MINERALNA GNOJIDBA

Neke usporedbe s organskim gnojivima

1. Mineralna: koncentrirani fertilizatori sa pristupačnim hranivima. Osnovu je dao LIEBIG
(poticaj za prvi koštani superfosfat)

Sadržaj čistih hraniva

N P2O5 K2O
Stajski gnoj 0,5 0,25 0,5
Za Liebiga 15 14 12
Danas standard 25 18 40
Maksimalni sadržaj 82 73 60
Superkoncentrati više više više

2. Visoki prinosi – visoka iznošenja hraniva iz tla

Stoga, suvremena poljoprivreda ne može bez mineralnih nojiva. Ona su danas GLAVNI, a
organska DOPUNSKI izvor hraniva. Nekada je bilo obrnuto!
3. Ranije se mislilo da se plodnost tla ne može održati bez uporabe stajskog gnoja, da tlo
gubi staru snagu, da mu opada plodnost.
Mišljenje je zastarjelo, traži reviziju. Zašto?
U tradicionalnoj: izvor je bio stajski gnoj, leguminoze. Iznošenje je bilo malo, 30-60
kg/ha NPK/god.
Danas: bolje sorte, visoka agrotehnika, visoki prinosi iznošenja 90-150-300 kg/ha
ne mogu se osigurati samo stajskim gnojem, već prvenstveno mineralnim,
koncentriranim gnojivima.
4.Bez mineralnih, inače plodna tla ne bi se mogla privesti kulturi.
5. Međutim, mora se istaći da su organska gnojiva izvor energije za biokomponentu tla.
Ali, to ne mora bezuvjetno biti stajski gnoj. To mogu biti druge vrste organske tvari –
korijenov sustav, žetveni ostaci. Bitno je osigurati dovoljno organske tvari. Budući da
mineralnih gnojiva povećavaju prinose-prirode – podzemno i nadzemno, indirektno utječu na
veći promet organske tvari kroz tlo. Npr., danas su udvostručeni, utrostručeni prinosi:
slame 4,0-7,0 t/ha, kukuruzovine 6,0-10,0 t/ha. Ako, se godišnje gubi u tlu 2,0 t/ha
organske tvari/ha, za pokriće bi bilo dovoljno 15 t/ha mase zelene gnojidbe ili 10,0 t
stajskog gnoja, ili 5,0 t/ha slame ili kukuruzovine.
6. Utjecaj gnojidbe na sadržaj humusa, P2O5, K2O u tlu.
Tablica
Zaključak: sa stanovišta plodnosti tla najbolja je ORGANSKO-MINERALNA GNOJIDBA.

Tablica: Utjecaj mineralnih gnojiva i mineralnih gnojiva sa stajskim gnojem na sadržaj

humusa
humus P2O5 K2O
tretiranje (gnojidba)
% mg mg
Negnojeno 1,00 3,6 13,6
Stajski gnoj 1,25 6,2 18,1
Mineralna gnojiva 1,29 7,8 20,2
St. gnoj + NPK min.
1,52 7,4 27,3
gnojiva

253
7. Nedostaci mineralnih gnojiva:
1. ne unosi se u tlo organsku tvar
2. neka zakiseljavaju tlo i obratno
"fiziološki kisela" i "fiziološko alkalna" gnojiva (usporedi Thomasovu drozgu i
( NH 4 ) 2 SO 48. Mineralna gnojiva sa Ca pozitivno utječu na stvaranje sivih
huminskih kiselina.
Primjena samo stajskog gnoja daje više smeđih i himetomelanskih kiselina.
9. Mineralna gnojiva utječu pozitivno na kakvoću krme i stočnih proizvoda. Međutim,
prekomjerne količine mogu utjecati štetno – NO3 u špinatu → nitrozni spojevi, kancerogeni.

Važno upozorenje! Samo ponavljamo!

Sve o mineralnim gnojivima, graničnim vrijednostima opskrbljenosti za tlo i biljku, o ulozi
elemenata u ishrani bilja, o proizvodnji i odlikama gnojiva, o simptomima nedostatka hraniva
na biljkama opisano je u ISHRANI BILJA od Vukadinovića i Lončarića, Poljoprivredni
fakultet Osijek, 1996. Zato se preporuča prije OPB-a, položiti ili naučiti Ishrana bilja i
Fertilizacija! Sukcesija!

