Jozo PILJIĆ Decembar 2018

1.
PRIPREMNE RADNJE ZA IZRADU

FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
2. POPIS IMOVINE I OBVEZA
dr.sc. JOZO PILJIĆ, docent
18-21. XII 2018.

Cilj provođenja kontrolnih postupaka
 Cilj provođenja kontrolnih postupaka prije izrade
financijskih izvještaja je stvaranje pretpostavki za
izradu kvalitetnih i pouzdanih financijskih izvještaja
 Na temelju financijskih izvještaja interni i eksterni
korisnici donose poslovne odluke
 Pouzdanost financijskih izvještaja ovisi o
profesionalnosti računovođe i tačnosti podataka
iskazanih u izvještajima koja oni prezentiraju
menadžerima i javnosti
 Zato računovođe imaju veoma važnu ulogu u društvu
Ažuriranje i kontrola knjigovodstvenih
evidencija
 Kako bi se izbjegle greške tokom unosa poslovnih

promjena koje rezultiraju neistinitim iskazom stanja
imovine, kapitala i obveza u financijskim izvještajima
društva, nužno je periodično a najmanje jednom
godišnje prije izrade godišnjih financijskih izvještaja
ažurirati i kontrolirati knjigovodstvene evidencije te ih
uskladiti sa stvarnim stanjem.
• Ispitivanje realnosti i objektivnosti podataka u
knjigovodstvenim evidencijama prije svega
predstavlja provjeru na neki od slijedećih načina:
 uvidom u izvornu dokumentaciju (ugovori, fakture, interni
obračuni i sl.
 kontrolom fizičkog postojanja evidentirane imovine (popis
imovine),
 usklađivanjem knjigovodstvenih evidencija s trećim
osobama (kupci, dobavljači, banke i drugi)
 kontrolom računovodstvenih obračuna i računovodstvenih
procjena za vrijednosna usklađenja potraživanja i zaliha,
amortizacijski vijek sredstava dugotrajne imovine i
rezerviranja.
Procjenjivanje
 Kao rezultat neizvjesnosti koje su sastavni dio
poslovnih aktivnosti, mnoge stavke u financijskim
izvještajima nije moguće precizno vrednovati, već
samo procjenjivati. Vršenje računskih procjena
podrazumijeva prosuđivanje utemeljeno na
posljednjim raspoloživim, pouzdanim informacijama.
Npr. Može se javiti potreba za procjenjivanjem:
 iznosa sumnjivih i spornih potraživanja,
 iznosa zastarjelih zaliha,
 fer vrijednosti financijskih sredstava ili financijskih obveza,
 vijeka upotrebe, ili očekivanog rasporeda buduće potrošnje
ekonomskih koristi sadržanih u sredstvu koje se amortizira i
 obveza po garancijama.
Pripremne radnje koje prethode izradi
financijskih izvještaja
Prije izrade financijskih izvještaja valja provesti i slijedeće

aktivnosti:
 knjiženje svih dokumenata i knjigovodstvenih isprava
koje se odnose na izvještajnu godinu:
 primki i izdatnica za koje nisu pristigli ili nisu izdani računi i sl.,
 obavijesti fondova i drugih o promjeni vrijednosti ulaganja u
skladu s računovodstvenom politikom;
• izrada i knjiženje godišnjih obračuna koji se rade u
računovodstvu:
 konačnog obračuna amortizacije, posebno za svaki pojedini
predmet dugotrajne imovine koji ima sadašnju vrijednost veću
od nule, prema stopama u skladu s odabranom
računovodstvenom politikom (kod izrade ovog obračuna
korisno je utvrditi i odvojeno knjižiti amortizaciju koja se
privremeno porezno ne priznaje u obračunskom razdoblju kao
odgođenu poreznu imovinu koja će se u narednim razdobljima
koristiti za smanjenje porezne osnovice, te amortizaciju koja se
porezno ne priznaje trajno),
 obračun aktivnih i pasivnih ugovornih i zateznih kamata u
skladu s ugovorima i otplatnim planovima te poslovnom
politikom, koje se odnose na razdoblje od 1.1. do 31.12.,
 obračun obveznica - dospjelih kupona,
 obračun proizvodnje (radnih naloga, kalkulacija, proizvodnje u
toku, na doradi i si., te obračun prodanih proizvoda, uključujući i
saldiranje te zatvaranje pojedinačnih odstupanja s njihovim
osnovnim kontima), obračun izgradnje (prema stupnju
dovršenosti), internih obračuna proizvodnih jedinica,
 obračun utroška zaliha prema odabranoj računovodstvenoj
politici i dr.;
 knjiženje prema odlukama uprave za postupanje prema
elaboratu o provedenom popisu imovine i obveza na
dan 31.12.:
 tretman svih popisom utvrđenih viškova i manjkova,
 vrijednosno usklađenje i rashod uništene i oštećene dugotrajne
i kratkotrajne imovine,
 posljedice usuglašavanja analitičkih i sintetičkih evidencija,
 raščišćavanje razlika te usuglašavanje potraživanja i obveza s
poslovnim partnerima prema ranije poslanim potvrdama salda
(IOS-ima) i dr.;
• knjiženje procjena i drugih odluka uprave:
 procjena vrijednosti goodwilla,
 isknjiženje (otpis) nenaplaćenih potraživanja čija se naplata
ne očekuje (za razliku od ispravke vrijednosti nenaplaćenih
potraživanja koji bi trebao biti rutinski računovodstveni posao
koji se provodi automatski u skladu s računovodstvenom
politikom uprave),
 vrijednosno usklađenje i rashod nekorisne, zastarjele i
nekurentne dugotrajne i kratkotrajne imovine,
 odluke o dugotrajnoj imovini (pre)namijenjenoj prodaji,
 odluke o ustroju porezno priznatih i porezno nepriznatih
dugoročnih rezerviranja za rizike i troškove i dr.;
• zatvaranje konta stanja i uspjeha;
Postupak pripreme za izradu financijskih
izvještaja
 Fer prezentiranje temeljnih financijskih izvještaja

prema odredbama tačke 17. MRS 1, zahtijeva
primjenu računovodstvenih politika, prezentiranje
informacija, na način koji pruža relevantne,
pouzdane, usporedive i razumljive informacije.
• Iz navedenog slijedi da računovođa mora provjeriti:
 da li je knjigovodstvena isprava kontrolirana prije unosa u

poslovne knjige, provode li se kontrolni postupci tačnosti i
valjanosti -formalna i suštinska ispravnost dokumentacije,
 temelji li se unos svih podataka u poslovne knjige na
urednim i vjerodostojnim knjigama,
 da li je sadržaj knjigovodstvene isprave takav da
nedvojbeno i istinito predstavlja poslovnu promjenu te da
obuhvaća sve podatke potrebne za unos u poslovne knjige,
 knjigovodstvena isprava mora biti takva da neutralna
stručna osoba koja nije sudjelovala u poslovnoj promjeni
može iz isprave nedvojbeno zaključiti i bez ikakvih sumnji
saznati prirodu obavljene poslovne promjene.
Postupci i aktivnosti koji prethode izradi
godišnjih financijskih izvještaja
 provjera početnih salda na računima,

 usklađivanje sadržaja računa glavne knjige,
 provjera knjiženja u skladu s primjenom načela
nastanka događaja,
 organiziranje i provođenje popisa imovine i obveza,
 evidentiranje viškova i manjkova proizašlih iz popisa,
 usklađivanje analitičke s sintetičkim evidencijama,
 usuglašavanje potraživanja i obveza,
• provjera ispravnosti knjiženja ispravke vrijednosti
dugotrajne i kratkotrajne imovine,
• provjera ispravnosti i načina evidentiranja
rezerviranja, njihovih ukidanja, ako je došlo do
stvarno nastalih troškova u obračunskom razdoblju
za koja su provedena rezerviranja u prethodnom
razdoblju,
• provjera obračuna amortizacije, kamata, plaća,
poreza i doprinosa, kalkulacija,
• provjera knjiženja razgraničenja (plaćeni troškovi
budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda, te
odgođeno plaćanje troškova i prihoda budućeg
razdoblja) kao i njihova ukidanja,
• izrada probne bruto bilance.
Amortizacija
 Obračunu amortizacije podliježe imovina:
 koju poduzetnik posjeduje za korištenje u proizvodnji
proizvoda ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima
ili u administrativne svrhe,
 za koju se očekuje da će se koristiti duže od jednog
razdoblja,
 koja ima ograničen vijek upotrebe.
 Prema MRS metode amortizacije uključuju:
 linearnu metodu,(priznata prema poreznim propisima)
 metodu opadajućeg salda (degresivna metoda) i
 metodu jedinice proizvoda (funkcionalna metoda).
 Osnovica za obračun amortizacije prema MRS je
trošak nabave imovine umanjeno za ostatak
vrijednosti
 Osnovica za obračun amortizacije prema poreznim
propisima je trošak nabave imovine
Porezni aspekt amortizacije
 Iako MRS 16 nalaže da se amortizacija treba sustavno

obračunavati tokom vijeka upotrebe sredstva porezni propisi
utvrđuju minimalni vijek trajanja i maksimalne godišnje stope
amortizacije.
 Porezno priznate stope amortizacije propisane su čl. 19. stav 2.
Zakona
 Porezno priznate stope amortizacije mogu se povećati za 50%.
Ukupan trošak amortizacije nemože preći nabavnu vrijednost
(članak 20. stav 2. Zakona)
 Prema odredbama čl. 42. stav 1. Pravilnika o primjeni Zakonu o
porezu na dobit obračun rashoda na ime amortizacije počinje u
mjesecu u kojem je dugotrajna imovina stavljena u upotrebu.
 Prema odredbama članka 19. stav 4. Zakona o porezu na dobit,
imovina koja se amortizira, a čija je nabavna vrijednost manja od
1.000 KM, može se odbiti u cijelosti u godini nabave, pod uvjetom
da je imovina stavljena u funkciju.
 Rashodi od otuđenja odnosno neotpisana vrijednost imovine kod
prodaje, uništenja ili rashodovanja smatraju se porezno priznatim
rashodom (čl. 42. stav 3. Pravilnika)
Porezno priznate stope amortizacije
Propisane
Stope ubrzane
stope
R.br. Stalna sredstva amortizacije
(čl. 19.stav
50%
2. Zakona)
1. Građevinski objekti 5% 7,5%
Ceste, komunalni objekti,
2. 10% 15%
željeznice
3. Oprema, vozila, postrojenja 15% 22,5%
Oprema za vodoprivredne, vodovod
4. 15% 22,5%
ne i kanalizacijske sisteme
Hardver i softver i oprema za zaštitu
5. 33,33% 50%
okoliša
6. Višegodišnji zasadi 15% 22,5%
7. Osnovna stada 40% 60%
8. Nematerijalna imovina 20% 30%
Izuzetno od čl. 19. stav (1), porezni obveznik ima pravo na ubrzanu
amortizaciju dugotrajne imovine koja služi za sprečavanje zagađivanja
zraka, vode, zemljišta i ublažavanje buke (čl. 20. Zakona)
Procijenjeni vijek upotrebe imovine
Primjer
 Društvo amortizira stroj nabavne vrijednosti 15.000 KM (ostatak
vrijednosti beznačajan). Uprava je procijenila da je korisni vijek
upotrebe 5 godina. U prve dvije godine nisu postojali elementi za
promjenu procjene vijeka upotrebe. Tokom treće godine uprava
Društva ponovno procjenjuje vijek upotrebe i temeljem novih
spoznaja donosi odluku da je ukupan korisni vijek upotrebe 7 godina.
 Obračun amortizacije za prve dvije godine korištenja:
 nabavna vrijednost 15.000
 vijek upotrebe 5
 stopa amortizacije 100/5 20%
 godišnji iznos amortizacije 15.000 x 20% 3.000
 Obračun amortizacije nakon promjene procijenjenog vijeka trajanja
(za preostalih 5 godina):
 nabavna vrijednost 15.000
 akumulirana amortizacija nakon 2 godine 3.000 x 2 = 6.000
 neto knjigovodstvena vrijednost 15.000 – 6.000 = 9.000
 preostali vijek upotrebe 7 - 2 = 5
 godišnji iznos amortizacije 9.000 / 5 = 1.800
 stopa amortizacije u preostalom vijeku upotrebe 1.800 / 15.000 = 12%
Prikaz promjene procjene vijeka upotrebe
Godina Stopa Godišnji iznos Neto knjigovodstvena

Osnovica
korištenja amortizacije amortizacije vrijednost
1. 15.000 20% 3.000 12.000

2. 15.000 20% 3.000 9.000
3. 15.000 12% 1.800 7.200
4. 15.000 12% 1.800 5.400
5. 15.000 12% 1.800 3.600
6. 15.000 12% 1.800 1.800
7. 15.000 12% 1.800 0
UKUPNO 100% 15.000 -

