Professional Documents
Culture Documents
Egon Mileusnić
Egon Mileusnić
HZIRS
Zagreb, 1999.
MJERE SIGURNOSTI I ZAŠTITE NA RADU KOD PRIMJENE
ELEKTRIČNE ENERGIJE
Autor:
Egon Mileusnić, dipl. ing. el.
Glavna urednica:
Ljubica Dunaj-Mutak, dipl. ing.
Urednica:
Gordana Baraba, prof.
Nakladnik:
Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti d.d.
Zagreb, Ulica grada Vukovara 68
Za nakladnika:
Krešimir Telebec, prof.
Grafička priprema:
Comprim, Zagreb, S. Andrijevića 13
Tisak:
Intergrafika, Zagreb, Bistranska 19
Naklada:
600primjeraka
ISBN 953-6412-26-8
SADRŽAJ
UVOD......................................................................................................... 7
1. DJELOVANJE ELEKTRIČNE ENERGIJE NA ČOVJEKA....................... 9
1.1 PROLAZ ELEKTRIČNE STRUJE KROZ LJUDSKO TIJELO................. 9
1.2 IMPEDANCIJA LJUDSKOG TUELA........................................................ 9
1.3 DJELOVANJE ELEKTRIČNE STRUJE
NA LJUDSKI ORGANIZAM.....................................................................10
Gotovo ni u jednoj grani djelatnosti nije tako jasno izražena činjenica daje sigurnost na
radu nužan dio tehnološkog procesa, kao što je to u djelatnosti pogona, održavanja i
izgradnje električnih postrojenj a.
Za sigurno izvođenje, čak, i jednostavnih pogonskih manipulacija, kao stoje npr. ručno
otvaranje rastavljačima, nužna je provedba određenih mjera sigurnosti i primjena zaštitnih
sredstava.
Zadatak ovog priručnika je dati sustavni pregled najvažnijih tehničkih zaštitnih mjera od
udara električne struje u izvedbi električnih postrojenja niskog i visokog napona te
razraditi i objasniti nužne mjere sigurnosti i primjenu zaštitnih sredstava pri radovima na
izgradnji i održavanju tih postrojenja.
Ovaj priručnik namijenjen je prvenstveno stručnjacima zaštite na radu kao nužna pomoć u
njihovom svakodnevnom radu prigodom uporabe opreme na električni pogon ili prigodom
rada u pogonu ili izgradnji električnih instalacija i postrojenja.
' :7 .
' :8 .
1. DJELOVANJE ELEKTRIČNE ENERGIJE NA ČOVJEKA
Električna struja može djelovati na čovjeka kad prolazi kroz ljudsko tijelo. Budući da
struja može teći samo u zatvorenom strujnom krugu, ljudsko tijelo mora postati dio
strujnog kruga da bi kroz njega protekla električna struja. Takav slučaj nastupa kad čovjek
dođe u situaciju da svojim tijelom dodiruje dvije točke između kojih postoji napon.
U_L
It =
zt (A)
pri čemu je:
It - struja kroz tijelo u amperima
UL - napon dodira, ij. napon koji vlada na krajevima ljudskog tijela u voltima Z,
- impedancija ljudskog tijela u omima.
Unutarnji otpor tijela kreće se u dosta uskim granicama, od 500 do 800 oma, i prvenstveno
ovisi o masi ljudskog tijela.
Površinski sloj kože, epiderma, u debljini od 0,05 do 0,2 mm, nema ni krvnih žila, ni
živaca, pa je možemo smatrati dielektrikom i ona je nosilac otpora. Otpor kože varira u
veoma širokim granicama od 0 do 20.000 oma.
Kod razrade pojedinih mjera zaštite uzimamo vrijednosti za impedanciju ljudskog tijela u
ovisnosti o naponu dodira prema tablici 1.
Tablica 1. Ovisnost ukupne impedancije tijela o naponu
10.
• kemijski - jer električna struja, prolazeći kroz krv, elektrolitički rastvara krvnu plazmu
• biološki - što se očituje grčenjem mišićnog tkiva, paralizom disanja, grčevima krvotoka,
treperenjem srčanih klijetki i nepovoljnim uljecajem na živčani sustav.
Sva ova djelovanja mogu dovesti do lakših i težih ozljeda čovjeka, pa čak mogu izazvati
i smrt.
Na težinu ozljede i na njezin ishod utječe pet najznačajnijih čimbenika prikazanih na slici
1.
Slika 1. Čimbenici koji utječu na težinu ozljede
osobna težina
svojstva ozljede
frekvencija
put x
x struje
vrijeme
jakost x
struje
I x t x Kp x Kf x Ks = Q
Jakost struje (I). Na temelju raznih ispitivanja te analize ozljeda i smrtnih slučajeva,
dobiveni su podaci o fiziološkom djelovanju električnih struja raznih jakosti na ljudski
organizam, koji su prikazani u sljedećem pregledu:
Ovi podaci odnose se na prolaz izmjenične struje 50 Hz od jedne ruke k drugoj ruci ili od
ruke do noge.
Prilikom razmatranja djelovanja raznih jakosti struja na ljudski organizam važno je
poznavati onu vrijednost struje kod koje se čovjek može sam svojom voljom i snagom
svojih mišića osloboditi iz strujnog kruga. Tu struju zovemo strujom otpuštanja i ona
iznosi 10 mA kod izmjenične struje 50 Hz.