Slika: Simptomi manjka hraniva na kukuruzu

GNOJIDBA DUŠIKOM
Vrste N – gnojiva – opće napomene
- nitratna
- amonijska
- amonijsko-nitratna
- amidna

U tlu → svi oblici prelaze u NO3. Ovi se ne vežu za adsorpcijski kompleks, ispiru se,
usvajaju ih biljke, mikroorganizmi. U anaerobnim uvjetima postupkom denitrifikacije
prelaze u elementarni dušik i odlaze u atmosferu.
Amidni oblik: cijanamid, urea → NH4 → nitrifikacija (nitritna pa nitratna faza). U ureji je
amidni dušik nestabilan, ide → NH4 → volatizacija. Zato, ureju treba unijeti u tlo, ne
ostavljati na vjetru i suncu. Pri povoljnim temperaturama za 3-4 dana hidrolizom prelazi u

254
NH4 → NO3, pa ispiranje i usvajanje od strane biljke. Međutim, i amidni dušik se usvaja,
naročito folijarno.

Slika: kruženje N u prirodi

Slika: Strukturna formula nekih oblika N u tlu

NO3 gnojiva: brzo djelovanje, ali i gubici.

Važno, praktično: budući da kulture traže kontinuiranu opskrbu dušikom kroz cijelu
vegetaciju, da N- oblici teže ka NO3 koji se brzo gube ili su višak u ishrani, postavlja se
pitanje, kako osigurati pravilnu ishranu cijeloj vegetaciji?

255
Više je načina!
1. Gnojidba u više navrata – obroka – prije oranja, prije sjetve ili sa sjetvom, prihrana.
2. Zaštita od prebrze hidrolize i nitrifikacije

a) usporavanje hidrolize uree tretiranjem uree sa derivatima krotonske kiseline (CD

urea) ili aldehidima (form- i acet- aldehidima) ili ugljenima. Visoka cijena.!

b) usporavanje nitrifikacije sprečavanjem rada nitrifikacijskih bakterija pomoću

INHIBITORA NITRIFIKACIJE. Dva su:
2-kloro-6-triklormetilpiridin ili N-SERVE, ili
2-amino-4-kloro-6-matilpirimidin- AM, ili KN3- KALIJEV AZID
Vukadinović spominje još nekoliko preparata (vidi Ishranu bilja )
Dodaju se gnojivu 1%. Ne djeluju u suhom tlu.

c)Veličinom čestica gnojiva. Ograničeno je samo do 4 mm radi rasipanja gnojiva.

Sl.: Tipični simptom manjka N Manjak dušika na usjevima –Žutilo i slab rast i razvoj
na listu kukuruza-V slovo

Slika: Spaljivanja donjeg lišća kod kukuruza-PAZI !!-slično je manjku vode-šuša!!

Učinci N-gnojiva na tlo

a) NO3 i (NH4)SO4 zakiseljuju tlo. NH3- ispočetka jako alkalizira sredinu, čak može i
blokada mikroelemenata. Kasnije, nitrifikacijom tendira zakiseljavanju.
b) Vapneni dušik alkalizira sredinu (54% CaO)
c) Urea u početku neutralizira, pa podiže pH, konačno zakiseljava.
- Kalijev nitrat (NaNO3), 13,4% N, 44,2% K2O, dobije se iz NaNO3 i KCl, odvajanjem i
kristalizacijom.
- Amonijev klorid (NH4Cl), 28% N, na Dalekom Istoku za rižu.
- Amonijevi fosfati: mono- (NH4H2PO4) i di- [(NH4)2H-PO4] te amonijev fosfat-sulfat
- amonijev polifosfat – perspektivno fosforno gnojivo.
Sporodjelujuća N-gnojiva mogu biti organski spojevi, koje spominje Vukadinović (
vidi!).

256
Neki detalji o dušičnim gnojivima
Sirovine: 1. prirodne salitre- čilska salitra
2. sinteza NH3- Haber-Bosch-ov postupak
N → NH3 → gnojiva- NH4, NO3. Izvor je atmosfera.
3. Norveška salitra
4. Vapneni dušik
Budućnost: za dušik nema krize zbog kruženja dušika u prirodi

Loše strane čilske salitre:

NaNO3: Na+ je peptizator koloida u tlu. Neprijatelj strukture!

Dobra strana norveške salitre:

Ca(NO3)2 1. Ca++ je koagulator koloida, taloži sekundarne minerale gline.
2. Preko Ca-zasićenih sivih huminskih kiselina povezuje oborene
čestice u strukturne agregate.

