstruktivne i estetske zahtjeve
(slika 31), a kao mjerodavna vrijednost se usvaja maksimalna veli~ina parametra klotoide A odre|ena prema
definisanim kriterijumima.
Strana 84 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

U tekstu i tabelama su navedene i vrijednosti za brzinu od 140 km/h. Bez obzira na ~iwenicu da je ova brzina
ve}a od Vdoz, ista se primjewuje u vozno-dinami~kim analizama. Kod brzina Vi<40 km/h uvode se ili druge krive
(traktrisa) ili vrijednosti koje va`e za brzinu od 40 km/h.
6.3.2.1. Minimalna vrijednost parametra klotoide Amin
Minimalna vrijednost parametra klotoide Aminmin odre|uje se na osnovu vozno-dinami~kih uslova pri
maksimalnom popre~nom nagibu kolovoza, kod kojih je omogu}ena ugodna vo`wa u podru~ju klotoide. Primjewuje se
sqede}a osnovna jedna~ina (vozno-dinami~ki uslov):
3
Vi 1
A i2 = ,
3,6 x R doz
odnosno dopuwena popre~nim nagibom qmax:
3
Vpred q max Vpred R min
A 2min =
46,656 x R doz 0,367 x R doz
gdje je:
Rmin - minimalna vrijednost radijusa kru`nog luka pri pretpostavqenoj Vpred [m],
qmax - maksimalna vrijednost popre~nog nagiba [%] i
xR doz - dozvoqena vrijednost radijalnog ubrzawa pri pretpostavqenoj Vred [m/s3].
Grani~nu vrijednost Amin mogu}e je upotrebqavati samo pri minimalnom kru`nom luku Rmin za pojedine
predvi|ene brzine Vpred.
Za prakti~nu upotrebu, vrijednosti ulaznih parametara, kao i zaokru`ene vrijednosti Amin i Lmin, koje pripadaju
pojedinim predvi|enim brzinama Vpred, navedene su u Tabeli 29.
Vrijednosti Amin su ucrtane na dijagramu, koji je predstavqen na slici 31 (linija Amin VD).
6.3.2.2. Minimalna vrijednost parametra klotoide Ai min pri Ri>Rmin
Procjenu minimalne vrijednosti parametra klotoide Ai min pri Ri>Rmin treba izvr{iti s obzirom na:
- vozno-dinami~ke uslove,
- estetske uslove i
- konstruktivne uslove,
koji obezbje|uju ugodnu vo`wu, omogu}enu na osnovu:
- dozvoqene vrijednosti radijalnog ubrzawa,
- estetskog toka linije puta i
- dozvoqene brzine pri promjeni popre~nog nagiba (torziona brzina).
6.3.2.2.1. Vozno-dinami~ki uslov (VD-uslov)
U ciqu osigurawa saobra}ajne bezbjednosti, za radijuse Ri>Rmin (izvodqive su i ve}e brzine vo`we V85) potrebno
je primijeniti parametre Ai min VD, kojima se zadr`ava du`ina prelazne krivine Li, koja proizilazi iz kriterijuma
minimalne vrijednosti parametra klotoide Amin pri predvi|enoj brzini Vpred (Li=Amin2/Rmin).
Primjewuje se sqede}a jedna~ina:
Ri
A i2min VD = A 2min .
R min
6.3.2.2.2. Estetski uslovi (E-uslov)
Minimalna vrijednost parametra klotoide Ai min E za obezbje|ewe povoqnog estetskog izgleda puta zavisi od
veli~ine kru`nog luka povezanog sa predmetnom klotoidom, te se procjewuje na osnovu:
- minimalne udaqenosti izme|u kru`nog luka i tangente u prekretnoj (infleksionoj) ta~ki klotoide, koja
iznosi R=0,30 m ili
- minimalnog sredweg ugla klotoide ( =3o11' za A=R/3).
Presjek funkcija oba uslova postoji pri radijusu Rm=583,2 m, a jedna~ine su:

A i2min E1 = 7,2 R 3i za R i < R m

R2
.
A i2min E 2 = i za R i Rm
9
6.3.2.2.3. Grani~ni radijus Re izme|u VD-uslova i E-uslova
U ciqu procjene Aimin za odre|eni Ri u podru~ju Ri>Rmin primjewuje se onaj kriterijum koji zahtijeva ve}e
vrijednosti parametra Ai min.
Grani~ni radijus Ri=Re pri kome veli~ina parametra klotoide Ai min E definisana po E-uslovima ( R=0,30 m ili
A=R/3) prevazilazi parametar definisan po VD-uslovima posti`e se:
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 85

A 4min
za R e < R m Re =
7,2 R 2min
.
9 A 2min
za R e Rm Re =
R min
Za prakti~nu upotrebu, sve vrijednosti minimalnog parametra Ai min za odre|enu predvi|enu brzinu Vpred ucrtane
su u dijagram prikazan na slici 52 (linija Ai min VD-Ai min E1-Ai min E2), dok su vrijednosti Re i Amin e prikazane u Tabeli
29.
6.3.2.2.4. Konstruktivni uslovi (K-uslov)
Minimalna vrijednost parametra klotoide Ai min K treba da obezbijedi dovoqnu du`inu prelazne krivine za
izvo|ewe vitoperewa. Za procjenu parametra Ai min K primjewuju se sqede}i uslovi:
- polo`aj osovine vitoperewa u popre~nom profilu puta,
- krilo vitoperewa (ve}a od obje mogu}e udaqenosti izme|u ivica kolovoza i osovine vitoperewa) bv,
- popre~ni nagib kolovoza qi i
- relativni podu`ni nagib ivice kolovoza (RPN) s obzirom na nagib nivelete smax.
Vrijednost RPN zavisi od vozne i torzione brzine (brzina promjene popre~nog nagiba), koja za ugodnu vo`wu
iznosi do 4%/s, te od {irine saobra}ajne trake.
Za prakti~nu upotrebu maksimalne dozvoqene vrijednosti smax navedene su u Tabeli 28 za standardne {irine
saobra}ajnih traka (Tabela 15).
Vrijednost spo`, koja je dodatno ukqu~ena u tabeli, primjewuje se u slu~aju, kada se na projektovanom putu o~ekuje
Vproj koja je znatno ve}a od Vpred (saobra}ajna bezbjednost).
Kako vrijednosti RPN va`e iskqu~ivo samo za svaku pojedina~nu saobra}ajnu traku posebno, Ai min K se utvr|uje
samo s obzirom na {irinu saobra}ajne trake (za dvije jednako {iroke trake na kolovozu usvaja se dvostruka
vrijednost).
Tabela 28. RPNmax ivice kolovoza s obzirom na niveletu (za pojedina~ne saobra}ajne trake)
Relativni Vpred [km/h]
nagib [%] <50 50-70 80-100 %100
spo` 1,05 0,75 0,50 0,40
smax 1,50 1,00 0,75 0,50
Minimalna vrijednost parametra klotoide prema K-uslovu se odre|uje prema obrascu:

