KOJI AUTOR IZRIČITO ZA CILJ ODGOJA POSTAVLJA IZGRADNJU

KRIJEPOSNE?
JAN AMOS KOMENSKY

NAJIZRAZITIJI OBLIK DESKRIPTIVNE PEDAGOGIJE JE?

BIHEVIORISTIČKA ZNANOST O ODGOJU

NACRT PEDAGOŠKIH PREDAVANJA IZ 1835. NAPISAO JE?

JOHANN FRIEDRICH HERBART

DURKHEIMOV NAZOR ZOVE SE?

SOCIOLOŠKI NATURALIZAM

O KOJEM TO RAZLOGU GOVORI ARISTOTEL U SVOM DJELU POLITIKA PO

KOJEMU SU STARI UVELI GLAZBU U ODGOJ?
NIJE JASNO POSTIŽE LI SE GLAZBOM ODGOJ, ZABAVA ILI DOSTOJAN ŽIVOT.
GLAZBA JE VAŽNA ZATO ŠTO MOŽE UTJECATI NA ĆUDOREDNE ZNAČAJKE DUŠE,
PA JE ZBOG TOGA VALJA PRIBLIŽITI MLADEŽI.

PLATON U SVOJOJ DRŽAVI UPOZORAVA DA SE U GIMNASTIČKI, MUZIČKI

ODGOJ NE SMIJU UVUĆI NIKAKVE NOVOTARIJE? OBRAZLOŽITE!
PLATON SMATRA DA SE NE SMIJE PRETJERIVATI S JEDNIM NA ŠTETU DRUGOGA,
TE DA TA DVA ODGOJA TREBAJU BITI U RAVNOTEŽI, TJ. TREBA SE POSTIĆI
SREDINA U ODGOJU.

ZAŠTO ODGOJ NIJE MANIPULACIJA VEĆ JE TU DA IZGRADI OSOBNOST?

U PEDAGOŠKOJ RASPRAVI O PROBLEMU INDIVIDUALITETA I

KOLEKTIVITETA ISTIČE SE DA „CILJ ODGOJA NIJE PRIRODAN NEGO
KULTURAN ČOVJEK“? OBJASNITE!
PROVEDBA DOSLJEDNE INDIVIDUALIZACIJE ZNAČI POBJEDU NATURALISTIČKOG
PRINCIPA U KOJEMU JE ŽIVOT POSVEĆEN PUKOM SAMOODRŽANJU, A NE
USKLAĐENOSTI S VRLINOM. BRINUTI SE O POJEDINCU ZNAČI BESAVJESNO
PRISVAJATI KULTURNA DOBRA, SLUŽITI SE KULTURNIM NASLJEĐEM SUVERENO,
A NE BRINUTI SE ZA KORIST I BUDUĆNOST ZAJEDNICE. KADA BI U SVIJETU
PREVLADAVAO POTPUNI INDIVIDUALITET, BIO BI OTVOREN PUT
TRANSFORMIRANJU KULTURE U NEKULTURU, IZBRISALE BI SE GRANICE
IZMEĐU KULTURE I NEKULTURE.

OBRAZLOŽITE SLJEDEĆI STAV „PEDAGOŠKA JE DJELATNOST NEPRESTANO

UPRAVLJENA NA VRIJEDNOSTI I IZVAN NJIH UOPĆE NIJE MOGUĆA. ODGOJ
TRAJNO MORA HTJETI VJEDNOTE, INAČE NE ISPUNJAVA SVOJU OSNOVNU
FUNKCIJU“.
BUDUĆI DA JE ČOVJEK OSJETNE I DUHOVNE NARAVI, TEORETIČARI VRIJEDNOSTI
RAZLIKUJU OSJETNE I DUHOVNE VRJEDNOTE. PEDAGOŠKA FUNKCIJA NE DAJE
PREDNOST BILO KOJOJ OSOBITOJ I ODIJELJENOJ VRIJEDNOSTI, NEGO PO SVOJOJ
BITI SMJERA NA NAZOČNOSTI VRJEDNOTA UOPĆE. TAKAV ODNOS OMOGUĆUJE
HOLISTIČKI PRISTUP ODGOJENIKU KOJI UKLJUČUJE SVAKI VID ODGOJA.

