5 Analiza sklopova u frekvencijskom području

– Razlikujemo analizu u vremenskom području, kada varijable mreže označavamo s u(t) i

i(t) i analizu u frekvencijskom području kada varijable označavamo s U(jω) ili U̇ i I(jω)
ili İ .
– Promatra se zavisnost neke varijable mreže (napona ili struje) o frekvenciji neke druge
varijable mreže (napona ili struje). Ta se zavisnost često naziva frekvencijska karakteristika.
– U općem slučaju frekvenciju iskazujemo kao prirodnu frekvenciju s= j 
(Frekvencijsko s-područje → Laplaceova transformacija). Ako =0 onda s= j 
(Frekvencijsko jω-područje → Fazorska transformacija).
– Fazor je kompleksan broj s kojim je prikazana jednoharmonijska (sinusna) funkcija.
– Bavimo se samo s jω-područjem.

5.1 Osnovni pojmovi

5.1.1 Funkcije mreže

• Omjer
Fazor odziva
H  j  = =∣H  j ∣∟  
Fazor poticaja
naziva se funkcija mreže. Oznaka H je prema engleskom elektrotehničaru Oliveru
Heavisideu (1850-1925).
• Apsolutna vrijednost funkcije mreže ∣H  j ∣ naziva se amplitudna (frekvencijska)
karakteristika.
• Kut funkcije mreže   naziva se fazna (frekvencijska) karakteristika.
• Ulazne funkcije mreže odnose se na iste parove priključnica, kao npr. ulazna impedancija.
Ovisnost apsolutne vrijednosti impedancije o frekvenciji naziva se amplitudna
impedancijska karakteristika ili amplitudna karakteristika impedancije, a može i kraće
impedancijska karakteristika, ako je iz konteksta jasno da to nije fazna karakteristika
nego amplitudna.

• Prijenosne funkcije mreže odnose se na različite parove priključnica, kao npr. prijenosna
vodljivost ili naponsko pojačanje. Ovisnost apsolutne vrijednosti naponskog pojačanja o

Elektronički sklopovi_2015_16_Željko Stojanović P5_FK stranica 1 od 9

 frekvenciji naziva se amplitudna karakteristika naponskog pojačanja. To je nespretan
izraz. Kraći su izrazi amplitudna karakteristika pojačanja ili karakteristika naponskog
pojačanja, ali se mora iz konteksta znati na što se misli. Još je kraće amplitudna
karakteristika, ali se mora iz konteksta znati da to nije ni karakteristika strujnog pojačanja
ni prijenosne impedancije ni prijenosne admitancije. Najčešći je izraz frekvencijska
karakteristika, ali i najnejasniji jer se zna da je to karakteristika neke veličine ovisne o
frekvenciji, ali se ne zna koje veličine i je li to amplitudna karakteristika ili fazna
karakteristika.

• Od svih funkcija mreže bavit ćemo se jedino naponskim pojačanjem

U iz  j 
A j =
U ul  j  
Zbog jednostavnosti ispuštamo uobičajeni indeks V. Zato se pod amplitudnom
karakteristikom bude podrazumijevala amplitudna karakteristika naponskog pojačanja.
• Podsjetimo se

∣A j ∣= ℜ2 {A j }ℑ2 {A j  }

ℑ{A j }
 =arctan
ℜ{A j }

5.1.2 Bodeov prikaz amplitudnih i faznih karakteristika

• Rasponi apsolutnih vrijednosti pojačanja i rasponi promatranih frekvencija često su veliki po

dva reda veličine i više pa je linearno mjerilo neprikladno i koristi se logaritamsko. Tako je
naponsko pojačanje definirano kao
∣A j ∣dB=20 log∣A j ∣

i izražava se u decibelima, dB. Prikaz s ovakvim mjerilom naziva se Bodeov prikaz prema
prema američkom elektrotehničaru Hendrik Wade Bodeu (1905-1982). Za prikaz faznog
pomaka mjerilo je linearno. Za frekvenciju se ravnopravno upotrebljavaju oznake ω i f.