R min b s (q k q z )
A i2min K =
100 s max
gdje je:
bs - {irina saobra}ajne trake [m],
qk - popre~ni nagib prikqu~nog luka [%] i
qz - popre~ni nagib na po~etku vitoperewa (na prelaznom luku ili na veznoj ta~ki klotoide qz=0%).
K-uslov je indirektno zavisan od brzine vo`we (uticaj na veli~inu popre~nog nagiba), te ovaj prora~un treba
izvoditi za svaki redoslijed kru`nih lukova posebno. Ovaj kriterijum je naro~ito aktuelan u projektovawu
vitoperewa. U slu~aju da je izra~unata vrijednost ve}a od smax vrijednost parametra Ai je potrebno pove}ati.
6.3.2.2.5. Parametar klotide Ai min i bezbjednost saobra}aja
Preporu~ena vrijednost parametra klotoide
Svaka vrijednost Ri>Rmin, primijewena na osovini puta, teoretski se mo`e tretirati kao Rmin za neku odre|enu
brzinu vo`we. Kako svakome Rmin po pravilu pripada ta~no odre|eni Amin=f(Vi), postoji niz na ovaj na~in dobijenih
vrijednosti (linija Amin VD na slici 31). Primjenom ovako dobijenih vrijednosti Ai projektovana trasa je
prilago|ena uslovima vo`we projektnom brzinom (Vproj, odnosno V85).
Odnos Amin Rmin za cjelokupnu seriju brzina od 40 km/h<Vi<140 km/h odre|en je krivom na slici 31.
Upotreba vrijednosti Amin VD preporu~uje se kao minimalna na putevima iz tehni~ke grupe A, kao i na putevima
iz tehni~ke grupe B, na kojima se pojavqaju ve}a odstupawa u redoslijedu dimenzija dva uzastupna luka.
Primjena krive Amin VD, koja je nazna~ena na slici 31, osigurava dovoqnu saobra}ajnu bezbjednost i na trasama, na
kojima se javqaju karakteristi~ne izmjene mogu}ih brzina vo`we.
Veoma (pre)duge prelazne krivine nisu prihvatqive sa stanovi{ta saobra}ajne bezbjednosti, jer je u tom slu~aju
intenzitet mijewawa bo~nog pritiska (radijalnog ubrzawa) toliko smawen, da voza~ ne osje}a zakrivqenost puta.
Vrijednosti parametra A, koje orijentaciono odgovaraju ovoj gorwoj granici i istovremeno obezbje|uju veoma
ugodnu vo`wu, na slici 31 definisane su linijom Aprep-Ri (preporu~ena vrijednost).
Prakti~ne vrijednosti parametra klotoide Ai u odnosu na vrijednosti Ri
Na putevima iz tehni~ke grupe C, {to va`i i za D, i na putevima iz tehni~ke grupe B sa Vpred<70 km/h za
prakti~nu upotrebu mogu}e je primijeniti sqede}e odnose:
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 87

6.3.2.3. Maksimalna vrijednost parametra klotoide Amax

U na~elu, parametar klotoide je neograni~en. Me|utim, u obzir je potrebno uzeti sqede}e:
- psiholo{ki efekat intenziteta pove}awa bo~nog pritiska (radijalnog ubrzawa) koji uti~e na voza~a
(kontrola brzine vo`we) i
- fizi~ko ograni~ewe mogu}nosti okretawa volana (ograni~ewe se odnosi i na voza~a i na vozilo),
jer u tom slu~aju prelazna krivina gubi svoju funkciju.
Maksimalna vrijednost parametra klotoide se defini{e odnosom:
A max = R ili = 28°39 .
Bez obzira na ovu odredbu, mogu}e je upotrijebiti i parametre A>R, ali samo u posebnim slu~ajevima (npr. za
veoma mali R na rampama prikqu~aka, na ulicama u naseqima usqed arhitektonskih efekata). Preporu~uje se da se
vrijednost parametra A odr`ava ispod vrijednosti koja je definisana kod =90o, odnosno A<1,77·R.
6.4. Serpentine
Serpentina je slo`eni krivinski oblik sastavqen od glavne krivine (okreti{ta) i prikqu~nih krivina.
Serpentina je poseban dio puta za koji ne vrijedi Vpred u smislu ovog dokumenta.
Na autoputevima i brzim putevima (tehni~ke grupe A i B - van naseqa sa Vpred>70 km/h) se ne dozvoqava gra|ewe
serpentina.
Na putevima tehni~ke grupe B, najmawi radijus glavne krivine u serpentini ne smije biti mawi od 20 m.
Najmawi radijus glavne krivine za ostale puteve iznosi u osovini min Ro=12,50 m, a najmawi radijus unutra{we
ivice kolovoza min Rui=5,30 m.
Radijusi prikqu~nih kru`nih lukova (Rpr) treba da budu u granicama 2·R Rpr 4·R
Prikqu~ne kru`ne lukove u odnosu na glavni luk serpentine treba po mogu}nosti izvesti kao suprotno
usmjerene krivine.
Sve prelaze iz pravca u kru`ni luk, odnosno iz jednog u drugi luk istog ili suprotnog smjera treba izvesti sa
prelaznicom. Du`ina prelaznice jednaka je du`ini rampe vitoperewa kolovoza.
Za klotoide u serpentini preporu~uje se vrijednost parametra A u podru~ju Ro A 1,2·Ro.
Pro{irewe kolovoza u serpentini se odre|uje:
- za R 30 m prema postupku opisanom u poglavqu Popre~ni profil, dio Pro{irewe kolovoza i
- za R<30 m potrebno je oblikovati serpentinu prema geometriji kretawa mjerodavnog vozila.
Vrijednost pro{irewa se odre|uje za svaku traku posebno, a kolovoz se, po pravilu, pro{iruje:
- u glavnom kru`nom luku sa spoqa{we strane,
- u prikqu~nim kru`nim lukovima sa unutra{we strane i
- ako se mogu ostvariti povoqni efekti, u glavnom kru`nom luku pro{irewe se mo`e primijeniti i sa
unutra{we strane.
Podu`ni nagib kolovoza u glavnom kru`nom luku serpentine, ukqu~uju}i prelaznice, mo`e biti:
- do 3% na putevima iz tehni~kih grupa A i B - van naseqa i
- do 5% na ostalim putevima.
Maksimalan popre~ni nagib kolovoza u serpentini iznosi qmax=7%.
6.5. Kompozicija i uskla|enost susjednih elemenata situacionog plana
6.5.1. Oblici spojenih krivina i uslovi
Standardni oblici spojenih uzastopnih lukova su:
S-krivina kod koje su krivine dva uzastopna luka orijentisane u suprotnim smjerovima i
O-krivina kod koje su krivine dva uzastopna luka orijentisane u istom smjeru.
Oba standardna oblika spojenih uzastopnih lukova su primjenqiva u svakom slu~aju. Prelazne krivine koje se
primjewuju izme|u dva suprotno usmjerena kru`na luka moraju imati pribli`no isti pomak kru`nog luka R.
Du`ina prelazne krivine, ukoliko se radi o O-krivini treba da obezbijedi mogu}nost minimalnog trajawa vo`we
od 1 s.
Posebni oblici spajawa uzastopnih lukova su “korpaste” krivine:
C - krivina koja je sastavqena od tri luka iste orijentacije, odnosno dva spoqa{wa mawa luka i sredweg ve}eg
veznog luka i
K - krivina koja je sastavqena od tri luka iste orijentacije, odnosno od dva spoqa{wa ve}a luka i sredweg
maweg veznog luka.
Oba posebna oblika spajawa uzastopnih lukova su samo uslovno dozvoqena na putevima iz tehni~ke grupe A, i to
samo pod uslovom da su du`ine prelazne krivine izme|u oba obuhva}ena luka toliko duga~ke da omogu}avaju
izvo|ewe usporewa kod vo`we iz ve}eg u mawi luk usporavawem pomo}u motora (pasivno usporewe am=0,85 m/s2) bez
upotrebe ko~nica.
Obavezan prelazni elemenat izme|u lukova je prelazna krivina u obliku klotoide. Ako prelazna krivina nije
obavezna (u tehni~koj grupi D i uslovno u tehni~koj grupi C), udaqenost izme|u dva susjedna luka mora biti
predvi|ena u tolikoj mjeri da je mogu}e izvo|ewe manevrisawa okretawem volana iz jednog luka u drugi. U sklopu
linije korpaste krive nije dopu{teno mijewawe smjera popre~nog nagiba kolovoza. Me|utim, postoje i izuzeci, gdje
je sa stanovi{ta saobra}ajne bezbjednosti na sredwem luku promjena smjera popre~nog nagiba kolovoza projektovana
namjerno, da bi se postigao fizi~ki i psiholo{ki efekat na voza~a u pogledu smawewa brzine vo`we. Takvo
ure|ewe i razlozi wegove primjene obavezno moraju biti ukqu~eni u projekat puta.
Za puteve iz tehni~kih grupa A i B - van naseqa i za Vpred>70 km/h, izostavqawe prelazne krivine izme|u lukova
O-, C-, i K-krivine, dopu{teno je samo ukoliko su ispuweni kriterijumi navedeni u Tabeli 30. Prelazna krivina
izme|u lukova na putevima iz tehni~kih grupa B - u okviru naseqa i za Vpred<70 km/h, C i D mo`e biti izostavqena
Strana 88 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