ZAŠTO JE VEZA IZMEĐU PEDAGOGIJE I FILOZOFIJE TRAJNA I POSTOJANA I

NITKO JU OZBILJAN NE OSPORAVA?
KAO I SVE DRUGE ZNANOSTI, PEDAGOGIJA JE PROIZAŠLA IZ FILOZOFIJE U
ČIJEMU SE OKRILJU RAZVIJALA SVE DO KONAČNA SVOG KONSTITUIRANJA KAO
ZASEBNE ZNANSTVE DISCIPLINE. PEDAGOGIJA JE UPUĆENA NA FILOZOFIJU KAO
UNIVERZALNO RAZMIŠLJANJE I KAO OBUHVATAN POGLED NA STVARNOST.
FILOZOFIJA JE ČVRSTO POVEZANA S PEDAGOGIJSKOM TELEOLOGIJOM, TJ.
ODREĐIVANJEM ODGOJNOG CILJA I SVRHE ODGOJA. PEDAGOGIJA I FILOZOFIJA
SU POVEZANE ODNOSOM KOJI JE SADRŽAN U ZAJEDNIŠTVU VRIJEDNOSNIH
ODREDBI. NJIH POVEZUJE ZAMISAO O PRAVOM ČOVJEKU, O ČOVJEKU KAKAV BI
TREBAO BITI.

O ČEMU JE RIJEČ KADA KAŽEMO DA JE PEDAGOGIJA HERMENEUTIČKA

DISCIPLINA?

KADA JE RIJEČ O CJELOVITOSTI ODGOJA, ONDA ODGOJ ZA SLOBODU I

AUTONOMIJU NIKAKO NE ZNAČI ODGOJ ZA SAMOVOLJU I SEBIČNOST ...
OBRAZLOŽITE!

ZAŠTO FILOZOFSKI PRISTUP ODGOJU IMA SVOJE POSEBNOSTI?

ON GA POKUŠAVA SHVATITI IZ POSTOJEĆEGA KAO CJELINE, A TO ZNAČI U
NJEGOVOJ BITI, NASTOJEĆI MU PRITOM ODREDITI MJESTO I VRIJEDNOSTI ŠTO
MU U TOTALITETU SVEGA PRIPADA. FILOZOFIJA SE NAJPRIJE PITA ŠTO JE ODGOJ
UOPĆE, IZ ČEGA ON PROIZILAZI TE KOJA MU JE OSNOVNA PRETPOSTAVKA.
ROUSSEAUVA TEORIJA NEGATIVNOG ODGOJA?
DRŽI DA JE ČOVJEK PO NARAVI DOBAR, SLOBODAN, JEDNAK I BRAT. TREBA
USPOSTAVITI IDEALNU DRŽAVU SLOBODE, BRATSTVA I JEDINSTVA KOJA ĆE
OPET UTEMELJITI IDEALAN ODGOJ. IDEALAN ODGOJ SE SASTOJI U TOME DA SE
DIJETE PREPUSTI SVOM VLASTITOM RAZVOJU, BEZ IKAKVA IZVANJSKOG
UTJECAJA. ODGOJ TREBA BITI PRIRODAN, ODGOJ MORA BITI NEGATIVAN, ODGOJ
MORA BITI SUKCESIVAN, ODGOJ TREBA BITI PRIVLAČAN, ODGOJ DIREKTNIM
ISKUSTVOM STVARI A NE ČITANJEM KNJIGA.

ODGOJNI STAVOVI J. LOCKEA?

