Professional Documents
Culture Documents
Probava - Dino Ramić - Kopija
Probava - Dino Ramić - Kopija
Istraživačko pitanje
Otkriti sastav određenih otopina s obzirom djelovanja reagensa.
Hipoteza
Otopina koja reagira sa svim reagensima predstavlja usta, dok ona otopina
koja reagira s najmanje predstavlja debelo crijevo.
Varijable
Zavisna: Intenzitet reakcije otopine s reagensima
Nezavisna: Tri reagensa: Biuret (reagens za proteine)
Benedict (reagens za reducirane šećere)
Lugolov (reagens za škrob)
Podaci
Tablica 1. jačina reagiranja reagensa s otopinom(1- najmanje, 6 - najviše)
Reagens Otopina A Otopina B Otopina C Otopina D Otopina E Otopina F
Lugolov 3 1 6 4 1 6
Biuretov 3 1 5 4 1 6
Benedictov 2 3 4 6 5 1
Analiza podataka
Tablica 2. Rezultati
Regija probavnog sustava / Kemijski sastav Dokaz
slovo na boci
INICIJALNI/F Proteini, škrob Otopina sadrži proteine i škrob
USTA/ A Proteini, škrob Otopina sadrži malo manje
proteina i škroba
ŽELUDAC/ C Proteini, škrob, Otopina sadrži manje proteina
reducirajući šećeri i škroba, a više reducirajućih
šećera
DVANAESNIK/ D Proteini, škrob, Otopina sadrži manje proteina
reducirajući šećeri i škroba, a više reducirajućih
šećera
ILEUM/ E Reducirajući šećeri Otopina sadrži samo
reducirajuće šećere
DEBELO CRIJEVO/ B Reducirajući šećeri Otopina sadrži manje
reducirajućih šećera
Zaključak i rasprava
Uz pomoć pokusa možemo odrediti da je otopina F inicijalni uzorak, prije
probave, u kojemu se nalazi najviše proteina i škroba. Otopina A je uzorak u
ustima, jer ima manje škroba i proteina, te malo reducirajućih šećera. Otopina
C je uzorak u želudcu, jer ima manje proteina i škroba, a više reducirajućih
šećera.Otopina D je uzorak u dvanaesniku, jer ima najviše reducirajućih
šećera, a manje proteina i škroba. Otopina E je u ileumu, a otopina B u
debelom crijevu, jer ima samo reducirajućih šećera.
Prema tim rezultatima vidimo da se u ustima odvija manja razgradnja
proteina, u želudcu razgradnja proteina i škroba, te nastaju reducirajući šećeri.
U dvanaesniku se do kraja razgrade škrob i proteini, dok se reducirajući šećeri
razgrade u tankom i debelom crijevu.
Pitanja
1. Egzokrine žlijezde luče proizvedene tvari van tijela, a endokrine ih luče u krv.
Egzokrine žlijezde luče samo na određenu površinu, a endokrine po cijelom
tijelu. Endokrine sudjeluju u probavi.
2. Probavne žlijezde koje izlučuju enzime su: žlijezde slinovnice, jetra,
gušterača.
3. Žlijezde slinovnice luče slinu, koja sadrži vodu, enzim lizizim, koji uništava
mikroorganizme, enzim ptijalin, koji razgrađuje škrob. Jetra luči žuč, koja
sadrži žučne kiseline, elektrolite, bilirubin i kolesterol. Gušterača luči amilazu i
lipazu, koji služe za otapanje masti.
4. Jetra je probavna žlijezda, jer pomaže razgraditi masti.
Literatura
1. probava. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav
Krleža, 2021. Pristupljeno 21. 11. 2021.
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50502
2. jetra. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav
Krleža, 2021. Pristupljeno 21. 11. 2021.
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29096
3. gušterača. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav
Krleža, 2021. Pristupljeno 21. 11. 2021.
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23868
4. žuč. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav
Krleža, 2021. Pristupljeno 21. 11. 2021.
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67823
5. liver. Britannica, T. Editors of Encyclopaedia Encyclopedia Britannica, April
2, 2020. Pristupljeno 21.11.2021.
6. https://www.britannica.com/science/liver