pod uslovima, koji ne ispuwavaju zahtjeve iz Tabele 30, ukoliko su u obzir uzeti op{ti uslovi za obezbje|ewe
mogu}nosti okretawa volana.
Tabela 30. Dodatni uslovi za O-krivinu ili “korpastu” krivinu
Rve;i (spoqa{wi Rve;i:Rmanji min L (sredwa du`ina
radijus) [m] (odnos radijusa) klotoide) [m]
<125 1,5 Vpred/3,6
125-450 2,0 Vpred/3,6
>450 neograni~eno Vpred/3,6
6.5.2. Uslovi za procjenu redoslijeda dimenzija susjednih kru`nih lukova
Prilikom projektovawa trase javnog puta, elemente horizontalnog toka trase treba me|usobno uskladiti s
obzirom na veli~inu radijusa susjednih kru`nih lukova, te ukoliko je izvodqivo, s obzirom na du`inu elemenata u
nizu. Ako prikladnost odabranog redoslijeda luka u projektu nije posebno dokazana, va`e odnosi prema grafikonu
na slici 32.
Veoma povoqno podru~je “A” na slici 32 primjewuje se za puteve iz tehni~ke grupe A. Za puteve iz tehni~ke grupe
B dopu{teno je i podru~je “B”, dok je za puteve iz grupe C primjenqivo i podru~je “C”. Ako se na putevima iz
tehni~kih grupa B i C uvode geometrijski elementi koji }e dozvoqavati veoma visoke brzine vo`we (preko 80 km/h
za B i preko 60 km/h za C) u obzir treba uzeti odredbe koje va`e za vi{u tehni~ku grupu.
Za puteve iz tehni~kih grupa B i C u naseqima gore navedena uskla|enost nije potrebna, s obzirom da se vo|ewe
trase uskla|uje sa urbanisti~kim rje{ewima.
Ako se O-krivina izvodi sa ve}im nagibom nivelete (si>4%), luk ve}eg radijusa nalazi se na ni`em nivou s
obzirom na niveletu (nagib nivelete od maweg prema ve}em luku, a ne obrnuto). Ukoliko navedeni uslov nije mogu}e
ispuniti, brzinu je potrebno ograni~iti ve} u podru~ju gorweg, odnosno u tom slu~aju ve}eg kru`nog luka.
U odre|enim posebnim slu~ajevima, kada iz opravdanih razloga (prostornih i / ili ekonomskih), na
karakteristi~noj lokaciji na trasi nije mogu}e upotrebiti predvi|eni Rmin ili odgovaraju}i redoslijed lukova,
navedena mjesta moraju biti vidqivo dopunski ozna~ena (pove}ana preglednost, smjerokazne table, podru~je u kojem
je zasa|eno `buwe / drve}e, koje je za{ti}eno odbojnom ogradom sa spoqa{we strane, saobra}ajni znaci, itd) i
upotrebqen pove}an popre~ni nagib (Tabela 9, vrijednosti u zagradama). Ukoliko postoje mogu}nosti, u takvim
slu~ajevima se izvodi smawewe dimenzija radijusa susjednih lukova s obje strane kriti~nog mjesta da bi se
primjenom postupno smawivanih dimenzija elemenata postiglo ujedna~eno smawivawe brzine (usporavawe motorom
am=0,85m/s2).
Slika 32. Odnosi redoslijeda radijusa lukova
R [m]

50 100 200 300 400 500 600 800 1000 1800

1800

1800
A
B
1000

C
1000
500 600 800

500 600 800

400

400
300

300
200

200
100

100
50

50

50 100 200 300 400 500 600 800 1000 1800

R [m]

6.5.3. Uslovi za spajawe prelaznih krivina

Osim u izuzetnim slu~ajevima, prelazna krivina se formira sa klotoidom od jedinstvenog parametra za koju su
op{ti uslovi primjene navedeni u prethodnim stavovima. Pored tih op{tih (VD, K, E) uslova za vizuelni (estetski)
izgled puta zna~ajna je i konstrukcija redoslijeda du`ina uzastopnih geometrijskih elemenata. Preporu~uje se odnos
L:Dkl:L=1:1:1, ~ime se posti`e jednako vrijeme vo`we po pojedinom elementu, {to omogu}ava ugodnu vo`wu.
Ukoliko postoji prostorno ograni~ewe, spoj dva kru`na luka ili luka i pravca mogu}e je izvesti i
kombinovanom klotoidom, koja je sastavqena od dva razli~ita parametra. Odnos parametara (A1:A2) ne smije pre}i
vrijednost 1,5. Da bi se postiglo ugodno tehni~ko rje{ewe, preporu~uje se spajawe ove dve klotoide na lokaciji
zakrivqenosti (1/Ri) kod R=600 m ili ve}oj. Na putevima iz tehni~ke grupe A kombinovawe klotoida nije
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 89