Trajanje prolaza struje kroz organizam (t). Veoma velik utjecaj na ishod ozljeda ima
trajanje prolaza električne struje kroz organizam. Stoje dulje vrijeme prolaza struje, to su
ozljede teže, a smrtna opasnost veća.
11
0.1 0.2 0.5 1 2 5 10 20 50 100 200 500 1000 2000 500010000
Slika 2. Fiziološke reakcije ljudi u dijagramu struja/vrijeme za izmjeničnu struju
U stanovitim područjima jakosti struje i vremena prolaza struje kroz tijelo mogu uslijediti
iste fiziološke reakcije pri manjim strujama, a duljem trajanju, ili obrnuto, s jačim
strujama, ali kraćim vremenom trajanja prolaza struje kroz tijelo.
U području 1 nije za očekivati reakcije kod ljudi, linija “a” predstavlja prag osjeta i on
iznosi 0,5 mA.
U području 2 očekuju se reakcije, kao što su bol i grč, ali se obično ne očekuju opasni
patofiziološki efekti.
12
Unutar područja 3 položena je konvencionalna referentna krivulja L, koja je korištena za
utvrđivanje vremena isključivanja kao funkcije napona dodira kod zaštitnih mjera s
automatskim isključivanjem napajanja. Krivulja Lpoložena je odmaknuto od ruba područja
4, kako bi se postigao određeni stupanj sigurnosti.
Put prolaza struje (Kp). Djelovanje struje na čovjeka je mnogo jače i opasnije ako struja
prolazi kroz srce i grudni koš. Najopasniji slučajevi prolaza struje jesu: lijeva ruka - lijeva
noga, glava - noga. Prolaz struje iz noge u nogu je manje opasan, ali on može dovesti do
težih ozljeda, pa i smrti. Koeficijent Kp kreće se u granicama od 0,3 do 1,7.
Mnoge bolesti povećavaju čovjekovu osjetljivost na prolaz električne struje. Tako npr. ljudi
koji boluju od tuberkuloze ili bolesti srca uvelike su osjetljiviji i kod njih su mnogo jače
fiziološke reakcije. Povišeno znojenje i uživanje alkohola smanjuje otpornost organizma
prema prolazu električne struje. Koeficijent Ks može imati vrijednosti od 0,5 do 1,0.
J = =fc.J_
pri čemu je:
I _ - ekvivalentna istosmjerna struja I_ -
efektivna vrijednost izmjenične struje k - faktor
ekvivalentnosti s vrijednostima 2-4.
1.4 GRANICE OPASNIH NAPONA
Da bi se zaštitilo zdravlje i život ljudi, propisi raznih zemlja određuju koji je napon opasan,
kako bi se poduzele razne tehničke zaštitne mjere, ako postoji mogućnost da na čovjeka
djeluje takav previsok napon.
V.
13
Sve naše dosadašnje bitne spoznaje o djelovanju električne struje na čovjeka sažete su u
dva osnovna prikaza:
• struje kroz tijelo i vrijeme trajanja prolaza struje pri kojima nastupaju određeni
patofiziološki efekti (dijagram na slici 2)
• električna impedancija ljudskog tijela u ovisnosti o naponu dodira (tablica 1).
Ova dva podatka omogućavaju stvaranje krivulja dopuštenih napona dodira u ovisnosti o
vremenu trajanja izloženosti napona, pri kojem neće biti nikakvih opasnih djelovanja na
čovjeka. Krivulja djelovanja struja/vrijeme izkoje se izvode dopušteni naponi dodira,
označena je sa slovom L, i nalazi se u području 3 na dijagramu si. 2, s određenim faktorom
sigurnosti prema krivulji c,.
Tablica 2. prikazuje dopušteno trajanje pojedinih vrijednosti napona dodira.
Tablica 2. Dopušteno trajanje napona dodira
Očekivani napon dodira Dopušteno vrijeme trajanja t (s)
U(V) Normalni uvjeti Loši uvjeti
25 00 5
50 5 0,48
75 0.6 0,30
100 0,4 0,22
150 0.28 0,12
230 0.17 0.05
300 0,12 0.025
400 0.07
500
O
O
T
"š
Za normalne uvjete okoliša i uporabe trajno dopušteni naponi dodira su naponi manji od
50 V za izmjeničnu struju, a naponi manji od 120 V za istosmjernu struju.
U teže uvjete upotrebe i okoliša ubrajaju se trajan dodir čovjeka s potencijalom zemlje i
znatne promjene impedancije tijela čovjeka u ovisnosti o vlažnosti kože.
14
1.5 OSTALA ŠTETNA DJELOVANJA ELEKTRIČNE ENERGIJE NA
ZDRAVLJE ČOVJEKA
Električna energija može štetno djelovati na zdravlje čovjeka, a da kroz njega ne prolazi
struja, već je njegovo tijelo izloženo opasnom djelovanju električnog luka ili djelovanju
elektromagnetskih polja niske i visoke frekvencije.
Električni luk najčešće nastaje zbog kratkog spoja između vodiča pod naponom. Svojim
jakim mehaničkim tlačnim udarom, toplinskim i ultraljubičastim zračenjem može izazvati
teške ozljede, a i smrt čovjeka.