Korištenje različitih stopa amortizacije
od propisanih
 Ukoliko porezni obveznik koristi niže stope amortizacije od stopa
iz člana 19. stav (2) Zakona, ima pravo da smanji poreznu
osnovicu za razliku između pune porezno dozvoljene
amortizacije koja se utvrđuje prema Zakonu i stvarne (niže)
amortizacije koja je utvrđena u njegovim poslovnim knjigama,
prilikom utvrđivanja porezne osnovice. Prijenos privremenih
razlika nije dozvoljen.
 Ukoliko porezni obveznik koristi više stope amortizacije od stopa
iz člana 19. stav (2) Zakona, ima obavezu da poveća poreznu
osnovicu za razliku između pune porezno dozvoljene
amortizacije koja se utvrđuje prema Zakonu i stvarne (više)
amortizacije koja je utvrđena u njegovim poslovnim knjigama,
prilikom utvrđivanja porezne osnovice. Prijenos privremenih
razlika je dozvoljen.
Priznavanje troška amortizacije
 Amortizacija goodwill-a nastalog pri statusnim promjenama iz
članka 26. Zakona smatra se porezno nepriznatim rashodom.
 Trošak amortizacije na iznajmljenu imovinu priznaje se
zavisno od toga da li se takva imovina računovodstveno tretira kao
sredstvo zakupodavca ili kao sredstvo zakupoprimca, u skladu sa
MRS 17 - Liznig. Ukoliko bi se takva imovina iskazivala i amortizirala
i kod zakupodavca i kod zakupoprimca, amortizacija se priznaje
samo kod onoga koji tu imovinu i njenu amortizaciju iskazuje u
skladu sa MRS 17.
 Rashodi nastali na ime umanjenja vrijednosti dugotrajne imovine
koji se utvrđuju kao razlika između neto sadašnje vrijednosti i
njene procijenjene nadoknadive vrijednosti, priznaju se kao
porezno dopustiv rashod u poreznom (Član 19. stav (6) Zakona):
periodu u kojem je ta imovina prodata ili uništena uslijed više sile.
Vrijednosno usklađivanje dugotrajne imovine
 U skladu s tačkom 9. MRS-a 36, na svaki datum
izvještavanja poduzeće je obvezno ocijeniti postoji li
pokazatelj da neka dugotrajna materijalna imovina može
biti umanjena (npr. umanjenje tržišne vrijednosti,
tehnološka zastara i sl.). Ako takav pokazatelj postoji,
poduzetnik treba procijeniti nadoknadivi iznos sredstva.
 U skladu s tačkom 18. MRS-a 36, nadoknadivi iznos je
viši iznos pri usporedbi neto prodajne cijene imovine i
njezine vrijednosti u upotrebi. Pritom se pod vrijednosti
u upotrebi razumijeva sadašnja vrijednost budućih
novčanih tokova koji se očekuju od upotrebe ove
imovine. Pod neto prodajnom cijenom se pak
podrazumijeva iznos koji se može dobiti od prodaje
imovine u tržišnoj transakciji između obaviještenih,
spremnih kupaca, umanjen za troškove prodaje.
• U tački 19. MRS-a 36 propisano je da nije uvijek nužno
odrediti neto prodajnu cijenu sredstva (fer vrijednost
sredstva minus troškovi prodaje) i vrijednost u upotrebi.
Naime, ako bilo koji od ovih iznosa premašuje
knjigovodstvenu vrijednost sredstva, sredstvo se ne
umanjuje i nije nužno procijeniti drugi iznos.
• Ako se utvrdi da je nadoknadivi iznos materijalnog
sredstva manji od knjigovodstvene vrijednosti, tada
vrijednost materijalnog sredstva treba umanjiti do
nadoknadivog iznosa. To umanjenje predstavlja gubitak
od umanjenja vrijednosti. Gubitak od umanjenja
vrijednosti sredstava treba se odmah priznati u bilanci
uspjeha, osim ako se imovina iskazuje po revaloriziranoj
vrijednosti (tačka 60. MRS-a 36).
Primjer: Vrijednosno usklađenje opreme
 U proizvođačkom poduzeću „Moda“ d.o.o. upotrebljava se oprema
kojoj je znatno pala nabavna vrijednost. Povijesna nabavna
vrijednost opreme je 70.000,00 KM, akumulirana amortizacija
20.000,00 KM, usklađena vrijednost 32.000,00 KM i trošak
vrijednosnog usklađenja 18.000,00 KM.
 U poslovnim knjigama poduzeća evidentirano je vrijednosno
usklađenje navedene opreme na temelju sljedeće odluke:
„Moda“ d.o.o.
Rudarska 1, Tuzla
Tuzla, 31.12.2018.
ODLUKA
o vrijednosnom usklađenju opreme
1. Na temelju članka br. 13. Statuta poduzeća i zahtjeva da financijski izvještaji moraju
pružiti istinit, fer, pouzdan i nepristran pregled imovine te sukladno tački 9. MRS 36 –
Umanjenje imovine, Uprava poduzeća na prijedlog šefa računovodstva donijela je odluku o
vrijednosnom usklađenju građevinske dizalice:
 Povijesna nabavna vrijednost 70.000,00 KM
 Akumulirana amortizacija 20.000,00 KM
 Usklađena vrijednost 32.000,00 KM
 Trošak vrijednosnog usklađenja 18.000,00 KM
2. Ova odluka provodi se danom donošenja.
Šef računovodstva Direktor

_______________ ___________
Tek. Iznos
Opis Konto
br. Dug uje Potražuje
1 Oprema za građevinarstvo 0227 -18.000,00
–dizalica
Vrijednosno usklađenje 0229 18.000,00

opreme
Za prijenos vrijednosnog
usklađenja opreme na
račun nabavne
vrijednosti
Nakon provedenih knjiženja nova knjigovodstvena (neotpisana)

vrijednost opreme je 32.000,00 KM, dok je osnovica za daljnju
amortizaciju 52.000,00 KM.
Potraživanja od kupaca
• Pozicija potraživanja od kupaca treba da bude iskazana

istinito i fer, a ne bi smjela biti prostor za manipulacije
rezultatom poslovanja
•Objektivni dokaz da je vrijednost potraživanja
umanjena uključuje:
 značajne financijske teškoće dužnika,
 nepoštivanje ugovora, poput nepodmirenja obveza ili
zakašnjenja plaćanja,
 nastanak mogućnosti da će dužnik pokrenuti stečajni postupak
ili postupak druge financijske reorganizacije.
Otpis potraživanja
Prema odredbama članka 17. Zakona o prezu na
dobit, na teret rashoda priznaju se ispravke vrijednosti
i/ili otpis potraživanja koja se u skladu sa
računovodstvenim propisima iskazuju kao prihod, osim
rashoda iz članka 9. stav (1) tačka k) (rashodi na ime
ispravke vrijednosti potraživanja od lica kojem se
istovremeno duguje, do iznosa obaveze prema tom
licu), pod uvjetima:
 da su potraživanja u prethodnom poreznom periodu
bila uključena u prihode obveznika i da nisu naplaćena
u roku 12 mjeseci od datuma dospijeća naplate ili
 da su potraživanja utužena ili da je pokrenut izvršni
postupak ili da su potraživanja prijavljena u
likvidacijskom ili stečajnom postupku nad dužnikom.
Usuglašavanje obveza i potraživanja
 Prije sastavljanja financijskih izvještaja za tekuću
godinu obvezno se vrši usuglašavanje obveza i
potraživanja (konfirmacija salda).
 Primatelj konfirmacije je dužan pošiljatelju: dužniku,
povjeritelju ili njegovom revizoru odgovoriti na
konfirmaciju u roku od osam dana.
 Stanje obveza i potraživanja se utvrđuje na dan
31.12. tekuće godine.
 Pravne osobe su dužne u bilješkama obrazložiti
pojedinačna stanja sumnjivih i spornih potraživanja,
te planirati aktivnosti i način rješavanja istih.
Primjer Vrijednosno usklađivanje
kratkotrajnih potraživanja
 Društvo “A” sukladno odluci uprave od 31. prosinca 2018.godine
vrijednosno usklađuje potraživanja:
 od društva "B" 27.000 KM (utuženo u 2018.),
 od društva "C" 3.800 KM (jedan račun, društvo je brisano iz sudskog
registra),
 od društva "D" 15.000 KM (društvo u stečaju, društvo "A" nije
prijavljeno u stečajnu masu),
 od fizičke osobe M. M. 1.900 KM (utuženo u 2018),
 od fizičke osobe H. H. 5.300 KM (nije starije od 12 mj. i nije utuženo).
 Potraživanja od društva “B” i “C” te od fizičke osobe M. M. su
porezno priznata, dok su potraživanja od društva “D” i fizičke
osobe H. H. porezno nepriznata. Potraživanja od društva “D” trajno
su porezno nepriznata, dok su potraživanja od fizičke osobe H. H.
privremeno porezno nepriznata.
 Društvo “A” je u 2018. godini ostvarilo ukupne prihode u iznosu od
9.000.000 KM i ukupne rashode u iznosu od 8.200.000 KM. Osim
porezno nepriznatih potraživanja ne postoje druge stavke koje bi
uvećale ili smanjile poreznu osnovicu poreza na dobit.
Tek . Iznos
Opis Konto
br. Dug uje Potr až uje
1a. Sumnjiva i s porna 2119 34.200,00
potraživanja od kupaca u
zemlji
Potraživanja od kupaca u 2110 34.200,00
zemlji
Za prijenos potraživanja
od k upaca na sumniva i
sporna potraživanja
1b. Is pravka vrijednos ti i 5780 18.800,00
otpis nenaplativih
potraživanja od kupaca
Is pravka vrijednos ti 2191 18.800,00
potraživanja od kupaca u
zemlji
Za vrijednosno
usk lađenje potraživanja
od k upaca
Obračun poreza na dobit:

Ukupni prihodi 9.000.000
Ukupni rashodi 8.200.000
Dobit prije poreza 800.000
Trajno porezno
nepriznati rashodi 15.000
Privremeno porezno
nepriznati rashodi 5.300
Porezna osnovica 820.300
Porez na dobit (10%) 82.030

Provjera stanja na kontima potraživanja od kupaca
Potraživanja od Transakcijski računi -
Prihodi - 6 prodaje - 21 200
- Prodaja dobara i usluga Uplata na račun

- Obračunate kamate
- Vrijednosno uskl. na temelju
valutne klauzule
Obveze za PDV - 47 Blagajna - 205
Obračunati PDV po izlaznoj

fakturi Gotovinska uplata
Vrijednosni papiri
(kratkoročni) - 24
Primljeni ček, mjenica
Primljeni avansi 430

So
Obračun primljenog avansa
Ispravka vrijednosti
potraživanja od
kupaca - 219
So
Isknjižavanje definitivno
nenaplativog otpisanog
potraživanja
Obveze prema
dobavljačima - 43
So
Kompenzacija
Posebno treba izvršiti provjeru knjigovodstvenog stanja kupaca s
aspekta:
 čiji dugovni saldo neprekidno raste
 da li su ugovori o kompenzaciji proknjiženi
 mogućnost ustupanja potraživanja putem cesije
 provjera osnovanosti potraživanja, postoje li ispravne fakture,
otpremnice i sl.
 obračun zateznih kamata
 jesu li potraživanja od kupaca usklađena u onim slučajevima gdje se
pojavljuje neslaganje zbog greške
 da li su neka potraživanja nenaplativa pa ih treba preknjižiti na
sumnjiva i sporna potraživanja
 ako postoji potražni saldo na kontu 211 – Kupci u zemlji, potrebno
je provjeriti odnosi li se on na unaprijed plaćenu isporuku za koji
nije proknjižena izlazna faktura
 za kupce iz inozemstva na dan bilanciranja stanje potraživanja od
inokupaca iskazuje se primjenom srednjeg tečaja Centralne banke
BiH
Dospjela a nenaplaćena potraživanja
Na temelju podataka o potraživanjima od kupaca iz

salda konti, treba izdvojiti dospjela a nenaplaćena
potraživanja:
• za koja je nastupila zastara prava na naplatu,
• po kojima se vode sudski sporovi,
• koja su prijavljena u stečajnom postupku,
• za koja je postignuta nagodba s dužnikom
Procjenjivanje zaliha
 Pri sastavljanju financijskih izvještaja moramo prije

svega voditi računa o:
 načelu opreznosti i
 načelu uzročnosti.
 MRS 2 propisuju da se zalihe trebaju mjeriti prema

trošku nabave ili prema neto utrživoj vrijednosti,
ovisno o tome što je niže.
Primjer:
Vrijednosno usklađenje zaliha sirovina i materijala
 Poduzeće „Kristal“ d.o.o. Mostar donijelo je odluku o

vrijednosnom usklađenju zaliha sirovina i materijala
koje dugo stoje na zalihama i čija je realna tržišna
vrijednost umanjena.
 Procjenom je utvrđeno da će neto utrživa vrijednost
gotovih proizvoda proizvedenih iz tih zaliha biti manja
od trenutne knjigovodstvene vrijednosti zaliha. Stoga
je donesena odluka o vrijednosnom usklađenju koja
može imati sljedeći sadržaj.
„Kristal“ d.o.o. Mostar
Mostar, 31.12.2018.
ODLUKA O VRIJEDNOSNOM USKLAĐENJU ZALIHA
U skladu s tačkom 9. MRS 2 – Zalihe, prema kojem se zalihe trebaju mjeriti po trošku
nabave ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže, te odredbama članka 10.
Zakona o porezu na dobit a na temelju procjene popisne komisije i prosudbe uprave
poduzeća , vrijednosno se usklađuju ove vrste zaliha:
Iznos Procijenjena
R. Jed. Trošak
Vrsta zalihe Kol. vrijed. vrijednost
br. mj. nabave
usklađenja zaliha (5-6)
1 2 3 4 5 6 7
1 Materijal A kg 10 1.000,00 100,00 900,00
2 Materijal B kg 20 2.000,00 200,00 1.800,00
3 Materijal C kg 30 3.000,00 300,00 2.700,00
4 Materijal D kg 40 4.000,00 400,00 3.600,00
Ukupno 10.000.00 1.000,00 9.000,00
Iznos vrijednosnog usklađenja zaliha evidentira se na teret rashoda s danom donošenja.