Tablica: DUŠIČNA GNOJIVA

R. Broj Naziv Gnojiva Sadržaj Hraniva Oblik Hraniva I Sporedni Sastojci

Osobine Gnojiva
1 2 3 4 5
Čilska Salitra Nitratni Dušik;
1. 16%
(Natrijska) Gnojivo Navlači Vlagu –
Norveška Salitra Nitr. Dušik; Gnojivo
2. 15,5% 28% Cao
(Kalcijska) Jako Navlači Vlagu
10-20% Cao, 0,0-
Nitr. I Amon. N;
Vapneno-Amonijska 20,5% 7,5% Mgo Kod
3. Gnojivo Jako Navlači
Salitra (Kalkamon) Ili Više Navedenog Sadržaja
Vlagu
Dušika
Amon. Dušik; Gnojivo
4. Amonijski Fosfat 20,5% 59% So3
Slabo Navlači Vlagu
A) Uljeni 21%
Vapneni Dušik Cijanamidni N; Gnojivo
5. B) U Gran. 20% 54% Cao
(Kalc. Cijanamid) Navlači Vlagu I Co2
C) Neulj. 21%
Sintetska
6. 46% Amidni Dušik –
Mokraćevina (Urea)
Amon. Nitratni N;
7. Amonijski Nitrat 32,5-34% Gnoji-Vo Jako Navlači –
Vlagu
8. Amonijak (Plinoviti) 82% Amonijski Dušik –
9. Uan
10. Amonijačna Voda 20,6-24,7% Amonijski Dušik –

Praktično pitanje: Ima li razlika u primjeni ili djelovanju KAN-a i UREE?, npr. u prihrani
pšenice? i čemu dati prednost?
U globalu nema, no treba napomenuti:
1. Kod prve prihrane pšenice u zimi, pred kretanje vegetacije (kraj veljače- početak ožujka)
prednost ima KAN. Zašto?

Iz više razloga:
1) Dok su temperature tla niže, mikrobiološka aktivnost je slaba (ispod +5°C prestaje) a
ureju treba transformirati u NH4+ i NO3- oblik (nema encima). Karbamid se tada
slabije usvaja.

257
 2) Dok su temperature niže pšenica preferira NO3- oblik ispred NH4, nema ga!- ispran, a
NH4 ne prelazi još dovoljno u NO3. (+5°C- mikroorganizmi). Znači, u tlu dominira
NH4+, a još i pridolazi iz ureje!

3) Visoka koncentracija NH4+ dovodi do "trovanja" biljaka jer, zbog slabe fiziološke
aktivnosti pšenice kod nižih temperatura, nema KETO-kiselina da vežu NH3, te
postaje štetna koncentracija NH4+ iona- "zagušenje sa NH4+".

4) Tlo je golo, usjev još nije pokrio tlo u dovoljnoj mjeri. Ureja na suncu i vjetru
podliježe gubitku N – VOLATIZACIJI.

2. U VLATANJU, obično u travnju mjesecu, NEMA razlike, ili KAN ili UREJA. Zašto?
1) Temperature su iznad +8°C, jaka je mikrobiološka aktivnost i prelazak karbamidnog
oblika u NH4+ i NO3- teče brzo.

2) Pšenica na višim temperaturama podjednako usvaja NH4+ i NO3-.

3) Nema opasnosti od "ugušenja" sa NH4+. Fiziološki procesi su jaki – toplo je!

4) Usjev je prekrio tlo (vlatanje!) i nema više tolike opasnosti od volatizacije.

3. U KLASANJU: ni sada nema razlike!.Ali, sada su važni i drugi momenti

Za primjenu po tlu: često je tlo suho (svibanj); ni KAN ni UREJA neće djelovati.
Zato folijarno urea. Ako je vlažno ili KAN ili UREA po tlu.
Za folijarnu prihranu otopina ureje (za pšenicu može do 33%, ali bolje ≈ 15%). Oprez:
za druge kulture znatno manje. Primjena pred večer, za oblačnog vremena – Pržotine!
Primjena UAN-a (kod tekućih gnojiva!)
- Prije sjetve
- Nakon sjetve sa herbicidima
- U prihrani pšenice u busanju
U vlatanju – pržotine – NE!

Slika: Oprez za kukuruz sa UAN-om-pržotine Pržotine na pšenici nakon vlatanja

258
GNOJIDBA FOSFOROM

P – gnojiva – opće namjene

Fosfor ima dvostruku ulogu:
1. On je hranivo
2. Čimbenik je.plodnosti tla – povoljno utječe na strukturu, sadržaj i kakvoću humusa,
simbiotske fiksatore dušika, i na korisnu saprofagnu mezofaunu tla. Uzima se kao
indikator plodnosti tla.
3.Promjene u tlu: prolazi iz topivih u manje topive spojeve, od monokalcijevog
fosfata-Ca(H2PO4)2 prema oktakalcijevom fosfatu-Ca4H(PO4)3 * nH2O i hidroksil
apatitu Ca5(PO4)3OH, a tim redoslijedom smanjuje se i topivost u vodi.

U tlima s umjerenog sadržaja kalcija, postupak ide do dikalcijeva fosfata i nije štetan
(korijen- kiseline- apsorpcija). Ali, uz obilje Ca → Ca fosfati – štetno!.
U tlima s malo Ca, a dosta mobilnog Fe i Al u kiselim tlima, javlja se fiksacija i
nastaju teže topivi oblici → štetna fiksacija. Krivci su Al i Fe-ioni i amorfni oblici
seskvioksida. Ove su činjenice važne za meliorativnu gnojidbu.

