13.

TERMODINAMIKA
- dio fizike koji proučava vezu izmeñu topline i drugih oblika
energije (mehanički rad)
- toplinski strojevi: parni stroj, hladnjak, motori s unutrašnjim
izgaranjem
- makroskopske veličine: tlak, temperatura, toplina, entalpija...
- meñudjelovanje izmeñu sustava
- promjene sustava izmeñu ravnotežnih stanja
- zakoni termodinamike
13.1. Termodinamički procesi

- termodinamički sustav: količina tvari unutar nekog zatvorenog

volumena
N A
L I
K O
O
n V

- termodinamički proces: promjena stanja nekog sustava (A→B)

- reverzibilni (povratni) i ireverzibilni (nepovratni)
- kružni (toplinski strojevi)
- krivulja u p-V dijagramu; stanje = točka u p-V dijagramu
Povratni (reverzibilni) termodinamički procesi
- sustav prolazi kroz niz ravnotežnih stanja od kojih se svako od
njih može prikazati točkom u p-V dijagramu
- čitav proces predstavlja se krivuljom u p-V dijagramu

Povratni termodinamički proces se mora odvijati dovoljno sporo

tako da je sustav u ravnoteži u svakom trenutku procesa.
Takav proces vodi sustav preko niza ravnotežnih stanja od
početnog do konačnog stanja.
Nepovratni (ireverzibilni) termodinamički procesi

- pri nagloj promjeni plin će iz početnog stanja prijeći u konačno

stanje kroz niz NERAVNOTEŽNIH PROCESA

Nepovratni termodinamički proces NE MOŽE se opisati krivuljom

u p-V dijagramu; ne može se odvijati u suprotnom smjeru.
Realni termodinamički procesi (uglavnom) NEPOVRATNI

U prirodi NE POSTOJE idealni povratni procesi.

Svi prirodni procesi spontano idu u jednom
smjeru.
Primjer:
Nepovratni termodinamički proces
13.2. Funkcije stanja i funkcije procesa

SUSTAV
Q→ ∆U + W

toplina promjena rad

unutrašnje
energije
Primjer: dovoñenjem topline plin se širi, klip se diže i obavlja rad.

 
dW = Fd s = pSdx = pdV

Q→
 V2

W= ∫ pdV
V1

Rad termodinamičkog sustava ovisi o procesu kojim se iz

početnog dolazi u konačno stanje. Rad je funkcija procesa, a ne
funkcija stanja.
 izobara
izohora
izobara izoterma

izohora

V2 Rad je jednak površini ispod krivulje u p-V

W= ∫ pdV
V1
dijagramu.
Rad ovisi o procesu kojim sustav iz početnog
stanja dolazi u konačno stanje.
13.3. Prvi zakon termodinamike

Toplina dovedena sustavu troši se na povećanje unutrašnje

energije sustava i rad.

Q = ∆U + W

ZOE: u izoliranom sustavu ukupna energija je očuvana bez

obzira na procese koji se dogañaju u sustavu.
→ nemoguće je konstruirati stroj koji bi davao više energije u
obliku rada nego što je apsorbirao u obliku topline (nemoguće je
stvoriti energiju ni iz čega)
→ perpetuum mobile prve vrste nije moguć
 Q = ∆U + W

Q > 0 toplina ulazi u sustav W > 0 sustav vrši rad

Q < 0 toplina izlazi iz sustava W < 0 okolina vrši rad nad sustavom

Za infinitezimalne procese:

ñQ = dU + ñW
dU - totalni diferencijal (funkcija stanja)
ñQ, ñW – nisu totalni diferencijali (funkcije procesa)
Izoliran sustav = sustav koji ne meñudjeluje s okolinom
Q = W = 0 → ∆U = 0 ; U = const

Kružni proces = proces koji počinje i završava u istoj točki

∆U = 0 → Q = W
13.4. Rad pri promjeni stanja plina
a) Izohorna promjena stanja plina
V = const
dV = 0
Sva apsorbirana toplina troši se na
W = 0 → ñQ = dU povećanje unutrašnje energije sustava.

