SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ VITEZ

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

VITEZ

AMAR JAHIĆ

PRANJE NOVCA

SEMINARSKI RAD
VITEZ, 2022.

1
 SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ VITEZ
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
VITEZ

PRANJE NOVCA

SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja, Amar Jahić, student Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ Vitez, Indeks broj XXX-
XX/DEPM odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad
izradio potpuno samostalno uz korištenje citirane literature i pomoć mentora.

Potpis studenta: _________________

Predmet: Monetarne i javne finansije

Profesor: Doc.dr.sc. Erdin Hasanbegović

Student: Amar Jahić

SADRŽAJ

1. UVOD ........................................................................................................ 1
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja .............................................. 1
1.2. Svrha i ciljevi istraživanja .................................................................. 1
1.3. Struktura rada ..................................................................................... 2
1.4. Naučne metode ................................................................................... 2
1.5. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze .................................................. 3
2. POJAM I HISTORIJA NASTANKA NOVCA..................................... 4
2.1. Pojam novca........................................................................................ 4
2.2. Historijski razvoj novca...................................................................... 4
3. PRANJE NOVCA..................................................................................... 7
3.1. Pojam pranja novca............................................................................. 7
3.2. Faze pranja novca............................................................................... 9
3.2.1. Faza polaganja novca............................................................... 10
3.2.2. Faza ležanja ............................................................................. 12
3.2.3. Faza integracije........................................................................ 12
3.3. Tehnike pranja novca.......................................................................... 13
3.4. Pranje novca u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine......................... 14
3.5. Međunarodni propisi........................................................................... 17
3.6. Tipologije pranja novca u Bosni i Hercegovini.................................. 19
3.7. Statistički pokazatelji o prikupljenim podacima pranja novca u
Bosni i Hercegovini........................................................................... 22
4. ZAKLJUČAK .......................................................................................... 26
5. LITERATURA ......................................................................................... 28
POPIS GRAFIKONA .................................................................................. 30
1. UVOD

Tema seminarskog rada je „Pranje novca“. Pranje novca je zamišljeno kao

proces jedne ili više kriminalne djelatnosti, kojima je ulimativna namjera i cilj,
prikriti ili zametnuti tragove porijekla nezakonito stečenog novca ili dobiti. Pranje
novca kao kriminalna djelatnost jedno je od u globalnim razmjerima najraširenijih
krivičnih djela. Stepen organizacije koji to djelo obično karakteriša, sofisticiranost i
raznolikost načina njegovu izvođenja te njegov međunarodni karakter i nedvojbena
činjenica da je najveći broj krivičnihh djela organizovanog kriminala karakteriziran
imovinskom korišti kao osnovnim motivom, pri čemu je pranje novca prateće
krivično djelo, nedvojbeno to djelo čini jednim od najopasnijih krivičnih djela
današnjice, kojeg prevencija i otkrivanje zahtijevaju iznimnu ekipiranost i predanost
organa gonjenja, njihovu organizovanost, znanje raznolikih područja i koordinaciju
pojedinih područja djelovanja tih organa. Pranje novca je zamišljeno kao proces
jedne ili više kriminalne djelatnosti, kojima je ulimativna namjera i cilj, prikriti ili
zametnuti tragove porijekla nezakonito stečenog novca ili dobiti.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem rada zasniva se na opisivanju pojma, tehnika, tipologije i zakonskih i

međunarodnih propisa pranja novca.

Predmet istraživanja jeste pranje novca.

Objekat istraživanja jestu norme i i način otkrivanja i suzbijanja pojave pranja

novca.

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha rada je ukazati na pojam pranja novca te ukazati na faza pranja novca,
tehnike te na propise koje regulišu sprečavanje i sankcionisanje pranja novca.
Cilj rada je upoznati se sa tiplogijom pranja novca kao i mogućnostima za
identificiranje i sprečavanje pranja novca kroz zakonski okvir i međunarodne
propise.

1
1.3. Struktura rada

U prvom dijelu rada opisani su problem, predmet i objekte istraživanja,

potom je postavljana radna i pomoćne hipoteze, te su opisane naučne metode koje će
biti korištene za istraživanje.
Drugi dio rada opisuje pojam i historija nastanka novca.
U trećem dijelu rada je opisan je pojam pranja novca, faze pranja novca,
tehnike pranja novca, kao i zakonske odredbe u Bosni i Hercegovini, tipologiju
pranja novca kao i statistički pokazatelji o prikupljenim podacima pranja novca u
Bosni i Hercegovini.
U posljednjem dijelu, dat je rezime cjelokuponog rada kroz zaključna
razmatranja.

1.4. Naučne metode

Kako bi se što detaljnije obradila tema seminarskog rada korištene su različite

metode naučnog istraživanja, kao što su: metoda teorijske analize, metoda dedukcije,
metoda apstrakijce i konkretizacije, metoda generalizacije.
Metoda teorijske analize ima širu primjenu u društvenim naukama. Njome
se putem analize i sinteze vršiti uopštavanje bitnih veza i odnosa koji izražavaju
odgovarajuće zakonitosti. Teorijska analiza je izuzetno značajna metoda u oblasti
naučnog istraživanja jer se njome može analizirati i upoređivati velik broj činjenica
dovodeći ih u određene odnose i svrstavajući ih u odgovarajuće sisteme za naučno
osvjetljavanje pojedinih nedovoljno istraženih naučnih kategorija i rezultata. Ova
metoda će nam poslužiti da teoretski istražimo pojavu pranja novca.
Metoda dedukcije ima primjenu u cilju zaključivanja od općeg ka posebnom i
pojedinačnom, odnosno spoznaju posebnog i pojedinačnog na osnovi znanja o općim
svojstvima određene klase, vrste, roda, pojave i sl. Deduktivnu metodu smo koristili
za objašnjenje činjenica i pravila, za predviđanje budućih događaja, za otkrivanje
novih činjenica, te za provjeravanje postavljenih hipoteza.
Metodom apstrakcije i konkretizacije je u masi informacija, dosadašnjih
istraživanja i dostupne literature, bilo je neophodno da se prvo izdvoji ono što je

2
posebno, sporedno i nevažno, a u cilju da se dođe do onog što je bitno i opće. U tu
svrhu korištena je apstrakcija, odnosno filtrirna su nebitna svojstva i informacije.
Metode generalizacije predstavlja postupak apstrahiranja općeg prema bitnome u
nekoj klasi predmeta ili pojava.

1.5. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

U skladu sa utvrđenim problemom i predmetom istraživanja, postavljena je

radna hipoteza i pomoćne hipoteze.

Radna hipoteza H: Procjena rizika od pranja novca predstavlja jedan

sveobuhvatan proces prikupljanja i analize relevantnih podataka sa ciljem da se
procijeni stepen izloženosti pojedinačnih sektora pranju novca.

Pomoćna hipoteza H1: Faze pranja novca se ne moraju nužno pojavljivati u

određenom nizu niti u okviru granica navedene faze već su moguće i neke međufaze
te sasvim nove kompleksne strukture kao rezultat alternativnih načina pranja novca.

Pomoćna hipoteza H2: Zakonodavna rješenja na području sprečavanja pranja

novca su kompleksna i obuhvataju vrlo različit spektar područja djelovanja zaštitnih
objekata i aktivnosti različitih institucija kako bi se spriječilo pranje novca,
detektovalo i sankcionisalo.

Pomoćna hipoteza H3: Bosna i Hercegovina napravila značajan iskorak u

provođenju mjera za sprečavanje pranja novca u smislu njihove usklađenosti sa
međunarodnim propisima.