1.7 ZAPAMTITE
* Električna struja je veoma opasna za čovjeka ako prolazi kroz njegovo tijelo.
Izaziva teške ozljede, a može prouzročiti i smrt čovjeka.
* U teškim uvjetima okoliša, kao što je mokri prostor, metalne plohe i uski prostori
i napon izmjenične struje iznad 25 V može biti opasan po čovjeka.
15
2. VRSTE OPASNOSTI OD ELEKTRIČNE
ENERGIJE I TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE
Ključne riječi: izravni i neizravni dodir, napon dodira i koraka, uzemljivač, inducirani
napon, zaostali naboj, električna i magnetska polja, atmosferski prenapon, iznošenje
potencijala.
Sve ove vrste opasnosti moraju se detaljno upoznati kako bi se mogle ispravno
primjenjivati zaštitne mjere i provjeravati njihova učinkovitost.
16
Izravan dodir dvaju vodiča nastupa kada čovjek bilo kojim dijelovima svojega tijela
istodobno premosti dva fazna vodiča ili jedan fazni i neutralni vodič.
Napon koji tada vlada između oba vodiča djeluje na tijelo čovjeka kroz koje će protjerati
električnu struju. Oba slučaja prikazana su na slici 3.
Budući da su otpori vodiča maleni i zanemarivi prema otporu ljudskog tijela, struja koja
n
L3
L3
N
Slika 3. Dodir dvaju faznih vodiča, odnosno jednog faznog i neutralnog vodiča
prolazi kroz tijelo ovisna je jedino o naponu i otporu tijela. Uz fazni napon od 220 V i
pretpostavljenu impedanciju ljudskog tijela Z, = 1.000 oma, dobivamo struju:
t^= 220_ = 022A = 220mA Zt
1.000
Ta jakost struje dovoljno je velika da izazove smrt u trajanju prolaza i kraćem od jedne
sekunde.
Još nepovoljnije prilike vladaju ako se dodir dvaju vodiča događa na visokom naponu.
Tako npr. pri dodiru dvaju faznih vodiča s linijskim naponom od 10.000 V, uz
pretpostavljenu impedanciju tijela od 650 oma, protekla bi kroz čovjeka struja od 15,4 A.
Struja te jakosti dovoljna je da izazove teške vanjske i unutarnje opekline te smrt.
Dodir vodiča kod uzemljene neutralne točke. Kada čovjek, stojeći na zemlji, dodirne
svojim tijelom jedan fazni vodič trofaznog sustava s uzemljenom neutralnom točkom, on
će zatvoriti strujni krug, jer će struja proteći kroz njega u zemlju, a zemljom dalje do
uzemljivača neutralne točke. Ako zanemarimo otpore vodiča i otpor uzemljenja neutralne
točke, jer su maleni prema impedanciji ljudskog tijela i prema prijelaznom otporu tla na
mjestu stajanja čovjeka, možemo izračunati struju koja prolazi kroz čovjeka:
T — _____________( A )
gdje je: ' Z,+Zp ' '
It - struja kroz tijelo U0 -
fazni napon Z,
-impedancija tijela
Zp - prijelazna impedancija tla na mjestu stajanja.
Ako razmotrimo ovu jednadžbu, vidimo da struja koja bi prolazila kroz tijelo prvenstveno
ovisi o prijelaznoj impedanciji tla, impedanciji ljudskog tijela i visini faznog napona.
17
U niskonaponskim mrežama i instalacijama, gdje je fazni napon relativno malen, veoma
veliku ulogu ima prijelazna impedancija tla.
Prijelazna impedancija tla na mjestu stajanja može mijenjati svoju vrijednost u veoma
širokim granicama, od nula pa do milijun oma, a ima karakteristike radnog otpora.
On prvenstveno ovisi o vrsti tla, npr. jesu li to zemlja, betonski pod ili parket. Otpor obuće,
također, može značajano utjecati. Ako čovjek stoji s mokrom obućom na mokroj zemlji,
onda je prijelazni otpor tla praktički zanemariv, ravan nuli, kao npr. kod rada u mokrim
šahtovima i tunelima. U tom slučaju fazni napon djeluje samo na impedanciju tijela, a
struja kroz tijelo bit će jednaka kao kod istodobnog dodira faznog i nultog vodiča, dakle,
smrtonosna po svojoj vrijednosti.
Kod suhih podova i parketa prijelazni otpor tla može iznositi i nekoliko stotina tisuća oma,
pa će struja kroz tijelo, u slučaju dodira niskog napona, biti malena i time opasnost manja.
Nasuprot tome, u visokonaponskim postrojenjima utjecaj prijelaznog otpora tla nije više
tako velik. S obzirom na visinu napona koji djeluje na ljudsko tijelo, prijelazni otpor tla,
makar on bio i visok, neće smanjiti struju kroz tijelo na bezopasne vrijednosti, tako da kod
dodira vodiča u visokonaponskim postrojenjima redovno nastaju teške ozljede, a veoma
često i smrt ozlijeđenog.
Dodir vodiča kod mreža s izoliranom neutralnom točkom (IT sustav). Pod mrežama s
izoliranom točkom razumijevamo one električne mreže kod kojih nije uzemljeno
zvjezdište generatora ili transformatora.