b) Izobarna promjena stanja plina

p = const p = const
2
W = ∫ pdV
1

W = p (V2 − V1 )
c) Izotermna promjena stanja plina

T = const → pV = const
T = const
2 V2
dV
W = ∫ pdV = nRT ∫
1 V1 V

 V2   p1 
W = nRT ln   = nRT ln  
 V1   p2 
d) Adijabatska promjena stanja plina
- nema izmjene topline s okolinom → ñQ=0

dU = −ñW
- kada sustav vrši rad (adijabatska ekspanzija), U se smanjuje
(hlañenje); obrnuti proces (adijabatska kompresija), U raste
(grijanje)
Toplinski kapaciteti
Toplinski kapacitet neke tvari ovisi o termodinamičkom stanju te
tvari.
1 dU
CV = V = const
n dT
1 ñQ
Cp = p = const
n dT
Cp
Omjer molarnih toplinskih kapaciteta: κ (≡ γ ) = 1,67
CV jednoatomni
adijabatski plin
koeficijent
1,4
dvoatomni
plin
Mayerova relacija: C p − CV = R
R κR
Cv = Cp =
κ −1 κ −1
Poissonove jednadžbe za idealni plin:

TV κ −1 = const
pV κ = const
T κ p1−κ = const

2 2
nRT
W = ∫ pdV = ∫ dV
1 1 V
T
nR 2 nR
W= ∫ dT = (T1 − T2 )
1 − κ T1 1−κ

Primjer: str. 215.

13.5. Entalpija
- funkcija stanja termodinamičkog sustava

H = U + pV [ J ]
dH = dU + d ( pV )
dH = dU + pdV + Vdp

- za izobarni proces (p=const)

dH = dU + pdV
dH = ñQ

Količina topline (apsorbirane ili osloboñene) jednaka je promjeni entalpije.

13.6. Drugi zakon termodinamike
Ne postoji prirodni proces (toplinski stroj)
koji bi, ponavljajući kružni proces, svu
toplinu uzetu iz jednog spremnika
pretvorio u rad. Ako se želi dobiti rad iz
topline, uvijek dio te topline mora
prijeći u hladniji spremnik (okolinu).
Nemoguć je proces pri kojem bi toplina
spontano prelazila iz spremnika niže
temperature u spremnik više
temperature.
Nemoguć je perpetuum mobile II vrste
(stroj koji bi svu toplinu pretvorio u
koristan rad).
Energija ne teče spontano s hladnijeg ka
toplijem tijelu!
13.7. Kružni procesi

-Procesi koji termodinamički sustav prevode nakon niza stanja

ponovo u početno stanje, ostvarujući radne cikluse (reverzibilni
kružni procesi)

- CARNOTov, OTTov, DIESELov, STIRLINGov kružni proces

T1 (grijač) – uzima se Q1
2 spremnika
T2 (hladnjak) – uzima se Q2

Dobiveni rad = Q1 - Q2
13.8. Carnotov kružni proces

- dvije izoterme i dvije adijabate

Ukupni rad je jednak zbroju svih
dobivenih i uloženih radova: Qh

W =W AB +WBC -WCD -WDA

Qc

W(adijabatska ekspanzija) = W(adijabatska kompresija)

WBC = WDA
W =W AB -WCD
W = Qh − Qc
izvršeni rad
Korisnost (stupanj korisnog djelovanja): η=
utrošena toplina
 W Qh − Qc Qc Tc
η= = =1− =1−
Qh Qh Qh Th

Samo dio topline iz toplijeg spremnika pretvara se u rad, a ostatak

se predaje hladnijem spremniku.

Carnotov kružni stroj je idealni stroj u reverzibilnom (Carnotovom)

ciklusu i kao takav je najučinkovitiji stroj koji se može zamisliti.

