Univerzitet u Sarajevu

Medicinski fakultet

Katedra za medicinu rada

Bolesti srca i radno mjesto

Mentor: prof. dr. Sanja Brekalo – Lazarević Autor: Elhana Marić

Sarajevo, januar 2022.

Sadržaj

1. Sažetak.......................................................................................................................1

2. Uvod..........................................................................................................................2

3. Razrada teme.............................................................................................................3

4. Oboljenja KVS povezana sa radom...........................................................................5

4.1. Hipertenzija........................................................................................................5

4.2. Ishemijsko oboljenje srca...................................................................................6

4.3. Cerebrovaskularna bolest...................................................................................8

5. Riziko faktori za nastanak bolesti srca na radnom mjestu.........................................9

5.1. Fizički faktori.....................................................................................................9

5.2. Hemijski faktori rizika......................................................................................12

5.3. Radno opterećenje............................................................................................13

6. Prevencija................................................................................................................13

7. Zaključak.................................................................................................................15

Literatura............................................................................................................................16
 1. Sažetak

Kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta u cijelom

svijetu i spadaju u grupu najvažnijih javnozdravstvenih problema današnjeg vremena. Tokom
zadnjeg desetljeća, javlja se niža stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti što se pripisuje
provedbi preventivnih mjera i promjeni načina života. Procjenjuje se da su bolesti srca, uz
moždani udar i hipertenziju, visoko na ljestvici zdravstvenih troškova naspram drugih bolesti.
Profesionalne bolesti kardiovaskularnog sistema su izuzetno rasprostranjene u mnogim
zanimanja, ali i svim starosnim populacijama. Stres na poslu, fizički ili hemijski faktori su
preduslovi za razvoj kardiovaskularnih oboljenja. Ove bolesti se mogu držati pod kontrolom
pravilnom prevencijom i redovnim kontrolama. Odgovarajuća primarna i sekundarna prevencija
sprječavaju preranu smrt i neželjene kardiovaskularne događaje. Ukoliko se na vrijeme djeluje na
rizikofaktore za nastanak i razvoj KVB, više od 75% KVB je preventabilno. Kvaliteta poslovog
života je jedan od vodećih faktora koji djeluje na kvalitet zdravstvenog života. Od davnina je
poznata činjenica da profesionalna zanimanja i izloženost poslu mogu uzrokovati, ali i pogoršati
kardiovaskularne bolesti.

Ključne riječi: kardiovaskularne bolesti, radno mjesto, prevencija

 2. Uvod

Kardiovaskularne bolesti predstavljaju glavni uzok smrti u većini razvijenih zemalja, kao
i u mnogim zemljama u razvoju. Više od trećine umrlih usljed kardiovaskularnih bolesti (KVB)
pripadaju osobama srednjeg životnog doba. KVB su značajan uzrok radne nesposobnosti, velikih
troškova zdravstvene zaštite i prijevremene smrtnosti (osoba mlađih od 65 godina). Zahvaljujući
organizovanim preventivnim mjerama, došlo je do smanjenja stopa mortaliteta od KVB u
razvijenim zemljama. Pored opadanja uzrasno specifičnih stopa mortaliteta KVB u razvijenim
zemljama, apsolutni broj umrlih se nije smanjio, usljed sve starije populacije u većini zemalja.
Određeni uticaj na trend je imalo i postojanje dobre i pravovremene terapije prvog infarkta, što je
dovelo do boljeg preživljavanja osoba koje su ga imale, ali i do povećanja broja osoba sa
recidivom. Iz ovih razloga, značaj KVB u patologiji stanovništva je izrazit, a smatra se da će
takav biti i u budućnosti.(1)

U zemljama širom svijeta, oboljevanje i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti još uvijek

spadaju u vodeći javnozdravstveni problem. Iako podaci SZO ukazuju da se posljednjih nekoliko
decenija bilježi trend opadanja smrtnosti od KVB-a, još je uvijek puno posla na zdravstvenim
sistemima zemalja na putu ka zdravijoj zajednici. Brzina i uspjeh spašavanja ljudskih života od
prijevremene smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, unaprjeđenje zdravlja i kvalitete života
ljudi zavisi od dosta faktora koji su izvan zdravstvenog sektora.(2)
 3. Razrada teme

Kardiovaskularne bolesti se danas svrstavaju u bolesti osoba niskog socioekonomskog

statusa i niskog stepena edukacije. Kao osnovni faktori rizika ovih bolesti, osim genetske
predispozicije, u prvom planu se spominju fizička neaktivnost, pušenje i nepravilna ishrana.