3
2. POJAM I HISTORIJA NASTANKA NOVCA

2.1. POJAM NOVCA

„Sama ideja da nekom objektu može biti određena vrijednost i da se može

koristiti u trgovini datira još iz davnih dana, ali po svojoj je prirodi univerzalna.“ 1
Danas, novac služi kao sredstvo razmjene dobara i usluga bez obzira na vrijednost
materijala od kojeg je napravljen, dok je ranije, 300. god. p.n.e., za vrijeme
Aristotela, vladalo mišljenje kako se u novcu mogu izraziti samo korisne stvari,
odnosno one stvari s vrijednošću u prometu.
Novac ima nekoliko funkcija. Novac predstavlja cijenu, odnosno ponudu i
potražnju neke robe i usluge na slobodnom tržištu. Novac služi kao sredstvo
razmjene robe i usluga, sredstvo plaćanja i podmirenja obveza u privredi.
„Kada novac nema osnovnu uporabnu vrijednost već se koristi u situaciji
gospodarske i finansijske stabilnosti u kojoj vlasnici raspolažu viškom novca kojeg
ne koriste u funkciji razmjene ili plaćanja, takav će novac predstavljati sredstvo
pričuve i uglavničenja vrijednosti.“2

2.2. HISTORIJSKI RAZVOJ NOVCA

Davno prije nego se došlo na ideju odrediti nekom predmetu vrijednost,

trgovina se temeljila na razmjeni dobara i usluga, tzv. „trampi”. „Trampa”, kao
najraniji oblik trgovine, predstavljala je zamjenu jedne stvari za drugu. „Nedostaci
„trampe” bili su u tome što nije uvijekgarantovala poštenu trgovinu, a osim toga
trgovinu je otežavala i trgovanje na samo određenim mjestima koja su bila dosta
udaljena.”3
S vremenom je „trampu” zamijenio novčani sistem razmjene. Kao što je već
navedeno, novac je zamisao da neki određeni predmet ima vrijednost i prihvaćen je u
svim vrstama razmjene. Kao zamisao, novac može imati bilo koji oblik. „U različitim
vremenima i na različitim mjestima novac može predstavljati skoro sve što se može
1
Cindori, S., Sustav sprječavanja pranja novca, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2010., str. 1
2
Rosen, S.H., Javne finansije, Institut za javne financije, Zagreb, 1999., str. 56
3
Cindori, S., op.cit.., str. 4
4
zamisliti. Neke od tih stvari imaju istinsku vrijednost kao npr. oruđe, noževi, plug
(sve što je u to vrijeme bilo nužno za obavljanje poljoprivrede i ratarstva).”4
Osim navedenoga, potrošna robaje također bila predmet razmjene, pa tako
npr. čaj, sol, duhan, itd. koji su se mogli lahko mjeriti i vagati.
Prvi novac koji se počeo koristiti bile su kovanice, čija svrha je bila opće
sredstvo razmjene dobara i usluga. Stari Rimljani su vojnicima isplaćivali platu u
soli, ali i u kovanicama. „Kovanice su bile idealni oblik novca jer im se precizno
mogla odrediti vrijednost određena težinom, veličinom i dizajnom.” Kovanice su se
prvo pojavile u 7. vijeku p.n.e. u Maloj Aziji, a izrađivale su se od elektruma -
prirodne slitine zlata i srebra, zlata, srebra, bakra, bronze i mjedi. Prve kovanice
izrađivane su ručno, a od 16. vijeka pojavljuju se prvi strojevi za kovanje novca.
Vladari su često pri izradi novca smanjivali količinu plemenite kovine u
novcu i u njegov sastav ubacili jeftiniju kovinu što je dovelo do pogoršanja novca, a
zbog raznih finansijskih i ekonomskih razloga te sve veće finansijske potrebe države
došlo je do smanjenja vrijednosti novčane jedinice. „Kako se u opticaju našla velika
količina kovanog novca koji je bio na različite načine izmijenjen (budući da su se
nudili najprije njegovi najlošiji primjerci), kovani novac je postao problem.”5 .
Prvi papirnati novac i banke pojavljuju se u Italiji tokom renesanse. „Prvi
papirnati novac (banknote) u Americi i Europi bio je na poleđini pozlaćen, što je
predstavljalo obećanje vlade da će isplatiti iznos vrijednosti u zlatu ispisan na
prednjoj strani novčanice.”6 Tada je, prvi put, neki predmet predstavljao novac, a da
nije bila rijetkost (kao npr. zlato, slonova kost, itd.) ili da nije imalo neku posebnu
vrijednost (kao npr. oruđe, noževi, itd.).
Benjamin Franklin je prvi došao na ideju da tiska papirnati novac ali na način
da podloga bude u zlatu ili srebru i na taj načinje napravljen prvi papirnati dolar.
Novac se mijenjao kroz vijekove, ali bez obzira na oblik uvijek je zadržavao
iste karakteristike. Na osnovu dosad izloženog proizlazi istinitost Keynsove tvrdnje
da novac nije ništa drugo nego ono što država s vremena na vrijeme proglasi kao
sredstvo plaćanja novčanih obveza. Danas novac imamo u raznim oblicima, kao
novčanice, kovanice, čekove, itd., ali smatra se da će ovi oblici novca potpuno izaći

4
Cindori, S., op.cit.., str. 2
5
Ibid., str. 5
6
Rosen, S.H., op.cit., str. 57
5
iz upotrebe brzim razvojem tehnologije i zbog brzine i komoditeta koje pruža
kreditna kartica odnosno Intemet bankarstvo.