Ako kod takve mreže s izoliranom neutralnom točkom čovjek, stojeći na zemlji, dođe u
dodir s faznim vodičem, prividno izgleda da strujni krug nije zatvoren i da struja ne može
teći kroz tijelo. No, ne smijemo zaboraviti da vodiči električnih mreža nemaju savršenu
izolaciju, nego da imaju stanoviti odvod struje prema zemlji, a osim toga imaju i stanoviti
kapacitet prema zemlji. Radi toga će svaki vodič imati stanoviti izolacijski otpor R„ i
kapacitet C0 prema zemlji, a koje možemo zamisliti da su koncentrirani u neutralnoj točki.
18
Ako sada razmotrimo dodir čovjeka s vodičem kod mreža s izoliranom neutralnom
točkom, vidimo da će struja proteći kroz čovjeka u zemlju iz onog faznog vodiča koji je
dotaknut. Iz zemlje se struja vraća u preostala dva fazna vodiča preko izolacijskih i
kapacitivnih otpora tih vodiča (slika 4). Struja koja će proći kroz tijelo, razmjerna je visini
faznog napona, a obrnuto razmjerna veličini otpora ljudskog tijela te izolacijskih i
kapacitivnih otpora faznih vodiča prema zemlji.
Kod visokonaponskih mreža s izoliranom neutralnom točkom, zbog visine napona, utjecaj
izolacijskih i kapacitivnih otpora ne dolazi praktički do izražaja, jer kroz čovjeka i u tom
slučaju poteku tako jake struje da izazivaju teške ozljede i smrt.
Kod uporabe trošila na električni pogon ili kod rukovanja s elementima električnih
instalacija najveća opasnost prijeti od izravnog dodira vodiča ili ostalih dijelova instalacija
koji se nalaze pod naponom. U takvim slučajevima, uz malo nepovoljnije uvjete na ljudsko
tijelo djeluje puni fazni ili linijski napon. Zbog toga je prijeko potrebno izvesti električne
instalacije i trošila na električni pogon tako da se onemogući izravan dodir s dijelovima
pod naponom.
2Q
2.2.1.2 Zaštita kućištima ili pregradama
Ovom vrstom zaštite sprečava se samo slučajan dodir, a ostvaruje.se postavljanjem prečki,
izolacijskih ploča ili žicanih mreža.
Ako se koriste žičane mreže ili perforirane ploče stupnja zaštite IP lx, onda dijelovi pod
naponom moraju biti tako udaljeni od zapreke da se ne mogu dohvatiti ispitnim prstom.
Zapreke se uklanjaju bez ključa ili alata za otvaranje, ali moraju biti tako učvršćene da je
spriječeno njihovo slučajno uklanjanje.
Ovom vrstom zaštite postiže se samo zaštita od slučajnog dodira dijelova pod naponom.
Neizolirane dijelove instalacija ili opreme, a koja se nalazi pod naponom, postavljamo
izvan dohvata rukom.
Smatra se da su izvan dohvata rukom oni dijelovi instalacija koje se od mogućeg stajališta
čovjeka nalaze na visini većoj od 2,5 m iznad tog stajališta, ili su udaljeni 1,25 m
21
2.2.1.4 Zaštita postavljanjem izvan dohvata rukom
vodoravno ili niže od tog stajališta (slika 6). Istodobno dostupnim dijelovima smatraju se
oni dijelovi čija je međusobna udaljenost manja od 2,5 m.
Ako se vodoravno kretanje sprečava zaprekom, onda prostor dohvata rukom započinje od
te zapreke.
Pod prostorom dohvata rukom podrazumijeva se prostor u kojem je moguć dodir golim
rukama bez posredstva pomoćnih sredstava. Udaljenosti u prostoru gdje se rukuje s
vodljivim elementima velikih dužina moraju biti uvećane uzimajući u obzir dužine tih
elemenata.
Zaštite zaprekama i udaljavanjem, kojima se štitimo samo od slučajnog dodira dijelova pod
naponom, kao nešto niži stupanj zaštite, primjenjuju se najčešće u zatvorenim električnim
prostorijama, jer u tim prostorijama boravi stručno osoblje koje je upućeno u opasnosti od
električne struje.
22
2.3 PITANJA ZA PONAVLJANJE
2.4 ZAPAMTITE
23
2.5 NEIZRAVNI (INDIREKTNI) DODIR
Ključne riječi: neizravni dodir, dopušteni napon dodira, očekivani napon dodira,
uzemljenje, TN, TT i IT sustavi, mali sigurnosni napon, uzemljeni sigurnosni mali
napon, mali radni napon, uređaji klase II, električko odvajanje, automatsko
isključivanje napajanja, zaštitni uređaj diferencijalne struje.
Metalna kućišta električnih trošila i oprema moraju biti bez napona. To postižemo
kvalitetnom i ispravno odabranom osnovnom izolacijom vodiča. No, događa se da izolacija
bude oštećena ili da oslabi zbog starenja. U takvim slučajevima može doći do spoja između
vodiča koji su pod naponom i metalnih kućišta električnih trošila i opreme.
Kućišta i drugi metalni dijelovi tih uređaja poprimaju stanoviti napon prema zemlji. Ako
dodirnemo takve dijelove električnih uređaja, a da oni nisu uzemljeni ili na koji drugi način
štićeni, svojim tijelom zatvaramo strujni krug, i struja može poteći iz kućišta preko tijela u
zemlju i zatvoriti se preko pogonskog uzemljenja zvjezdišta transformatora ili generatora
(slika 7).