Tek. Iznos
Opis Konto
1 Gubici od umanjenja 5850 1.000,00
vrijednosti materijala
Umanjenje vrijednosti 1090 1.000,00

sirovina i materijala
Za vrijednosno
usklađenje materijala
Evidentiranje u dnevniku računa koji
pristignu poslije 31.12.
Primjer :
1. Porezni obveznik primio je fakturu broj 156/18, dana
05.01.2019.godine za električnu energiju za
prosinac/decembar 2018.godine na iznos od 200,00
KM uvećano za PDV od 34,00 KM.
2. Porezni obveznik primio je fakturu broj 125/18, dana
06.01.2019.godine za nabavku uredskog materijala u
prosincu/decembru 2018.godine na iznos od 500,00
KM uvećano za PDV od 85,00 KM.
3. Za nabavljeni sitan inventar u prosincu/decembru
2018.godine u iznosu od 1.000,00 KM nije pristigla
faktura.
Knjiženje u dnevniku u prosincu/decembru 2018.godine:
Tek. Iznos
Opis Konto
1. Utroš ena električna
energija 5120 200,00
Ulazni porez na koji još
nije s tečeno pravo odbitka
276 34,00
Dobavljači u zemlji 432 234,00
Za utrošenu
elek tr.energiju
2. Ureds ki materijal 1015 500,00
nije s tečeno pravo odbitka
276 85,00
Dobavljači u zemlji 432 585,00
Za nabavljeni ured.
materijal
3. Sitan inventar na zalihi 1041 1.000,00
Obračunati troš kovi
razdoblja za koje nije
primljena faktura 4901 1.000,00
Za nabavljeni sitan
inventar
Knjiženje u dnevniku u siječnju/januaru 2019.godine:
Tek. Iznos
Opis Konto
1. PDV u primljenim
fakturama 270 34,00
nije stečeno pravo odbitka
276 34,00
Za preknjižavanje
ulaznog poreza (račun
broj 156/16)
2. PDV u primljenim
fakturama 270 85,00
nije stečeno pravo odbitka
276 85,00
Za preknjižavanje
ulaznog poreza (račun
broj 125/16)
Evidentiranje inventurnih razlika i faktura pristiglih poslije 31.12. u KIF-u i KUF-u
KNJIGA IZLAZNIH FAKTURA
Iznos Osnovica
Iznos interne Iznos fa za obr.
Naziv i fakture/ fakture u za ostala PDV-a PDV na
Broj sjedište nakn. s vanposl. oslob. poreznim sve
RB fakture Datum kupca Iden. broj porezom svrhe Izvoz PDV-a obveznic. isporuke
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
1. Int fa 1/18 31.12.2018 Manjak 2340,00 300,00 340,00
2. 198/18 31.12.2018 M.M. 1170,00 170,00
3. ....... ............. ....... ...... ........... ......... ............ ......... ......... ........
UKUPNO XII/18 11700,00 2340,00 0,00 300,00 9500,00 2040,00
Kumulativni iznos za period I-XII/18 58500,00 2340,00 0,00 300,00 45000,00 8840,00
KNJIGA ULAZNIH FAKTURA

Datum
fakture IZNOS ULAZNOG POREZA
Naziv Iznos Iznos Iznos Koji se
Broj dobavljača Ident.broj/ fakture fakture s paušalne može
RB fakture i sjedište JMBG bez PDV-a PDV-om naknade UKUPNO u fakturi odbiti Koji se ne može odbiti
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
1 Popis 31.12.2018 Višak - 400,00 400,00
2 156/18 31.12.2018 A 42... 200,00 234,00 34,00 34,00
3 125/18 31.12.2018 B 42... 500,00 585,00 85,00 85,00
4 ........ ............. ........... ............... .......... ............... ........ ............. ........... ..........
UKUPNO XII/18 10000,00 11700,00 1700,00 1581,00 119,00
Kumulativni iznos za period I-XII/18 70000,00 81900,00 11900,00 11781,00 119,00
POPIS IMOVINE I OBVEZA
 Pravne osobe su dužne popisati imovinu i obveze
najmanje jednom u toku godine, a najkasnije do kraja
tekuće poslovne godine.
 Pravna osoba kod koje se nalaze tuđa sredstva,
dužna je ta sredstva popisati posebno za svaku
pravnu osobu kojoj ta imovina pripada i dostaviti im
po jedan primjerak popisnih lista na kojima su ta
sredstva popisana.
 Kod pravnih osoba čija su ta sredstva, ove se popisne
liste uključuju u njihovu dokumentaciju o popisu.
 Pravne osobe u stečaju i likvidaciji nisu obveznici
popisa sa stanjem na dan 31.12.
 Ove pravne osobe provode popis imovine i obveza na
dan otvaranja stečajnog postupka, odnosno
pokretanja postupka likvidacije.
Zadatak komisije za popis
 Zadatak komisije za popis obuhvaća slijedeće aktivnosti:
− utvrđivanje vrste sredstava na osnovu nomenklature,
− utvrđivanje količine sredstava mjerenjem, brojanjem, vaganjem i
kubiciranjem,
− utvrđivanje vrijednosti sredstava na temelju knjigovodstvene
vrijednosti,
− upisivanje popisom utvrđenog stanja u popisne liste,
− unos u posebne popisne liste zastarjelih, nekurentnih i
neupotrebljivih sredstava,
− unos u posebne popisne liste tuđih sredstava,
− upisivanje u popisne liste promjena od dana popisa do kraja
godine,
− unos u popisne liste knjigovodstvenog stanja radi usaglašavanja s
stvarnim stanjem utvrđenim popisom,
− utvrđivanje naturalnih razlika, odnosno viškova i manjkova između
stvarnog stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja , te
utvrđivanje razloga tih razlika i
− sačiniti i blagovremeno predati izvještaj o izvršenom popisu u
kojem dati prijedlog za postupanje s utvrđenim viškovima i
manjkovima.
 Podatke iz knjigovodstva u popisne liste ne unose
osobe koje rade u knjigovodstvu, nego komisija.
 Na kraju popisa popisna komisija sastavlja izvještaj
o obavljenom popisu, utvrđuje viškove i manjkove i
dostavlja ga na razmatranje tijelu mjerodavnom za
razmatranje rezultata popisa za odlučivanje o
popisu, najkasnije 15. dana od dana isteka
poslovne godine.
Obračun PDV-a na manjak
Manjak po osnovu kala, rastura, kvara i loma utvrđen odlukom
pravne osobe ili poduzetnika, a najviše do visine utvrđene
Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Dopušteni normativ gubitka izražen je u postotcima od prodanih
količina proizvoda u obračunskom razdoblju (za veleprodaju se
priznaje 50% od utvrđenih normativa gubitka za maloprodaju). Za
dobra koja nisu obuhvaćena normativom rashoda utvrđena
Pravilnikom, količina rashoda se utvrđuje prema normativu
obveznika;
 Manjak uzrokovan višom silom, gdje se pod višom silom
podrazumijeva manjak dobara nastao uslijed elementarnih
nepogoda (poplava, požar, zemljotres, ratna razaranja). Da bi se
manjak nastao višom silom mogao priznati kao neoporeziv
potrebno je da za to postoji zapisnik nadležnog organa o
pričinjenoj šteti;
• Na rashod nastao zbog isteka roka trajanja dobara ne plaća se
PDV, pod uvjetom da je rok trajanja utisnut na ambalaži
proizvoda ili je na drugi način određen od strane proizvođača, a
pri uništenju navedenih dobara prisutan predstavnik Sanitarne
inspekcije;
• Manjak na teret odgovorne osobe (predstavlja porezno
nepriznat rashod);
• Manjak iznad visine kala, rastura, kvara i loma utvrđene
Pravilnikom koji se knjiži na teret pravne osobe ili poduzetnika i
predstavlja porezno nepriznati rashod.
Primjer : Utvrđen je manjak materijala od 500,00 KM, a
stopa PDV-a je 17 %.
a)na teret pravne osobe
Tek. Iznos
Opis Konto
br. Duguje Potražuje
1. Manjkovi materijala 5761 585,00
Materijal 1010 500,00
PDV po osnovu utvrđenih 85,00
manjkova na teret pravne
osobe 4721
Za knjiženje manjka na teret
pravne osobe
a)na teret odgovorne osobe
Tek. Iznos
Opis Konto
1. Potraživanja od zaposlenih
za manjak 2323 585,00
Manjkovi materijala 5761 500,00
PDV po osnovu utvrđenih
manjkova na teret
odgovorne osobe 4722 85,00
Prihodi od prodanog
materijala 6590 500,00
Materijal u vlastitom
skladištu 1010 500,00
Za knjiženje manjka na teret
zaposlene osobe
Viškovi
Primjer : Utvrđen je višak materijala od 200,00 KM.
Iznos
Tek.
Opis Konto
1. Materijal u vlastitom
skladištu 1010 200,00
Viškovi materijala 6761 200,00
Za knjiženje viškova
materijala
Primjer: Utvrđen je manjak opreme sljedeće knjigovodstvene vrijednosti:
- nabavna vrijednost 10.000,00 KM
- ispravka vrijednosti 4.500,00 KM
Napomena:
Nabavka opreme izvršena je 15.08.2016.god.
Kada se stalna sredstva isknjižavaju vrši se konačan obračun amortizacije.
Osnovica za PDV = 10.000,00 – (10.000,00 x 2 god. x 20%) = 6.000,00 KM.
- PDV = 1.020,00 KM (6.000 x 17 % )
a)na teret odgovorne osobe
Tek. Iznos
Opis Konto
1. Potraživanja od zaposlenih za
manjak 2323 6.520,00
Ispravka vrijednosti opreme
(po osnovu amortizacije)
0228 4.500,00
Oprema 0220 10.000,00
manjkova na teret odgovorne
osobe 4722 1.020,00
Za zaduženje radnika za
manjak opreme
Svođenju zaliha robe na tržišne cijene
Primjer
U trgovini na veliko komisija je u toku popisa utvrdila da je u protekloj
godini pao promet trosjeda „Mira“ za 50 % u odnosu na prethodnu
godinu. Broj trosjeda po popisu je 10 kom po prodajnoj cijeni od
1.500,00 KM bez PDV-a, sa maržom od 25%. Komisija smatra da je
dizajn navedenog trosjeda prevaziđen, pa predlaže sniženje prodajne
cijene za 50%, tj. utvrđivanje cijene od 750,00 KM. Na temelju
izvještaja komisije nadležno tijelo donosi odluku o utvrđivanju nove
cijene trosjeda u iznosu od 750,00 KM, pri čemu se iznos otpisa iznad
uračunate marže evidentira u knjigovodstvu na teret rashoda.
Prodajna
Elementi Stara Nova Smanjenje
kalkulacije cijena cijena vrijednosti
Prodajna cijena 1.500,00 750 750
Marža 25% 300 - 300
Nabavna vrijednost 1.200,00 - -450
Tek. Iznos
Opis Konto
1. Roba u skladištu 1320 -750,00
Ukalkulirana razlika u 1370 -300,00
cijeni
Gubici od umanjenja 5853 450,00
vrijednosti robe u
skladištu
Za vrijednosno
usklađivanje robe
Manjkovi do utvrđenog normativom
Primjer
• Popisom je utvrđen manjak robe u trgovini na veliko