Inače, fosfatni ion je slabo pokretan u tlu. Zato, unošenje gnojiva u sve slojeve – prije
oranja ( osnovna gnojidba ), pred ( dopunska gnojidba )i sa sjetvom( "start").
Ako prijeti fiksacija, i niska je opskrbljenost tla fiziološki aktivnim hranivima,
preporuke su za obavezno LOKALNO unošenje pri sjetvi – STARTNA gnojidba. 5
cm sa strane, bočno i 5 cm ispod sjemenki.

259
 Slika: Svih 8 slika indikacija su da je usjev kukuruza i suncokreta heterogen zbog
manjka fosfora(plavičasta boja) a da je glavni uzrok niski pH--treba nešto
poduzeti!!!Jasno se vidi gdje je sijačica zatajila sa startnom gnojidbom!!!

Dušična gnojiva
- Kalijev nitrat (NaNO3), 13,4% N, 44,2% K2O, dobije se iz NaNO3 i KCl, odvajanjem i
kristalizacijom.
- Amonijev klorid (NH4Cl), 28% N, na Dalekom Istoku za rižu.
- Amonijevi fosfati: mono- (NH4H2PO4) i di- [(NH4)2H-PO4] te amonijev fosfat-sulfat
- amonijev polifosfat – perspektivno fosforno gnojivo.
Sporodjelujuća N-gnojiva mogu biti organski spojevi, koje spominje Vukadinović (
vidi!).

Neki detalji o dušičnim gnojivima

Sirovine: 1. prirodne salitre- čilska salitra
2. sinteza NH3- Haber-Bosch-ov postupak
N → NH3 → gnojiva- NH4, NO3. Izvor je atmosfera.
3. Norveška salitra
4. Vapneni dušik
Budućnost: za dušik nema krize zbog kruženja dušika u prirodi

Loše strane čilske salitre:

NaNO3: Na+ je peptizator koloida u tlu. Neprijatelj strukture!

Dobra strana norveške salitre:

Ca(NO3)2 1. Ca++ je koagulator koloida, taloži sekundarne minerale gline.
2. Preko Ca-zasićenih sivih huminskih kiselina povezuje oborene
čestice u strukturne agregate.

260
 Tablica: FOSFORNA GNOJIVA
Red. Naziv Gnojiva Sadržaj Oblik Hraniva I Osobine Gnojiva Sporedni Sastojci
Broj Hraniva Gnojiva
1 2 3 4 5
Sirovi Fosfat 20-30% Trikalcijev Fosfat Promjenljive, Ali
1. (Hiperfosfat) (Iznimno 38%) Netopiv U Vodi Male Količine Fe,
Al, Si, Mg, S I Dr.
20-35% Dikalcijev Fosfat -
2. Precipitat Netopiv U Vodi
Termofosfati 19-28% Dikalcijev Fosfat Ca, Si, Na, K,
3. Netopiv U Vodi Mg, B
19% P2o5 Trikalcijev Ortofosfat Silikati (Olivin I
4. Elektrofosfati Netopljiv U Vodi Serpentin)
Defluorizirani 30% P2o5 Trikalcijev Ortofosfat Kao Kod Sirovog
5. Sirovi Fosfat Netopljiv U Vodi Fosfata Ali Bez
Fluora
Superfosfat 14,5-20% Monokalc. Ortofosfat Sadra 24-50%
6. Obični Topiv U Vodi
Superfosfat 14,5-20% Monok. Ortof. T. U Vodi Do 6% N U
7. Amonizirani Slabije Od Običnog Superf. Obliku
Amonijaka
Superfosfat 35-50% Monok. Ortof. T. U Vodi Male Količine
8. Koncentrirani Slabije Od Običnog Superf. Sadre
Thomasov 14-16% Silikokarnotit (5 Cao, 45% Cao, Nešto
9. Fosfat P2o5, Sio2) Netopiv U Vodi Mg, S, Mn
17-18% Pretežno Trikalcijev Si, Al, Fe, Cao
10. Pelofos Ortofos. Netopiv U Vodi 22-46%, Mgo 2-
14%, Mn 1-4%,
So3 1-17%
11. Kalij-Metafosfat 57% P2o5 35% K2o

Uz spomenuta P-gnojiva , u praksi se sreću još :

- Amonijevi fosfati: djelovanje fosforne kiseline i amonijaka
- Monoamonijev fosfat (MAP) – 12% N, 48-52% P2O5, potpuno topiv u vodi, koristi
se više za koncentrirana kompleksna gnojiva
- Diamonijev fosfat (DAP) , , 16-18% N, 46% P2O5, potpuno topiv u vodi, isto za
koncentrirana kompleksna gnojiva
- Amonijev fosfat-sulfat, dobiva se iz amonijaka, sumporne i fosforne kiseline
- Aluminijevo-kalcijevi fosfati, moraju biti 3/4 topivi u alkalnoj citratnoj otopini.
Dobiju se kalciniranjem i mljevenjem aluminijevog-kalcijevog fosfata iz zapadne
Afrike (u Francuskoj – FOSFAL)
- POLIFOSFATI, visoko koncentrirana kompleksna gnojiva na bazi linearnih
polimera sa 100 %i više P2O5.