Elektronički sklopovi_2015_16_Željko Stojanović P5_FK stranica 2 od 9

 |A(jω)|,dB

A0
A0-3dB Nagib, dB/dek

ωd ωg log ω
B

• Frekvencijski pojas je područje frekvencija bitno zbog nekog tehničkog razloga, a

određeno je najmanjom i najvećom frekvencijom tog pojasa. Tako je npr. frekvencijski pojas
ultrakratkog vala od 87,5 MHz do 108 MHz.
|A(jω)|,dB
• Dekada je frekvencijski pojas kojemu je najveća frekvencija deset puta veća od najmanje
Aktivni
frekvencije. Oktava je frekvencijski pojasfiltar
kojemu je najveća frekvencija dva puta veća od
A >0
najmanje frekvencije.
0

• Granična frekvencija je frekvencija na kojoj pojačanje opadne za korijen iz dva puta (ili za
3 dB) u odnosu na konstantno pojačanje unutar promatranog frekvencijskog pojasa. Na slici
su označene donja granična frekvencija ωd i gornja granična frekvencija
logωωg.
A <0
• Frekvencijski 0pojas ograničen graničnim frekvencijama naziva se propusni pojas.
Pasivni filtar
Označava se slovom B (engl. bandwidth), a izražava kao razlika frekvencija B = fg − fd.
• Nagib amplitudne karakteristike izražava se u decibelima po dekadi – dB/dek ili u
decibelima po oktavi – dB/okt. Tako npr. ako se pri promjeni frekvencije za deset puta
pojačanje promijeni za deset puta, nagib karakteristike bit će 20 dB/dek ili 6 dB/okt. Bavit
ćemo se samo filtrima prvog reda, što znači da imaju jedan kondenzator ili jednu prgušnicu.
Zato će nagib amplitudne karakteristike uvijek biti 20 dB/dek.
• (Frekvencijski) spektar ili harmonijski sastav je skup svih frekvencija nekog signala.
Obično se izražava kao frekvencijski pojas, no za razliku od frekvencijskog pojasa, koji se
|A (jω)|,dB
odnosi |A(jse
na amplitudnu karakteristiku sklopa (filtra), frekvencijski spektar odnosi |,dB
ω)na signal.
NP
5.1.3 Filtri A0 A0
A0-3dB A0-3dB
Filtar je sklop koji propušta dio frekvencijskog spektra nekog signala. Okarakteriziran je graničnim
frekvencijama, propusnim pojasom i drugim svojstvima opisanim u podjeli filtara. Svaki sklop za
obradu signala ima filtarska svojstva.

a) Podjela filtara prema svojstvu pojačanja ωg log ω ωd

B
- Pasivni filtri. Imaju pojačanje manje od 1 (0 dB). Građeni su od otpornika i kondenzatora i/ili
prigušnica.
- Aktivni filtri. Imaju pojačanje veće od 1. Sastoje se od pasivnog filtra i pojačala.
|A(jω)|,dB |A(jω)|,dB
VP
Primjeri karakteristika aktivnog i pasivnog filtra prikazani su na slici, a primjeri shema spojeva bit
A0
će opisani u potpoglavlju 5.2 . A0
A0-3dB A0-3dB

Elektronički sklopovi_2015_16_ŽeljkoωStojanović
d
P5_FK log ω stranica 3 od 9 ωd
 |A(jω)|,dB
Aktivni filtar
|A(jω)|,dB A0>0
A0
A0-3dB Nagib, dB/dek

log ω
ωd A0<0 ωg log ω
B
Pasivni filtar

|A(jω)|,dB
Aktivni filtar
b) PodjelaA filtara
>0 0 prema području frekvencija koje propuštaju

- Niskofrekvencijski (NF) filtar ili niski propust (NP).