Zbog kvara na izolaciji vodiča, kućište trošila poprima prema zemlji napon kojeg zovemo
Li
L2
L3
napon kvara Ug. Njegova veličina najviše ovisi o vrijednosti faznog napona, kao i mjestu
kvara na izolaciji vodiča. Zbog pojave napona kvara kućište trošila (mase) i ostali strani
vodljivi dijelovi poprimaju različite potencijale prema zemlji, tako da se između tih
vodljivih dijelova pojavljuju različiti naponi (slika 8).
Napon koji se pojavljuje između istodobno dostupnih dijelova za vrijeme kvara zove se
napon dodira Ud (dodirni napon).
24
Slika 8. Očekivani napon dodira kao razlika potencijala
Napon dodira može poprimiti najviše vrijednost faznog napona ako je kvar zanemarive
impedancije nastao na priključnoj stezaljci jednog trošila, a drugi istodobno dostupni
pristupačni vodljivi dio ima direktan spoj sa zemljom (potencijal nula).
Takav najviši napon dodira koji se može pojaviti u električnoj instalaciji prilikom kvara sa
zanemarivom impedancijom zovemo očekivani napon dodira.
U nekim slučajevima na vrijednost napona dodira može znatno utjecati impedancija osobe
koja je u dodiru s ovim dijelovima.
Slika 9. Napon dodira pri vodljivom tlu
Na slici 9. prikazan je slučaj kada čovjek stojeći na vodljivom tili, s prijelaznim otporom
Rp istodobno dotiče trošilo u kvaru. Na tijelo djelovat će napon dodira čija vrijednost
znatno ovisi o međusobnom odnosu otpora ljudskog tijela R, i prijelaznog otpora R P prema
zemlji. Iznos napona dodira može se izračunati prema jednadžbi:
Ud -napondodira Ug
- napon kvara
Rp - prijelazni otpor poda prema zemlji Rt
-otpor ljudskog tijela.
25
Uočava se, također, i veliki značaj otpora poda (stajališta) prema zemlji na stupanj
opasnosti. Ako je prijelazni otpor stajališta malen, kao što je npr. moguće kada čovjek stoji
na mokrom betonskom podu, onda će napon dodira biti veći, a time i veća opasnost za
čovjeka.
Nužno je ovdje ukazati na još jednu činjenicu. Kod električnih trošila na kojima nije
izvedena zaštita od indirektnog dodira, a njihova su kućišta došla pod napon, nema
indikacije o toj pojavi. Opasan napon na kućištu zadržava se trajno dok je uređaj u pogonu
bez zamjetljivih smetnji, pa rad s takvim uređajem predstavlja stalnu opasnost za ljude koji
s njim rukuju ili se kreću na dohvat ruke tog neispravnog trošila.
Pojava opasnih napona dodira najčešće je uzrokovana starenjem ili oštećenjem osnovne
izolacije, nestručnom montažom ili loše izvedenim popravcima.
Previsoki naponi dodira mogu se eliminirati s nizom zaštitnih mjera tako da ili isključe
defektno trošilo iz pogona ili, pak, smanje napone dodira na neopasne veličine.
Sadašnje stanje razvoja zaštitne tehnike pruža nam ukupno četrnaest zaštitnih mjera od
indirektnog dodira, koje možemo s obzirom na način djelovanja podijeliti na tri skupine:
26
- zaštitnih uređaja nadstrujne zaštite.
Osim ovih navedenih mjera zaštite od previsokog napona dodira, danas se kao dopunska
zaštita obvezatno primjenjuje izjednačavanje potencijala za cijeli objekt ili na užim
prostorima unutar nekog objekta.
Izbor i primjena neke od ovih navedenih zaštitnih mjera ovisit će o uvjetima koji vladaju u
štićenom objektu, traženom stupnju sigurnosti i troškovima izvedbe.
27
Uočava se bitna razlika u određivanju graničnih vrijednosti napona dodira prema novim
normama, usuglašenim s IEC normama i starim tehničkim normativima, koji su dopuštali u
normalnim uvjetima upotrebe i okoline napon dodira trajno 65 V, a u lošijim uvjetima se
vrijednost trajno dopuštenog napona dodira ograničavala na vrijednosti od 24 V i 42 V. Za
instalacije istosmjerne struje nije bilo do sada propisanih graničnih vrijednosti napona
dodira.
Na taj način se potencijal tog dijela postrojenja drži na visini potencijala zemlje, osim onog
vremena kada kroz uzemljivač teče struja greške i ujedno se omogućuje prolazak struje u
zemlju kada je to nužno.