U faktore povezane sa radnim mjestom, na nastanak i razvoj KVB utječu fizički faktori
(posebno buka i hladnoća koje dovode do povećanj krvnog pritiska), hemijski faktori (olovo kao
mogući faktor u razvoju hipertenzije, ugljični disulfid i ugljikov monoksid kao faktor u nastanku
ateroskleroze).(3)

Rad u smjenama se često spominje kao faktor u nastanku koronarne bolesti. Povezanost
između smjenskog rada i povećanja kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta ojačala je u
posljednjih nekoliko godina. Prekovremeni rad i kada je trajao samo mjesec, povezan je s
povećanim rizikom od akutnog infarkta miokarda što su dokazali brojni autori. Najčešći je
zaključak studija da radnici koji rade više od 61 sat sedmično imaju znatno češće akutni infarkt u
vrijeme dok rade prema tom režimu nego radnici istog zanimanja, dobi i spola koji rade
normalno radno vrijeme od 40 sati sedmično ili manje.

Dok je nekim epidemiološkim studijama potvrđena veća učestalost hipertenzije i

koronarne bolesti kod radnika koji trajno rade pri povišenoj temperaturi (rudari, radnici u
metalurgiji) drugim studijama to nije potvrđeno. Iako se radu na radnom mjestu koji traži visok
stepen odgovornosti pripisivala velika uloga u nastanku hipertenzije i koronarne srčane bolesti,
istraživanja koja su provedena u Skandinaviji oprgavaju ovu tezu, ali uz naznaku da to vrijedi
samo za njihovu populaciju. Baš zbog pozitivnog odnosa prema zahtjevima radnog mjesta, uz
zdrav način života, u Skandinaviji sudije, advokati, ljekari, stomatolozi i sveučilišni profesori su
svrstani u profesije sa niskim rizikom za razvoj hipertenzije i koronarne bolesti.(3)
 Nasuprot navedenim profesijama, od KVB najčešće obolijevaju zaposleni u metalnoj
industriji, vozači autobusa i tramvaja itd. Takođe, veća je učestalost pojave bolesti kod radnika
koji rade poslove koji su monotoni i gdje ne postoji mogućnost napretka. Osim toga, stres je
veoma bitan kao faktor u nastajanju KVB, pa se može navesti stres od gubitka radnog mjesta,
stres od obima posla, pa je rizik od razvoja ovih bolesti kod ove populacije četverostruk u
odnosu na opću populaciju.

Kada se radi o ženama, najmanje ugrožene su službenice u vladinim uredima, učiteljice

likovnog i muzičkog, dok su pod visokim rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti
medicinske sestre. (3)

Slika 1: Bolesti srca

Izvor: https://www.fitness.com.hr/zdravlje/ozljede-bolesti/srcane-bolesti.aspx (03.01.2022.)

 4. Oboljenja KVS povezana sa radom

U etiopatogenezi KVS-oboljenja važnu ulogu imaju i individualne karakteristike, navike,

životna sredina i brojni drugi faktori zbog čega je evaluacija faktora radne sredine znatno
otežana.

Od oboljenja KVS u vezi sa radom najveći značaj imaju:

• hipertenzija
• ishemijsko oboljenje srca
• cerebrovaskularna bolest.

4.1. Hipertenzija

Hipertenzija je značajna i kao samostalna bolest i kao faktor rizika za nastanak druge
dvije bolesti.

Hipertenzija je najrasprostranjenija nezarazna bolest. Stres je jedan od promjenjivih

faktora rizika za hipertenziju. Stres na poslu je pritužba ili poremećaj fizičkih, psihičkih ili
socijalnih stanja u vezi sa radom koji mogu iskusiti radnici. Takođe, dokazano je da hipertenzija
nastaje kod radnika čiji je posao nestabilan.

Brojna su istraživanja pokazala vezu između stresa na radnome mjestu i rizika od razvoja
kardiovaskularnih bolesti. Na isti način postoji veza između hronične neispavanosti i bolesti srca.
Premda su naučnici odavno zaključili da veza postoji, još uvijek ne mogu sa sigurnošću dokazati
uzročno-posljedičnu vezu. (4)

Pokazalo se da osobe s visokim krvnim tlakom koje rade na stresnim poslovima imaju
puno veći rizik za umiranje od kardiovaskularnih bolesti.