- Visokofrekvencijski log ω
(VF) filtar ili visoki propust (VP).
|AA(j<0
ω)|,dB
0
|A(jω)|,dB
- Pojasni propust (PP). Pasivni filtar
- Pojasna brana (PB).
NP
Pojasni propust i Apojasna
0 brana čine pojasne filtre. A0
A0-3dB A0-3dB
Primjeri karakteristika filtara prikazani su na slici.

|A(jω)|,dB |A(jω)|,dB
NP PP
A0
ωg A0
log ω ωd
B
A0-3dB A0-3dB

ωg log ω ωd ωg log ω
|A(jω)|,dB B B |A(jω)|,dB
VP
|A(jω)|,dB A0 |A(jω)|,dB A0
A0-3dB VP PB A0-3dB
A0 A0
A0-3dB A0-3dB

ωd ωd log ω ωd log ω ωg log ω ωd

B

* Na slici gore lijevo pogrešno je napisano u ishodištu ωd = 0.

|A(jω)|,dB
širokopojasni filtar
c) Podjela filtara
|A(jprema
ω)|,dB širini pojasa propuštanja/gušenja
širokopojasni filtar
- Uskopojasni filtri. Uskopojasni filtar
- Širokopojasni filtri. log ω

Uskopojasni filtar
Primjeri karakteristika uskopojasnog i širokopojasnog filtra prikazani su na slici.
log ω

Elektronički sklopovi_2015_16_Željko Stojanović P5_FK stranica 4 od 9

 ωd log ω ωd

|A(jω)|,dB
širokopojasni filtar

Uskopojasni filtar
log ω

d) Podjela filtara prema redu filtra

- Filtri prvog reda.

- Filtri drugog reda
- Filtri viših redova

e) Podjela filtara prema vrsti signala

- Analogni filtri.
- Digitalni filtri.

5.2 Bodeov prikaz nekih filtara prvog reda

Amplitudna i fazna karakteristika prikazat će se na dva primjera. Jedan će primjer biti za pasivni
filtar, a drugi za aktivni filtar.

5.2.1 Niski propust izveden kao pasivni RC-filtar

a) Analiza filtra
Shema spoja
R

uul C uiz

Naponska prijenosna funkcija (naponsko pojačanje)

1
İ
U  j  j C 1
A j = iz = =
U ul  j   1 1 j  RC
 R  İ
j C
Konstantu 1/RC u ovom spoju često je zgodno nazvati gornjom graničnom frekvencijom ωg. Sada
izraz glasi

Elektronički sklopovi_2015_16_Željko Stojanović P5_FK stranica 5 od 9

 1
A j =

1 j
g
Za kompleksan broj izražen razlomkom apsolutnu vrijednost i kut (fazu) naći ćemo primjenom
sljedećih pravila:

Funkcija Ż =
Ż 1
Ż 2
može se prikazati s pomoću ∣Ż∣= ∣∣
Ż 1 ∣Ż 1∣
=
Ż 2 ∣Ż 2∣
i  = {Ż }= {Ż 1}− {Ż 2}

Za amplitudnu karakteristiku dobivamo

1
∣A j ∣=

 1
 2
g


Izraženo u decibelima

∣A j ∣dB=20 log∣A j ∣=20 log

1
=20 log 1−20 log 1
 2
  2
 =−20 log 1 


 2 g g
1 
g
Za faznu karakteristiku dobivamo

0  
 =arctan −arctan g =−arctan
1 1 g
Grafički prikaz amplitudne i fazne karakteristike prikladno je odrediti uvrštavanjem frekvencija ω
koje će za kvocjent ω/ωg dati potenciju boja 10. Uz to, zbog jednostavnosti prikaza uvode se
zanemarenja. Tako se u amplitudnoj karakteristici uvijek zanemaruje ili realni ili imaginarni dio, a u
faznoj karakteristici kvocjent uvijek teži k nuli ili u beskonačnost ili je jednak jedan. Zato se
karakteristike ne prikazuju glatkim krivuljama nego s pomoću ravnih dijelova. Najveća pogreška u
prikazu amplitudne karakteristike je približno 3 dB na graničnoj frekvenciji ωg, a u prikazu fazne
karakteristike je približno ±5,7° el. na frekvencijama deset puta manjim i većim od granične
frekvencije ωg.
Dobivena amplitudna i fazna karakteristika prikazana je na slici.