■28
Otpor uzemljivača. Električna struja prolazi kroz uzemljivač u zemlju, a u zemlji se grana
na sve strane. Pod otporom uzemljivača podrazumijeva se otpor kojim se zemlja protivi
prodoru struje od uzemljivača do dovoljno udaljenog mjesta na zemlji od samog
uzemljivača (tzv. referentna zemlja). Na otpor uzemljivača ne utječe bitno otpor metalnoga
dijela uzemljivača, nego utječu oblik uzemljivača i specifični otpor tla (p). Na osnovi
iskustva iz mjerenja otpora uzemljivača može se reći da na otpor uzemljivača utječe zemlja
oko uzemljivača, približno do udaljenosti koja je pet puta veća od ukupne dužine dotičnog
uzemljivača.
za izmjeničnu struju
L1, L2, L3 crna ili smeđa fazni vodiči
N svijetloplava neutralni vodič
PE zelenožuta zaštitni vodič
PEN zelenožuta sjedinjeni zaštitni i
neutralni vodič
za istosmjernu struju
L+ crvena pozitivni vodič
L- plava negativni vodič
M svijetloplava srednji vodič
PE zelenožuta zaštitni vodič
TN-sustav u kojem je jedna točka mreže izravno spojena ha zemlju (primjerice neutralna
točka transformatora), a sva kućišta trošila i opreme su spojena preko zaštitnog PE ili PEN
vodiča na neutralnu točku sustava, koja je uzemljena (vidi sliku 11).
Slika 11. TN-C/S sustav
TT-sustav kojemu je značajka što je neutralna točka sustava izravno uzemljena, a kućišta
trošila i opreme su uzemljena preko drugih uzemljivača, električki neovisnih o uzemljenju
neutralne točke sustava (slika 12).
4- kB
u
\z
L3
N
PE
30
2.5.6 Izjednačivanje potencijala
II
31
Drugi razlog za primjenu glavnog izjednačivanja potencijala jest u tome, što unutar
današnjih zgrada postoji veliki splet raznih instalacija s metalnim cijevima ili vodičima, pa
je nemoguće postići njihovo učinkovito odvajanje i međusobno izoliranje. Te metalne
instalacije su stalna opasnost za prijenos napona greške kroz cijeli objekt.
Na slici 14. prikazan je način izvedbe izjednačivanja potencijala na glavnom priključku
objekta. U blizini glavnog kućnog priključka postavljaju se sabirnice za izjednačivanje
potencijala na koje se povezuju spojni vodovi koji povezuju:
• zaštitni vodič električne instalacije
• glavni priključak vodovodne instalacije
• glavni priključak plinske instalacije
• glavni priključak centralnog grijanja
• dozemni vodič uzemljivača
• metalne konstruktivne elemente objekta (zgrade).
Vodiči s kojima se izvodi glavno izjednačivanje potencijala moraju imati presjek koji nije
manji od polovine presjeka najvećeg zaštitnog vodiča u instalaciji, ali ne smije biti manji
od 6 mm za bakrene vodiče. Najveći presjek ne mora biti veći od 25 mm za bakrene
vodiče.
U posebno lošim uvjetima uporabe i okoline, kao što su npr. vodljivi prostori metalnih
spremnika, ograničava senazivni napon na vrijednost do 25 V izmjenične, odnosno 60 V
istosmjerne struje.
Kao standardni nazivni naponi najčešće se primjenjuju 6 V, 12 V, 24 V i 42 V.
32
S obzirom na stupanj sigurnosti koju pružaju, a i na način izvedbe posebno male napone
dijelimo na:
• sigurnosni mali napon (SELV)
• uzemljeni zaštitni mali napon (PELV)
• mali radni napon (FELV).
SELV, PELV i FELV su kratice za ove zaštite prema IEC normama.
Ovi posebno mali naponi uglavnom se primjenjuju za ručne svjetiljke, električni alat, u
upravljačkim i signalnim krugovima, u poljodjelstvu te za dječje igračke. Primjena ovih
inače veoma učinkovitih mjera zaštite dostaje ograničena, jer se mogu priključiti samo
uređaji malih snaga i na male udaljenosti.
Nazivni napon obično ne prelazi 25 V. Ova zaštita koristi se u veoma teškim uvjetima.
Kod ove izvedene zaštitne mjere istodobno postižemo i zaštitu od direktnog dodira.
L
----
1
i
N
1 1
l 1i
1 1 i
Ako nazivni napon ne prelazi 25 V izmjenične, odnosno 60 V istosmjerne struje, i kada se
oprema koristi u suhim prostorima i bez velikih dodirnih površina, a uređaji se nalaze
unutar zone izjednačivanja potencijala, tada nije potrebna dodatna zaštita od direktnog
33
dodira.
L
N
.34
Električna oprema izrađena s dvostrukom i pojačanom izolacijom označava se simbolom
kvadrat u kvadratu [S].
Ako se zaštita postiže dopunskom ili pojačanom izolacijom, radi raspoznavanja vrste
zaštite na vanjskoj strani kućišta postavlja se znak koji predstavlja precrtani znak
uzemljenja
Ugrađuju li se oprema i uređaji koji imaju samo osnovnu izolaciju izolacijskih kućišta,
tada izolacijska kućišta moraju imati stupanj zaštite najmanje IP 2X (otvori d < 12 mm).
Ako kućišta imaju vrata ili poklopce koji se mogu otvarati bez upotrebe alata ili ključa, svi
vodljivi dijelovi koji su dostupni dok su vrata ili poklopci otvoreni, moraju biti zaklonj eni
izolacijskom pregradom stupnja zaštite IP 2X da bi se spriječio slučajan dodir dijelova pod
naponom. Takve izolacijske pregrade moraju biti tako učvršćene da se mogu ukloniti samo
pomoću alata.
Kod opreme i uređaja klase II izloženi vodljivi dijelovi ili umetnuti vodljivi dijelovi ne
smiju se spajati sa zaštitnim vodičem. Zbog toga prenosiva trošila u priključenom kabelu
imaju samo fazni i neutralni vodič, a utikač nema zaštitni kontakt.