3. PRANJE NOVCA
6
3.1. POJAM PRANJA NOVCA

„Pojam „pranje novca“ odnosi se na sve vrste „postkriminalnih aktivnosti“

usmjerenih na prikrivanje imovinske koristi ili vrijednosti stečene na nezakoniti
način, ulaganjem u finansijski i nefinansijski sistem, s krajnjim ciljem njegova
ozakonjenja.“7
Pod prljavim novcem podrazumijevamo onaj novac koji je stečen krivičnim
djelom i sva imovinska korist koja proizlazi iz tog karivičnog djela, što znači, da
mora postojati veza između kriminalne aktivnosti i pranja novca.
„S obzirom na to da se proces pranja novca po pravilu zbiva u tri faze te se
nerijetko proteže preko međunarodnih granica, u čemu sudjeluju manje ili veće grupe
ljudi stvorene ad hoc ili za trajnije djelovanje, a prethodi mu različitost predikatnih
krivičnih djela, sve to jasno upućuje na složenost samog procesa pranja novca.“8
Upravo se zbog tog razloga u literaturi pojavljuju različite definicije pranja novca, od
kojih neke navodimo u nastavku.
„Pranje novca svaka je tehnika usmjerena na pretvorbu nepošteno i
nezakonito stečenog prihoda tako da se čini kao poštena i zakonita zarada“.9
„Pranje novca označava aktivnost usmjerenu na prikupljanje nepošteno ili
nezakonito stečenih prihoda putem dopuštenih poslova“.10
„Pranje novca možemo najkraće definirati kao pretvaranje ilegalno ostvarene
dobiti u prividno legalnu“.11
„Pranje novca obuhvata djelatnosti usmjerene na prikrivanje imovinske
koristi ostvarene kriminalnim djelom, te uključivanje, deponiranje i drugo
raspolaganje tim predmetima (novcem, vrijednosnim papirima, draguljima i dr.), uz
stvaranje privida legalne stečenosti tih predmeta“.12
„Pranje novca je finansijska transakcija stvorena za promicanje određenih
nezakonitih aktivnosti ili za prikrivanje dobiti iz nezakonitih djelatnosti“.13
7
Cindori, S., op.cit.., str. 6
8
Cindori, S., Sustav sprječavanja pranja novca, Financijska teorija i praksa 31 (1), 2007., str. 58
9
Heršak, G., Pranje novca, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, (5-6), 1992., str. 741
10
Vukelić, Ž., Ima li pranja novca?, Banka, (10), 1994., str. 29
11
Novoselec, P., Kriminalno-političko značenje i pravno uređenje pranja novca, Tvrtka, (9), 2007.,
str. 41
12
Giunio, M., Mjere za sprječavanje pranja novca, Slobodno poduzetništvo, (8), 1998., str. 40
13
DeGabrielle, C., Međunarodni napori Sjedinjenih Američkih Država u borbi protiv pranja novca,
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 8 (2), 2001., str. 192
7
 „Termin pranje novca odnosi se na promjenu oblika nezakonito stečenog
novca tako da izgleda legalan. Osim toga, to je prikrivanje nezakonitog izvora
prihoda ili njegovo korištenje“.14
„Tradicionalno se pranjem novca smatra (odvojeno od ostaloga) čišćenje
prljavog novca proizašloga iz nezakonitih aktivnosti koje su u kolektivnoj svijesti
vjerojatno povezane s prodajom droge“.15
„Pranje novca podrazumijeva izvršavanje radnji putem više transakcija
kojima se prikriva pravi izvor novca ili druge imovine za koju postoji sumnja daje
nezakonito pribavljena u zemlji ili inostranstvu, u cilju da se novac ili imovina
prikažu kao zakonito stečeni.“16
„Pranje novca je stari kriminalni akt s kojim se države bore dugo vremena s
više ili manje uspjeha.“17 Belak smatra da je pranje novca u današnje vrijeme
eskaliralo, prema raširenosti koju je donijela globalizacija i prema količini (procjene
su da se samo u SAD-u godišnje opere od 300 do 1.000 milijardi dolara).
Prema mišljenju Iljkića „pranje novca je zamišljeno kao proces jedne ili više
kriminalne djelatnosti, kojima je ultimativna namjera i cilj, prikriti ili prikriti tragove
porijekla nezakonito stečenog novca ili dobiti“. 18 Iljkić (2015) smatra da proces
pranja novca, u skladu sa Smjernicom 2005/60/EZ, obuhvata prikrivanje prave
prirode i izvora novca, pretvaranje, prikrivanje porijekla novca, odnosno nabavu,
posjedovanje ili upotrebu imovine proizašle iz krivičnog djela, sudjelovanje ili
pokušaj pomaganja, poticanje i omogućavanje bilo od koje navedenih radnji.
Prema mišljenju Katušić-Jergovića „iako to krivično djelo na prvi pogled ne
izaziva jednaku odbojnost kakvu instinktivno u nas izazivaju npr. krvni delikti
odnosno oni u kojima su žrtve djeca, njegovu težinu i opasnost, posljedice koje
neadekvatnost njegova preveniranja i sankcionisanja izaziva, ne treba bagatelizirati,
budući da ono djeluje kao generator odnosno katalizator i ishodište mnogobrojnih
drugih, po prirodi odioznih djela.“19

14
Blunden, B., The Money Launderers: How They Do It, and How to Catch Them at It, Management
Books, Chalford, 2001., str. 6
15
Lilley, P., Dealing: The Untold Truth About Global Money Laundering, Kogan Page, London,
2000., str. 1
16
Cindori, S., op.cit.., str. 7
17
Belak, V., Poslovna forenzika i forenzično računovodstvo: porba protiv prijevare, Belak Excellens,
Zagreb, 2011., str. 77
18
Iljkić, D., Pranje novca u domaćem i stranom zakonodavstvu, Financije i pravo, 3 (1), 2015., str. 37
19
Katušić-Jergović, S., Pranje novca (pojam, karakteristike, pravna regulativa i praktični problemi),
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 14 (2), 2007., str. 620
8
 „Prljavi novac može proizlaziti iz raznih kriminalnih aktivnosti, a neke od
njih su krijumčarenje droge, utaja, otmica, trgovina oružjem i ljudima, finansijski
kriminal te organizovani privredni kriminal („tzv. kriminal bijelih ovratnika“, a
novac stečen na takav način „crni novac“).
„Pranje novca je proces tokom kojeg osobe prijestupnici i njihovi saradnici
koriste finansijski i nefinansijski sistem radi vršenja transkacija ili prijenos sredstava
sa jednog računa na drugi kako bi sakrili izvor i stvarnog vlasnika sredstava sve u
cilju legalizacije nezakonito stečenog novca.“20

3.2. FAZE PRANJA NOVCA

Pranje novca je složen proces, a ne pojedinačni čin, koji obuhvaća nekoliko

faza. „Faze pranja novca se ne moraju nužno pojavljivati u određenom nizu niti u
okviru granica navedene faze već su moguće i neke međufaze te sasvim nove
kompleksne strukture kao rezultat alternativnih načina pranja novca.“21
„U stručnoj literaturi se često navode tri poznate faze procesa pranja novca a
to su: faza polaganje novca (placement), faza ležanja (layering) i faza integracije
novca (integraton).“22
Prema Katušić-Jergoviću (2007), osim navedenih naziva pojedinih faza,
koriste se i sljedeći termini: faza skrivanja (hide), faza premještanja (move) i faza
ulaganja (invest):
1) „Skrivanje (hide): to bi odražavalo činjenicu da je gotovina često
uvedena u ekonomiju preko komercijalnih poduzeća koja mogu, znajući
ili neznajući, biti dio sheme pranja novca, a dokazano je da su najčešće
ona posrednici između kriminala i finansijskog sektora;
2) Premještanje (move): jasno obrazlaže da se perač novca koristi
transferima, prodajom i kupnjom imovine te mijenja oblik i veličinu
gomile novca kako bi zamaglio trag između novca i kaznenog djela ili
novca i počinitelja djela;

20
Imamović, E., Zahirović, D., Jahić, E., Sprječavanje pranja novca i finasiranje terorizma u sektoru
osiguranja u bosni i hercegovini sa osvrtom na zaštitu ličnih podataka, Anali Pravnog Fakulteta
Univerziteta u Zenici, Vol. 13 Issue 25, 2020., str. 95
21
Cindori, S., op.cit.., str. 17
22
Giunio, M., op.cit., str. 41
9
 3) Ulaganje (invest): počinitelj troši novac - može investirati u imovinu
(sredstva) ili u stil života.“23
Ove tri faze predstavljaju savršen primjer procesa pranja novca.

„Međutim, u praksi se faze često preklapaju, zakonito stečeni novac u svim se

fazama miješa s prljavim novcem, a ponekad se pokoja faza preskače.“ 24 Neke faze
se tokom procesa pranja novca mogu i ponavljati.
„Osim navedenih, postoji još nekoliko modela pranja novca:
a) Dvofazni model - novac u prvoj fazi proizlazi neposredno iz nezakonite
radnje, a u
b) drugoj fazi se oprani novac legalizira i uključuje u finansijski sistem, sa
svrhom ponovnog pranja,
c) „Kružno pranje“ - složeniji sistem pranja novca koji obuhvaća devet faza
pranja novca,
d) Model „četiri sektora“ - svaki sektor obuhvata proces pranja novca,
e) Teleološki model - temelji se na različitim ciljevima pranja novca (npr.
investicije, porezna utaja, finansiranje organiziranog kriminala i dr.).“25

Proces pranja novca vrlo često se ne odvija samo na prostoru jedne države i
njenog finansijskog sistema već se širi i na nekoliko država te poprima sofisticirane
oblike. Razlog za ovakvo mišljenje je brzi napredak tehnologije i jednostavnost
obavljanja transakcija budući da su novi oblici pranja novca usko povezani s
elektronskim poslovanjem i transakcijama preko intemet bankarstva, kreditnih
kartica i sl.