OH OH
| |
–O–P–O–P–O–
| |
OH OH

Poredak polifosfornih kiselina može se predstaviti kao:

H3PO4 – metafosforna; H4P2O7 – pirofosforna; H5P3O10 – tripolifosforna; H6P4O13 –
tetrafosforna;
Za korištenje fosfora od strane biljaka potrebna je HIDROLIZA uz molekule vode.

261
 Pucanje lanca:

O O O O
|| || || ||
–O–P–O–P–O–P– O– → HO – P – OH
| | | |
OH OH OH OH

H OH

- Magnezijsko-amonijski fosfat (MgNH4PO4), slabo topiv u vodi

- Kalijev metafosfat (K3PO4), gotovo netopiv u vodi, traži HIDROLIZU!

Pitanje! Što je to "gnojidba na zalihu" i "meliorativna gnojidba" Odnosi se samo P i K

Gnojidba na zalihu je gnojidba P i K za 2-3-4 godina unaprijed, dvo-tro-četverostrukim
količinama odjednom, jedne godine, a kasnije (2-3-4 god.) se gnoji samo dušikom. Štedi
se samo u primjeni, ne gazi se tlo.

Meliorativna je pak zahvat izvođenja jake gnojidbe s ciljem podizanja razine

opskrbljenosti tla fosforom i kalijem.
Npr., želimo prevesti tlo sa 5 na 10 mg P2O5/100 g tla. Iz vježbi znamo, za ≈ 30 cm dubine.
Str- 1,5, 1 mg/100 g. odgovara 45 kg P2O5 ili K2O/ha
Dakle, manjka 5 mg (10-5)*45 = 225 kg P2O5/ha ili 1406 kg 16% Thomasove
drozge/ha.
Slijedećih godina se redovito gnoji i fosforom i kalijem i dušikom!
Kada je dozvoljena gnojidba na zalihe?
Kad je dobra opskrbljenost tla P i K, bez problema u ishrani kultura (cca>15 mg/100 g
tla, tj. nema štetne fiksacije, može se obaviti ovakva gnojidba. U protivnom, treba obavljati
redovitu gnojidbu svake godine!
Kada meliorativna fosforom?

Ako prijeti teška fiksacija, ne preporuča se. Ali, ako se provodi, onda svakako lokalno,
uz redove, pojačanim količinama.
Međutim, ako se planira meliorativna gnojidba, a postoji jaka fiksacija, tada se
svakako preporuča eliminirati uzrok štetne fiksacije: pH, Al, Fe, Mn. To su
- Kalcizacija - sa niskog pH
- sa visokog pH

Sl.: Bolji kukuruz na parcelici s kalcitom Vrlo dobro djelovanje samo Thomasove drozge

262
Za ublažavanje štetne fiksacije korisno je svakako koristiti stajski gnoj,
kombinirano s drugim mjerama.!

Sl.: Bolji kukuruz sa fosfatizacijom od klasike Pazi!!!antocijan u hladnoći!!!

Sl.: Tipični simptom manjka P –kukuruz—plavkasto ljubičasta boja i crvenilo

Ako nema sredstava za meliorativnu gnojidbu, a vlada akutni manjak fosfora,

onda:
Privremeno, dok se ne pribave sredstva,

Udvostručiti količine fosfora u redovitoj gnojidbi. Npr., ako je prosjek gnojidbe za

neku površinu 120 kg P2O5/ha, onda je to 240 kg P2O5/ha, a distribucija (raspodjela)
slijedi:
- dio zaorati (90-110 kg P2O5/ha), a dio (80-90 kg) pred sjetvu (kod tanjuranja), s
tim da se kod širokorednih usjeva primjeni "startno" sa sijačicom ≈ 50 kg
(aktivnog) P2O5/ha, ili praktično 180-200 kg N:P:K 10:30:20, a dio u prihrani.

Slika: Parcelica s dobrim kukuruzom je pognojena s 50 kg P2O5 startno uz red

263
 Neki detalji o fosfornim gnojivima
Sirovine:
1. Nalazišta fosfata – Bliski istok, sj. Afrika, bivši SSSR, SAD,
Oceanija. U prirodi ima oko170 minerala, ali je svega 0,28% fosfora u
zemljinoj kori.
2. Thomasova drozga dobiva se u preradi željezne rude.
Budućnost: Od svih hraniva, P bi prvi bio u krizi – zbog ireverzibilnosti tijeka,
tj. malo ga se vraća u tlo (kosti, urbani prostor).