preporu~qivo. U izuzetnim slu~ajevima konstruisawe je potrebno posebno pa`qivo razmotriti (jednako vrijeme
vo`we po pojedinom parametru).
Upotreba “temene” klotoide (du`ina kru`nog luka izme|u klotoida iznosi nula) i povezivawe luka sa pravom
bez prelazne krivine na putevima iz tehni~kih grupa A i B - van naseqa nije dozvoqena. Na ostalim putevima se
mo`e primijeniti ako postoje prostorni razlozi (ograni~ewa), ali samo uz ispuwavawe ve} prethodno navedenih
uslova (dovoqne dimenzije radijusa kru`nog luka, obezbje|ewe du`ine potrebne za okretawe volana, obezbje|ewe
saobra}ajne povr{ine u slu~aju da su saobra}ajne trake veoma uske, itd). Preporu~uje se da se u ovim slu~ajevima
smawi radijus kru`nog luka, da bi se postigla “normalna” kombinacija sistema prelaznica-luk-prelaznica, koju }e
vozila ionako sama stvarati vo`wom po temenoj klotoidi. Ako se krivina sastoji od dva istosmjerna kru`na luka,
razli~itih radijusa, kru`ni lukovi se mogu spojiti upotrebom “temene” klotoide, samo ako se wihov odnos nalazi u
“A” podru~ju (slika 32).
Osovina puta sastavqena samo od prelaznih krivina se primjewuje samo u izuzetnim slu~ajevima.
7. ELEMENTI PODU@NOG PROFILA
Niveleta je prostorna linija koja defini{e visinske odnose puta. Nalazi se du` osovine puta ili paralelno s
wom, a visinski se u projektima izvodi kao projekcija osovine puta u vertikalnoj ravni (podu`ni profil).
Geometrijski elementi nivelete su tangente (prave linije) i vertikalne krivine (zaobqewa) izme|u wih. Vertikalne
krivine se, po pravilu, izvode pomo}u kru`nih lukova. Dopu{tena je i primjena ostalih geometrijskih funkcija
(parabole, klotoide, itd) uz uslov da se obezbijedi dostizawe potrebnog minimalnog radijusa krivine na lokaciji
wihovog maksimalnog zaobqewa.
Za pojedine tehni~ke grupe puteva, grani~ne vrijednosti elemenata nivelete procjewuju se pod razli~itim
uslovima. U slu~aju, da je na odre|enom putu, iz bilo kog razloga, potrebno uvo|ewe slo`enijih elemenata od onih
koji su predvi|eni za odgovaraju}u tehni~ku grupu puteva, primjewuju se dimenzije i uslovi koji va`e za jedan stepen
vi{u tehni~ku grupu.
Ako dimenzijama elemenata nivelete nije mogu}e posti}i predvi|enu sredwu brzinu putovawa na putu, potrebno
je izmijeniti popre~ni profil (uvo|ewe dodatnih saobra}ajnih traka) ili dimenzije geometrijskih elemenata
horizontalnog toka osovine puta ili i jedno i drugo.
7.1. Podu`ni nagib nivelete
Elemente nivelete treba definisati za projektovanu brzinu (Vproj) koju dozvoqavaju horizontalni geometrijski
elementi, ukoliko ne uti~u negativno na investicionu ekonomiju.
U slu~aju znatnih nagiba nivelete (preko 5%), koji iz bilo kog razloga ne mogu biti smaweni, preporu~uje se
pove}awe dimenzija horizontalnih geometrijskih elemenata na dowem kraju nagiba nivelete, te wihovo
prilago|avawe o~ekivanoj brzini vo`we, prouzrokovanoj strminom nagiba nivelete (projektna brzina Vproj). Na
putevima iz tehni~ke grupe A takvo uskla|ivawe je obavezno, dok je na ostalim putevima po`eqno.
Ukoliko na putevima iz tehni~ke grupe A na velikim nagibima nivelete nije mogu}e uskladiti brzinu i
dimenzije horizontalnih geometrijskih elemenata, pre po~etka doweg (maweg) radijusa potrebno je predvidjeti (i
izgraditi) pomo}ni izlaz u slu~aju nu`de.
Niveleta u podru~ju objekta, naro~ito kod mostova, vijadukata i nadvo`waka, mora obezbijediti dovoqno
prostora za racionalni izbor visine konstrukcije i za{titne visine. Treba nastojati da niveleta ima jednostrani
podu`ni nagib 0,5 do 3%. Mawi nagibi od 0,5% ote`avaju i poskupquju odr`avawe pogotovo kod dugih mostova.
Nagibi ve}i od 3% kvare op{ti utisak, posebno kod dugih objekata.
7.1.1. Maksimalni nagibi nivelete
7.1.1.1. Maksimalan mogu}i nagib nivelete
Maksimalan mogu}i nagib nivelete zavisi od snage vu~nog motora, i iznosi:
- za prosje~no motorno vozilo 30% i
- za te{ka teretna vozila 15% (za vo`wu u prvoj brzini).
Maksimalan nagib nivelete mogu}e je projektovati samo u posebnim slu~ajevima (u planinskim predjelima, na
prilaznim rampama).
7.1.1.2. Maksimalan dozvoqeni nagib nivelete
Maksimalan dozvoqeni nagib nivelete zavisi od predvi|ene brzine (Vpred) i vrste puta. Dozvoqene vrijednosti
su navedene u Tabeli 31.
Prilikom projektovawa, vrijednosti navedene u Tabeli 31 je potrebno analizirati u vezi sa odre|enom
prosje~nom brzinom putovawa, odnosno saobra}ajnom propusno{}u pojedinog puta (saobra}ajno dimenzionisawe) i
studijom opravdanosti (kada se izvodi), da bi se definisali optimalni (mawi) nagibi na usponima i potreba za
dodatnim saobra}ajnim trakama. U tom postupku odlu~uju}i parametar je broj te{kih vozila. Za putni~ka vozila
usponi do 8% prakti~no nemaju nikakav uticaj na brzinu vo`we.
Primjenu podu`nih nagiba od si>4% treba izbjegavati u podru~jima:
- raskrsnica u nivou iz gra|evinskih razloga (nepovoqno veliki nagibi nivelete sekundarnog puta ili
prikqu~ka) i iz razloga saobra}ajne bezbjednosti (veliki kontra nagib za barem jednu liniju vo`we u odklonu kroz
raskrsnicu, velike zaustavne du`ine-trougao preglednosti),
- duga~kih mostova i vijadukata iz gra|evinskih razloga (o{te}ewe habaju}eg sloja i hidroizolacije) i iz
razloga saobra}ajne bezbjednosti (podhla|ivawe konstrukcije-stvarawe poledice na kolovozu ve} kod +2°C) i
- tunela (smawewe brzine te{kih vozila, velika koncentracija izduvnih gasova, pove}ana opasnost od
saobra}ajnih udesa, ubrzano {irewe po`ara, itd).
Iz gore navedenih razloga preporu~uje se smawewe maksimalnog nagiba nivelete na 2,5% u duga~kim tunelima.
Bez obzira na preporuku, maksimalni nagib nivelete u tunelima potrebno je odrediti u skladu sa kriterijumima
koji su posebno propisani za tunele (ventilacija u toku izgradwe i za vrijeme eksploatacije, odvodwavawe, itd).
Strana 90 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