3.2.1. Faza polaganja novca

„Kada je u pitanju faza polaganja novca, riječ je o prvom dijelu procesa, kad
se sredstva, a to je najčešće gotov novac, ubacuju u finansijski sistem ili se koriste
kao sredstvo plaćanja pri nabavi različitih vrijednosti.“ 26 Dakle, bitno je da se novac

23
Giunio, M., op.cit., str. 47
24
Cindori, S., op.cit.., str. 21
25
Katušić-Jergović, S., op.cit., str. 623
26
Katušić-Jergović, S., op.cit., str. 622
10
stečen na ilegalan način pretvori u prividno legalan novac na način da se ubaci u
zakonite poslovne tokove.
„Najčešće se koristi gotovina (bilo daje riječ o manjim iznosima prilikom
prodaje droge, prostitucije, trgovine ljudima i dr., ili pak o većim iznosima-kod
prodaje većih količina droge, oružja i dr.), kako bi se izbjeglo identificiranje osoba
koje sudjeluju u takvim aktivnostima.“ 27 S obzirom da gotov novac nije prikladan za
daljnje korištenje zbog toga što izaziva pažnju, a i moguće sumnje na nezakonite
aktivnosti, u fazi polaganja novca gotovina se nastoji zamijeniti drugim oblikom koji
bi bio prikladniji za daljnju upotrebu.
U ovoj fazi novčana sredstva se ulažu u finansijske, nefinansijske ili
alternativne sisteme, čime su perači novca izloženi otkrivanju vlastita identiteta i
otkrivanju porijekla novca koji je stečen na ilegalan, odnosno kriminalan, način,
zbog čega je, sa stajališta počinitelja, ovo najrizičnija faza. „Dakle, takav novac ne
može biti upotrijebljen a da se ne otkriju počinitelji nedopuštene aktivnosti kojima su
novčana sredstva nastala, pri čemu gotovina u visokim iznosim izaziva pažnju i
sumnju, pa se nastoji što prije iz tog oblika pretvoriti u drugi, prikladniji za daljnju
uporabu.“28
„U prvom kontaktu prljavog novca s finansijskim ili nefinansijskim
institucijama najlakše se otkrivaju veliki iznosi koji ulaze u sistem, nelogičnosti
poslovanja i svi drugi pokazatelji koji, uz nužnu identifikaciju nalogodavca i
primatelja, fazi polaganja inicijalno daju veliki značaj.“29
Ovo je faza pranja novca u kojoj su perači novca najizloženiji otkrivanju
identiteta (budući da su banke i dr. finansijske institucije dužne prijaviti svaku veću
transakciju), ali ujedno i najrizičnija faza u kojoj postoji mogućnost propusta
nezakonitih sredstava u druge sisteme ukoliko nisu mjere dubinske analize stranke
dobro razrađene.
U prilog prepoznavanju prljavog novca, uz dobru zakonsku i podzakonsku
regulativu, ide i primjena indikatora za otkrivanje sumnjivih transakcija. „Indikatori
se mogu podijeliti na indikatore koji se odnose na transakciju i osobe, dok se prema
sadržaju dijele na indikatore za finansijski, nefinansijski sektor te indikatore za

27
Iljkić, D., op.cit., str. 38
28
Katušić-Jergović, S., op.cit., str. 622
29
Cindori, S., op.cit.., str. 18
11
samostalne profesije i struke (advokati, notari, porezni savjetnici, računovođe,
revizori i sl.).“30

3.2.2. Faza ležanja

„Faza ležanja (layering) nastoji se raznoraznim transakcijama prikriti pravo

porijeklo novca i sredstava pribavljenih nezakonitim aktivnostima, s krajnjim ciljem
da se zametne trag izvoru novca.“31 „Najčešće korištene tehnike u toj fazi:
krijumčarenje valute, mijenjanje valute, doznake sredstava, korištenje shell
preduzeća, korištenje osiguravajućih društava, korištenje uvozno-izvoznih preduzeća,
manipulacije računima, manipulacije garancijama, obveznicama i vrijednosnicama,
poslovanje preko offehore zona te određene gotovinske kupovine.“32
Novac se prebacuje, u manjim iznosima, najedan ili više računa različitih
osoba, kako bi se zametnuo trag izvoru, odnosno pravom porijeklu novčanih
sredstava. „Prebacivanje sredstava na nekoliko računa u zemlji i inostranstvu te
transformiranje sredstava iz jednog u drugi oblik odvija se prvenstveno s ciljem
otežanog praćenja njihovog izvora.“33

3.2.3. Faza integracije

U završnoj trećoj fazi pranja novca dolazi do integrisanja sredstava u

finansijski sistem i miješanju s legitimnim, zakonitim, izvorima sredstava, odnosno
do reinvestiranja „prljavog novca“ u zakonite aktivnosti čime se stiču legitimni
prihodi. „Time se, dakako, otežava detekcija pravog izvora novca, što i jest cilj
cjelokupne akcije.“34
U ovoj fazi, novac koji je stečen na kriminalan način, može se reinvestirati u
zakonite djelatnosti, odnosno, u poslovanje koje se odvija u skladu s zakonom, a dio
sredstava se troši na ličnu potrošnju, najčešću kupovinu nekretnina i pokretnina ili
trošenjem na luksuzni stil života.

30
Ibid., str. 18
31
Iljkić, D., op.cit., str. 38
32
Katušić-Jergović, S., op.cit., str. 622
33
Cindori, S., op.cit.., str. 19
34
Katušić-Jergović, S., op.cit., str. 622
12
 „Ukoliko je faza integracije uspješno završena utvrđivanje porijekla novca
znatno je otežano, a posebno u situaciji u kojoj se takva sredstva koriste za početak
novog, zakonitog poslovanja.“35 Završenim ciklusom pranja novca kriminalna
aktivnost se ne završava već se nastavlja širiti budući da se nezakonita sredstva
reinvestiraju u novi zakoniti posao.
„U fazi integracije, najpopularnije metode perača novca su:
 Osnivanje anonimnih preduzeća u državama u kojima je zagarantovana
anonimnost, pri čemu mogu sebi davati zajmove iz opranog novca tokom
buduće legitimne aktivnosti;
 Slanje lažnih računa kojima se precjenjuje vrijednost robe, čime se
omogućuje da se novac iz jednog preduzeća u jednoj zemlji prebaci u
drugo preduzeće u drugoj zemlji, pri čemu računi služe za dokazivanje
porijekla novca;
 Transferiranje novca zakonitoj banci iz banke koju koristi perač ili
nerijetko ima u svom vlasništvu (s obzirom da se takve banke mogu
lahko kupiti u „poreznim rajevima“).“36

Navedene faze u stvarnosti nisu tako jasno odvojene. „Naime, one se često
preklapaju tako da se u svakoj od njih miješa „prljavi“ novac s onim legalno
stečenim, a ponekad se i preskoči neka faza, što ovisi o mnogim faktorima.“37
Nije rijetkost da se banke i osiguravajuća društva ili pojedinci, advokati,
brokeri i sl., uključe u proces pranja novca na način da pružaju svoje usluge peračima
novca, naravno, uz određenu proviziju, što rezultira pojačanom korupcijom čime se
generiše cijeli proces iznova.