TJELESNI JE ODGOJ IZNIMNO ZNAČAJAN, SMATRA DA DIJETE TREBA ŠTO VIŠE
VREMENA PROVODITI NA ČISTOM ZRAKU, PRIVIKAVATI SE NA STUDEN,
UMJERENO JESTI, RANO USTAJATI. OSOBITU VAŽNOST PRIDODAJE MORALNOM
ODGOJU. SAV SE ODGOJ SASTOJI U FORMIRANJU DOBRIH MORALNIH NAVIKA. TO
SE POSTIŽE ODGOJEM VOLJE. RELIGIOZNI ODGOJ MORA BITI SASTAVNI DIO
ODGOJA. NE PREFERIRA KAZNU KAO ODGOJNO SREDSTVO. NAJBOLJI NAČIN
UČENJA JE KROZ IGRU. DJECA TREBAJU UČITI PREDMETE POTREBNE ZA ŽIVOT:
ZEMLJOPIS, MATEMATIKA, KRONOLOGIJA, POVIJEST. INZISTIRA NA
PRIVLAČNOSTI NASTAVE. ODGOJ ZAHTJEVA DOBROG ODGOJITELJA.

S. DEWEY O ODGOJU?
ODGOJ PROMATRA KAO PROCES KOJI POMAŽE DRUŠTVENIM GRUPAMA DA SE
ODRŽE U SVOM POSTOJANJU. ODGOJ MOŽE BITI FORMALAN I NEFORMALAN.
ODGOJ TREBA BITI PLANSKI USTROJEN. BITNE KARAKTERISTIKE I PREDUVJETI
ZA ODGOJ JESU DJETETOVA NEZRELOST I NJEGOVA PLASTIČNOST. ODGOJ SE
MOŽE DEFINIRATI KAO PROCES KOJI SE SASTOJI U STJECANJU ONIH NAVIKA
KOJE DOVODE DO ČOVJEKOVA PRILAGOĐAVANJA NJEGOVOJ OKOLINI. CILJEVI
ODGOJA MOGU BITI VANJSKI I UNUTRANJI. ISTIČE VAŽNOST RAZVOJA MORALNE
SVIJESTI, KOJA TREBA BITI CILJ SVAKOG ODGOJA. ZASTUPA RADIKALNO
SOCIJALNU PEDAGOGIJU. DIJETE TREBA BITI U SREDIŠTU ŠKOLE.

PO PESTALOZZIJU TEMELJNI PRINCIP SVAKE SPOZNAJE U PROUČAVANJU

DJELE SE?
INTUICIJA. (UČENJE, NASTAVA, RELIGIOZNI ODGOJ)
U ČEMU SE SASTOJI CILJ ODGOJA PO SPENCERU?
PRIPRAVA ZA POTPUN OVOZEMNI ŽIVOT. NE PRIZNAJE POSTOJANJE ČOVJEKOVE
DUHOVNE DIMENZIJE, NEGO GA SMATRA ISKLJUČIVO OSJETNIM, ORGANSKIM
BIĆEM, ODNOSNO ŽIVOTINJOM KOJA JE EVOLUIRALA. PRIRODA JE GLAVNI
ČIMBENIK ODGOJA. TJELESNI ODGOJ IMA PRIORITET. U SREDIŠTU NASTAVE
TREBAJU BITI PRIRODNE ZNANOSTI (FIZIOLOGIJA, MATEMATIKA, FIZIKA). ON JE
PREDSTAVNIK NATURALISTIČKE KONCEPCIJE ŽIVOTA I ODGOJA.

PREDUVJET ODGOJA PREMA J. DEWEYU?

DJETETOVA NEZRELOST, ŠTO JE DOBRA OSNOVICA ZA STJECANJE ZNANJA I
ISKUSTVA. NJEGOVA PLASTIČNOSR KOJA PREDSTAVLJA SPOSOBNOST DA
POJEDINAC UČI IZ ISKUSTVA ZADRŽAVAJUĆI ONO ŠTO ĆE MU KORISTITI U
RAZNIM ŽIVOTNIM SITUACIJAMA.

TKO OD AUTORA DJELI PLAN ŠKOLSKE ORGANIZACIJE NA 4 RAZDOBLJA?

JAN AMOS KOMENSKY

U KOJEM DJELU ARISTOTEL IZRIČITO GOVORI O ODGOJU DJECE?

POLITIKA