KOMPRESOR

1. Na dijagramu je prikazan uticaj radnog pritiska i efektivne osovinske snage na kapacitet

kompresora. Dati komentar o uticaju radnog pritiska na kapacitet kompresora za konstatnu
osovinsku snagu. Prema tome, dati upute o preporučenim radnim pritiscima u instalacijama
i izboru kompresora kada radne mašine zahtijevaju različite pritiske.

1200

radni tlak [ bar]

1000 5
Kapacitet kompresora [ m3/ h ]

800 7
8

600 9

400

200

10
10 20 30 40 50 60 70 80
Efektivna osovinska snaga [kW]

Za konstantnu osovinsku snagu, rastom radnog pritiska kapacitet kompresora opada. Ostalo
nezz.

2. Objasniti uticaj promjene temperature vazduha na ulazu u kompresor na kapacitet

kompresora (produkciju komprimiranog zraka).

Veća temperatura zraka rezultuje manjom gustinom zraka, što je nepovoljno za kompresiju.
3. Na šemi kompresora koji je analiziran u okviru studije slučaja, navesti osnovne komponente
i najbitnije parametre komprimiranog zraka.

Najbitniji parametri komprimiranog zraka su: pritisak, temperatura, vlažnost, količina,

čvrstih čestica u komp. zraku, količina ulja u komp. zraku.
4. Na prethodnoj šemi naznačiti presjeke/komponente na kojim su izvršena mjerenja za
potrebe analize sistema. Koji parametri su mjereni i zašto?

Mjerenja su se vršila u cilju dobijanja podataka o radnoj efikasnosti kompresora.

5. Navesti nekoliko podataka o kompresoru analiziranom u okviru studije slučaja kompresora

na Mašinskom fakultetu; vrsta kompresora, električni stepen iskorištenja kompresora,
energetski indikator (kW/(m3/h), troškovi za pogon kompresora, trošak komprimiranog
zraka KM/(m3/h) i tako dalje? Dati poređenje sa nekim sličnim sistemima.

Vrsta kompresora: vijčani kompresor

električni stepen iskorištenja kompresora:η komp=9,6 %
P el 32,34 kW kW
e el = izlaz = 3
=0,723 3
energetski indikator (kW/(m3/h) : V̇ komp m m
44,72
h h ¿
¿
troškovi za pogon kompresora: T god =8198,1 KM
KM
trošak komprimiranog zraka: t komp . zraka=1,53 3
m
6. Navesti neke mjere za uštedu energije koje se mogu primjeniti na kompresoru na
Mašinskom fakultetu? Obrazložiti.

Rekuperacija ili povrat otpadne toplote. Oko 80 do 90% električne energije koju koristi
industrijski kompresor završi kao otpadna toplota. Pravilno dizajnirana rekuperacija toplote
može povratiti 50 do 90% otpadne toplote i upotrijebiti je za zagrijavanje zraka ili vode.
Uobičajene primjene uključuju dodatno grijanje prostora, grijanje u industrijskim procesima,
grijanje vode, grijanje zraka i predgrijavanje vode u bojleru.

Korištenje frekventne regulacije u zavisnosti od opterećenja. Iako su kompresorski sistemi

najčešće dimenzionisani da zadovolje najveću očekivanu potražnju sistema, često se
zahtijeva kontrolni sistem za smanjenje proizvodnje komprimiranog zraka u razdoblju male
potražnje. U takvim slučajevima često se upotrebljava frekventna regulacija (VFD-Variable
frequency drive). Frekventna regulacija može smanjiti brzinu motora kompresora tako da
protok komprimiranog zraka odgovara stvarnoj potrebi, i na taj način kompresor troši manje
energije za razliku od kompresora sa fiksnom brzinom. Frekventna regulacija smanjuje ili čak
eliminiše fluktuacije pritiska, tako da svi kompresori koji rade u sistemu mogu raditi pri
najnižem pritisku koji može zadovoljiti potrebe proizvodnje i smanjiti gubitak snage
uzrokovan fluktuacijom pritiska.
Eliminacija neprikladnih i nepotrebnih korištenja komprimiranog zraka. Proizvodnja
komprimiranog zraka jedan je od najskupljih pomoćnih procesa industrijskog postrojenja. U
slučaju da su u postrojenju potrebne mlaznice za zrak, korištenje Venturijevih mlaznica
može značajno smanjiti potrebu za komprimiranim zrakom, a i ne uzrokuju visok nivo buke.
Ako se za miješanje koristi zračni motor, preporučljivo je da se zamijeni električnim
motorom. Potrebno je provjeriti da li se komprimiranim zrakom snadbijeva napuštena ili
neiskorištena oprema i prostor. Također, bitno je da se komprimirani zrak ne
zloupotrebljava, kao na primjer za. čišćenje radničkih odijela.

7. Koji su parametri kojim se određuje kvalitet komprimiranog zraka? Koliko kategorija

komprimiranog zraka je definisano standardom ISO 8573-1 :2010?

ISO 8573 predstavlja skup međunarodnih standarda relevantnih za kvalitetu (ili čistoću)
komprimiranog zraka. Standard sadrži devet odvojenih poglavlja, s prvim poglavljem koje
specificira zahtjeve korisnika relevantne za kvalitetu komprimiranog zraka te poglavlja 2-9 koja
specificiraju metode testiranja pojedinih grupa onečišćujućih tvari (kontaminanata). Kvalitet
komprimiranog zraka se opisuje pomoću 3 parametra i prema tome je izvršena kategorizacija na
11 kategorija: kategorije od 0–9 te kategorija X koja nema nikakvih ograničenja po pitanju
parametara zraka.
Onečišćivači koji utječu na kvalitetu komprimiranog zraka su:

 nečistoće (krute čestice),

 voda i
 ulje.

8. Koji su dominantni gubici u sistemu komprimiranog zraka? Dati primjer iz analize

kompresora na Mašinskom fakultetu.

Hlađenje ulja i komprimiranog zraka uzrokuje velike gubitke energije, kao i samo odavanje
toplote sa metalnih komponenti samog kompresora.

Analiza kompresora na Masinskom fakultetu se vršila na tek startanom i hladnom

kompresoru, te se najveći dio energije „izgubio“ za zagrijavanje metalnih konstrukcija
kompresora.