Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 4

Razgradnja i apsorpcija hranjivih tvari

Dino Ramić, 2.c


Uvod
Razgradnja i apsorpcija hranjivih tvari kod ljudi događa se u probavnome
sustavu. Hrana i hranjive tvari se razgrađuju mehanički i kemijski. Razgrađene
hranjive tvari pomoći krvi dolaze do svih stanica u tijelu, zbog čega tijelo
dobiva energiju. Probavni sustav se sastoji od usta, žlijezda slinovnica,
jednjaka, želudca, jetre, žučnog mjehura, gušterače, debelog i tankog crijeva.
U ustima se hrana žvače i mehanički usitnjava. Također se dovodi i slina koja
kemijski razgrađuje hranu. Jednjak povezuje usta i želudac. U želudcu se
hrana najviše razlaže, uz pomoć želučane kiseline. Hrana u tekućem obliku
odlazi u tanko crijevo, gdje su enzimi iz gušterače i jetre. Probavni proces
traje 24 do 48 sati.

Istraživačko pitanje
Otkriti sastav određenih otopina s obzirom djelovanja reagensa.

Hipoteza
Otopina koja reagira sa svim reagensima predstavlja usta, dok ona otopina
koja reagira s najmanje predstavlja debelo crijevo.

Varijable
Zavisna: Intenzitet reakcije otopine s reagensima
Nezavisna: Tri reagensa: Biuret (reagens za proteine)
Benedict (reagens za reducirane šećere)
Lugolov (reagens za škrob)

Kontrolne: Ista količina otopine


Ista količina reagensa
Ista temperatura
Metoda rada
Ulijemo 2.5 ml svake otopine u epruvete. Dodajemo 5 kapi Lugolovog
reagensa. Pazimo na količinu otopine i reagensa. Bilježimo s čim reagira
reagens. Ponovo ulijemo 2.5 ml svake otopine u epruvete. Dodajemo 5 kapi
Biruetovog reagensa. Bilježimo s čim reagira reagens. Ponovo ulijemo 2.5 ml
svake otopine u epruvete. Dodajemo 5 kapi Benedictovog reagensa.
Ostavljamo u vrućoj vodi (60°C) pet minuta. Bilježimo s čim reagira reagens.

Podaci
Tablica 1. jačina reagiranja reagensa s otopinom(1- najmanje, 6 - najviše)
Reagens Otopina A Otopina B Otopina C Otopina D Otopina E Otopina F
Lugolov 3 1 6 4 1 6
Biuretov 3 1 5 4 1 6
Benedictov 2 3 4 6 5 1

Analiza podataka
Tablica 2. Rezultati
Regija probavnog sustava / Kemijski sastav Dokaz
slovo na boci
INICIJALNI/F Proteini, škrob Otopina sadrži proteine i škrob
USTA/ A Proteini, škrob Otopina sadrži malo manje
proteina i škroba
ŽELUDAC/ C Proteini, škrob, Otopina sadrži manje proteina
reducirajući šećeri i škroba, a više reducirajućih
šećera
DVANAESNIK/ D Proteini, škrob, Otopina sadrži manje proteina
reducirajući šećeri i škroba, a više reducirajućih
šećera
ILEUM/ E Reducirajući šećeri Otopina sadrži samo
reducirajuće šećere
DEBELO CRIJEVO/ B Reducirajući šećeri Otopina sadrži manje
reducirajućih šećera

Zaključak i rasprava
Uz pomoć pokusa možemo odrediti da je otopina F inicijalni uzorak, prije
probave, u kojemu se nalazi najviše proteina i škroba. Otopina A je uzorak u
ustima, jer ima manje škroba i proteina, te malo reducirajućih šećera. Otopina
C je uzorak u želudcu, jer ima manje proteina i škroba, a više reducirajućih
šećera.Otopina D je uzorak u dvanaesniku, jer ima najviše reducirajućih
šećera, a manje proteina i škroba. Otopina E je u ileumu, a otopina B u
debelom crijevu, jer ima samo reducirajućih šećera.
Prema tim rezultatima vidimo da se u ustima odvija manja razgradnja
proteina, u želudcu razgradnja proteina i škroba, te nastaju reducirajući šećeri.
U dvanaesniku se do kraja razgrade škrob i proteini, dok se reducirajući šećeri
razgrade u tankom i debelom crijevu.

Pitanja
1. Egzokrine žlijezde luče proizvedene tvari van tijela, a endokrine ih luče u krv.
Egzokrine žlijezde luče samo na određenu površinu, a endokrine po cijelom
tijelu. Endokrine sudjeluju u probavi.
2. Probavne žlijezde koje izlučuju enzime su: žlijezde slinovnice, jetra,
gušterača.
3. Žlijezde slinovnice luče slinu, koja sadrži vodu, enzim lizizim, koji uništava
mikroorganizme, enzim ptijalin, koji razgrađuje škrob. Jetra luči žuč, koja
sadrži žučne kiseline, elektrolite, bilirubin i kolesterol. Gušterača luči amilazu i
lipazu, koji služe za otapanje masti.
4. Jetra je probavna žlijezda, jer pomaže razgraditi masti.

Literatura
1. probava. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav
Krleža, 2021. Pristupljeno 21. 11. 2021.
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50502
2. jetra. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav
Krleža, 2021. Pristupljeno 21. 11. 2021.
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29096
3. gušterača. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav
Krleža, 2021. Pristupljeno 21. 11. 2021.
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23868
4. žuč. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav
Krleža, 2021. Pristupljeno 21. 11. 2021.
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67823
5. liver. Britannica, T. Editors of Encyclopaedia Encyclopedia Britannica, April
2, 2020. Pristupljeno 21.11.2021.
6. https://www.britannica.com/science/liver

You might also like