Tabela 31. Dozvoqene vrijednosti maksimalnog nagiba nivelete (smax) za tehni~ke grupe puteva
Tehni~ka Vpred [km/h]
grupa 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130
A - - 84 74 63 5,53 52 4,51 41 41
B (10) 4 94 84 73 63 52 41 - - -
C 124 113 102 91 81 - - - - -
1
I stepen ograni~ewa 2 III stepen ograni~ewa
3
II stepen ograni~ewa 4 IV stepen ograni~ewa
U slu~aju primjene dodatne trake za spora vozila vrijednosti u Tabeli 31 se mogu pove}ati za 1%.
U tunelima, maksimalan uspon od 3,0% je po`eqan za odr`awe razumne brzine kamiona i prakti~nih
ventilacijskih zahtjeva. Maksimalan uspon kod tunela duga~kih 3.500 m ili vi{e, ne bi trebalo da prije|e 1,5%. Za
tunele kra}e od 3.500 m maksimalan uspon ne bi smio da bude ve}i od 3%. Maksimalan uspon mo`e da bude pove}an i
do 4% za tunele koji su duga~ki 1.000 m ili kra}i, ako je potrebno, a za vrlo kratke tunele (200 m ili kra}i)
maksimalan uspon mo`e dosti}i iznos maksimalnog uspona preporu~qivog za autoput.
Uticaj duga~kih nizbrdica na pregled zaustavnog puta treba da bude posebno nazna~en u dijelovima tunela gdje
vi{i polo`aj voza~a kamiona nije od velike pomo}i pa brzine kamiona mogu dosti}i ili presti}i one putni~kih
automobila.
7.1.2. Minimalan nagib nivelete
Minimalan podu`ni nagib nivelete mora da obezbijedi slobodno oticawe vode sa kolovoza i, u isto vrijeme,
omogu}i estetsko vo|ewe ivica kolovoza pri vitoperewu.
Bez obzira na ostala ograni~ewa, primjewuje se:
- smin = 0,5% na dionicama otvorenog puta i u tunelima i
- smin = 0,7% na duga~kim mostovima i vijaduktima.
Na dionicama puta gdje nagib smin du` trase puta nije mogu}e posti}i (vertikalne krivine, vitoperewe)
odvodwavawe kolovoza treba omogu}iti dodatnim projektantskim mjerama (pomjerawe osovine vitoperewa, ugradwa
drena`nog asfalta, itd).
Kod gradskih mostova i kod mostova na raskrsnicama dozvoqeni su podu`ni nagibi mawi od 0,5% pod uslovom
da se obezbijedi kvalitetno odvodwavawe vode sa kolovoza.
Podudarawe odsjeka nivelete sa si<smin na vertikalnoj krivini sa u`im podru~jem vitoperewa (zona ±qmin) nije
dozvoqeno.
Uslovi za primjenu smin razli~iti su za podru~ja sa konstantnim smjerom popre~nog nagiba kolovoza i za
podru~ja na kojima se smjer popre~nog nagiba kolovoza mijewa (vitoperewe).
7.1.2.1. Dionica puta sa konstantnim smjerom popre~nog nagiba kolovoza
Podru~jem konstantnog smjera popre~nog nagiba kolovoza smatra se dionica na kojoj popre~ni nagib kolovoza
ne mijewa svoj smjer i nije mawi od qmin ,5%. Razlikuju se dva slu~aja:
- minimalan podu`ni nagib nivelete na dionici je ograni~en vrijedno{}u minimalnog podu`nog nagiba
ure|ewa za odvodwavawe du` kolovoza (rigoli, kanali ili uzdignuti ivi~waci), te je smin=min sodvod.
min sodvod iznosi:
- za cement-betonske povr{ine 0,2%,
- za asfaltne povr{ine 0,3% i
- za travnate povr{ine 0,5%.
Na dionicama trase na kojima podu`ni nagib smin >min sodvod nije mogu}e izbje}i, potrebno je preure|ewe naprava
za podu`no odvodwavawe.
Du`ina dionice puta u podru~ju vertikalne krivine, gdje je si<smin defini{e se jedna~inom:
L s i <s min = 0,01 s min R vi
gdje je:
Rvi - radijus vertikalne krivine [m];
- na dionicama trase sa slobodnim oticawem vode s kolovoza (na nasipu, otvoreni duboki jarak, itd) niveleta se
mo`e projektovati i bez podu`nog nagiba (smin=0).
7.1.2.2. Dionica sa promjenqivim smjerom popre~nog nagiba kolovoza
Promjenu popre~nog nagiba kolovoza izme|u susjednih kru`nih lukova treba izvesti na cjelokupnom podru~ju
prelazne krivine (klotoida). Obje ivice kolovoza (ili jedna od wih u zavisnosti od polo`aja osovine vitoperewa u
popre~nom presjeku) moraju biti tako vo|ene, da relativne razlike podu`nog nagiba pojedine ivice kolovoza s
obzirom na nagib nivelete osovine vitoperewa iznose najmawe smin (minimalan RPN).
Ako je podu`ni nagib nivelete mawi ili jednak minimalnom relativnom nagibu ivice nivelete (si smin), jedna
od obje ivice kolovoza dobija podu`ni nagib suprotnog smjera od onoga kod nivelete (pojava “testere”). Kao
rezultat toga nastaje neestetski izgled toka ivice kolovoza i predstavqa poseban problem s obzirom na ure|ewe
odvodwavawa.
Da bi se sprije~ilo stvarawe “testere” i obezbijedilo normalno podu`no odvodwavawe, minimalan podu`ni
nagib nivelete, u ovom slu~aju, zavisi od izbora podu`nih naprava za odvodwavawe kolovoza, odnosno:
- u slu~aju izdignutog ivi~waka ili rigola s min = s min + min s odvod i
- u slu~aju slobodnog oticawa vode sa kolovoza s min = s min .
S obzirom na realne mogu}nosti postizawa ravnosti kod izvo|ewa povr{ine kolovoza preporu~uje se da se gore
navedene minimalne vrijednosti u projektima uve}aju za najmawe 0,2%.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 91