3.3. TEHNIKE PRANJA NOVCA

Pored navedenih faza pranja novca u nastavku će se prezentovati neke od

najpopularnijih tehnika pranja novca:
a) Gradnja pologa - Poznata pod engleskim nazivom smurfing, predstavlja
razbijanje velike svote novca na manje svote, koje u pravilu ne prelaze
35
Cindori, S., op.cit.., str. 20
36
Katušić-Jergović, S., op.cit., str. 623
37
Ibid., str. 623
13
 svote iznad kojih su banke dužne javiti transakciju vlastima. Kada je
novac podijeljenu manje svote, polaže se na jedan ili više bankovnih
računana način da to čini više osoba ili da to čini jedna osoba duže
vrijeme.
b) Prekomorske banke - Perači novca šalju novac kroz offshore račune u
zemlje koje prihvataju bankovnu tajnu. Takve banke dopuštaju anonimno
korištenje računima za bilo koju svrhu i iznos (npr. Bahami, Kajmanski
otoci, Hong Kong, Singapur, i dr.).
c) Podzemno/alternativno bankarstvo - Zemlje Azije imaju dobro
uspostavljene alternativne bankarske sisteme koji ne ostavljaju papirnate
tragove. Temelje se na povjerenju i izvan kontrole vlasti su.
Funkcionisaju na način da perač položi novac u podzemnu banku, a kao
identifikacijsku potvrdu za transakciju koristi nešto neuočljivo, kao npr.
prepolovljenu kartu ili razglednicu, od kojih jednu polovinu zadržava
klijent, a drugu polovinu prekomorski bankar.
d) Fiktivne firme - To su firme koje postoje samo radi pranja novca. Prljavi
novac uzimaju kao plaćanje za izmišljenu robu i usluge, iako uopće ne
isporučuju niti robu niti usluge, pa stoga daju samo privid zakonitim
transakcijama.
e) Investiranje u zakonite poslove -Perači novca investiraju prljavi novac u
zakonite poslove kako bi ga „očistili", a u tu svrhu mogu izabrati velike
poslove kao npr. kasina ili posredničke agencije (posluju s jako puno
novca, pa je prljavi novac lahko prikriti) ili ipak manje poslove kao npr.
kafići, praonice automobila i dr. (posluju s puno gotovine). Na taj način,
perač novca može izmiješati prljavi novac s čistim prihodima poduzeća
tako da prijavi veće prihode nego što ih doista ima od zakonite djelatnosti
ili da prljavi novac skriva u zakonitim računima poduzeća u nadi da ga
vlasti neće otkriti.

3.4. PRANJE NOVCA U ZAKONODAVSTVU BOSNE I HERCEGOVINE

„Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti pod

pranjem novca podrazumjeva:

14
 1) zamjenu ili prijenos imovine, ako je ta imovina stečena kriminalnim
radnjama, a s ciljem prikrivanja ili zataškavanja nezakonitog porijekla
imovine ili pružanja pomoći nekom licu koje je umiješano u takve
aktivnosti radi izbjegavanja zakonskih posljedica počinjenih radnji;
2) prikrivanje ili zataškavanje prave prirode, mjesta porijekla, raspolaganja,
kretanja, prava na ili vlasništva nad imovinom ako je ta imovina stečena
kriminalnim radnjama ili činom učešća u takvim radnjama;
3) sticanje, posjedovanje ili korištenje imovine stečene kriminalnim
radnjama ili činom učešća u takvim radnjama;
4) učešće ili udruživanje radi izvršenja, pokušaja izvršenja, odnosno
pomaganja, podsticanja, olakšavanja ili davanja savjeta pri izvršenju bilo
koje od navedenih radnji;
5) svrha, znanje, namjera potrebni kao elementi radnje pranja novca mogu
se zaključiti na osnovu objektivnih i činjeničnih okolnosti.“38

„Pranjem novca smatrat će se i to kada su radnje, kojima je stečena imovina

koja se pere, izvršene na teritoriji druge države.“39
Oblast sprečavanja pranja novca u Bosni i Hercegovini regulisana je
Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti40 i
Pravilnikom o provedbi Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja
teroristiĉkih aktivnosti.41
„Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti
propisuju se:
a) mjere, radnje i postupci u finansijskom i nefinansijskom sektoru koje se
preduzimaju s ciljem sprečavanja i otkrivanja pranja novca i finansiranja
teorističkih aktivnosti;
b) obveznici provođenja mjera, radnji i postupaka koji su dužni postupati po
ovom zakonu;

38
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti („Službeni glasnik
BiH“, broj 47/14 i 46/16), član 1., tačka a).
39
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, član 1., tačka b).
40
„Službeni glasnik BiH“, broj 47/14 i 46/16)
41
„Službeni glasnik BiH”, br. 41/15)
15
 c) nadzor nad obveznicima u provođenju mjera, radnji i postupaka u
finansijskom i nefinansijskom poslovanju, koji se preduzimaju radi
sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti;
d) zadaci i nadležnosti Finansijsko-obavještajnog odjela Državne agencije
za istrage i zaštitu (FOO);
e) međuinstitucionalna saradnja nadležnih organa Bosne i Hercegovine,
Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko Distrikta
Bosne i Hercegovine i ostalih nivoa državne organizacije Bosne i
Hercegovine u sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih
aktivnosti;
f) međunarodna saradnja u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja
terorističkih aktivnosti;
g) zadaci, nadležnosti i postupci drugih organa i pravnih lica s javnim
ovlaštenjima u sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih
aktivnosti u BiH;
h) ostali poslovi značajni za razvoj sistema za sprečavanje pranja novca i
finansiranja terorističkih aktivnosti.“42

Pravilnikom o provedbi Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja

terorističkih aktivnosti „se detaljnije propisuju kriteriji za izradu smjernica za
procjenu rizika, informacija, podataka i dokumenata neophodnih za identifikaciju
klijenata i transakcija, informacija, podataka i dokumenata koji će biti proslijeđeni
Finansijsko-obavještajnom odjelu Državne agencije za istrage i zaštitu (FOO), te se
definišu pokazatelji za sumnjive transakcije, definiše detaljno šta se podrazumijeva
pod povezanom transakcijom, propisuje uslove i procedure za izuzeće od
izvještavanja o velikim i povezanim gotovinskim transakcijama FOO-u, te načine i
rokove za izvještavanje FOO-u.“43
„Za uspješnu borbu protiv pranja novca veliki značaj imaju preventivne
mjere, među kojima izdvajamo i one koje se tiču analize i procjene rizika. Sistem
analize zasnovan na procjeni rizika suprotan je sistemu zasnovanom na pravilima,

42
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, član 1.
43
Pravilnik o provedbi Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti,
(„Službeni glasnik BiH”, br. 41/15), član 1.
16
koji je bio u primjeni do donošenja prve Direktive iz 1991. godine. Direktiva iz
2005. polazi od sistema zasnovanog na riziku.“44
„Pranje novca može dovesti do destabilizacije finansijske stabilnosti jedne
države, kroz narušavanje finansijskih odnosa, slabljenja međunarodne trgovine,
smanjenju investicija i generalno narušavanje ugleda, čemu je bila izložena i Bosna i
Hercegovina dolaskom na „sivu listu“.“45

3.5. MEĐUNARODNI PROPISI

Porast broja kriminalnih radnji koje su označene kao „pranje novca“ ponukao
je međunarodnu zajednica na donošenje niza konvencija, preporuka i smjernica.
Konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog prometa opojnih droga i
psihotropnih tvari46, kojom se razmatra problem i određuju načini borbe protiv
narkotika oduzimanjem profita stečenih od nezakonite proizvodnje i prometa
narkoticima, te promovira međunarodna suradnja država članica. Ovo je prvi
dokument kojim se kažnjava pranje kroz kaznu za djela iz kojih proozilazi prljavi
novac.
„Na sastanku zemalja G-7 u Parizu 1989. godine formirana je Radna grupa za
finansijsko djelovanje (Finansial Action Task Force - FATF) čija je zadaća praćenje
provođenja mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.“ 47 Zadatak
ove Grupe je uspostavljanje standarda za suzbijanje pranja novca, finansiranja
terorizma i finansiranja proliferacije oružja za masovno uništenje, procjenu
usklađenosti sa standardima FATF-a i prepoznavanje prijetnji integritetu
međunarodnog finansijskog sistema i odgovaranje na njih kroz studije visokorizičnih
jurisdikcija i tipologija. Standardi koje FATF primjenjuje u borbi protiv pranja novca
i finansiranje terorizma su poznati kao “FATF Preporuke”. Pomenute preporuke
predstavljaju globalni standard za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i
njhova neadekvatna primjena odnosno integrisanost u pravno-institucionalni sistem
države, može imati ozbiljne posljedice za datu zemlju, što znači da države koje svoj