20 kg po veleprodajnoj vrijednosti od 2.000,00 sa
ukalkuliranom razlikom u cijeni od 400,00 KM bez PDV-a.
• Dopušteni rastur prema normativu je 15 kg u

vrijednosti od 1.200,00 KM.
• Dopušteni rastur u knjigovodstvu se evidentira na

teret rashoda poduzeća. Na prekomjerni rastur odnosno
manjak od 5 kg u vrijednosti od 400,00 KM obračunat je
PDV po stopi od 17% u iznosu od 68,00 KM.
Prekomjerni manjak tereti rashode poduzeća.
Tek. Iznos
Opis Konto
1. Prekomjerni iznos kala,
rastura, kvara i loma 5796 1668,00
Ukalkulirana razlika u
cijeni 1370 400,00
Roba u skladištu 1320 2000,00
osobe 4721 68,00
Za prekomjerni iznos
kala, rastura, kvara i
loma
Oštećenja robe uslijed više sile
Primjer :
Radi poplave oštećena je roba koja nije za daljnju
prodaju u vrijednosti od 1.100,00 KM bez PDV-a.
Zaračunata razlika u cijeni je 100,00 KM. Pribavljen je
zapisnik nadležnog organa.
Tek. Iznos
Opis Konto
1. Rashodi nastali uslijed
više sile 5799 1000,00
cijeni 1370 100,00
Roba u skladištu 1320 1100,00
Za oštećenje robe uslijed
više sile
Viškovi robe u prodavnici
Primjer:
Utvrđen je višak robe u skladištu, čija je:
- nabavna cijena 2.000,00 KM
- razlika u cijeni (25%) 500,00 KM
- ukalkulirani PDV (17%) 425,00 KM
Tek. Iznos
Opis Konto
1. Roba u prodavnicama 1330 2.925,00
cijeni 1370 500,00
Ukalkulirani PDV 138 425,00
Viškovi robe 6766 2000,00
Za višak robe u
prodavnici
Manjkovi robe u prodavnici
Primjer:
Popisom robe u trgovini na malo utvrđen je manjak u ukupnom
iznosu od 2.340,00 KM. Prema Normativu za utvrđivanje rashoda
na koji se ne plaća porez na dodanu vrijednost, dopušteni kalo,
rastur, kvar i lom iznosi 1.755,00, a ostatak od 585,00 KM je
oporeziv.
Dopušteni manjak
- Maloprodajna vrijednost 1.755,00 KM
- Uračunati PDV (1.755 x 14,5299%) 255,00 KM
- Neto prodajna cijena 1.500,00 KM
- 25% prosj. stopa RUC 375,00 KM
- Nabavna vrijednost dopuštenog manjka 1.125,00 KM
Nedopušteni manjak
- Maloprodajna vrijednost 585,00 KM
- Uračunati PDV (585 x 14,5299%) 85,00 KM
- Neto prodajna cijena 500,00 KM
- 25% prosj. stopa RUC 125,00 KM
- Nabavna vrijednost dopuštenog manjka 375,00 KM
- PDV na manjak (375 x 17 %) 63,75 KM
- Ukupno manjak 438,75 KM
Tek. Iznos
Opis Konto
1. Kalo, rastur, kvar i lom 5791 1125,00
cijeni 1370 375,00
Roba u prodavnici 1330 1755,00
Za dozvoljeni k alo robe u
prodavnici
2. Manjkovi robe 5766 438,75
cijeni 1370 125,00
PDV po osnovu utvrđenih 4721 63,75
osobe
Za nedozvoljeni k alo
robe u prodavnici
Uništenje robe koja je osigurana
Primjer:
Utvrđeno je uništenje robe u prodavnici nakon poplave koju su
konstatirali nadležni organi. Roba je osigurana od poplave.
- Prodajna cijena bez PDV-a 18.000,00 KM

- Ukalkulirani RUC 4.000,00 KM
- Ukalkulirani PDV 3.060,00 KM
Tek. Iznos
Opis Konto
1. Potraživanja za naknadu
osiguranih šteta 2380 14.000,00
cijeni 1370 4.000,00
Ukalkulirani PDV 138 3.060,00
Roba u prodavnici 1330 21.060,00
Za manjak robe uslijed
poplave
Otpis zastarjelih zaliha
Uprava društva donijela je odluku o otpisu zastarjelih zaliha
robe u prodavnici čiji je rok upotrebe istekao:
- razlika u cijeni 500,00 KM
- PDV 340,00 KM
- prodajna cijena 2.340,00 KM
Pri uništenju dobara prisutan je bio predstavnik Sanitarne
inspekcije o čemu je sačinio zapisnik.
Tek. Iznos
Opis Konto
1. Gubici od umanjenja
vrijednosti robe u
prodavnici 5854 1500,00
cijeni 1370 500,00
Za otpis robe zbog istek a
rok a upotrebe
Manjak robe u prodavnici
Utvrđen je manjak robe u prodavnici na teret odgovorne osobe
gdje je:
- razlika u cijeni (25%) 1.000,00 KM
- obračunati PDV (5.000,00 x 17%) 850,00 KM
Tek. Iznos
Opis Konto
1. Potraživanja od radnika 2323 5680,00
Manjkovi robe 652 4000,00
cijeni 1370 1000,00
Roba u prodavnicama 1330 5850,00
Prihodi od prodaje robe 601 5000,00
PDV po osnovu
utvrđenog manjka na teret
odgovorne osobe 4722 680,00
Za manjak robe u
prodavnici
Promjena cijena robe u maloprodaji
Primjer :
Poduzeće je povodom novogodišnjeg praznika snizilo cijene za
100 komada televizora sa 292,50 KM/kom na 234,00 KM/kom sa
PDV-om. Prosječna razlika u cijeni - RUC je 30% od maloprodajne
cijene bez PDV-a.
RUC = 29.250 – (29.250 x 14,5299 %) x 30 % = 7.500,00
Ako se maloprodajna cijena snizi ispod nabavne cijene (iznos koji

je veći od zaračunate razlike u cijeni), onda se za iznos sniženja
cijene preko zaračunate marže terete rashodi.
U ovom primjeru zaračunata marža u iznosu od 7.500,00 KM je
viša od sniženja cijene od 5.000,00 KM.
Sačinjen je zapisnik o sniženju cijena kojim je utvrđeno:

- Sniženje cijene (100 kom x 58,50 KM) 5.850,00 KM
- PDV 14,5299% sadržan u sniženju 850,00 KM
- Razlika 5.000,00 KM
Tek. Iznos
Opis Konto
1. Roba u prodavnicama 1330 -5.850,00
cijeni 1370 -5000,00
Ukalkulirani PDV 138 -850,00
Zapisnik o sniženju
cijena robe
Hvala na pažnji!
Seminar: Privredna štampa Sarajevo
MSFI 16 – NAJMOVI
dr.sc. JOZO PILJIĆ
decembar/prosinac 2018.
Prof.dr.sc. Jozo Piljić 1

SVRHA DONOŠENJA STANDARDA
• MSFI 16 – Najmovi definira načela priznavanja i

mjerenja najmova u poslovnim knjigama te navodi na
koji način je potrebno prezentirati informacije o
najmovima u temeljnim financijskim izvještajima.
• Svrha donošenja novog standarda o najmovima koji
izvan snage stavlja MRS 17 – Najmovi bila je da
najmoprimci i najmodavci iskazuju u svojim poslovnim
knjigama sve relevantne informacije vezane uz poslovni
(operativni) i financijski najam.
• Standard je objavljen u siječnju 2016. godine, a stupa
na snagu 1. 1. 2019. godine u Federaciji BiH.

EVIDENCIJE NAJMOVA NAJMOPRIMCA
PREMA MRS 17
• Prema odredbama MRS-a 17, najmovi se klasificiraju na
financijske i operativne (poslovne) najmove. Najam je
potrebno klasificirati kao financijski najam ako se s
najmodavca na najmoprimca prenose gotovo svi rizici i
koristi povezani s vlasništvom, u protivnom se najam
klasificira kao operativni ili poslovni najam.
• Najmoprimac na početku razdoblja financijskog najma
priznaje u bilanci imovinu koja je predmetom najma i
obveze po fer vrijednosti iznajmljene imovine, ili ako je
niže, po sadašnjoj vrijednosti minimalnih plaćanja najma
• Najmoprimac kod financijskog najma vrši obračun
amortizacije, a plaćanje najamnine rezultira smanjivanjem
obveza po osnovu najma i evidentiranjem rashoda od
kamata te odljevom novca s transakcijskog računa.

• Evidencija poslovnih najmova kod najmoprimca se prema
MRS-u17 razlikuje u odnosu na financijski najam, najamnine
po osnovi poslovnog najma predstavljaju trošak najma.
• Najmoprimac u ovom slučaju ne iskazuje imovinu koja je
predmetom najma u bilanci i sukladno tome ne vrši obračun
amortizacije.
• U bilanci stanja nisu vidljive ukupne obveze po osnovi
operativnih najmova sklopljenih na duže vremensko razdoblje
čime se korisnicima financijskih izvještaja ne daje prava slika
o zaduženosti najmoprimc a što je promijenjeno prema
novom standardu – MSFI-u 16 Najmovi

EVIDENCIJE NAJMOVA NAJMOPRIMCA
PREMA MSFI 16
• MSFI 16 uvodi novinu jedinstvenog računovodstvenog modela za
najmoprimce prema kojem od najmoprimca zahtijeva da priznaje u
svojim poslovnim knjigama imovinu i obveze za sve najmove s
razdobljem dužim od 12 mjeseci, osim u slučajevima kad imovina koja
je predmetom najma male vrijednosti
• Najmoprimac je u skladu s novim standardom dužan priznati imovinu
koju ima pravo koristiti kao i obvezu iz najma. Najmoprimac početno
mjeri imovinu kojui ma pravo koristiti slično kao i ostale nefinancijske
oblike imovine (npr., nekretnine, postrojenja i opremu), a obveze iz
najmova slično kao kod financijskih obveza.
• Najmoprimac, što dosad nije bio slučaj kod operativnog najma,
obračunava amortizaciju za imovinu koja je predmetom najma i kamatu
na obveze po osnovu najma

EVIDENCIJE NAJMOVA NAJMODAVCA
PREMA MRS 17
• Najmodavac financijski najam računovodstveno prikazuje kao da
se radi o prodaji imovine koja je predmetom najma, što znači da
treba razdužiti imovinu u visini knjigovodstvene vrijednosti i
priznati rashod s jedne strane, te u visini fakturirane vrijednosti
najmoprimcu priznati potraživanje i prihod
• Najmodavac kod financijskog najma ne obračunava amortizaciju
za sredstvo koje je predmetom najma, već to čini najmoprimac.
• Za razliku od financijskog najma, kod poslovnog najma, imovina
koja je predmetom najma iskazuje se u poslovnim knjigama
najmodavca te najmodavac za tu imovinu vrši obračun
amortizacije.
• Najamnina za najmodavca predstavlja prihod razdoblja.

EVIDENCIJE NAJMOVA NAJMODAVCA
PREMA MSFI 16
• MSFI 16 preuzima sve značajne dijelove vezane uz

računovodstveni tretman najmova kod najmodavca iz MRS-a
17 – Najmovi.
• Tako, najmodavac i dalje klasificira najmove kao operativne i
financijske i računovodstveno ih evidentira na različite načine
kao štoje to bio slučaj i dosada.
• MSFI 16 zahtijeva dodatne objave vezane uz evidenciju
najma kod najmodavca, čime se korisnicima financijskih
izvještaja nastoje dati kvalitetnije informacije o izloženosti
najmodavca riziku, i to posebno riziku rezidualne vrijednosti.

PRIZNAVANJE I MJERENJE NAJMOVA PREMA MSFI 16
• Prema MSFI-u 16 najam se definira kao ugovor (sporazum) ili dio ugovora
kojim se u dogovorenom vremenskom razdoblju prenosi pravo upotrebe
imovine (predmetne imovine) u zamjenu za naknadu.
• Prema MSFI-u 16, najmoprimac će od prvog dana trajanja najma priznati
imovinu s pravom upotrebe i obveze po osnovu najma u svojoj
računovodstvenoj evidenciji i izvještaju o financijskom položaju (bilanci
stanja).
• Imovina s pravom upotrebe i obveze po osnovu najma prestaće se
priznavati u računovodstvenoj evidenciji i izvještaju o financijskom
položaju najmoprimca prilikom isteka ili prekida ugovora o najmu.
• Prema tački 24. MSFI-a, kod početnog priznavanja, najmoprimac će
imovinu s pravom upotrebe mjeriti po trošku koji uključuje:
– iznos početnog mjerenja obveze po osnovu najma
– sva plaćanja po osnovu najma provedena prije ili na datum početka najma
– sve početne direktne troškove najmoprimca
– procjenjene troškove najmoprimca u vezi s demontažom i uklanjanjem
predmetne imovine, obnavljanjem lokacije na kojoj se imovina nalazi ili
vraćanjem imovine u stanje prema uvjetima ugovora o najmu.
• Prilikom naknadnog mjerenja najmoprimac će imovinu
s pravomu potrebe mjeriti primjenom:
– modela troška ili
– modela revalorizacije iz MRS-a 16 odnosno modela
fer vrijednosti iz MRS-a 40.