Carnotov teorem:
Nijedan realni toplinski stroj koji radi izmeñu dva toplinska
spremnika na različitim temperaturama ne može biti učinkovit kao
Carnotov toplinski stroj koji radi izmeñu ta dva ista toplinska
spremnika.
13.9. Entropija

0. zakon termodinamike → uveo koncept temperature

I. zakon termodinamike → uveo koncept unutarnje energije
II. zakon termodinamike → uveo koncept entropije

Sve su to funkcije stanja!

dQT
dS = - duž reverzibilne putanje
T
Promjena entropije za Carnotov kružni proces:
B D
ñQ ñQ Q1 Q2 ñQ
∆S = ∫ +∫ = − =0 rev∫ T = 0
A T C T T1 T2

ñQ
-ireverzibilni proces: dS ≠ → ηir < η rev
T
Clausiusova nejednakost:
ñQir
∫ T < 0
A → B – ireverzibilno
B → A - reverzibilno
B A
ñQ ñQir ñQrev
ir∫ T = ∫A T + ∫B T < 0
S A − SB < 0
S A < SB
∆S sustav >0

U zatvorenom sustavu ireverzibilni procesi povećavaju entropiju.

U prirodi se procesi dogañaju u smjeru rastuće entropije.
Statističko objašnjenje entropije
Termodinamička vjerojatnost P nekog makroskopskog stanja
sustava od mnoštva čestica je broj različitih mikrostanja
(odreñeno koordinatama položaja i brzinom molekula plina) s
kojima se može ostvariti makrostanje.

U posudi se spontano dogañaju samo procesi u kojima sustav iz

manje vjerojatnih prelazi u vjerojatnija stanja, procesi pri kojima se
povećava stanje nereda sustava, pa time i termodinamička
vjerojatnost P.
 ∆Ssustava > 0 Ako se u zatvorenim sustavima prijelazi
barem jednim dijelom dogañaju
ireverzibilnim procesima dolazi do
POVEĆANJA ENTROPIJE SUSTAVA.

Entropija zatvorenih sustav ne može se smanjivati !

Ako sustav nije zatvoren:
∆Sukupna =∆Ssustava +∆Sokoline > 0
L. Boltzmann: veza izmeñu entropije S i termodin. vjerojatnosti P

S = k ⋅ln  P 

Formulacija II zakona termodinamike (STATISTIČKI)
Izolirani sustav spontano će prelaziti iz ureñenijeg stanja u neureñenija
stanja težeći pri tom da doñe u stanje maksimalnog nereda (tj.
maksimalne entropije).
Mikroskopska interpretacija entropije

- mikroskopska interpretacija unutarnje

energije!

Makroskopski i mikroskopski opis

stanja nekog sustava

Za bilo koji sustav, najvjerojatnije

makroskopsko stanje je ono s najvećim
brojem odgovarajućih mikroskopskih stanja,
a što je ujedno i makroskopsko stanje
najvećeg nereda odnosno entropije.
Formulacija III zakona termodinamike (W.NERNST):
Entropija sustava opada sniženjem temperature.

Planckova formulacija III zakona termodinamike:

S(T=0) = 0
13.9. Toplinski strojevi

Toplinski strojevi = ureñaji koji pretvaraju toplinu u

mehaničku energiju (termoelektrana, motori s unutrašnjim
sagorijevanjem).

U toplinskom stroju radna tvar

prolazi kroz odreñene kružne
cikluse i za to vrijeme:
• Radna tvar apsorbira energiju iz
spremnika energije na višoj
temperaturi.
• Stroj obavi neki rad.
• Stroj preda energiju spremniku na
nižoj temperaturi.
Hladnjaci i toplinske pumpe

Hladnjaci i toplinske pumpe su

takvi toplinski strojevi koji rade u
inverznom modu.

Stroj apsorbira energiju Qc iz

hladnijeg spremnika i predaje ju
toplijem spremniku; to se postiže
jedino na način da se obavi neki
rad na toplinskom stroju.

Qc + W = Q h