44
Labudović-Stanković, J., Pranje novca sa osvrtom na osiguranje, Evropska revija za pravo
osiguranja, 03, 2013., str. 57
45
Imamović, E., Zahirović, D., Jahić, E., op.cit., str. 96
46
Konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih tvari,
Beč, 1988.
47
Imamović, E., Zahirović, D., Jahić, E., op.cit., str. 97
17
sistem za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma nisu uskladile sa FATF
preporukama i kroz određenu procjenu poduzetu u skladu sa FATF metodologijom
smatraju se kao “države višeg stepena rizika u pogledu pranja novca i finansiranja
terorizma”.
Rezolucija 246248 traži od zemalja članica UN-a da primjene sveobuhvatne
međunarodne standarde sadržane iz preporuka FATF-a. Provedba preporuka FATF-a
postala je međunarodna pravna obaveza, s obzirom da član 25. Rezolucije obavezuje
zemlje članice UN-a na provedbu rezolucija donesenih u skladu sa Poglavljem VII
Povelje Ujedinjenih naroda, dok član 103. pojašnjava da će obaveze donesene po
osnovu Povelje UN-a prevagnuti u odnosu na bilo koji drugi međunarodni sporazum.
Konvencija 141. Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju
i oduzimanju prihoda stečenoga krivičnim djelom 49, koja propisuje obavezu
oduzimanja profita iz svih nezakonitih djelatnosti te međunarodnu suradnju u
zapljeni i podjeli oduzetih sredstava.
Smjernice Vijeća EU o sprječavanju korištenja finansijskog sistema radi
pranja novca50 kojim se propisuje identifikacija stranke, dubinska analiza,
verifikacija i nadzor klijenta – stvarnih vlasnika, limiti korištenja gotovine,
prepoznavanje povezanih, nelogičnih i sumnjivih transakcija, obaveza izvještavanja,
zabrana objavljivanja informacija, maksimalna zaštita djelatnika finansijskih
institucija od odgovornosti zbog odavanja informacija, osposobljavanje osoblja i
upravljanje rizicima, vođenje evidencije i statistike, nadzor i sankcije.

Direktiva o sprečavanju pranja novca iz 2005. godine poznata i kao treća

Direktiva.51
Uredba 1781/2006 propisuje obavezu da informacije o nalogodavatelju prate
transfer novca radi sprječavanja, istraživanja i otkrivanja pranja novca te finansiranja
terorizma.
Direktiva 2015/849 Evropskog parlamenta i Vijeća od 20. maja 2015. O
sprečavanju korištenja finansijskog sistema u svrhu pranja novca ili finansiranja
48
Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 2462. New York, 2019.
49
Konvencija 141. Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju
prihoda stečenoga kaznenim djelom, Strasbourg, 1990.
50
Smjernice Vijeća EU o sprječavanju korištenja finansijskog sistema radi pranja novca,
1991/308/EEC, 2001/97/EC i 2005/60/EZ
51
Direktiva 2005/60/EC je više puta mijenjana: Directive 2007/64/EC, Directive 2008/20/EC,
Directive 2009/110/EC, Directive 2010/78/EC, Directive 2013/36/EC.
18
terorizma izmjenila je Uredbu br. 648/2012 Evropskog parlamenta i Vijeća te stavila
van snage Direktivu 2005/60/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća i Direktivu
Komisije 2006/70/EZ.

3.6. TIPOLOGIJE PRANJA NOVCA U BOSNI I HERCEGOVINI

Tipologije pranja novca predstavljaju metode, tehnike i trendove pranja

novca koje, posmatrane u ograničenom vremenskom periodu, imaju više zajedničkih
karakteristika ili obilježja. Prepoznavanje i analiziranje novih tipologija je posebno
značajno ako u obzir uzmemo okolnost da je pranje novca proces koji se neprekidno
razvija. Počinioci krivičnih djela pranja novca, usavršavajući i primjenjujući nove
tehnike i modalitete, čine proces pranja novca još kompleksnijim a samim tim i
komplikovanijim za otkrivanje, a naročito teškim za dokazivanje postojanja ovog
krivičnog djela. Uočavanje novih tipologija je neophodno za izradu analize rizika za
potrebe što efikasnijeg preventivnog djelovanja.
„Na osnovu raspoloživih podataka, informacija, dokumentacije i
dokumentiranih slučajeva pranja novca tokom 2020. godine uočene su i izdvojene
tehnike, trendovi i tipologije pranja novca sa ciljem njihovog boljeg razumijevanja i
uočavanja potencijalnih rizika sa kojima su suočeni različiti sektori te da bi se na taj
način doprinijelo sprečavanju i otkrivanju nekih od brojnih metoda koje se koriste za
prikrivanje izvora nezakonitih sredstava u BiH.“52 „Dosadašnja iskustva kao i
iskustva drugih zemalja ukazuju da je u sljedećim oblastima visoko izražen rizik sa
aspekta pranja novca:
 oblast kupoprodaje nekretnina;
 korištenje bankarskog sistema, odnosno zloupotreba proizvoda i usluga
pružalaca bankarskih usluga;
 tržište kapitala;
 fiktivni poslovi koji uključuju i korištenje pozajmica;
 usluge elektronskog transfera novca koje uključuju Moneygram, Western
union i druge platforme za brzi elektrinski prenos novca;
 zloupotreba registrirane djelatnosti pravnih osoba;
52
Pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti, Statistički podaci i otkrivene tipologije u 2020.
godini, Državna agencija za istrage i zaštitu, Finansijsko-obavještajni odjel, 2021., str. 22,
dostupno na: http://sipa.gov.ba/assets/files/foo-docs/IzvjestajFOO2020BS.pdf (09.01.2022.)
19
  prekogranične transakcije;
 transakcije posredstvom off shore kompanija;
 novčane mule („Money mule“);
 raspolaganje gotovinom.“53