UTJECAJ NOVOG MODELA RAČUNOVODSTVA NAJMA
NA FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE NAJMOPRIMCA
• Novi model računovodstva najma iz MSFI-a 16 utjecat će

posebno na financijske izvještaje najmoprimca koji imaju
aktivne ugovore o operativnom najmu.
• Financijski izvještaji najmoprimaca koji imaju aktivne
ugovore o financijskom najmu neće se značajno
modificirati uslijed početka primjene MSFI-a 16, budući da
je novi model računovodstva najmova iz MSFI-a 16 u
značajnoj mjeri istovjetan računovodstvu financijskog
najma iz aktualnog MRS-a 17.
• S obzirom da MSFI 16 ne mijenja model računovodstva
najmova kod najmodavaca, primjena MSFI-a 16 neće
utjecati na financijske izvještaje najmodavaca

Utjecaj novog modela računovodstva najma na
izvještaj o financijskom položaju najmoprimca
• Prema MSFI-u 16, najmoprimac može imovinu s pravom upotrebe
iskazati u izvještaju o financijskom položaju (bilanci stanja) odvojeno
od ostale imovine ili u okviru identične imovine koja je u vlasništvu
najmoprimca.
• U slučaju kada najmoprimac imovinu s pravom upotrebe prikazuje u
izvještaju o financijskom položaju u okviru iste stavke kao i identičnu
imovinu koja je u njegovom vlasništvu, najmoprimac mora objaviti koje
stavke izvještaja o financijskom položaju uključuju imovinu s pravom
korištenja (imovinu u najmu).
• Također, najmoprimac može u izvještaju o financijskom položaju
obveze po osnovu najma prikazati odvojeno od ostalih obveza ili u
okviru sličnih obveza. U slučaju kada najmoprimac obveze po osnovu
najma ne prikazuje odvojeno od ostalih sličnih obveza, dužanje objaviti
koje stavke izvještaja o financijskom položaju uključuju obveze po
osnovu najma.

Utjecaj primjene novog modela računovodstva najma na izvještaj
o financijskom položaju najmoprimca prikazan je u sljedećoj
tabeli:
MRS 17 MSFI 16
Stavke Financijski Operativni
Svi najmovi
najam najam
Imovina Imovina - Imovina
Obveze Obveze - Obveze
Izvanbilančna Imovina
- -
evidencija Obveze
Primjena novog modela računovodstva najma neće imati utjecaj na

priznavanje i mjerenje imovine i obveza po osnovu financijskog najma,
jer je novi model računovodstva najma iz MSFI-a 16 temeljen na
modelu računovodstva financijskog najma iz MRS-a 17.

bilancu uspjeha najmoprimca
Razlike u prezentiranju rashoda po osnovu najmova između

MSFI-a 16 i MRS-a 17 u bilanci uspjeha sistematizirane su i
prikazane u sljedećoj tabeli:
MRS 17 MSFI 16
Svi najmovi
najam najam
Poslovni
rashodi
Trošak Trošak
najamnine najamnine
Amortizacija Amortizacija Amortizacija
Financijski Rashodi od Rashodi od

rashodi kamata kamata
izvještaj o novčanim tokovima najmoprimca
Razlike u prezentiranju izdataka po osnovu najmova u izvještaju o
novčanim tokovima između MSFI-a 16 i MRS-a17 prikazane su u
sljedećoj tabeli:
MRS 17 MSFI 16
Svi najmovi
najam najam
Poslovna
aktivnost
Izdaci za Izdatak za
najamninu najamninu
Izdatak za kamate Izdatak za Izdatak za
kamate kamate
Financijska
aktivnost
Otplata obveza po Otplata obveza Otplata obveza
osnovu najma po osnovu najma
Prof.dr.sc. Jozo Piljić
po osnovu najma 14
UČINCI PRIMJENE NOVOG MSFI 16 NA
FINANCIJSKE POKAZATELJE
• Primjena novog modela izvještavanja o najmovima će
rezultirati:
– smanjivanjem koeficijenta obrtaja ukupne imovine
– povećanjem financijskih obveza koje znače veću
zaduženost
– mjere profitabilnosti koje isključuju kamate i
amortizaciju, ali uključuju troškove najamnine, npr.
EBITDA bit će veće

Pokazatelji likvidnosti
Očekivani
Pokazatelj Izračun
učinak
KOEFICIJENT
Novac + potraživanja/kratkoročne
UBRZANE Smanjenje
obveze
LIKVIDNOSTI
KOEFICIJENT
Kratkotrajna imovina/kratkoročne
TEKUĆE Smanjenje
obveze
LIKVIDNOSTI
KOEFICIJENT
Dugotrajna imovina/kapital +
FINANCIJSKE Povećanje
dugoročne obveze
STABILNOSTI

Pokazatelji zaduženosti
Očekivani
Pokazatelj Izračun
učinak
KOEFICIJENT
Ukupne obveze/ukupna imovina Povećanje
ZADUŽENOSTI
KOEFICIJENT
VLASTITOG Kapital / ukupna imovina Smanjenje
FINANCIRANJA
KOEFICIJENT
Ukupne obveze /kapital Povećanje
FINANCIRANJA
POKRIĆE TROŠKOVA Povećanje/
Bruto dobit +kamate / kamate
KAMATA 1 Smanjenje*
EBITDA će se
POKRIĆE TROŠKOVA povećati za
EBITDA / kamate
KAMATA 2 iznose
kamata*

Pokazatelji aktivnosti
Očekivani
Pokazatelj Izračun
učinak
KOEFICIJENT
OBRTAJA UKUPNE Prihodi / ukupna imovina Smanjenje
IMOVINE
KOEFICIJENT
OBRTAJA
Prihodi / kratkotrajna imovina Nema utjecaja
KRATKOTRAJNE
IMOVINE
KOEFICIJENT
OBRTAJA Prihodi/ potraživanja odkupaca Nema utjecaja
POTRAŽIVANJA

Pokazatelji profitabilnosti
Bilanca uspjeha MSFI 16
Prihodi -
Operati vni troškovi (isključena amortizacija) SMANJENJE

EBITDA (Dobit prije kamata, poreza i
POVEĆANJE
amortizacije)
Amortizacija -
EBIT (Operativna dobit ) POVEĆANJE
Financijski rashodi - kamate
POVEĆANJE/
EBT (Dobit prije oporezivanja)
SMANJENJE
Porez na dobit
Dobit nakon oporezivanja

Hvala na pažnji!

MSFI 15 – PRIHODI OD
UGOVORA S KUPCIMA
dr.sc. JOZO PILJIĆ

DJELOKRUG PRIMJENE STANDARDA
• MSFI 15 Prihodi od ugovora s kupcima odnosi se na sve
ugovore s kupcima koji prodaju robu ili pružaju usluge,
uključujućii ugovore o izgradnji te licenciranje
intelektualnog vlasništva.
• MSFI 15 Prihodiod ugovora s kupcima se ne odnosi na
ugovore s kupcima koji su obuhvaćeni nekim drugim
MSFI-jem ili MRS-om poput ugovora o najmu, ugovora o
osiguranju i financijskih instrumenata.
• Standard definira osnovne principe koje društvo mora
primijeniti kako bi mjerilo i priznalo prihode i novčane
tokove koji su povezani s tim prihodima.
• Osnovno je pravilo da se prihod treba priznati u iznosu
koji odražava iznos naknade koji društvo očekuje primiti u
zamjenu za prijenos robe ili usluga kupcu.
MODEL PRIZNAVANJA PRIHODA PREMA MSFI - 15
Model priznavanja prihoda prema MSFI 15 obuhvaća
sljedeće korake:
• KORAK 1 - Identificirati ugovor s kupcem

• KORAK 2 - Identificirati ugovorne obveze proizašle iz
ugovora s kupcem
• KORAK 3 - Određivanje cijene transakcije
• KORAK 4 - Alokacija cijene transakcije prema ugovornim
obvezama iz ugovora s kupcem
• KORAK 5 - Priznavanje prihoda u trenutku ispunjenja
ugovorne obveze od strane subjekta.

KORAK 1 - Identificirati ugovor s kupcem
Subjekt će primijeniti MSFI 15 na ugovore koji

zadovoljavaju sljedeće kriterije:
• ugovorne strane su odobrile ugovor i obvezale su se na
ispunjenje ugovornih obveza
• subjekt može identificirati prava svake ugovorne strane
vezano uz prijenos robe ili usluga
• subjekt može identificirati uvjete plaćanja vezano uz
prijenos roba ili usluga
• ugovor sadrži komercijalni sadržaj i
• vjerojatno je da će subjekt primiti naknadu na koju ima
pravo u zamjenu za prijenos robe ili usluga na kupca.

KORAK 2 - Identificirati ugovorne obveze
proizašle iz ugovora s kupcem
• Subjekt mora procijeniti uvjete i uobičajenu poslovnu praksu
kako bi utvrdio koja obećana roba ili usluge, ili grupa
obećanih roba iliusluga, se može obračunati kao zasebna
ugovorna obveza.
• Pri identificiranju zasebnih ugovornih obveza, subjekt
razmatra ima li kupac koristi od robe ili usluga samostalno ili
kupac stječe koristi od prijenosa obećane robe ili usluga tek
zajedno s drugim resursima koji su kupcu dostupni.
• Također, pri identificiranju zasebnih ugovornih obveza, subjekt
razmatra je li obećanje subjekta o prijenosu robe ili usluga
moguće odvojeno identificirati od ostalih obećanja proizašlih iz
ugovora s kupcem.
KORAK 3 - Određivanje cijene transakcije
• Cijena transakcije je iznos naknade koju subjekt očekuje

primiti od kupca i na nju ima pravo u zamjenu za
prijenos obećane robe ili usluga kupcu.
• U pravilu, cijena transakcije predstavlja fiksni iznos
naknade primljene od kupca.
• U određenim okolnostima, cijena transakcije može biti
varijabilna ovisno o popustima, rabatima, povratima,
kreditima, poticajima i ostalom.
• Također, cijena transakcije može biti izražena u
nenovčanom obliku.

KORAK 4 - Alokacija cijene transakcije prema
ugovornim obvezama iz ugovora s kupcem
• Kada ugovor sadrži više različitih ugovornih obveza, subjekt

alocira cijenu transakcije na svaku pojedinu ugovornu obvezu
na temelju samostalnih prodajnih cijena svake različite robe ili
usluge.
• Ukoliko prodajna cijena pojedine robe ili usluge nije dostupna,
subjekt će istu procijeniti.

KORAK 5 - Priznavanje prihoda u trenutku
ispunjenja ugovorne obveze od strane subjekta
• Subjekt će priznati prihode kada ispuni ugovornu obvezu prijenosom

obećane robe ili usluga kupcu, odnosno kada kupac stječe kontrolu nad
tom robom ili uslugama. Pri tome,ugovorna obveza može se ispuniti u
određenom trenutku (obično kod prijenosa robe kupcu) ili tokom vremena
(obično kod prijenosa usluga kupcu).
• Ugovorna obveza se ispunjava, a prihod bi se trebao priznavati tokom
vremena, ako je ispunjen najmanje jedan odsljedećih kriterija:
– kupac istovremeno prima i upotrebljava sve koristi i pogodnosti koje
proizlaze iz ispunjenja ugovorne obveze od strane subjekta
– obveza subjekta je proizvesti ili poboljšati imovinu koju kupac
istovremeno kontrolira ili
– obveza subjekta je proizvodnja imovine za koju ne postoji mogućnost
alternativnog korištenja od strane subjekta i subjekt ima pravo na
naknadu za obveze ispunjene do određenog datuma.
IDENTIFIKACIJA UGOVORA S
KUPCEM/KUPCIMA
• MSFI 15 priznaje ugovore u pisanoj formi, usmenoj formi ili one koji su
jednostavno nastali kao dio uobičajene prakse koju primjenjuje društvo
• U većini slučajeva, društva će model iz MSFI-ja 15 primijeniti na
pojedinačne ugovore s kupcima.
• Međutim, standard zahtijeva spajanje ugovora koji su sklopljeni u isto,
ili približno isto, vrijemei s istim kupcem ako zadovoljavaju jedan ili više
sljedećih kriterija:
– ugovori su dogovarani kao paket s jedinstvenim komercijalnim ciljem
– iznos naknade koja se očekuje naplatiti po jednom ugovoru ovisi o
cijeni ili izvršenju drugog ugovora ili
– roba ili usluge koji su obećani ugovorima predstavljaju jedinstvenu
obvezu izvršenja.

IDENTIFIKACIJA OBVEZE IZVRŠENJA U
UGOVORU
• Standard zahtijeva da društvo prilikom potpisivanja ugovora
obvezno identificira dobra i/ili usluge koje se obvezalo
dostaviti/izvršiti za kupca i pritom treba kao obvezu izvršenja
identificirati svaku ugovorenu isporuku ili izvršenje ili kao zasebnu
obvezu za isporuku robe ili izvršenje usluge ili grupe roba i usluga
ili seriju zasebnih obveza za isporuku roba ili izvršenje usluga koje
su ustvari iste i imaju isti način isporuke/izvršenja.
• Obveze izvršenja ne uključuju aktivnosti koje društvo mora
poduzeti kako bi ispunilo ugovor osim ako te aktivnosti nisu
povezane s isporukom robe i/ili usluga kupcu. Na primjer,
pružatelj usluga će morati izvršiti različite administrativne
aktivnosti kako bi definirao uvjete ugovora.