7.2. Zaobqewe preloma nivelete

Prelaz nivelete sa jednog podu`nog nagiba na drugi izvodi se sa zaobqewem. Zaobqewe se izvodi kru`nim lukom
ili drugim geometrijskim elementom, ako to zahtijevaju prostorni uslovi (prisilno vo|ewe nivelete).
S obzirom na veliku bliskost kru`nom luku i znatno pojednostavqewe ra~unawa za zaobqewe preloma nivelete
umjesto kru`nog luka se, po pravilu, koristi kvadratna parabola. U odnosu na relativno male vrijednosti
prelomnih uglova tangentnih pravaca nivelete za prora~un zaobqewa se mo`e koristiti kvadratna parabola
oblika:
x2
y=
2 Rv
gdje je:
- y - ordinata kvadratne parabole, odnosno udaqenost izme|u nivelete i tangente [m] i
- x - apscisa kvadratne parabole, odnosno udaqenost od po~etka zaobqewa [m].
U slu~aju primjene drugih geometrijskih elemenata, mogu se primijeniti kubna parabola i klotoida. Najve}a
zakrivqenost tih elemenata ne smije nigdje biti mawa od odre|enog minimuma za veli~inu radijusa kru`nog luka
koji zamijewuju.
Prelaz iz tangente u zaobqewe izvodi se direktno ili sa ukqu~ewem prelazne krivine (samo u specijalnim
slu~ajevima).
Dimenzije radijusa vertikalnih krivina odre|uju se prema preglednosti u uslovima prethodne brzine (Vpred). Za
pove}awe saobra}ajne bezbjednosti preporu~uje se da se, naro~ito na putevima za brzi saobra}aj, ove dimenzije
defini{u na osnovu preglednosti za projektnu brzinu (Vproj odnosno V85).
Prilikom izvo|ewa obnove ili rekonstrukcije postoje}ih puteva, kada na pojedinim mjestima (put ogra|en
zidom, ure|ewe ulaza, itd) nije mogu}e posti}i potrebne dimenzije radijusa vertikalne krivine:
- za puteve iz tehni~kih grupa A i B - van naseqa nisu dozvoqena nikakva odstupawa;
- za puteve iz tehni~kih grupa B - u okviru naseqa i C odstupawe je dozvoqeno ukoliko je brzina kretawa
ograni~ena odgovaraju}im saobra}ajnim znacima (bilo uop{teno ili samo za uslove mokrog kolovoza);
- za puteve iz tehni~ke grupe D ne primjewuju se nikakvi posebni zahtjevi, izuzev da je obezbije|ena prevoznost. U
tu svrhu potrebno je predvidjeti radijus, najmawe Rv konv=50 m za konveksnu krivinu i najmawe Rv konk=30 m za
konkavnu krivinu. Svako odstupawe od navedenih vrijednosti dozvoqeno je samo u slu~aju, da je upotreba puta
ograni~ena na putni~ka motorna vozila, {to je potrebno posebno naglasiti u projektu.
Za odre|ivawa radijusa konveksne krivine, koji omogu}ava preticawe, uzima se zbir zaustavnih du`ina dva
vozila, koja se kre}u u suprotnim smjerovima, uve}an za du`inu bezbjednosti od 0,2·Vproj. Zaustavne du`ine se, u tom
slu~aju, odre|uju sa visinom prepreke na putu koja je jednaka visini oka voza~a (1,0 m).
Konkavna vertikalna zaobqewa preloma nivelete na du`im objektima nisu po`eqna. Isto va`i za kombinaciju
vertikalnih zaobqewa preloma nivelete i horizontalnih krivina. Kod ve}ih mostova po`eqna su simetri~na
konveksna vertikalna zaobqewa preloma nivelete sa podu`nim nagibom 1,5 do 2%. Kombinacija velikog podu`nog i
popre~nog nagiba mo`e prouzrokovati neugodno klizawe na mokrom, zale|enom ili na snijegom pokrivenom
kolovozu na mostu.
7.2.1. Grani~ne vrijednosti
Dimenzije minimalnog radijusa konveksne vertikalne krivine odre|uju se u odnosu na du`inu zaustavne
preglednosti, koja se izra~unava prema visini o~iju voza~a (h1=1,0 m) i visini prepreke na putu (h2), koja je
razli~ita kod Vpred i Vproj (Tabela 22). Upro{}eni izraz glasi:
Pz = 2 min R v konv h 1 + 2 min R v konv h 2 .
U Tabeli 17 navedene su vrijednosti “skrivene” visine prepreke na putu, dok su u Tabeli 38 navedeni minimalni
radijusi konveksne krivine za zaustavnu preglednost pri nagibu nivelete od 0%. Pored navedenog, tako|e su
navedene i izuzetne minimalne vrijednosti koje proizilaze iz jedna~ine (h2=0):
min R v konv = 0,25 Pz2 .

U Tabeli 27 su, kod grani~nih brzina 50 i 100 km/h, navedene duple minimalne vrijednosti. Kod brzine 50 km/h
je uva`ena razlika izme|u puteva unutar naseqa i izvan wih, a kod brzine 100 km/h razlika izme|u dvotra~nih
dvosmjernih puteva i puteva sa odvojenim kolovozima. Ove vrijednosti se primjewuju za razli~ite visine prepreka
h2 kod razli~itih tehni~kih grupa puteva (C i B ili B i A).
Dimenzije minimalnog radijusa konkavne vertikalne krivine proizilaze iz uslova vo`we no}u (du`ina
osvjetqenog dijela kolovoza u smjeru vo`we) prema jedna~ini (Tabela 32):
Pz = 2 min R v konk (h + Pz sin )
gdje je:
h - visina farova na vozilu, obi~no h=0,7 m i
- ugao osvetqewa u odnosu na tangencijalnu ravan, obi~no =1°.
Minimalan radijus konkavnog zaobqewa nivelete dobijen gorwom jedna~inom upotrebqava se jedino u izuzetnim
slu~ajevima. Za ovu krivinu su puno va`niji uslovi saobra}ajne bezbjednosti i estetski uslovi pa se kod
projektovawa puteva minimalne dimenzije radijusa konkavnog zaobqewa odre|uju prema odnosu:
2
min R v konk R v konv sus
3
Strana 92 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

gdje je:
Rv konv sus - radijus susjedne konveksne krivine.

Tabela 32. Minimalni radijusi vertikalnih krivina

Brzina vo`we Vv [km/h]
Pokazateq U okviru
[m] dvotra~ni dvosmjerni putevi putevi sa razdvojenim kolovozom
naseqa
40 50 50 60 70 80 90 100 100 110 120 130 140
H2 0,00 0,00 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05 0,10 0,10 0,15 0,15 0,15
min
600 1.250 850 1.500 2.600 4.250 6.750 10.250 9.000 13.000 17.000 23.500 32.000
Rv konv
min
Vv konv 300 650 650 1.200 2.000 3.500 5.000 8.000 - - - - -
(izuzetno)
min
500 800 800 1.200 1.700 2.400 3.100 4.000 4.000 5.100 6.000 7.600 9.000
R v konv

Vrijednosti navedene u Tabeli 32 primjewuju se za sve puteve jedinstveno. Na saobra}ajno naro~ito slo`enim
putevima umjesto predvi|ene brzine (Vpred) preporu~uje se primjena projektne brzine (Vproj).
U slu~aju da se izvode rekonstrukcije ili usqed posebnih prostornih ograni~ewa ili iz ekonomskih razloga,
dimenzije radijusa je potrebno izra~unati za svaki slu~aj posebno.
Radijusi vertikalnog zaobqewa preloma nivelete u tunelu prikazani su u Tabeli 33.
Tabela 33. Radijusi vertikalnog zaobqewa preloma nivelete u tunelu
Vproj [km/h] min Rv konv [m] min Rv konk [m]
100 12.500 5.000
120 20.000 8.000
140 35.000 12.000