Stresan posao je onaj kod kojeg se pred zaposlenika stavljaju visoki i često nerealni
zahtjevi, a pritom osoba ima malu ili nikakvu kontrolu nad poslovnim procesom. Naprimjer,
situacija u kojoj nadređeni zahtjeva vrhunske rezultate, a pritom ne daje nikakve ovlasti u
donošenju odluka vrlo je stresna i frustrirajuća.(4)
 Ustanovljena je veća učestalost hipertenzije kod državnih službenika, prodavača i vozača
koji rade duže od 60 sati sedmično u odnosu na sličnu skupinu na istim poslovima, ali kod 40
satnog radnog sedmično.

Dvije japanske studije dokazale su povezanost prekovremenog rada i povišenog krvnog

pritiska među radnicima koji rade više od 55 sati sedmično u odnosu na one koji rade 40 ili
manje sati. Utvrđen je također povišen krvni tlak u skupini službenika koji rade prekovremeno
više od 60 sati mjesečno u odnosu na one koji rade manje od 30 sati prekovremeno mjesečno. (4)

4.2. Ishemijsko oboljenje srca

Ishemijsko oboljenje srca nastaje zbog nesklada između koronarnog protoka i potreba
srca za kiseonikom. Oštećenje je uzrokovano funkcionalnim ili organskim promjenama u
koronarnoj cirkulaciji. U 90% slučajeva uzrok su arteriosklerotske promjene krvnih sudova srca.
Ateromatozne ploče sužavaju lumen krvnih sudova, ali se koronarni protok ne mijenja sve do
kritičnog suženja (kada je lumen sužen za više od 60%).(5)

Produženu ishemiju uzrokuje tromboza krvnog suda koja se obično stvara na

ateromatoznoj ploči ili krvarenjem u aterom. U dijelu srca koga  napaja okludirani krvni sud
nastaje nekroza (iz ćelije izlazi K+, hiperkalijemija, poremećaji ritma) koja se dalje zamjenjuje
vezivnim tkivom.(5)

Ishemijska bolest srca manifestuje se na dva načina;

 Angina pectoris
 Infarkt miokarda.

Takođe, pod IBS se ubrajaju i:

 Ishemijska kardiomiopatija
 Poremećaji ritma.
 Faktori rizika za IBS:

 hipertenzija
 hiperlipidemija
 pušenje
 šećerna bolest
 nasljeđe
 fizička neaktivnost, stres. (5)

Ateroskleroza:

 Mehaničko suženje (plak, tromb)

 Dinamičko suženje (izuzetno jaka patološka vazokonstrikcija)

Zbog sve većeg broja istraživanja koja su ukazivala na povezanost psihosocijalnih faktora
i koronarne bolesti srca, prije desetak godina pojavila se nova disciplina bihevioralne (ponašajne)
kardiologije. Pokazalo se da se ponašajni rizični faktori za ishemijsku bolest srca mogu podijeliti
u pet velikih kategorija.

To su prvo navike povezane s tjelesnim zdravljem (tjelesna neaktivnost, loša prehrana,

pretilost, pušenje, nedostatak sna ili nekvalitetan san, nedovoljno odmora i opuštanja).

Drugo, negativne emocije i stavovi što obuhvaća depresivne simptome, anksioznost,

pesimizam, ljutnju i hostilnost. Zatim, hronični stres, koji uključuje situacijske stresore – stres na
poslu, u braku, socijalni stresori, zamor njegovatelja, zlostavljanje, bolest te percipirani stres.
Slijede socijalna izolacija i niska socijalna podrška i, na kraju, nedostatak osjećaja svrhe.
Trenutni izazov ove relativno nove discipline je integriranje u kliničku praksu unutar
kardiologije. (6)
 4.3. Cerebrovaskularna bolest

Cerebrovaskularne bolesti predstavljaju veliki javnozdravstveni problem u svijetu unatoč

velikim naporima koji se ulažu za njihovu prevenciju. Smrtnost od cerebrovaskularnih bolesti
raste sa životnom dobi, tako da je u sedmom desetljeću života najčešći uzrok smrti. Prema nekim
procjenama smatra se da je incidencija cerebrovaskularnih bolesti na godišnjoj razini dvostruko
veća od broja umrlih. (7)

Cerebrovaskularne bolesti predstavljaju veliki medicinski, socijalni i ekonomski problem

na globalnoj razini jer su cerebrovaskularne bolesti jedan od najčešćih uzroka smrti i invalidnosti
u odrasloj populaciji savremenog društva. Cerebrovaskularne bolesti uzrokuju oštećenje
moždanih struktura okluzijom arterija s posljedičnom ishemijom pripadajućeg opskrbnog
teritorija krvne žile ili zbog prsnuća krvne žile kada se krv izlije u moždani parenhim.