Dobra strana Thomasove drozge:

Sadrži 45% CaO u vrlo aktivnom obliku. Ako se u gnojidbi za kulturu traži 150 kg
P2O5/ha, onda je to, prema sadržaju od 15% P2O5, 1000 kg Thomasove drozge ili 450 kg CaO,
ili kao blaža kalcizacija.
Tablica Prinos zrna kukuruza (t/ha- 14% vlage) u pokusu s meliorativnom gnojidbom
različitim fosfornim gnojivima 1986 god. – Feričanci, lesivirano pseudoglejno tlo
Prinos t/ha
Fosforno Razina Meliorativne Gnojidbe – P2O5 U Tlu Prosjek
Gnojivo Standard 10 mg* 20 Mg* 30 Mg* (A)
156 kg/ha 100 g Tla
Kompleksno
8 : 26 : 26 7,14 8,19 8,43 8,37 8,03
Superfosfat
Kompleksno
8 : 26 : 26
7,17 9,30 9,65 10,01 9,03+
Thomasova
Drozga (75%)
Kompleksno
8 : 26 : 26
7,30 7,29 7,25 7,27 7,28
Sirovifosfati
(30% P2O5)
Kompleksno
8 : 26 : 26
8,23 9,34 9,79 9,87 9,31+
Th. Drozga +
10 T Kalcita
Prosjek (B) 7,46 8,53++ 8,78++ 8,88++ 8,41
*Meliorativno 10, 20, 30 mg/100 g tla = 450 + 156, 900 + 156 i 1350 + 156 kg P2O5/ha Gnojidba ostalih godina
= N: P2O5: K2O = 240: 156: 156 kg/ha

Tablica: Prinos kukuruza (t/ha- 14% vlage) u pokusu s fosfatizacijom, kalcifikacijom i

gnojidbom stajskim gnojem – Feričanci (1984-1986), (Jurić i sur. 1986d)
Osnovni PRINOS t/ha
gnojidbeni Razina fosfatizacije – P2O5 u tlu (B) Prosjek
tretmani Standard 10 mg* 15 mg* 20 mg* (A)
(A) 120 kg/ha 100 g tla
Kontrola 7,57 7,92 8,42 8,36 7,82

Stajski gnoj 7,74 8,56 8,61 8,62 8,38++

(40 t/ha)
Kalcijev 8,70 9,18 9,23 8,87 8,99++
hidrat (7 t/ha)
Stajski gnoj + 8,78 8,86 9,30 9,24 9,05++
kalcijev hidrat
Prosjek 8,20 8,63++ 8,89++ 8,77++ 8,56
(B)
* Meliorativna gnojidba 10, 20, 30 mg/100 g tla = 450, 675 i 900 kg P2O5/ha

264
GNOJIDBA KALIJEM
Gnojiva:
- Kalijev nitrat, 13,4% N; 44,2% K2O
- Kalijev metafosfat, 55-57% P2O5 i 30-35% K2O
Ostala gnojiva u tabeli-niže!!

Osvrt na gnojidbu kalijem

Iako su geološke rezerve velike – primarni i sekundarni minerali (ilit, vermikulit),

aktivacija je mala. Zato gnojidba!

Neke činjenice: K-soli su topive, ali je jača adsorpcija, naročito na:

- sekundarne minerale gline - koloide i
- humusne koloide
Glineni obuhvaćaju tri grupe:1. Kaolinitna skupina
2. Montmorilonitna skupina
3. Ilitna skupina

Tablica: KALIJEVA GNOJIVA

sadržaj
r. broj naziv gnojiva oblik hraniva i osobine gnojiva sporedni sastojci gnojiva
hraniva
1 2 3 4
kainit 12-15% klorid, kristalična grublje
1. (kainit-silvinit) (12-22%) zrnata sol, malo navlači vlagu
40% kalijeve 38-42% klorid, kristalična fino zrnata 0-1% cao, 0-6% MgO 0-
2. soli k2o sol. malo navlači vlagu 13% so2
50% kalijeve 48-52% klorid, kristalična fino zrnata 0-3% cao, 0-3% mgo
3. soli k2o sol. malo navlači vlagu 0-7% so2
60% kalijeve 58-62% klorid, kristalična fino zrnata
4. soli k2o sol. malo navlači vlagu
kalijev 48-52% sulfat, kristalična fino zrnata 0-2,5% cao, 0-2% mgo,
5. sulfat k2o sol. ne navlači vlagu 39-48% so2
patent 21-30% sulfat. gnojivo ne navlači vlagu 0-6,5% cao, 6-19,5 mgo,
6. kalij (kmg) k2o 32-56,5 so3
kalijev 44,2% 13,4% n
7. nitrat k2o
kalijev 30-33 55-57% p2o5
8. metafosfat k2o