7.2.2. Posebni slu~ajevi odre|ivawa radijusa vertikalne krivine

U ograni~enom podru~ju vertikalne krivine podu`ni nagib kolovoza se smawuje ispod dimenzija koje su
odre|ene kao minimalne za povr{insku odvodwu kolovoza.
Du`ina podru~ja sa premalim podu`nim nagibom (Ds) je:
Rv
za smin=0,5%, normalni uslovi na putu Ds = i
100
Rv
za smin=0,7%, u podru~ju velikih objekata D s = 1,4 .
100
Sredi{te ovog podru~ja se nalazi staciona`i najvi{e ili najni`e ta~ke nivelete. Ovo podru~je smawenog
podu`nog nagiba ne smije da se podudara sa u`im podru~jem vitoperewa (qi<qmin), kako bi se sprije~ila pojava
akvaplaninga na kolovozu. U tom slu~aju se kod konveksne krivine voda zadr`ava na kolovozu (bara zastaju}e vode), a
kod konkavne krivine koli~ina vode na kolovozu se ~ak i pove}ava (zastaju}a i povratna voda).
Ispod nadvo`waka ili drugih fizi~kih prepreka koje se prote`u preko odre|enog puta, radijus luka konkavnog
zaobqewa treba pove}ati do vrijednosti, da se pregledna ravan zaustavne preglednosti prote`e ispod prepreke. U
tom slu~aju potrebno je uva`iti preglednost za voza~e visokih vozila (kamion, autobus), te nije dozvoqena upotreba
radijusa koji bi proizilazio iz iznimno minimalne vrijednosti susjednog konveksnog zaobqewa.
U projektovawu puteva iz tehni~kih grupa A i B - van naseqa, ispod nadvo`waka ili drugih fizi~kih prepreka
preporu~uje se primjena procjene i pove}awa dimenzija radijusa konkavne krivine, da bi se otklonili lo{iji
vizuelni efekti, koji su u ovom slu~aju tako|e prisutni.
7.2.3. Izbor vertikalne krivine
Zaustavna preglednost i od we zavisne dimenzije radijusa konveksne vertikalne krivine zavisni su od podu`nog
nagiba nivelete. U ciqu izra~unavawa dimenzija radijusa vertikalne krivine potrebno je u obzir uzeti sredwu
vrijednost nagiba dvije susjedne tangente i woj odgovaraju}u preglednost.
7.3. Kompozicija i uskla|enost susjednih elemenata nivelete
Ako ne postoje posebni razlozi, primjewuju se radijusi krivina ~ije su dimenzije ve}e od minimalnih
vrijednosti.
Prilikom spajawa konveksne i konkavne krivine, dimenzije radijusa konkavnog luka treba da iznose najmawe 2/3
od susjednog ve}eg radijusa konveksne krivine. Svako odstupawe od ovog pravila mora biti detaqno obrazlo`eno u
projektu puta. Nikakva odstupawa nisu dozvoqena za puteve iz tehni~kih grupa A i B - van naseqa.
Uzimaju}i u obzir estetske zahtjeve, preporu~uje se, da radijus konkavne krivine iznosi najmawe 1/2 radijusa
susjedne konveksne krivine, ako je tangenta izme|u navedenih krivina znatno kra}a od du`ine pojedine krivine.
Pored dimenzija najmaweg radijusa vertikalne krivine, potrebno je obezbijediti dovoqnu du`inu vertikalne
krivine s obzirom na trajawe vo`we na pojedinim geometrijskim elementima (5-7 s vo`we).
Sa estetskog i psihofizi~kog stanovi{ta veoma je povoqno da su u sklopu uzastopnih elemenata podu`nog
profila (krivina-prava-krivina) du`ine elemenata uglavnom jednake.
U ciqu obezbje|ewa vizuelne uskla|enosti sa horizontalnim geometrijskim elementima osovine puta potrebno je
odabrati du`inu zaobqewa koja ne}e po~eti i zavr{iti se u podru~ju istog horizontalnog elementa osovine puta.
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 93

U ciqu osigurawa bezbjednosti saobra}aja nije dozvoqeno projektovawe vertikalne krivine izme|u dvije
susjedne tangente nivelete sa razli~itim znakovima, ukoliko se dio luka navedene krivine pri nagibu si<smin (0,5%
ili 0,7%) u potpunosti ili samo djelimi~no poklapa sa u`im dijelom vitoperewa popre~nog nagiba, u granicama q
=±qmin.
Pored gore navedenih odredbi, iz estetskih i saobra}ajno-bezbjednosnih razloga za puteve iz tehni~kih grupa A
i B u obzir se uzimaju i sqede}e preporuke:
- podu`ni nagibi ispod 0,8% dejstvuju kao ravan i prakti~no su neuo~qivi,
- podu`ni nagibi izme|u 1% i 3% su dovoqno prepoznatqivi i djeqivi,
- podu`ni nagibi izme|u 4% i 8% su vizuelno veoma strmi,
- kratke vertikalne krivine treba izbjegavati,
- u ravni~arskim terenima veli~ina preloma nivelete ne bi smjela biti ve}a od 3% za konkavne i 4% za
konveksne prijelome,
- pri mawim promjenama nagiba nivelete ( s 3%), minimalne vertikalne krivine prouzrokuju veoma kratke
tangente i, kao posqedica toga, nastaju veoma nepovoqni vizuelni efekti,
- vizuelno dobra rje{ewa mogu}e je posti}i uvo|ewem vertikalnih krivina koje su najmawe tri puta ve}e od
minimalnih vrijednosti,
- ako na ravnom terenu ili pri veoma istegnutom toku osovine puta u osnovi, konkavna i konveksna vertikalna
krivina slijede veoma duga~ku tangentu, radijus konkavne krivine treba da bude ve}i od radijusa konveksne krivine
(spre~avawe efekta “zida”) i
- ukoliko je tangenta izme|u dvije krivine suprotnog smjera neproporcionalno kratka u pore|ewu sa du`inom
krivina, istu je potrebno smawiti, {to doprinosi uskla|enom vo|ewu pozdu`nog profila na prelazu iz jedne
krivine u drugu.

8. USKLA\ENOST ELEMENATA OSOVINE PUTA

Na putevima iz tehni~ke grupe A, kao i na zna~ajnim putevima iz grupe B, potrebno je uvesti geometrijske
elemente osovine puta i tehni~ke elemente nivelete puta tako da se prote`u odre|enim redoslijedom i da su
me|usobno uskla|eni.
Razlikuju se sqede}e vrste uskla|enosti elemenata:
- prema smjeru i dimenzijama radijusa,
- prema du`ini elemenata i
- s obzirom na prostorni tok linije osovine puta.
Osovina puta je prostorna krivina kod koje horizontalni i vertikalni elementi treba da budu me|usobno
uskla|eni kako bi osovina puta imala estetski i ugodan saobra}ajno-tehni~ki tok u prostoru.
Pored odredbi koje se odnose na obezbje|ewe dovoqnih nagiba za odvodwavawe povr{ine kolovoza, u obzir treba
uzeti i sqede}e:
- du`ina vertikalne krivine treba da bude ve}a od du`ine pojedinih horizontalnih elemenata osovine puta s
kojima se poklapa po staciona`i (po~etak i kraj vertikalne krivine ne smiju biti locirani u podru~ju istog
horizontalnog elementa osovine puta),
- odnos izme|u horizontalnog (R) i vertikalnog radijusa (Rv) treba da bude {to mawi (1:10 do 1:20),
- ukoliko nije mogu}e posti}i povoqan odnos susjednih radijusa, ~ije dimenzije uti~u na opa`awe toka puta iz
perspektive, preporu~uje se kompjuterska vizualizacija toka puta,
- ugra|ivawe dvije uzastopne vertikalne krivine u podru~je pregledne udaqenosti dozvoqeno je samo na putevima
iz tehni~kih grupa C i D i na putevima unutar urbanih sredina,
- infleksione ta~ke horizontalnog i vertikalnog toka osovine puta treba da se nalaze na pribli`no istoj
staciona`i,
- u slu~aju zahtjevnog reqefa (veliki podu`ni nagibi nivelete) po`eqno je da se izme|u dvije vertikalne
krivine predvidi dionica sa konstantnim podu`nim nagibom, ~ime voza~ dobija utisak horizontalnog toka puta
ispred sebe, a horizontalna infleksiona ta~ka treba da se nalazi {to bli`e po~etku konkavne krivine,
- na putevima iz tehni~kih grupa A i B - van naseqa osovine mosta / vijadukta prilago|avaju se liniji osovine
puta, a na ostalim putevima to je mogu}e i obrnutim redom, kako bi se postiglo {to racionalnije rje{ewe objekata,
- ukoliko su zna~ajni vijadukti na putevima iz tehni~kih grupa A i B - van naseqa locirani u podru~ju
vertikalnih krivina, vo|ewem nivelete i dovoqnom {irinom berme preglednosti potrebno je omogu}iti
pravovremenu vidqivost (prepoznatqivost) i wihov kraj i
- iste odredbe se na putevima iz tehni~kih grupa A i B - van naseqa primjewuju i za raskrsnice u nivou.