Moždani udar ostavlja teške posljedice na oboljelog, društvenu sredinu i na ekonomski

sistem. Moždani udar je heterogena i multi-faktorska bolest uzrokovana kombinacijom
vaskularnih faktora rizika, genetskih faktora i okolišnim faktora. Cerebrovaskularne bolesti
uzrokuju oštećenje moždanih struktura okluzijom arterija s posljedičnom ishemijom
pripadajućeg opskrbnog teritorija krvne žile ili zbog prsnuća krvne žile kada se krv izlije u
moždani parenhim. Aterotromboza vodeći je uzrok cerebrovaskularnih bolesti. (8)

Veliki je broj riziko faktora za nastanak cerebrovaskularne bolesti. Između ostalog,

savremeni način života, loš životni stil kod ljudi dosta povećavaju rizik. Da bi se na pravi način
pristupilo prevenciji cerebrovaskularnih bolesti, veoma je važna pravila edukacija o faktorima
rizika. To se naročito odnosi na mlađu populaciju koja tek nastoji da usvoji određene životne
navike.
 5. Riziko faktori za nastanak bolesti srca na radnom mjestu

5.1. Fizički faktori

Pretpostavlja se da buka na kardiovaskularni sistem djeluje kao stresor. Rad u uslovima

povećane buke izaziva:

 Povećanje TA - Buka povećava tonus simpatikusa što dovodi do spazma arteriola

i porasta TA;
 Povećanje frekfencije srčanog rada, miokardne kontraktilnosti i koronarnog
protoka - Usljed pojačane β-adrenergičke aktivnosti Sy i istezanja zidova desne
pretkomore usljed venokonstrikcije.
 Povećan je rizik za nastanak ateroskleroze i koronarne bolesti - Zbog povećanja
holesterola, triglicerida i LDL koje nastaje usljed povećanog lučenja
kateholamina, gliko i mineralokortikoida koji stimulišu β receptore u masnom
tkivu što dovodi do pojačane lipolize.
 Vazokonstrikcija perifernih krvnih sudova - Pri čemu se zapaža spazam kapilarne
zone i smanjenje pulsnih oscilacija. Ova vazokonstrikcija se primarno manifestuje
na periferiji (prsti, ušne školjke).
 Ishemija miokarda - Na EKG-u se registruje skraćenje PR intervala i ST
segmenta. (9)

Postoje značajni, ponekad i kontradiktorni, dokazi da produženo izlaganje buci (preko 80

Db) može uzrokovati značajno povišenje krvnog tlaka. Zagovornici uzročne veze između buke i
hipertenzije sugerišu da bi ovaj porast krvnog pritiska mogao rezultirati umjerenim povećanjem
relativnog rizika za KVB. (10)
 Slika 2: Buka na poslu

Izvor: https://bs.thinkfirsttahoe.org/3062-how-does-noise-pollution-affect-urban-dwellers-
expla.html (04.02.2022.)

Vremenski uslovi – visoka i niska temperatura

Duži rad u toplim pogonima može dovesti do:

 Hipertenzije;
 Ishemijskog oboljenja srca;
 Akutnih ataka ishemijskog oboljenja srca.

Rad u hladnim pogonima povećava rizik od:

 Akutnih ataka angine pektoris

 Akutnog infarkta miokarda
 Faktor rizika u razvoju drugih oboljenja KVS-a. (9)
 Ekstremne vrućine ili niske temperature na radnom mjestu povezuju se s povećanim
rizikom od akutnih kardiovaskularnih oboljenja, obično tamo gdje su već prisutne
KVB. Izloženost toploti se javlja na različitim radnim mjestima kao što je rudarstvo. Tamo gdje
ova izloženost toploti dovodi do toplotnog udara i toplotnog iscrpljivanja, izgleda da je rizik od
srčane ishemije kod osobe sa KVB povezan sa veličinom toplotnog stresa.