Ovisno o vrsti ugovora, obećana roba i/ili usluge mogu uključivati sljedeće:
• prodaju robe proizvedene od strane društva (npr. zalihe proizvođača)
• preprodaju robe nabavljene od strane društva (npr.trgovačkaroba u
trgovini)
• preprodaju prava na robu i usluge nabavljene od strane društva
• izvršenje ugovorenih aktivnosti za kupca
• davanje robe na raspolaganje kupcu u trenutku kad kupac to odluči
• pružanje usluge ugovaranja isporuke robe ili izvršenja usluge za drugu
stranu koja isporučuje robu ili izvršava uslugu za kupca (npr., u svojstvu
agenta za drugo društvo)
• davanje prava na robu ili uslugu koja se treba isporučiti u budućnosti, a
koju kupac može preprodati ili dati svom kupcu
• izgradnja, proizvodnja ili razvoj imovine u ime kupca
• davanje licenci
• davanje opcija za kupnju dodatne robe i/ili usluga.

ODREĐIVANJE CIJENE TRANSAKCIJE
• Prilikom određivanja cijenetransakcije, društvo treba
razmotriti sljedeće:
– varijabilnu naknadu
– ograničene procjene varijabilne naknade
– postojanje značajne komponente financiranja u ugovoru
– nenovčanu naknadu
– naknadu plativu kupcu.
• Društvo treba procijeniti iznos varijabilne naknade
koristeći neku od metoda:
– Očekivana vrijednost – Očekivana vrijednost može biti približna
procjena iznosa varijabilne naknade ako društvo ima veliki broj
ugovora sa sličnim karakteristikama
– Najvjerojatniji iznos – To može biti približna procjena varijabilne
naknade ako ugovor daje samo dvije mogućnosti(npr. društvo
može ispuniti ili ne ispuniti ciljeve za ostvarenje bonusa).
• Odabranu metodu procjene varijabilnog iznosa naknade
društvo treba primjenjivati konzistentno
Oblici varijabilne naknade
• Varijabilne naknade se moraju razmotriti posebno za svaku
vrstu takve naknade te je od iznimne važnosti da društva
adekvatno identificiraju različite tipove varijabilne naknade
u okviru svojih ugovora
• Postoji slučaj kada dio cijene transakcije ovisi o tome hoće
li društvo ispuniti određene uvjete izvršenja te prema tome
postoji neizvjesnost ishoda
• Definicija varijabilne naknade u MSFI-ju 15 uključuje
varijabilnost po osnovu povrata robe od strane kupca
• Potencijalno smanjenje cijene može postojati zbog
određenih činjenica i okolnosti koje ukazuju na to da
društvo ima namjeru kupcu ponuditi cjenovnu koncesiju,
zbog svoje uobičajene poslovne prakse, objavljenih politika
ili specifičnih izjava danih kupcu
• Društvo u ugovor može uključiti cjenovnu koncesiju ako
je u trenutku sklapanja ugovora s kupcem svjesno
potencijalnih problema s naplatom, ali je neovisno o
tome voljno ući u ugovor s kupcem
• Varijabilna naknada može biti i rezultat proširenih uvjeta
plaćanja u ugovoru što znači da društvo mora procijeniti
predstavljaju li i ti prošireni uvjeti implicitnu cjenovnu
koncesiju ako društvo nema namjeru, ili neće biti u
mogućnosti, naplatiti od kupca sve iznose naknada koje
dospijevaju u budućnosti

Procjena varijabilne naknade
• Društvo treba procijeniti cijenu transakcije korištenjem:
– pristupa očekivane vrijednosti ili
– pristupa najvjerojatnijeg iznosa.
• Odluka o pristupu koji će se koristiti treba biti temeljena na procjeni
koji pristup najbolje predviđa iznos naknade na koji će društvo imati
pravo.
• Odabrani pristup društvo treba primjenjivati konzistentno kroz ugovor i
ažurirati procijenjenu cijenu transakcije na svaki datum bilance.
• Pristupom očekivane vrijednosti, društvo identificira moguće ishode
ugovora i vjerojatnost njihova nastanka. Pristup očekivane vrijednosti
može bolje predvidjeti iznos očekivane naknade kada društvo ima
veliki broj ugovora sa sličnim značajkama.
• Pristup najvjerojatnijeg iznosa može bolje predvidjeti iznos naknade u
slučaju kada društvo očekuje da će imati pravo na jedan od dva
moguća iznosa naknade. Na primjer, ugovor u kojem društvo ima
pravo primiti ukupan bonus ili ništa, ali ne i neki određeni dio tog
bonusa.
Ograničavanje kumulativnog iznosa
priznatog prihoda
• Nakon procjene iznosa varijabilne naknade u okviru cijene transakcije,
društvo mora primijeniti ograničenje na varijabilnu naknadu.
• Cilj ograničenja je sprječavanje priznavanja prihoda u prevelikom iznosu
odnosno fokusiranje na moguća značajna ukidanja prihoda.
• Faktori koji mogu povećati vjerojatnost ili iznos promjene u prihodima
uključuju:
– iznos naknade je značajno pod utjecajem faktora koji nisu pod kontrolom ili
utjecajem društva, npr. volatilnost tržišta, procjene ili aktivnosti trećih strana,
vremenski uvjeti i značajan rizik zastarjelosti obećanih dobara ili usluga
– neizvjesnost oko iznosa naknade se ne očekuje riješiti dugo vremena
– iskustvo društva (ili drugi dokazi) sa sličnim tipovima ugovora je ograničeno ili
ono ima ograničenu vrijednost procjene
– društvo ima praksu nuđenja širokog raspona cjenovnih koncesija ili promjene
uvjeta plaćanja i uvjeta sličnih ugovora u sličnim okolnostima
– ugovor ima veliki broj i širok raspon mogućih iznosa naknade

RAČUNOVODSTVENI TRETMAN ODREĐENIH
VRSTA VARIJABILNIH NAKNADA
Primjer 1: Pravo povrata
• Društvo sklapa 100 ugovora s kupcima. Svaki ugovor uključuje prodaju

jednog proizvoda za 100 KM (100 proizvoda x 100 KM po proizvodu =
10.000 KM ukupne naknade). Društvo novac prima u trenutku
prijenosa kontrole nad proizvodima. Prema svojoj uobičajenoj
poslovnoj praksi, društvo kupcima daje mogućnost povrata bilo kojeg
nekorištenog proizvoda u roku 30 dana za što vraća puni iznos plaćene
naknade. Trošak svakog pojedinog proizvoda za društvo iznosi 60 KM.
• Društvo procjenjuje kako će se od 100 prodanih proizvoda vratiti 3.

• Društvo zaključuje kako je vrlo vjerojatno da neće nastati značajna
promjena u iznosu priznatog prihoda – 9700 KM.

• Društvo zaključuje da će troškovi vraćanja proizvoda u
prvobitno stanje biti neznačajni te da se vraćeni
proizvodi mogu ponovno prodati uz profit.
• Nakon prijenosa kontrole nad 100 prodanih proizvoda,
društvo ne priznaje prihod za tri proizvoda za koja
očekuje da će se vratiti.
• Prema tome društvo priznaje sljedeće:
– Prihod od 9.700 KM (100 KM po proizvodu x 97 proizvoda
za koje se očekuje da se neće vratiti društvu)
– Obvezu vraćanja naknade u iznosu od 300 KM (100 KM
refundacije x 3 proizvoda čiji se povrat očekuje)
– Imovinu u iznosu od 180 KM (60 KM x 3 proizvoda čiji se
povrat očekuje).

Primjer 2: Značajna komponenta financiranja i pravo povrata
• Društvo prodaje proizvod kupcu za 121 KM plativu 24 mjeseca

nakon dostave. Kupac stječe kontrolu nad proizvodom u trenutku
potpisivanja ugovora. U skladu s potpisanim ugovorom, kupac ima
pravo vraćanja proizvoda u roku 90 dana. Proizvod je nov i društvo
nema relevantnih povijesnih informacija o povratu proizvoda niti
drugih dostupnih tržišnih dokaza.
• Prodajna cijena za gotovinu iznosi 100 KM, što predstavlja iznos
koji bi kupac platio po dostavi istog proizvoda prodanog pod istim
uvjetima. Trošak proizvoda za društvo iznosi 80 KM.
• Društvo ne priznaje prihod u trenutku prijenosa kontrole na kupca
zbog prava na povrat koje kupac ima te je prihod priznat nakon tri
mjeseca kada je isteklo pravo povrata.

• Navedeni ugovor bi bio priznat u glavnoj knjizi društva kako slijedi:
• U trenutku dostave proizvoda kupcu:

Duguje Potražuje
Imovina po osnovu prava povrata 80,00
Zalihe 80,00
• Tokom tromjesečnog razdoblja prava povrata društvo ne priznaje kamatu u

skladu s odredbama tačke 65. MSFI-ja 15 s obzirom da nije priznata
nikakva imovina niti potraživanje.
• U trenutku isteka razdoblja u kojem kupac ima pravo povrata proizvoda:
Duguje Potražuje
Potraživanje 100,00
Prihod 100,00
Duguje Potražuje
Trošak prodaje 80,00
Imovina po osnovu prava povrata 80,00
• Sve dok društvo ne primi novac od kupca, prihod od kamata će se

priznavati u skladu s MSFI 9.
NENOVČANE NAKNADE
• Naknada koju kupac plaća može biti i u obliku robe, usluga
ili drugih nenovčanih stavki.
• Kada društvo (prodavatelj ili dobavljač) primi, ili očekuje
da će primiti, nenovčanu naknadu, njena se fer vrijednost
uključuje u cijenu transakcije.
• Prilikom određivanja fer vrijednosti, društvo treba
primijeniti odredbe MSFI-ja 13 Mjerenje fer vrijednosti.
• Ako društvo nije u mogućnosti realno procijeniti fer
vrijednost nenovčane naknade, njenu vrijednost mjeri
indirektno na temelju procijenjene pojedinačne prodajne
cijene obećanog dobra ili usluge.

NAKNADE KOJE SU PLAĆENE ILI
KOJE ĆE BITI PLAĆENE DRUŠTVU
• Mnoga društva vrše plaćanja svojim kupcima kao što je:
– naknada za nabavke robe ili usluga koje nudi kupac, a koje
zadovoljavaju poslovne potrebe društva
– naknada predstavlja poticaje dane kupcu za kupnju ili nastavak
kupnje proizvoda i usluga koje društvo nudi
• Društvo u tom slučaju naknadu koju duguje kupcu tretira kao
smanjenje cijene transakcije i prihoda osim u slučaju kad se radi o
dugovanju za robu ili usluge isporučene od strane kupca, a koji su
odvojeni od obveza definiranih ugovorom potpisanim s kupcem
• Ako naknada koja se treba platiti kupcu uključuje i varijabilnu
komponentu, društvo treba procijeniti vrijednost transakcije,
uključujući i potencijalna ograničenja na varijabilni iznos
• U slučaju kada se naknada koju društvo duguje kupcu odnosi na
odvojenu robu ili usluge kupca, društvo takvu naknadu priznaje kao
bilo koju drugu nabavu od strane dobavljača
• Društvo naknadu koju duguje treba priznati neovisno o
tome je li ona plativa direktno kupcu ili nekom njegovom
poslovnom partneru.
• Takva naknada je obično u formi diskonta a neka društva
mogu vršiti plaćanja i kupcima distributera koja direktno
kupuju od društva (na primjer, proizvođači nakita nude
kupone potrošačima, iako su njihovi izravni kupci trgovine
koje nakit prodaju krajnjim potrošačima)