9. FUNKCIONALNI ELEMENTI I POVR[INE PUTA

Funkcionalni elementi i povr{ine puta obuhvataju sqede}e:
- raskrsnice i prikqu~ci u nivou,
- denivelisane raskrsnice i prikqu~ci,
- kru`ne raskrsnice,
- pru`ni prelazi,
- mimoilaznice i okretnice,
- biciklisti~ke i pje{a~ke povr{ine,
- kontrolne stanice,
- autobuska stajali{ta,
- parkinzi na kolovozu,
- odmori{ta i uslu`ne zone,
Strana 94 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

- benzinske i gasne stanice,

- stanice za naplatu putarine i
- baze za odr`avawe puteva.
Osim navedenog kao poseban aspekt defini{e se vo|ewe saobra}aja, odnosno puteva pored drugih infrastruk-
turnih objekata (vodeni tokovi, javna komunalna infrastruktura, transportna sredstva, aerodromi i lokacije
prirodnih materijala).
Prilikom usvajawa pojedinog funkcionalnog elementa ili povr{ine puta za primjenu na odre|enom putu,
wihovog sadr`aja, kao i definisawa odgovaraju}ih elemenata za wihovo projektovawe, provjerava se uskla|enost sa
sqede}im kriterijumima:
- funkcionalnost,
- propusnost,
- locirawe i zauzimawe prostora,
- ekonomi~nost i
- bezbjednost saobra}aja.
Navedeni op{ti kriterijumi se provjeravaju bez obzira na ~iwenicu da li je rije~ o izgradwi, obnovi ili rekon-
strukciji. Zna~aj i redoslijed navedenih op{tih kriterijuma zavisi od stvarnih uslova i razlikuje se od slu~aja do
slu~aja.
Sa stanovi{ta bezbjednosti saobra}aja neophodno je procijeniti upotrebqene elemente za ispuwavawe ostalih
definisanih kriterijuma.
Posebnim uputstvima, smjernicama i drugim dokumentima }e se definisati tehni~ki uslovi za projektovawe
funkcionalnih elemenata i povr{ina puta u odnosu na navedene kriterijume.

SADR@AJ

MINISTARSTVO KOMUNIKACIJA I
TRANSPORTA BiH
Pravilnik o voza~koj dozvoli . . . . . . . . . . . . . . . .1
Pravilnik o me|unarodnoj voza~koj dozvoli . .11
Pravilnik o vo|ewu evidencije o javnim
putevima i objektima na wima . . . . . . . . . . . . . . .23
Pravilnik o na~inu obiqe`avawa vozila
kojim upravqa lice sa o{te}enim
ekstremitetima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30
Pravilnik o postavqawu posebnih objekata
na putu radi smawewa brzine kretawa vozila .32
Pravilnik o osnovnim uslovima koje javni
putevi, wihovi elementi i objekti na wima
moraju ispuwavati sa aspekta bezbjednosti
saobra}aja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .37
Petak, 23. mart 2007. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 21 - Strana 95

“SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE” na CD-u

Obavje{tavamo pretplatnike i ostale korisnike da mogu naru~iti
CD “Slu`benog glasnika Republike Srpske” sa Registrom propisa
objavqenih u 2006. godini po cijeni od 18 KM sa ura~unatim PDV.
Dodatne informacije mo`ete dobiti putem telefona 051/302-708 i 312-002.

------------------------------------------------------------------

Naru~ilac:
(naziv, adresa, telefon) Dobavqa~:
_____________________________________ JU SLU@BENI GLASNIK
_____________________________________ REPUBLIKE SRPSKE
_____________________________________ Pave Radana 32A, Bawa Luka
Mati~ni broj ________________________ Mati~ni broj 1854798
JIB _________________________________ JIB 4400929270005
IB (UIO) ___________________________ IB (UIO) 400929270005
@iro-ra~un _________________________ `iro-ra~uni: 551-001-00029639-61
Pretplatni~ki broj __________________ 562-099-00004292-34
567-162-10000010-81

NARUXBENICA broj __________

Ovim neopozivo naru~ujemo:

CD “Slu`benog glasnika RS” za 2006. godinu __________ komada po cijeni od 18 KM

sa ura~unatim PDV.
Dokaz o uplati sa naruxbenicom poslati faksom na broj 051/302-708 ili 312-002.
CD {aqemo po prijemu naruxbenice.

M.p. i potpis
U ___________________ 200__ godine ..............................................
Strana 96 - Broj 21 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Petak, 23. mart 2007.

JU SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

Naru~ilac:
(naziv, adresa, telefon) Dobavqa~:
_____________________________________ JU SLU@BENI GLASNIK
_____________________________________ REPUBLIKE SRPSKE
_____________________________________ Pave Radana 32A, Bawa Luka
Mati~ni broj ________________________ Mati~ni broj 1854798
PDV obveznik DA NE JIB 4400929270005
IB (UIO) ___________________________ IB (UIO) 400929270005
@iro-ra~un _________________________ `iro-ra~uni: 551-001-00029639-61
Pretplatni~ki broj __________________ 562-099-00004292-34
567-162-10000010-81

NARUXBENICA broj __________

Ovim neopozivo naru~ujemo:

Registar pravnih propisa Republike Srpske i Bosne i Hercegovine za 2007. godinu

(Dikta registar) __________ komada po cijeni od 160 KM sa ura~unatim PDV.
Naruxbenicu poslati faksom na broj 051/346-080 ili 312-002.
Za one kupce koji nisu PDV obveznici u rubrici - PDV obveznik, obavezno zaokru`iti NE.

M.p. i potpis
U ___________________ 200__ godine _______________________

Osniva~: Vlada Republike Srpske. Izdava~: Javna ustanova Slu`beni glasnik Republike Srpske, Bawa Luka, po{tanski fah 88.
@iro-ra~uni: 562-099-00004292-34 kod NLB Razvojne banke a.d. Bawa Luka, 567-162-10000010-81 kod Zepter komerc banke AD Bawa
Luka i 551-001-00029639-61 kod Nove bawalu~ke banke AD Bawa Luka. Direktor i glavni i odgovorni urednik Perica Jovanovi}.
Urednik Vi{wa Baji}-Preradovi}. Tehni~ki urednik Veseqko Kne`evi}. Telefon: (051) 311-532, faks (051) 302-708 i 312-002,
redakcija: (051) 311-545. Internet: http://www.slglasnik.org, e-mail: slglasnikrs@blic.net Rje{ewem Ministarstva informacija Republike
Srpske broj 01-411/93 list je upisan u registar javnih glasila pod brojem 37. [tampa AD “Grafi~ar” Doboj.