Izloženost ekstremnoj hladnoći javlja se u hladnjačama/zamrzivačima ili kod radnika na

otvorenom i u vezi sa određenim sportovima – naprimjer, instruktori skijanja. Moguće je da
iznenadna izloženost hladnoći može izazvati spazam koronarnih arterija kao u testu hladnog
pritiska, za koji se pokazalo da izaziva promjene u perfuziji miokarda ne samo kod pacijenata sa
KVB već i kod normalnih ispitanika.(10)

Slika 3: Rad u hladnjačama

Izvor: http://www.hzzzsr.hr/wp-content/uploads/2016/11/Rad-u-hladnja%C4%8Dama.pdf
(04.01.2022.)
 5.2. Hemijski faktori rizika

Nekoliko specifičnih profesionalnih hemikalija je povezano sa specifičnim

kardiovaskularnim stanjima - naprimjer, ugljični disulfid, metilen hlorid i nitratni estri. Dokazi
su najjači tamo gdje su nivoi izloženosti visoki.

U hemijske faktore rizike ubrajaju su sljedeći elementi, s obzirom na njihovo štetno

djelovanje na zdravlje čovjeka:

• Olovo;
• Kadmijum;
• Kobalt;
• Arsen;
• Ugljenmonoksid;
• Organski rastvarači (neki). (9)

Slika 4: Rad sa štetnim tvarima

Izvor: https://unijauprs.org/okrugli-sto-pravilnik-o-preventivnim-mjerama-za-bezbjedan-i-zdrav-
rad-pri-izlaganju-hemijskim-materijama-prijave-do-27-oktobra/ (05.01.2022.)
 5.3. Radno opterećenje

U radna opterećanja ubrajaju se:

 Malo fizičko opterećenje – inaktivnost na poslu;

 Ishemijsko oboljenje srca – Povećava incedencu;
 Hronični profesionalni stres - Povećava rizik od KVS oboljenja psihofiziološkim
procesima ili preko poremećaja ponašanja (prekomjerno pušenje, ishrana, alkohol).
 Smjenski rad i iregularan režim rada i odmora - povećava rizik od KVS oboljenja. (9)

6. Prevencija

Prevencija je proces koji je potreban ljudima u suočavanju sa životnim potrebama, kako

bi suzbili sve što može dovesti do negativnih fizičkih, psihosocijalnih i socijalnih posljedica po
zdravlje čovjeka.

Primarna prevencija se temelji na efikasnom sprječavanju oboljenja i na promociji

zdravlja. Primarna prevencija se prezentuje kroz aktivnosti koji su namijenjene otklanjanju ili
smanjenju faktora rizika za pojedinca, odnosno poulaciju, prije nego što se razvije
kardiovaskularna bolest. U suštini, to znači reduciranje izloženosti pojedinačnim i/ili udruženim
faktorima rizika sa razvijanjem motivacije za promjenu ponašanja. (2)

Kada se radi o individualcu, temelj primarne zdravstvene zaštite se odnosi na

izbjegavanje riziko faktora i promjena načina života, putem adekvatnim prehrambenih navika,
prestankom pušenja, prestanak konzumiranja alkohola, uz svakodnevno provođenje fizičke
aktivnosti. Kada se radi o populaciji, onda se primarna prevencija KVB temelji na promociji
zdravog načina života u zajednici, putem informisanja i edukacije stanovništva.

Sekundarna prevencija predstavlja aktivnosti usmjerene na rano otkrivanje zdravstvenih

problema kod pojedinca i populacije i temelji se na rano započetom liječenju i spriječavanju
posljedica KVB-a.

Tercijerna prevencija predstavlja skup aktivnosti usmjerenih na reduciranje posljedica

KVB-a, te prijevremene smrti i invalidnosti od ove grupe oboljenja. (2)
 Postoje različite mogućnosti za prevenciju kardiovaskularnih bolesti (KVB) na radnom
mjestu. Treba razmotriti primarne, sekundarne i tercijarne preventivne pristupe. Sadašnja
saznanja o profesionalnim uzrocima KVB-a ukazuju na mogućnost smanjenja rizika od ovih
bolesti kroz mjere strukturisanja rada, npr. organizacije rada i dizajna radnog mjesta. (11)

Prevencija ima za cilj izbjeći bolest ili odgoditi njen nastanak. U tu svrhu ključne su
odgovarajuće mjere za strukturisanje rada i promjene individualnog načina života. Promocija
zdravlja na radnom mjestu može pomoći u procjeni kardiovaskularnih rizika. Faktori rizika se
mogu identifikovati, kao što su neotkrivena hipertenzija ili preddijabetes. U kombinaciji sa
(životnim) savjetovanjem, zaposleni mogu naučiti kako utjecati na svoje faktore rizika. (11)

Za prevenciju kardiovaskularnih bolesti na radnom mjestu važno je da svi subjekti u

kompaniji – prije svega poslodavci, zaposleni, ljekari kompanije i specijalisti za sigurnost – budu
dovoljno senzibilizirani i informisani o temi rada i kardiovaskularnog zdravlja. 