U normalnim tlima: na glineno-humusne koloide vezana je većina K-iona, 10% od ukupnih u

otopini tla. U mineralnim tlima: glavni dio je u sekundarnim mineralima gline. U pjeskovitim
tlima: na humusnim koloidima

Mehanizam vezivanja K na sekundarne minerale gline

1. Kaolinitna skupina: (kaolinit, halojzit)
U ove grupe su međulamelarni prostori manji od promjera K-iona i oni ne mogu
prodrijeti u unutrašnjost minerala. Vezivanje je samo na vanjsku površinu . Zato nema štetne
fiksacije.
2. Montmorilonitna skupina (montmorilonit, beidit)
2:1 (Si – Al – Si)
Voda ekspandira međukapilarne prostore (10* veći kapacitet adsorpcije od 1.
skupine).Međulamelarni prostor je nešto veći od promjera K-iona . Ioni mogu ući u

265
 međulamelarni prostor ,ali teže izlaze iz njega "ukliješteni su".Zato tu ima štetne
fiksacije , no samo dijelom .
3. Ilitna skupina (hidrirani tinjci, ilit)
2 : 1 (Si – Al – Si)

Slika: Sekundarni minerali gline I mogućnost fiksacije K

U ove skupine interlamelarni prostor je otprilike širok koliko je promjer K-iona. Ioni
ulaze u međuprostor ,ali vrlo teško izlaze iz njega . Zato ovdje vlada štetna fiksacija kalija
Dakako, pitanje je, kako spriječiti ili ublažiti štetnu fiksaciju kalija?
Jedan od efikasnih načina je humusna gnojidba, odnosno organska gnojidba, na primjer
stajskim gnojem. Stajski gnoj omogućuje presvlačenje mineralnih koloida tla organskim
koloidima, lančaste i končaste strukture, pune negativnih valencija (COO-), koje lako vežu i
lako otpuštaju K.
Slikovito rečeno: humusne komponente djeluju kao" nabačena mreža" i svojom
končastom i lančastom razgranatom strukturom "hvataju" K-ione koji bi prodrli u
interlamelarne prostore sekundarnih minerala gline

Za ishranu bilja važan je izmjenljivi K i količina. fiziološki aktivnog kalija.

Aksiom pravilne gnojidbe: Dobra opskrbljenost tla kalijem! Smatra se da je to:
- za lakša tla 15-20 mg/100 g tla
- za srednje teška 20-40 mg/100 g tla
- za teška tla 40-60 mg/100 g tla

266
Sl.: simptomi manjka kalija na pšenici(zagasita boja, slab turgor), međužilna kloroza na soji

Sl.: Heterogen kukuruz, sušenje rubova listova—znak manjka kalija na kukuruzu

Sl.: Soja sa manjkom i normalna biljka Međužilna kloroza na soji –manjak kalija

Sl.: Slab kukuruz , polijeganje u berbi, Sl.: Reakcija kukuruza na kalizaciju—standardna

nezavršeni klipovi–manjak kalija gnojidba (dolje) i kalizacija (gore lijevo i desno)

267
Osvrt na gnojidbu kalijem
Sirovina: Dovoljno ih ima u prirodi, 3% u litosferi, silikati, ortoklas itd., zatim
prirodna nalazišta K-soli: silvinit, kainit, karnalit (Europa: Njemačka, Španjolska, Francuska,
Rusija; Izrael, SAD, Kanada, mora i oceani).

Dilema: Dodati K-sulfat ili K-klorid!

Duhan, krumpir, loza, paprika, hmelj, voćke preferiraju K-sulfat jer Cl-ion loše utječe
na kakvoću. Za kukuruz opet radi S, kojega čak traži više od N.

Pitanja:1. Gnojidba na zalihe?

2. Meliorativna gnojidba?
3. Ako nema sredstava?

Općenito, tumačenja su kao i za fosfor. Pazi! Ovdje je riječ o kaliju, pa ne treba kalcizacija i
ne radi se o fiksaciji na seskviokside, Al i Fe. Isto tako, radi se o gnojivu 10:20:30 i K-solima.