„Dokumentirani slučajevi sumnje na pranje novca ukazuju na izraženu

zastupljenost sljedećih tipologija sa obilježjima pranja novca:
 novčana sredstva stečena počinjenje krivičnih djela „Zloupotreba
položaja ili ovlaštenja“, „Krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili
trgovačkih knjiga ili isprava'' i „Krivotvorenje isprave“, kroz fiktivno
prikazivanje poslovne saradnje, isplaćuju se sa računa u gotovini te se
predaju osobama koje su transakcije izvršile neosnovano sa računa
pravnih osoba kojima upravljaju;
 novčana sredstva stečena počinjenjem krivičnog djela „Nedozvoljeno
bavljenje bankarskom djelatnošću“, kroz obavljanje konverzija stranih
valuta u većem obimu, se drže na računima i koriste za dalje finansiranje
nedozvoljene bankarske djelatnosi;
 novčana sredstva stečena počinjenjem krivičnih djela „Prevare“ i
„Kompjuterske prevare” van BiH, kroz njihovo poticanje da izvrše
investiranje u vidu novčanih uplata u korist „shell“ kompanija prilikom
čega im je lažno prezentirano da njihov ulog stabilno raste ili kroz
vršenje nezakonitih transakcija sa računa osoba iz inostranstva ili lažnim
prikazivanjem i prikrivanjem činjenica prilikom čega je oštećena osoba iz
inostranstva dovedena i držana u zabludi te je na svoju štetu doznačila i
lično predala novčana sredstva počiniocu, su nakon ino transfera u korist
pravnih i fizičkih osoba u BiH korištena u privrednom poslovanju
pravnih osoba, dijelom su dalje transferirana u inostranstvo ili su
isplaćivana u gotovini;
 novčana sredstva stečena počinjenjem krivičnih djela „Zloupotreba
službenog položaja ili ovlaštenja“ i „Utaja poreza i doprinosa”, kroz
otvaranje računa pravne osobe u inostranstvu bez potrebnih dozvola i
53
Pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti, Statistički podaci i otkrivene tipologije u 2020.
godini, Državna agencija za istrage i zaštitu, Finansijsko-obavještajni odjel, 2021., str. 22,
dostupno na: http://sipa.gov.ba/assets/files/foo-docs/IzvjestajFOO2020BS.pdf (09.01.2022.)
20
 prikrivanje prometa po istom od nadležnih poreskih organa, vlasnici i
direktori pravnih lica u potpunosti u gotovini isplaćuju sa računa u
inostranstvu;
 novčana sredstva stečena počinjenjem krivičnog djela „Prijevara u
privrednom poslovanju“ i „Prevara“, u okviru poslovnog odnosa nabavke
i isporuke medicinske opreme za potrebe borbe protiv pandemije korona
virusa od strane prodavca iz BiH u korist kupca u inostranstvu,
pokušavaju se dalje transferirati u okviru privrednog poslovanja pravne
osobe prodavca dok se dio isplaćuje u gotovini;
 novčana sredstva stečena počinjenjem krivičnog djela „Utaje“, kroz
prisvajanje novčanih sredstava od strane fizičke osobea koja mu ne
pripadaju, isplaćuju se u gotovini, oročavaju na računima, transferišu u
korist povezanih osoba i koriste za kupovinu udjela u jednom od
investicionih fondova;
 novčana sredstva stečena počinjenjem krivičnog djela „Nedozvoljena
trgovina“, kroz obavljanje trgovine u većem obimu bez potrebnih
odobrenja, koriste se za različita bezgotovinska plaćanja i gotovinske
isplate sa računa;
 novčana sredstva stečena počinjenje krivičnih djela „Udruživanje radi
činjenja krivičnih djela“ u vezi sa krivičnim djelima „Porezna utaja ili
prevara“, „Zloupotreba položaja ili ovlaštenja“, „Krivotvorenje službene
isprave“ i „Neovlaštena upotreba tuđe tvrtke“, kroz neprijavljivanje
obavljenog prometa robama i uslugama, koriste se u privrednom
poslovanju pravnih osoba, prenose se na račune povezanih pravnih
osoba, koriste za gotovinske isplate sa računa te za različita
bezgotovinska plaćanja.“54

Uočene i dokumentirane tipologije ukazuju da su gotovinska sredstva

doznačena na račune, odnosno isplaćene sa računa fizičkih osoba i sa njima
povezanih privrednih subjekata često visokorizična u kontekstu pranja novca. „Kada
je riječ o računima privrednih subjekata navedene tipologije ukazuju i na zastupljenu
54
Pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti, Statistički podaci i otkrivene tipologije u 2020.
godini, Državna agencija za istrage i zaštitu, Finansijsko-obavještajni odjel, 2021., str. 22,
dostupno na: http://sipa.gov.ba/assets/files/foo-docs/IzvjestajFOO2020BS.pdf (09.01.2022.)
21
zloupotrebu transakcija po osnovu isplata za potrebe blagajne i materijalnih troškova
i transakcija koje se realiziraju na temelju krivotvorene poslovne dokumentacije
kojom se lažno prikazuje postojanje poslovnog odnosa. Također, uočen je trend
korištenja osoba iz BiH u ulozi „novčanih mula“ za prilive novca na njihove račune u
BiH iz počinjenih prevara u inostranstvu.“55
Zastupljene su i pojave koje indirektno ukazuju na razne vrste prevara, оd
krađe identiteta, krivotvorenja isprava, do zloupotrebe ovlasti, prevara u privrednom
poslovanju, nedozvoljene trgovine itd.

3.7. STATISTIČKI POKAZATELJI O PRIKUPLJENIM PODACIMA PRANJA

NOVCA U BOSNI I HERCEGOVINI

Komercijalne institucije koje posluju u finansijskom i nefinansijskom sektoru

su, na osnovu Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih
aktivnosti, obavezane provoditi mjere za otkrivanje i sprečavanje pranja novca i
finansiranja terorističkih aktivnosti. U okviru tih mjera propisana im je obaveza da
Finansijsko-obavještajnom odjelu (FOO-u) dostavljaju izvještaje o:
 sumnjivim transakcijama ili osobama;
 gotovinskim transakcijama čija vrijednost iznosi ili prelazi iznos od
30.000,00 KM;
 povezanim gotovinskim transakcijama čija ukupna vrijednost iznosi ili
prelazi iznos od 30.000,00 KM.

„Tokom 2020. godine zaprimljeno je:

 812 obavještenja o sumnjivim transakcijama čija ukupna vrijednost
iznosi 68.392.924,59 KM, od čega su banke dostavile 476 obavještenja
čija ukupna vrijednost iznosi 63.668.029,69 KM a ostali obveznici 336
obavještenja čija ukupna vrijednost iznosi 4.724.894,90 KM;
 332.636 obavještenja o gotovinskim i povezanim gotovinskim
transakcijama čija ukupna vrijednost iznosi 19.216.949.436,24 KM, od
čega su banke dostavile 329.279 obavještenja čija ukupna vrijednost
55
Pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti, Statistički podaci i otkrivene tipologije u 2020.
godini, Državna agencija za istrage i zaštitu, Finansijsko-obavještajni odjel, 2021., str. 6,
dostupno na: http://sipa.gov.ba/assets/files/foo-docs/IzvjestajFOO2020BS.pdf (09.01.2022.)
22
 iznosi 18.377.563.689,18 KM a ostali obveznici 3.357 obavještenja čija
ukupna vrijednost iznosi 839.385.747,06 KM.“56

Grafikon 1. Prikaz transakcija prijavljenih od strane obveznika

u 2020. godini

Izvor: Pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti, Statistički podaci i otkrivene tipologije u
2020. godini, Državna agencija za istrage i zaštitu, Finansijsko-obavještajni odjel, 2021., str.
7, dostupno na: http://sipa.gov.ba/assets/files/foo-docs/IzvjestajFOO2020BS.pdf (09.01.2022.)

Kao što pokazuje grafikon, u 2020. godini, kao i u ranijem periodu, banke su
imale najznačajnije učešće u prijavljivanju transakcija zbog dominantne uloge
banaka u sektoru finansijskih usluga u BiH. Od ostalih obveznika najznačajnije
učešće u prijavljivanju transakcija su imali notari i auto kuće, što možemo vidjeti u
narednom grafičkom prikazu.
Grafikon 2. Transakcije prijavljene od ostalih obveznika u 2020. godini

56
Pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti, Statistički podaci i otkrivene tipologije u 2020.
godini, Državna agencija za istrage i zaštitu, Finansijsko-obavještajni odjel, 2021., str. 6,
dostupno na: http://sipa.gov.ba/assets/files/foo-docs/IzvjestajFOO2020BS.pdf (09.01.2022.)
23
Izvor: Pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti, Statistički podaci i otkrivene tipologije u
2020. godini, Državna agencija za istrage i zaštitu, Finansijsko-obavještajni odjel, 2021., str.
7, dostupno na: http://sipa.gov.ba/assets/files/foo-docs/IzvjestajFOO2020BS.pdf (09.01.2022.)

Grafikon 3. Uporedni pregled broja i iznosa svih transakcija prijavljenih

u 2019. i 2020. godini

Izvor: Pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti, Statistički podaci i otkrivene tipologije u
2020. godini, Državna agencija za istrage i zaštitu, Finansijsko-obavještajni odjel, 2021., str.
8, dostupno na: http://sipa.gov.ba/assets/files/foo-docs/IzvjestajFOO2020BS.pdf (09.01.2022.)