Srčana efikasnost se mora mjeriti u zdravstvenim pregledima na radu kako bi se

procijenili stres i otpornost kardiovaskularnog sistema s nekim profesionalnim zahtjevima, npr.
ako zaposleni nosi aparat za disanje. Za to je prikladan EKG. Ovo je takođe standardni pregled
za rano otkrivanje KVB kod zaposlenih koji rade sa hemijskim supstancama kao što su ugljen
monoksid ili trihloretan.

U slučaju profesionalnih faktora rizika od KVB, kao što je rad u smjenama, može se
utvrditi kardiovaskularni rizik. U tu svrhu, doktor prikuplja podatke o vjerovatnoći infarkta
miokarda – tj. o krvnom pritisku, nivou lipida u plazmi, genetskoj predispoziciji i faktorima
načina života – kako bi u ranoj fazi informisao oboljele i intervenisao gdje je to potrebno. (11)
 7. Zaključak

Kardiovaskularne bolesti su skupina oboljenja koja predstavlja oštećenje srca i krvnih

sudova. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko 18 miliona ljudi umre svake
godine od posljedica kardiovaskularnih bolesti, najviše u nerazvijenim zemljama i zemljama u
razvoju. Za 4 do 5 smrti usljed KVB uzročnici su akutni infarkt miokarda (srčani udar) i
cerebrovaskularni (moždani udar). Postoji niz štetnih faktora, odnosno faktora rizika za nastanak,
ali i razvoj KVB. Osim hemijskih i fizičkih elemenata koji utječu na kardiovaskularni sistem na
radnom mjestu, posebno se izdvajaju stres i rad u smjenama. Kao mjere prevencije navode se
promocija zdravlja, promjena stila života, obezbjeđenje boljih poslovnih uslova, smanjenje stresa
i slično.
Literatura

1. Prevencija kardiovaskularnih bolesti. (2005) Nacionalni vodič za ljekare u primarnoj

zdravstvenoj zaštiti.
2. Ramić-Čatak A. (2017) Kardiovaskularne bolesti i oralno zdravlje – uticaj oralnog
zdravlja trudnica na kardiovaskularno zdravlje djece. Sarajevo.
3. Zavalić M. (2015) Bolesti vezane uz rad. Hrvatski zavod za medicinu rada. Zagreb.
Dostupno na: https://www.salutogeneza.ba/index.php/autori-a-z/121-zavalic
(03.01.2022.)
4. Zavlić M. (2013) Utjecaj prekovremenog rada na zdravlje radnika. Pregledni rad.
Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/153929 (04.01.2022.)
5. Ishemijska bolest srca. Dostupno na: https://zdravlje.eu/medicina/interna/ishemijska-
bolest-srca/ (05.01.2022.)
6. Miletić I. (2016) Psihološki stres kao čimbenik rizika kroničnih nezaraznih bolesti.
Završni rad. Medicinski fakultet/Sveučilište u Zagrebu. Dostupno na:
https://repozitorij.mef.unizg.hr/islandora/object/mef%3A1221/datastream/PDF/view
(03.01.2022.)
7. Demarin V., Morović S., Rundek T. (2013) Current trends instroke management.
Medical Sciences.
8. Soldo SB., Titlić M. (2012) Neurologija. 1. izdanje. Osijek: Naklada
9. Aranđelović M., Jovanović J. (2009) Medicina rada. Medicinski fakultet - Univerzitet
u Nišu.
10. Price A. (2004) Heart disease and work. 90(9): 1077–1084. Dostupno na:
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1768437/ (05.01.2022.)
11. Prevention of work-related Cardiovascular Diseases. Federal Institute for
Occupational Safety and Health. Dostupno na:
https://www.baua.de/EN/Topics/Work-and-health/Cardiovascular-diseases/
Prevention.html (05.01.2022.)