Neki od uobičajenih oblika naknada koje se plaćaju kupcu uključuju:
• Naknada za uključenje proizvoda na police – proizvođači potrošačke
robe često trgovcima na malo plaćaju naknade kako bi oni njihove
proizvode uključili na profilirano mjesto na policama trgovine.
• Dogovori o zajedničkom oglašavanju – u nekim ugovorima dobavljač
pristaje prodavatelju nadoknaditi dio troškova nastalih reklamiranjem
proizvoda dobavljača.
• Zaštita cijena – dobavljač može pristati nadoknaditi trgovcu na malo
smanjenje prodajne cijene njegovih proizvoda do određenog iznosa tokom
određenog razdoblja.
• Kuponi i popusti – indirektni kupac dobavljača može dobiti refundaciju
dijela kupovne cijene za stečeni proizvod ili uslugu.
• Plaćeni dogovori – u nekim ugovorima, dobavljač unaprijed plaća
naknadu kupcu za potpisivanje novog ugovora
• Kupnja robe ili usluga – društva često ulaze u kupoprodajne ugovore sa
svojim kupcima u okviru kojih im kupci pružaju odvojena dobra ili usluge.
Primjer 3: Naknada plativa kupcu
• Društvo koje proizvodi robu široke potrošnje ulazi u jednogodišnji ugovor o

prodaji proizvoda s kupcem koji je veliki globalni lanac maloprodajnih
trgovina.
• Kupac se obvezuje tokom godine kupiti proizvode za minimalno 15 miliona
KM. Ugovor također obvezuje društvo na nepovratno plaćanje 1,5 miliona
KM po potpisu ugovora. Iznos od 1,5 miliona KM nadoknađuje kupcu
promjene koje mora napraviti u policama kako bi smjestio proizvode
proizvođača.
• Društvo razmatra odredbe MSFI-ja 15 i zaključuje kako plaćanje kupcu ne

predstavlja razmjenu odvojenih dobara ili usluga i to zato što društvo ne
stječe kontrolu nad pravima na police kupca.
• Društvo zaključuje da plaćeni iznos od 1,5 miliona KM predstavlja
smanjenje cijene transakcije.
• Prema odredbama standarda društvo ovo smanjenje cijene transakcije
priznaje u trenutku priznavanja prihoda od prodaje i to na način da se
cijena transakcije za svaki proizvod smanji za 10% (1,5 miliona KM/15
miliona KM). Prof.dr.sc. Jozo Piljić 25
ALOKACIJA CIJENE TRANSAKCIJE NA OBVEZE
ZA IZVRŠENJE DEFINIRANE UNUTAR UGOVORA
• Nakon što društvo odredi obveze izvršenja u pojedinom
ugovoru ili skupini ugovora te cijenu transakcije,
potrebno je tu cijenu alocirati na svaku pojedinu obvezu
izvršenja koja je identificirana u okviru ugovora
• To znači da se ukupna cijena transakcije iz ugovora dijeli
na samostalne prodajne cijene svake obveze izvršenja
koja je definirana u ugovoru
• U skladu s odredbama standarda, samostalna prodajna
cijena predstavlja cijenu po kojoj bi društvo identificiranu
obvezu izvršenja, bilo da se radi o robi ili usluzi, prodalo
samostalno, a ne kao dio postojećeg ugovora

Primjeri tržišnih uvjeta koje bi društva trebala uzeti u obzir
prilikom određivanja samostalne prodajne cijene:
• potencijalna ograničenja prodajne cijene proizvoda
• cijenu koju konkurenti traže za isti proizvod
• tržišna percepcija proizvoda i svjesnost o proizvodu
• trenutni trendovi na tržištu koji će vjerojatno utjecati na
cijenu
• tržišni udjel društva i njegovu poziciju na tržištu (npr. je li
društvo u mogućnosti postavljanja cijena na tržištu)
• utjecaj zemljopisnog položaja na cijenu
• utjecaj prilagodbe na cijenu
• očekivani tehnološki životni vijek proizvoda i sl.

Hvala na pažnji!

Obračun akciza/trošarina na
duhanske prerađevine od
01.01.2019.godine
Dr.sc. Jozo Piljić
dr.sc. Jozo Piljić 1

Duhanskim prerađevinama se smatraju:
a) cigarete
b) cigare i cigarilosi
c) duhan za pušenje
d) rezani duhan za motanje cigareta
ostali duhan za pušenje.
 Proizvođačem duhanskih prerađevina smatra
se svaka fizička osoba, poduzetnik ili pravna osoba
nastanjena/sa sjedištem u Bosni i Hercegovini koja
duhan prerađuje u duhanske proizvode
namijenjene za maloprodaju.
 Porezni obveznik koji se bavi proizvodnjom i/ili uvozom
trošarinskih/akciznih proizvoda, dužan se registrirati kod
Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje (UINO), a
prije početka obavljanja djelatnosti iz koje može proizići
porezna obveza
 Člankom 21. Zakona regulirani su iznosi plaćanja

akcize:
◦ na cigarete se plaća proporcionalna akciza u procentu na
maloprodajnu cijenu (42%) i specifična akciza na 1.000 cigareta,
odnosno za pakovanje od 20 komada,
◦ na cigare i cigarilose plaća se proporcionalna akciza u procentu
na maloprodajnu cijenu (42%) i
◦ na duhan za pušenje plaća se akciza po kilogramu.
 Upravni odbor najkasnije do 30. oktobra tekuće godine
utvrdiđuje iznos specifične akcize za narednu godinu, sve
dok ukupno akcizno opterećenje cigareta s najnižom
maloprodajnom cijenom ne dostigne iznos od 176,00 KM
za 1.000 komada odnosno 3,52 KM za pakovanje od 20
komada.
 Godišnje povećanje specifične akcize ne može biti manje
od 7,50 KM za 1.000 komada, odnosno 0,15 KM za
pakovanje od 20 komada
 Ako je ukupno obračunata akciza (proporcionalna i
specifična) na cigarete manja od minimalne akcize, plaća
se minimalna akciza, za 2019.god je 2,86 KM po paklici ili
143,00 KM za 1.000 komada.
 Akciza na duhan za pušenje utvrđuje se u visini od
najmanje 80% minimalne akcize na cigarete za 1.000
cigareta. (143 KM x 80% = 114,40 KM)
 Na cigarete se plaća akciza i to:
• proporcionalna akciza po stopi od 42% na
maloprodjnu cijenu i
• posebna akciza za 2019.god. od 82,50 KM za 1.000
komada, odnosno 1,65 KM za pakiranje od 20 komada.
 Porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom
cigareta i duhana za pušenje dužni su popisati zalihe na
dan 01.01.2019. godine, obilježene akciznim markicama
izdanim od 01.01.2010. do 31.12.2018. godine i popisne
liste dostaviti nadležnom regionalnom centru do 07. 01.
2019. godine.
 Porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom
cigareta i duhana za pušenje dužni su na zatečene zalihe
utvrđene u popisnim listama obračunati akcizu
• za cigarete ( 42% na maloprodajnu cijenu + 1,65 KM),
što ne može biti manje od 2,86 KM)
• za duhan za pušenje 114,40 KM/kg
 Porezni obveznici koji se bave prometom cigareta i/ili
duhana za pušenje dužni su popisati količine akciznih
markica za cigarete i duhan za pušenje preuzetih do
31.12.2018. godine, a koje nisu iskorištene za
obilježavanje cigareta i duhana za pušenje do
31.12.2018. godine i popisne liste dostaviti nadležnom
regionalnom centru do 07.01.2019. godine
 Porezni obveznici koji uvoze duhanske prerađevine
nakon 01.01.2019. godine, a za koje su akcizne markice
preuzete u periodu do 31.12.2018. godine ne plaćaju
razliku akcize pri uvozu, pod uvjetom da nadležnom
carinskom organu prilikom carinjenja koje se vrši prilože
kopiju dostavljene UINO Popisne liste zaliha
neiskorištenih markica na dan 01.01.2019. godine i
poslije 17.01.2019. godine, kopiju izvršene uplate razlike
akcize iskazane u navedenoj popisnoj listi.
 Sve osobe koje se bave prometom cigareta i duhana za
pušenje dužne su u roku od deset dana od dana dostave
popisnih lista (najkasnije do 17.01.2019.godine) uplatiti
razliku između obračunate i već uplaćene akcize, na
Jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
 Registrirani proizvođači duhanskih prerađevina (akcizni
obveznici) uplatu će izvršiti na isti način kako plaćaju
akcizu po mjesečnoj prijavi tj. u skladu sa Aneksom VI
Pravilnika o uplaćivanju indirektnih poreza i ostalih
prihoda i taksi koje naplaćuje UINO
 Ostali obveznici koji se bave prometom duhanskih
prerađevina uplatu će izvršiti kao jednokratnu u skladu
sa Aneksom V Pravilnika o uplaćivanju indirektnih
poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UINO
◦ Vrsta prihoda: 715412
◦ Broj općine:Aneks IV Pravilnika o uplaćivanju indirektnih poreza
◦ Budžetska organizacija:
◦ RC Banja Luka 0094005
◦ RC Sarajevo 0010900
◦ RC Mostar 0010700
◦ RC Tuzla0010300
◦ Poziv na broj:0000000000
Brojevi bankarskih računa Aneks V Pravilnika
Broj bankovnog računa za plaćanje obveza pri uvozu
i izvozu, koje se ne plaćaju na temelju carinske
Naziv i adresa banke
prijave, kao i ostalih prihoda i taksi i jednokratnih
uplata
NLB BANKA D.D. Ul. Džidžikovac 1, 71000 Sarajevo 1320000000000252
ADDIKO BANKA A.D. Ul. Aleja Svetog Save 13, Banja Luka 5520020001634512
NOVA BANKA A.D. BANJA LUKA Ul. Kralja Alfonsa XIII 37 A, 5550000107469810
78000 Banja Luka
UNICREDIT BANK A.D ul. Marije Bursać 7, 78000 Banja Luka 5510010002066517
UNICREDIT BANK D.D. Ul. Kardinala Stepinca bb, 88000 3380002200046014
Mostar
VAKUFSKA BANKA D.D. Ul. Maršala Tita 13, Sarajevo 1600200120608652
INTESA SANPAOLO BANKA A.D. Ul. Obala Kulina Bana 9/A, 1540012000335037
71000 Sarajevo
NLB RAZVOJNA BANKA A.D. Ul. Milana Tepića 4, 78000 5620990001785294
Banja Luka
SBERBANK A.D. Ul. Jevrejska 71, 78000 Banja Luka 5671628202222272
PAVLOVIĆ BANKA A.D. Ul. Karađorđeva 1, 76300 Bijeljina 5540010002370082

RAIFFEISEN BANK D.D. BIH Ul. Zmaja od Bosne bb, 1610000046470189
71000 Sarajevo
ADDIKO BANK D.D. Ul. ,Trg solidarnosti 12, 71000 Sarajevo 3060190000594134
 Zalihe duhanskih prerađevina od 01.01.2019. godine
za koje je plaćena razlika akcize mogu se prodavati,
sve do isteka zaliha, po novim maloprodajnim
cijenama, koje moraju biti istaknute na vidnom
mjestu maloprodajnog objekta
Kazne
 1.000 KM do 200.000 KM kaznit će se za
prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom u
iznosu od 1.000 KM do 20.000 KM poduzetnik
ako:
 ne prijavi maloprodajne cijene duhanskih
prerađevina UINO-u prije puštanja u promet ili ako
ih prodaje po višim cijenama od prijavljenih;
 duhanske prerađevine, stavi u promet a da akcizni
proizvod nije obilježen akciznom markicom na
propisani način;
 akcizne proizvode stavi u promet bez vjerodostojne
dokumentacije;
 ne plati akcizu u roku predviđenim člankom 23.
Zakona;
 ne vodi evidencije propisane člankom 26. Zakona;
 ne obavi popis zaliha u smislu čanka 45. Zakona.
 Za navedene prekršaje kaznit će se i odgovorna
osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu
od 300 KM do 10.000 KM.
 Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000

KM kazniti fizička osoba koja stavi u promet
duhanske prerađevine, a da akcizni proizvodi nisu na
propisan način označeni akciznom markicom i/ili bez
vjerodostojne dokumentacije.
 Uz novčanu kaznu pravnoj osobi, poduzetniku i fizičkoj

osobi izreći će se zaštitna mjera oduzimanja
akciznih proizvoda ako stavi u promet duhanske
prerađevine, a da akcizni proizvodi nisu na propisan
način označeni akciznom markicom i/ili bez
vjerodostojne dokumentacije.
Hvala na pažnji!
REGISTRACIJA KORISNIKA
ELEKTRONSKIH USLUGA UINO
dr.sc. JOZO PILJIĆ

Registracija korisnika
elektronskih usluga UINO
U svrhu registracije korisnika elektronskih usluga UINO
izvršena je izmjena čl. 78. Pravilnika o primjeni zakona o
porezu na dodanu vrijednost (“Službeni glasnik BiH” broj
85/17):
(5) Porezni obveznici su dužni PDV prijavu dostavljati UINO
elektronskim putem od poreznog razdoblja
januar/siječanj 2019. godine.
(6) Izuzetno, porezni obveznik može i prije poreznog
razdoblja januar/siječanj 2019. godine, umjesto u papirnom
obliku, dostavljati PDV prijavu elektronskim putem. Da bi
porezni obveznik dostavio PDV prijavu elektronskim putem
uvjet je da se registrira kod UINO za elektronske usluge.
(7) Elektronsko dostavljanje PDV prijave vrši se sukladno
propisima UINO.
U svrhu registracije korisnika elektronskih usluga UINO izvršena
je izmjena čl. 34. Pravilnika o primjeni zakona o akcizama u
Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH” broj 85/17):
(5) Porezni obveznici su dužni PDA prijavu dostavljati UINO

elektronskim putem od poreznog perioda januar 2019. godine.
(6) Izuzetno, porezni obveznik može dostaviti UINO PDA prijavu
elektronskim putem, umjesto papirnog oblika, i prije poreznog
perioda januar 2019. godine. Da bi porezni obveznik dostavio PDA
prijavu elektronskim putem uvjet je da se registrira kod UINO za
elektronske usluge.
(7) Elektronsko dostavljanje PDA prijave vrši se u skladu s propisima
UIO.