b) Provjera rješenja i komentar

Otpornik i kondenzator spojeni su serijski, a budući da je izlazni napon jednak naponu

kondenzatora sklop je djelitelj napona. Povećavanjem frekvencije smanjit će se impedancija
serijskog spoja i povećati struja. Zato će se povećati napon na otporniku, a smanjiti napon na
kondenzatoru odnosno izlazni napon.
Sklop dakle radi kao niskofrekvencijski filtar.
Na frekvenciji ω = ωg izlazni napon je za  2 puta manji od ulaznog (-3 dB). Tada su napon na
kondenzatoru i otporniku jednaki pa je fazni pomak između izlaznog i ulaznog napona φ = −45° el.
Na frekvencijama puno manjim od granične frekvencije gotovo sav ulazni napon pojavljuje se na
izlazu pa je fazni pomak φ ≈ 0. Povećavanjem frekvencije smanjuje se izlazni napon i povećava
fazni pomak. Na frekvencijama puno većim od granične frekvencije gotovo sav ulazni napon
pojavljuje se na otporniku, a fazni pomak je φ ≈ −90° el.
Kao pomoć u analizi može se nacrtati i fazorski dijagram.

Elektronički sklopovi_2015_16_Željko Stojanović P5_FK stranica 6 od 9

 uul

|A(jω)|,dB |A(jω)|,dB

0,1ωg ωg 10ωg 100ωg 1000ωg ω 0,1ωg

-20 dB/dek

φ,°el. φ,°el.

0,1ωg ωg 10ωg 100ωg 1000ωg 0,1ωg

ω
-45 °el./dek

5.2.2 Visoki propust izveden kao aktivni RC-filtar s neinvertirajućim spojem

operacijskog pojačala

a) Analiza filtra

Shema spoja

Naponska prijenosna funkcija može se rastaviti na dio određen djeliteljem napona na ulazu
R1 j ω R1 C
U̇ + = U̇ ul = U̇
1 1+ j ω R1 C ul
R1+
jωC
i dio određen naponskim pojačanjem neinvertirajućeg spoja operacijskog pojačala

Elektronički sklopovi_2015_16_Željko Stojanović P5_FK stranica 7 od 9

 R2 +R3
U̇ iz= U̇ +
R2
pa je uz zamjenu
1
1 =
R1 C
konačni izraz za naponsku prijenosnu funkciju

j
U  j  R2 R3 1
A j = iz =
U ul  j   R2 
1 j
1
Izraženo u decibelima
R2+ R3
√
2
∣A( j ω)∣dB =20 log∣A( j ω)∣=20 log +20 log ωω −20 log 1+( ω
ω)
R2 1 1

Funkciju je lakše nacrtati i analizirati ako se rastavi na dijelove

∣A j ∣dB= A1 A2 A3
gdje su
R2 +R3 ω
A1=20 log
R2
ω )2 .
, A2 =20 log ∣A( j ω)∣=20 log ω1 i A3=−20 log 1+( ω
1 √
|A(jω)|,dB

A2

A1
ωp A

0,01ω1 0,1ω1 ω1 10ω1 100ω1 ω

A3

φ,°el.

φ
φ1
0,01ω1 0,1ω1 ω1 10ω1 100ω1
ω
φ2

Elektronički sklopovi_2015_16_Željko Stojanović P5_FK stranica 8 od 9

Frekvencija na kojoj je pojačanje 0 dB je
1
 p=


2
R R3
 2  −1
R2

Za faznu karakteristiku dobivamo  =90−arctan =1 2
1
Dobivena amplitudna i fazna karakteristika prikazana je na slici.

b) Provjera rješenja i komentar

Ulazni djelitelj ima funkciju visokopropusnog filtra. Otpornicima R2 i R3 podešava se iznos

pojačanja u konstantnom dijelu karakteristike. Prikazana je karakteristika kad je namješteno
pojačanje veće od 0 dB. Gornja granična frekvencija dobije se kada je R1 = 1/ωC pa je ω1 = ωg. Na
ovoj frekvenciji pojačanje opadne za 3 dB u odnosu na konstantni iznos na višim frekvencijama. Pri
smanjenju frekvencije ulazni djelitelj unosi fazni pomak do +90° el. Neinvertirajući spoj
operacijskog pojačala ne unosi dodatni fazni pomak.

Elektronički sklopovi_2015_16_Željko Stojanović P5_FK stranica 9 od 9