GNOJIDBA MAGNEZIJEM
Nedostatak u kiselim, ispranim tlima. Može i zbog antagonizma s Ca. Povoljan odnos Mg:Ca
= 1:6,5. U kalcizaciji dolomit. Granične vrijednosti opskrbljenosti (Mihalić):
-pjeskulje 5 mg/100 g tla
- ilovače 7 mg/100 g tla
- teška tla 12 mg/100 g tla
Gnojiva:
Patentkalij (K-Mg sulfat), Thomasova drozga, pelofos, superfosfat, termofosfat, elektrofosfat,
sirovi fosfati, KAN, (ako se dodaje dolomit) Magnesia Nitrophoska 3% Mg.
Ako je blokada u tlu: folijarno MgSO4

Sl.: Simptom manjka Mg na kukuruzu-pruge crtice i međužilno mramoriranje na listu loze

.Granične vrijednosti (Vukadinović)

Tlo: izmjenjivi oblik do 20% od izmjenjivačkog kompleksa ili 20-400 ppm, a povoljan
5-15% KIK-a (kapaciteta izmjene kationa)
Biljka: dobra opskrbljenost 0,15-0,35% ST (suhe tvari).

268
Tablica Prinos zrna (t/ha- 14% vlage) u pokusu meliorativnom gnojidbom kalijem i fosforom
na hipogleju Posavine, AIK "Jasinje", Gundinci
GUNDINCI CERNA
Redni Inačice 84/85 1986
Broj kukuruz pšenica soja kukuruz soja
0 0 0 0 2,32 3,99 1,44 2,56 2,56
1 NS PO KS 4,86 4,76 1,67 2,64 2,43
2 NS PS KS 4,98 4,77 1,59 2,48 2,40
3 NS P10+S KS 5,45 4,58 1,61 2,36 2,56
4 NS P15+S KS 4,82 4,38 1,57 4,52++ 2,63
++
5 NS P20+S KS 4,70 4,36 1,73 5,37 3,05++
6 NS P25+S KS 5,13 4,53 1,60 4,91++ 2,81++
7 NS PS KO 3,26 4,38 1,58 2,36 2,54
8 NS PS K10+S 7,61++ 4,81 2,11++ 3,75++ 2,70+
++ ++ ++
9 NS PS K15+S 8,03 5,08 2,23 6,08 2,79++
10 NS PS K20+S 8,17++ 5,01 2,22++ 7,35++ 2,95++
++ ++ ++
11 NS PS K25+S 8,96 5,05 2,18 7,62 2,83++
12 NS PO KO 3,14 4,53 1,58 2,82 2,67
13 NS PS KS 3,04 4,86 1,65 2,57 2,43
++ ++ ++
14 NS P10+S K10+S 7,08 4,63 2,06 4,55 3,07++
15 NS P15+S K15+S 8,21++ 5,04 1,97++ 6,59++ 3,02++
++ ++ ++
16 NS P20+S K20+S 8,33 5,13 1,90 7,50 2,99++
17 NS P25+S K25+S 8,69++ 5,02 2,01++ 7,79++ 3,05++
5,93 4,72 1,82 4,66 2,75
S= standardna količina N:P2O5:K2O = 240:120:160 kg/ha za kukuruz u Gundincima, a
240:120:180 u Cerni; za pšenicu 220:100:144; za soju 120:120:140 u Gundincima, a
120:120:180 u Cerni.
+,++= statističke razlike prema standardu NS PS KS. Indeksi P10-P25 i K10-K25 znače
meliorativnu gnojidbu prema razini 10-25 mg P2O5 i K2O/100 g tla.

GNOJIDBA SUMPOROM
Gnojiva: gips, stajski gnoj, superfosfat, K-sulfat, patentkalij, (NH4)2SO4, Thomasova drozga,
pelofos.
Jaki potrošači: Krucifere, zob, kukuruz, leguminoze.
Manjak: često na vapnenim tlima bogatim željezom i humusom slabe mineralizacije, ili tlima
siromašnim humusom.
Simptomi: slični dušiku.

Slika:Simptom manjka sumpora na kukuruzu- svjetla boja lista –slično dušiku

269
GNOJIDBA ŽELJEZOM

Manjak: odlučujući su pH i redoks potencijal

Gnojiva: pelofos, superfosfat, Thomasova drozga, Fe-sulfat, Fe-oksalat.
U nedostatku: EDTA (etilendiamino-tetraacetat), HEDTA (SEQUESTRENI), DTPA. Dva
su rješenja u slučaju manjka:
a) gnojiva u tlo,
b) bolje folijarno (0,1-0,2%).
Pazi, postoje sekvestreni Fe za tlo i posebno za folijarnu primjenu.
Simptomi manjka na biljci su međužilna kloroza!, najčešće kod pH>7,0 ili pH<3,5.
Naročito su osjetljivi bagrem, breskva, kruška, vinova loza.
Kritična granica: 50-150 ppm u suhoj tvari biljke. Za utvrđivanje manjka u biljci, važan je i
povećani omjer P/Fe i K/Ca, a manji N/K.

Slika: Simptom manjka željeza na kukuruzu

Slika: Simptomi manjka željeza na kukuruzu , breskvi i lozi

270