Uputstvo o registraciji korisnika elektronskih
usluga UINO(“Sl. glasnik BiH” br. 85/17)
• Ovim Uputstvom propisuje se način i postupak registracije korisnika
elektronskih usluga Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje određuje
se ko može biti korisnik elektronskih usluga UINO, prava i obveze korisnika
elektronskih usluga UINO, postupak promjene podataka na e-portalu i
postupak deaktiviranja prava korisničkog naloga za korisnika elektronskih
usluga UNO.
• UINO po službenoj dužnosti registrira odgovornu osobu velikih
obveznika indirektnih poreza kao primarnog korisnika elektronskih usluga
UINO do 01.02.2018. godine
• Ostali obveznici indirektnih poreza obvezni su izvršiti registraciju
odgovorne osobe kao primarnog korisnika za obveznika, najkasnije do
01.01.2019. godine.
• Prijavu za registraciju primarnog korisnika podnosi odgovorna osoba
obveznika, popunjavanjem elektronskog obrasca Izjava o prihvatanju
uslova korištenja elektronskih usluga UIO.pdf na e-portalu
https://e-porezi.uino.gov.ba:4443/Account/LogOn?ReturnUrl=%2f
U nastavku, otvoriće se prozor sljedećeg izgleda:
Ukoliko niste registrirani kao korisnik elektronskih usluga UINO, potrebno

je da odgovorno lice u poreznom obvezniku, tj. budući primarni korisnik
elektronskih usluga, klikne na link registrujte se ovdje, koji stoji u
donjem lijevom uglu, ispod riječi „Registruj se“. Nakon klika na link za
novu registraciju primarnog korisnika, otvoriće se prozor kao na slici
ispod.
Dostava izjave nadležnom RC
• Nakon unosa ispravnih podataka za registraciju, Izjavu o prihvatanju uvjeta
korištenja elektronskih usluga, automatski generiranu od strane sistema je
potrebno potpisanu i ovjerenu dostaviti neposredno ili poštom
nadležnom regionalnom centru
• Adrese regionalnih centara su:
– Regionalni centar Banja Luka, Ulica Mladena Stojanovića broj 7, 78 000
Banja Luka;
– Regionalni centar Mostar, Rodoč bb, 88 000 Mostar;
– Regionalni centar Sarajevo, Zmaja od Bosne broj 47b, 71 000 Sarajevo;
– Regionalni centar Tuzla, Ulica Mitra Trifunovića Uče broj 161, 75 000
Tuzla.
• Nakon što se izvrši provjera ispravnosti Izjave, UINO izvršit će aktivaciju
korisničkog naloga na način da se primarnom korisniku (odgovornom licu)
elektronskim putem na email adresu odgovornog lica, dostavi obavijest
o aktivaciji korisničkog naloga i pretpristupnim parametrima za e-
portal.

Prijava za registraciju
sekundarnog korisnika
• Primarni korisnik može registrirati jednog ili više sekundarnih
korisnika.
• Sekundarni korisnik može biti svaka potpuno poslovna sposobna osoba koju
odredi primarni korisnik.
• Prijavu za registraciju sekundarnog korisnika podnosi primarni
korisnik, popunjavanjem elektronskog obrasca na e-portalu.
• Nakon podnošenja Prijave za registraciju sekundarnog korisnika,
sekundarni korisnik se elektronskim putem obavještava o aktivaciji
korisničkog naloga i pretpristupnim parametrima za e-portal
• Sekundarni korisnik je obvezan prilikom prvog prijavljivanja s dobivenim
pretpristupnim parametrima definirati lozinku.
• Radnje koje na e-portalu poduzme sekundarni korisnik za obveznika,
imaju isto pravno dejstvo kao da ih je poduzeo sam primarni korisnik.

• Promjenu podataka koji su evidentirani u Jedinstvenom registru
obveznika indirektnih poreza, a koji se odnose na kontakt
telefon, e-mail adresu i knjigovođu obveznika, vrši primarni
korisnik, izravno na e-portalu unošenjem podataka u
predviđeno polje.
• Promjena izvršena na ovaj način za posljedicu ima promjenu
podataka u Jedinstvenom registru obveznika indirektnih poreza.
• Postupak promjene ostalih podataka za obveznika, vrši se na
način propisan odredbama članka 32. Pravilnika o
registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika indirektnih
poreza

Podnošenje PDV i PDA prijave
elektronskim putem
• Uputstvomo elektronskom podnošenju prijava samooporezivanja (“Službeni
glasnik BiH” broj 45/18) propisan je način i postupak elektronskog
podnošenja prijave samooporezivanja, odnosno prijave poreza na dodanu
vrijednost i prijave domaće akcize/trošarine, određuje se tko može podnijeti
prijavu samooporezivanja, prava i obveze obveznika i UINO u vezi s
podnošenjem prijave samooporezivanja.
• Prijavu samooporezivanja elektronskim putem podnosi obveznik,
putem svog primamog ili sekundamog korisnika.
• Nakon registracije korisnika elektronskih usluga UINO, obveznik može
elektronski podnositi PDV i PDA prijavu
• Nakon što obveznik prvi put podnese e-prijavu samooporezivanja,
obvezan je sve sljedeće prijave samooporezivanja podnositi isključivo
elektronskim putem.
• Obveznik podnosi e-prijavu samooporezivanja popunjavanjem
elektronskog obrasca dostupnog na e- portalu.

Postupak podnošenja e-prijave
samooporezivanja
• Obveznik može podnijeti e-prijavu za porezno razdoblje najranije prvog
dana po isteku poreznog razdoblja za koje podnosi e-prijavu.
• E-prijava samooporezivanja smatra se pravovremenom ako je, prema
podacima evidentiranim u bazi podataka e- portala, podnesena u
propisanom roku.
• UINO primamom i/ili sekundamom korisniku za obveznika, elektronskim
putem, dostavlja obavještenje o prijemu prijave sa podacima o vremenu
evidentiranja e-prijave samooporezivanja u bazi podataka e-portala.
Obavještenje se dostavlja automatski, putem e-portala.
• Ukoliko obveznik ne postupi sukladno obavezi podnošenja prijave
samooporezivanja u roku propisanom odredbama propisa iz oblasti
neizravnog oporezivanja, UINO po službenoj dužnosti vrši razrez poreza
u ime obveznika, u postupku propisanom odredbama propisa iz oblasti
indirektnog/neizravnog oporezivanja. Razrez se vrši automatski u
elektronskom sustavu UNO.

Podnošenje poreznih prijava
• Prazne porezne prijave za period automatski se kreiraju u glavnom
poreznkom sistemu i prenose se na e‐portal da bi korisnik mogao da ih
ispuni i podnese. Klikom na meni „Porezne prijave“ korisniku se
nudi izbor između PDV i PDA prijava.
PODNOŠENJE PDV PRIJAVE

• Klikom na ovu stavku iz menija, korisniku se otvara prozor u vezi sa
PDV prijavama.

Na lijevoj strani nalazi se podmeni, koji je filter za sve porezne prijave u
vezi sa poreznim obveznikom. Filteri se mogu shvatiti i kao porezne prijave
grupirane po odgovarajućim statusima. Ti filteri su:
• porezne prijave koje nisu predate (prazne prijave generisane od sistema),
• porezne prijave podnesene bez greške (prijave koje je korisnik mijenjao, ali
ih još nije označio spremnim za knjiženje, te su samim tim i dalje podložne
izmjenama),
• porezne prijave spremne za knjiženje (prijave koje je korisnik popunio i
označio kao spremne za knjiženje i koje se više ne mogu mijenjati),
• proknjižene porezne prijave (prijave koje je serverski proces obradio i
proknjižio u računovodstvo),
• zbirne porezne prijave (suma svih validnih i proknjiženih poreznih prijava
za poreznog obveznika po periodu),
• odbačene porezne prijave (prijave koje je sistem iz bilo kojeg razloga
odbacio i proglasio nevalidnim).
Svaka od ovih stavki ima dalje filtere, koji omogućavaju korisniku da dodatno
filtrira prijave unošenjem novih parametara.
Korisnik može podnijeti redovnu prijavu tako da sa liste
poreznih prijava koje nisu predate izabere onu koju želi da
podnese i da klikne na ikonu za unos (olovka u drugoj koloni grida,
istaknuta žutim markerom).

Nakon klika na ikonu za unos, korisniku se otvara forma kao na
slici ispod, koja je suštinski identična papirnatom obrascu PDV
prijave.

Korisnik ima nekoliko mogućnosti tokom rada sa PDV prijavom i
to:
• Validiraj obrazac – da se izvrši provjera unijetih vrijednosti
napravila validacije;
• Sačuvaj – da se unijeti podaci sačuvaju, ali da ostanu dostupni za
izmjenu (prijava još nije podnijeta);
• Sačuvaj i pripremi za knjiženje – da se unijeti podaci sačuvaju i
prijava označi spremnom za knjiženje (od tog trenutka prijava je
zaključana za izmjene i de facto podnijeta);
• Štampaj – da se odštampa prijava.
RAČUNOVODSTVO
U meniju „Računovodstvo“, porezni obveznik može da vidi sljedeće
stavke: „Obaveze u stvarnom vremenu“, „Moja glavna knjiga“ i
„Platni nalozi“.

• Izborom „Moja glavna knjiga“ korisniku je omogućeno da
pogleda stanje na svojoj poreznoj kartici. Otvaranjem ove
stavke menija, korisniku se otvara forma sljedećeg izgleda.
• Na ovoj formi porezni obveznik može da vidi detalje iz svoje
porezne kartice, da ih eksportuje u Excel, te da izvrši
filtriranje stavki na osnovu parametara koje unese u gornji dio
forme.

Hvala na pažnji!

Jozo PILJIĆ Decembar 2018

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Jozo PILJIĆ Decembar 2018

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1.

PRIPREMNE RADNJE ZA IZRADU

2. POPIS IMOVINE I OBVEZA

dr.sc. JOZO PILJIĆ, docent

18-21. XII 2018.

 Kako bi se izbjegle greške tokom unosa poslovnih

Prije izrade financijskih izvještaja valja provesti i slijedeće

 Fer prezentiranje temeljnih financijskih izvještaja

 da li je knjigovodstvena isprava kontrolirana prije unosa u

 provjera početnih salda na računima,

 Iako MRS 16 nalaže da se amortizacija treba sustavno

Godina Stopa Godišnji iznos Neto knjigovodstvena

1. 15.000 20% 3.000 12.000

UKUPNO 100% 15.000 -

Šef računovodstva Direktor

Vrijednosno usklađenje 0229 18.000,00

Nakon provedenih knjiženja nova knjigovodstvena (neotpisana)

• Pozicija potraživanja od kupaca treba da bude iskazana

Obračun poreza na dobit:

Porez na dobit (10%) 82.030

- Prodaja dobara i usluga Uplata na račun

Obveze za PDV - 47 Blagajna - 205

Obračunati PDV po izlaznoj

Primljeni ček, mjenica

Primljeni avansi 430

Obračun primljenog avansa

Na temelju podataka o potraživanjima od kupaca iz

 Pri sastavljanju financijskih izvještaja moramo prije

 MRS 2 propisuju da se zalihe trebaju mjeriti prema

 Poduzeće „Kristal“ d.o.o. Mostar donijelo je odluku o

1 Materijal A kg 10 1.000,00 100,00 900,00

2 Materijal B kg 20 2.000,00 200,00 1.800,00

3 Materijal C kg 30 3.000,00 300,00 2.700,00

4 Materijal D kg 40 4.000,00 400,00 3.600,00

Ukupno 10.000.00 1.000,00 9.000,00

Iznos vrijednosnog usklađenja zaliha evidentira se na teret rashoda s danom donošenja.

Umanjenje vrijednosti 1090 1.000,00

KNJIGA ULAZNIH FAKTURA

a)na teret pravne osobe

• Popisom je utvrđen manjak robe u trgovini na veliko

• Dopušteni rastur prema normativu je 15 kg u

• Dopušteni rastur u knjigovodstvu se evidentira na

- Prodajna cijena bez PDV-a 18.000,00 KM

RUC = 29.250 – (29.250 x 14,5299 %) x 30 % = 7.500,00

Ako se maloprodajna cijena snizi ispod nabavne cijene (iznos koji

Sačinjen je zapisnik o sniženju cijena kojim je utvrđeno:

dr.sc. JOZO PILJIĆ

Prof.dr.sc. Jozo Piljić 1

• MSFI 16 – Najmovi definira načela priznavanja i

Prof.dr.sc. Jozo Piljić 2

Prof.dr.sc. Jozo Piljić 3

Prof.dr.sc. Jozo Piljić 4

Prof.dr.sc. Jozo Piljić 5

Prof.dr.sc. Jozo Piljić 6

• MSFI 16 preuzima sve značajne dijelove vezane uz

Prof.dr.sc. Jozo Piljić 7

Prof.dr.sc. Jozo Piljić 9

• Novi model računovodstva najma iz MSFI-a 16 utjecat će

Prof.dr.sc. Jozo Piljić 10

Prof.dr.sc. Jozo Piljić 11

Primjena novog modela računovodstva najma neće imati utjecaj na

Prof.dr.sc. Jozo Piljić 12

Razlike u prezentiranju rashoda po osnovu najmova između

Financijski Rashodi od Rashodi od