Ova zaštitna mjera od opasnosti indirektnih dodira dijelova pod naponom sastoji se u tome
da se struj ni krug trošila, pomoću transformatora za odvajanje, ili motor-generatora,
galvanski odvoji od ostale električne mreže (slika 17).
Zaštitno djelovanje zasniva se na činjenici da će struja greške, i kod potpunog spoja jedne
faze sa zemljom, biti veoma malena. Jer, strujni krug se zatvara samo preko otpora
izolacije i kapacitivnog otpora relativno kratkog drugog vodiča. ■
35
100.0 Vm, pod uvjetom da dužina vodova strujnog kruga nije veća od 500 m.
.36
Ako su transformatori za odvajanje ili motor-generator pokretni ili prenosivi, moraju
ispunjavati uvjete za uređaje klase II. Nazivni napon električki odvojenih strujnih krugova
ne smije biti veći od 500 V.
Dijelovi pod naponom odvojenih strujnih krugova ne smiju se ni spajati s drugim strujnim
krugovima, niti uzemljivati. Savitljivi kabeli i vodovi moraju biti vidljivi po cijeloj svojoj
dužini u području gdje mogu nastati mehanička oštećenja.
Ako odvojeni strujni krug napaja samo jedno trošilo, masa tog trošila ne smije biti spojena
ni sa zaštitnim vodičima, niti s masama trošila drugih strujnih krugova.
Napaja li se više trošila iz odvojenog strujnog kruga, mase tih trošila moraju se međusobno
spojiti izoliranim vodičem za izjednačivanje potencijala koji ne smije biti uzemljen ni
spojen s drugim zaštitnim vodičima.
Ako u odvojenom strujnom krugu postoje priključnice, one moraju imati zaštitni kontakt
koji se povezuje s vodičem za izjednačivanje potencijala. Pokretna ili prenosiva trošila,
osim uređaja klase II, moraju u savitljivom priključnom vodu imati poseban izolirani vodič
za izjednačivanje potencijala.
Radi sprečavanja pojave opasnih napona dodira u slučaju da nastupe dva kvara istodobno,
ali u različitim fazama, mora se izvesti i zaštita automatskim isključivanjem napajanja.
Da bi se ispunila ova zadaća, svaki kvar na izolaciji opreme mora prouzročiti dovoljno
jaku struju kvara koja će izazvati prekidanje napajanja u vremenu koje je nužno za
sigurnost ljudi.
37
Predviđeni zaštitni uređaji moraju automatski isključiti napajanja defektnog strujnog kruga
ako očekivani napon dodira prelazi vrijednosti od 50 V za izmjeničnu, ili 120 V za
istosmjernu struju, i to u takvom vremenu da ne postoji rizik od štetnog fiziološkog
djelovanja električne struje na osobu koja se nalazi u dodiru s istodobno dostupnim
vodljivim dijelovima.
Zbog toga je najstrože zabranjeno krpati uloške osigurača, ili ih zamjenjivati s ulošcima
većih nazivnih struja, kao i samovoljno mijenjanje udešenja zaštitnih uređaja.
Sve dostupne vodljive dijelove (mase) opreme, uređaja i instalacija, a koji mogu doći pod
napon u slučaju kvara, galvanski povezujemo sa zaštitnim vodičem. Zaštitni vodič mora
biti spojen na neutralnu točku sustava i uzemljen (slika 18).
LI
-EEL 12 '
L3
N
PEN
Da bi se u slučaju kvara potencijal zaštitnog vodiča održao što bliže potencijalu zemlje,
zaštitni vodič se uzemljuje i u drugim točkama, kao npr. na ulazu u objekt (zgradu).
U TN sustavima, kada vodiči imaju presjek manji od 10 mm 2 za bakar ili 16 mm 2 za
aluminij, odnosno kada ti vodiči napajaju krajnja trošila, obvezno mora biti razdvojen
zaštitni vodič PE od neutralnog vodiča N.
.38
Karakteristike nadstrujnih zaštitnih uređaja i presjeci vodiča moraju se tako odabrati da u
slučaju kvara zanemarivog otpora nastupi automatsko isključivanje napajanja u utvrđenim
vremenima:
a) Prema vrijednostima iz tablice 5. koje se primjenjuju za strujne krugove s
priključnicama, prenosivim i pomičnim trošilima.
Tablica 5. Najveća vremena isključivanja u TN - sustavima
Z.'I.*U 0
Ovaj sustav sastoji se u tome (slika 19) da se kućište i ostali dostupni metalni dijelovi
električnog uređaja, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, vodljivo povežu sa
zemljom preko uzemljivača. U slučaju kvara na izolaciji trošila, poteći će struja kvara kroz
sljedeći strujni krug: fazni vodič - kućište - uzemljivač - zemlja - pogonsko uzemljenje
neutralne točke transformatora - fazni vodič.
39
Ta struja kvara mora biti toliko velika da u kratkom vremenu pregori osigurač, ili isključi
prekidač koji je najbliži štićenom trošilu, a time se prekida strujni krug, i na taj način
sprečava zadržavanje previsokog napona dodira na kućištu štićenog trošila.
Očito je da struja kvara ovisi o otporu uzemljivača: što je on manji, to će i struja greške biti
veća.