Prethodni grafikon pokazuje pokazuje pad ukupnog broja i pad ukupne

vrijednosti prijavljenih transakcija svih kategorija u odnosu na 2019. godinu, tako da
je ukupan broj svih prijavljenih transakcija sa 391.888 prijavljenih u 2019. godini
smanjen na 332.636 transakcija u 2020. godini, a ukupna vrijednost svih prijavljenih
transakcija sa 19.882.869.921,29 KM iz 2019. Godine smanjena je na
19.216.949.436,24 KM u 2020. godini.

24
 Grafikon 4. Uporedni pregled broja i iznosa sumnjivih transakcija prijavljenih
u 2019. i 2020. godini

Izvor: Pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti, Statistički podaci i otkrivene tipologije u
2020. godini, Državna agencija za istrage i zaštitu, Finansijsko-obavještajni odjel, 2021., str.
8, dostupno na: http://sipa.gov.ba/assets/files/foo-docs/IzvjestajFOO2020BS.pdf (09.01.2022.)

Prethodni grafikon pokazuje rast ukupnog broja prijavljenih sumnjivih

transakcija sa 737 prijavljenih u 2019. godini na 812 transakcija u 2020. godini a pad
ukupne vrijednosti prijavljenih sumnjivih transakcija sa 98.262.436,16 KM u 2019.
godini na 68.392.924,59 KM u 2020. godini.

4. ZAKLJUČAK

Na kraju se može zaključiti da se pojam „pranje novca“ odnosi na sve vrste

„postkriminalnih aktivnosti“ usmjerenih na prikrivanje imovinske koristi ili
vrijednosti stečene na nezakoniti način, ulaganjem u finansijski i nefinansijski
sistem, s krajnjim ciljem njegova ozakonjenja. Pod prljavim novcem

25
podrazumijevamo onaj novac koji je stečen krivičnim djelom i sva imovinska korist
koja proizlazi iz tog karivičnog djela, što znači, da mora postojati veza između
kriminalne aktivnosti i pranja novca.
Pranje novca podrazumijeva izvršavanje radnji putem više transakcija kojima
se prikriva pravi izvor novca ili druge imovine za koju postoji sumnja daje
nezakonito pribavljena u zemlji ili inostranstvu, u cilju da se novac ili imovina
prikažu kao zakonito stečeni.
Faze pranja novca se ne moraju nužno pojavljivati u određenom nizu niti u
okviru granica navedene faze već su moguće i neke međufaze te sasvim nove
kompleksne strukture kao rezultat alternativnih načina pranja novca. Mogu se navesti
tri poznate faze procesa pranja novca a to su: faza polaganje novca (placement), faza
ležanja (layering) i faza integracije novca (integraton). Osim navedenih naziva
pojedinih faza, koriste se i sljedeći termini: faza skrivanja (hide), faza premještanja
(move) i faza ulaganja (invest).
Oblast sprečavanja pranja novca u Bosni i Hercegovini regulisana je
Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i
Pravilnikom o provedbi Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja
teroristiĉkih aktivnosti.
Treba naglasiti da u pranju novca veliku ulogu imaju finansijske institucije,
prije svega banke, koje mogu biti uvučene u navedeni proces bez svog htijenja, ali
mogu zbog vlastitog interesadopustiti i pristati voditi takve poslove i procese pranja
novca, kroz razne procese koje im stoje na dispozicij, poput odobravanja raznih
zajmova i kredita uvlačeći prljavi novca u optjecaj putem svojih banaka.
Banke najčešće primaju novac nakon čega dodatnim aktivnostima prikrivaju
njegovo pravo porijeklo, a onda ga odobravanjem zajmova, rznoraznih kredita
različitih namjena, izdavanjem čekova, mjenica i drugih sredstava vraćaju u
normalne ekonomske tokove.
Zakonodavna rješenja na području sprječavanja pranja novca su nadasve
blago reći kompleksna i obuhvataju vrlo različit spektar područja djelovanja zaštitnih
objekata i aktivnosti različitih institucija, pri tome se ne misli samo na represivni
aparat poput policije, već i angažovanost advokata i drugih osoba različitih profesija
kako bi se spriječilo pranje novca, detektovalo i sankcionisalo.

26
5. LITERATURA

1. Belak, V., Poslovna forenzika i forenzično računovodstvo: porba protiv

prijevare, Belak Excellens, Zagreb, 2011.
2. Blunden, B., The Money Launderers: How They Do It, and How to Catch
Them at It, Management Books, Chalford, 2001.
3. Cindori, S., Sustav sprječavanja pranja novca, Financijska teorija i praksa 31
(1), 2007.
27
4. Cindori, S., Sustav sprječavanja pranja novca, Pravni fakultet u Zagrebu,
Zagreb, 2010.
5. DeGabrielle, C., Međunarodni napori Sjedinjenih Američkih Država u borbi
protiv pranja novca, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 8 (2), 2001.
6. Giunio, M., Mjere za sprječavanje pranja novca, Slobodno poduzetništvo, (8),
1998.
7. Heršak, G., Pranje novca, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, (5-6), 1992.
8. Iljkić, D., Pranje novca u domaćem i stranom zakonodavstvu, Financije i pravo,
3 (1), 2015.
9. Imamović, E., Zahirović, D., Jahić, E., Sprječavanje pranja novca i finasiranje
terorizma u sektoru osiguranja u bosni i hercegovini sa osvrtom na zaštitu
ličnih podataka, Anali Pravnog Fakulteta Univerziteta u Zenici, Vol. 13 Issue
25, 2020.
10. Katušić-Jergović, S., Pranje novca (pojam, karakteristike, pravna regulativa i
praktični problemi), Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 14 (2), 2007.
11. Konvencija 141. Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i
oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom, Strasbourg, 1990.
12. Konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog prometa opojnih droga i
psihotropnih tvari, Beč, 1988.
13. Labudović-Stanković, J., Pranje novca sa osvrtom na osiguranje, Evropska
revija za pravoosiguranja, 03, 2013.
14. Lilley, P., Dealing: The Untold Truth About Global Money Laundering, Kogan
Page, London, 2000.
15. Novoselec, P., Kriminalno-političko značenje i pravno uređenje pranja novca,
Tvrtka, (9), 2007.
16. Pravilnik o provedbi Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja
terorističkih aktivnosti, („Službeni glasnik BiH”, br. 41/15)
17. Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 2462. New York, 2019.
18. Rosen, S.H., Javne finansije, Institut za javne financije, Zagreb, 1999.
19. Smjernice Vijeća EU o sprječavanju korištenja finansijskog sistema radi pranja
novca, 1991/308/EEC, 2001/97/EC i 2005/60/EZ.
20. Vukelić, Ž., Ima li pranja novca?, Banka, (10), 1994.

28
21. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti
(„Službeni glasnik BiH“, broj 47/14 i 46/16)

Internet izvori:
22. Pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti, Statistički podaci i otkrivene
tipologije u 2020. godini, Državna agencija za istrage i zaštitu, Finansijsko-
obavještajni odjel, 2021., dostupno na:
http://sipa.gov.ba/assets/files/foo-docs/IzvjestajFOO2020BS.pdf (09.01.2022.)

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Prikaz transakcija prijavljenih od strane obveznika u 2020. godini, str. 23

Grafikon 2. Transakcije prijavljene od ostalih obveznika u 2020. godini, str. 24
Grafikon 3. Uporedni pregled broja i iznosa svih transakcija prijavljenih u 2019. i
2020. godini, str. 24
Grafikon 4. Uporedni pregled broja i iznosa sumnjivih transakcija prijavljenih u
2019. i 2020. godini, str. 25
29
30