Da bi ova zaštitna mjera bila djelotvorna, mora biti ispunjen sljedeći uvjet: gdje je:
2.5.10.3 IT sustav
Osnovna je značajka IT sustava da u njemu ni jedan dio mreže, koji se nalazi pod
naponom, ne smije biti izravno uzemljen, odnosno cijela mreža mora biti izolirana od
zemlje. Mase trošila (metalna kućišta) moraju biti uzemljene. Uzemljenje masa trošila
može biti pojedinačno za svako trošilo, skupno za nekoliko trošila ili zajedničko za sva
trošila u mreži (slika 20). Na taj uzemljivač spajaju se i sve metalne mase koje se nalaze na
dohvat ruke.
U slučaju proboja izolacije nekog od faznih vodiča, prema masi trošila poteći će struja
zemljospoja. Struja zemljospoja je male jakosti zato što se njezin strujni krug prema izvoru
napajanja zatvara preko kapacitivnih otpora i otpora izolacije preostalih ispravnih faznih
vodiča u mreži, a oni su relativno veliki.
Struju zemljospoja možemo pojednostavljeno izračunati prema izrazu:
I d =cU n -L(A)
Slika 20. IT sustav s kontrolnikom izolacije
40
pri čemu je:
Id - struja zemljospoja
c - konstanta koja ovisi o tipu vodiča i vrsti izolacije, obično približno 0,2 U n -
nazivni napon u kV
L - ukupna duljina svih vodova u promatranoj mreži u km.
Za vrijeme trajanja zemljospoja faza u kvaru poprima približno potencijal zemlje, a dvije
preostale faze poprime prema zemlji za ^3 puta uvećan napon. Sustav i nadalje može ostati
u pogonu i to je jedna od prednosti IT sustava.
Struja zemljospoja stvara pad napona na uzemljivaču.
Da se ne bi pojavio previsoki napon dodira na masama trošila, mora biti ispunjen uvjet:
Budući da je struja kvara (struja zemljospoja) u slučaju prvog kvara male jakosti i ne može
izazvati djelovanje nađstrujnih zaštitnih uređaja, nužno je ugraditi odgovarajući uređaj koji
će pogonskom osoblju dojaviti nastanak kvara.
U tu svrhu ugrađuju se uređaji za nadzor stanja izolacije u mreži. Takvi uređaji moraju dati
zvučni ili vizualni signal, a mogu biti građeni da daju impuls za isklapanje mreža i poznati
su pod nazivom “kontrolnik izolacije”.
U takvim mrežama nastoji se prvi kvar što brže popraviti, jer ako se u tim uvjetima dogodi
i drugi kvar i to u nekoj drugoj fazi, struja kvara može poprimiti znatne iznose i izazvati
visoke napone dodira.
41
RA-I^UL
pri čemu je
RA - ukupni otpor uzemljenja i otpor zaštitnog vodiča od uzemljivača do
štićenog trošila
14n - nazivna isklopna diferencijalna struja pri kojoj dolazi do isključivanja U L - trajno
dopušteni napon dodira 50 V ili 25 V.
S obzirom na činjenicu daje vrijeme isključenja takvih zaštitnih uređaja manje od 0,1
sekunde, vrijeme isključivanja nije posebno propisano.
42
* Ne dodirujte nepotrebno uzemljivače i dozemne vodiče.
■ U lošim uvjetima okoliša, gdje je stupanj opasnosti velik koristite prenosive alate s
malim sigurnosnim naponom.
* Nemojte upotrebljavati opremu klase II ako ima oštećenu izolaciju kućišta ili
priključnih kabela.
* Ako se iz transformatora za električko odvajanje napaja samo jedno trošilo, kućište
(masa) tog trošila ne smije biti spojeno sa zaštitnim vodičima niti s kućištima
(masama) drugih strujnih krugova.
* Zabranjeno je krpati uloške osigurača žicom ili zamjenjivati uloške osigurača s
ulošcima većih nazivnih struja.
* Zaštitni vodič mora biti dobro spojen na kućište trošila.
* Priključnice (utičnice) i pomična trošila uvijek moraju imati odvojen zaštitni vodič
PE od neutralnog vodiča N.
2.7 ZAPAMTITE
43
Unatoč korisnoj primjeni električnog luka (npr. zavarivanje, elektrolučne peći, lučnice za
rasvjetu), ako se pojavi neželjeno, on postaje jedan od najvećih neprijatelja električnih
postrojenja jer svojom toplinom uništava postrojenja i izaziva prenapone.
Električni luk djeluje vrlo štetno na ljudski organizam zbog isijavanja ultraljubičastih i
infracrvenih zraka, kao i svoje izvanredno visoke temperature.
Najčešće su ozljede, izazvane lukom, opekline i oštećenja očiju. Nizom zaštitnih mjera
sprečava se nastajanje električnog luka i njegovo štetno djelovanje.
Isto tako, u nekom vodiču može se inducirati napon ako je taj vodič obuhvaćen
promjenjivim magnetskim poljem, što se stvara u nekom drugom strujnom krugu.
44
Slika 22. Induciranje napona kod paralelnih
vodova
Za ilustraciju problema neka posluže dva paralelno vođena nadzemna voda, prikazana na
slici 22. Jedan od njih neka budu visokonaponski nadzemni vod, a drugi niskonaponski
vod.
Veličina induciranih napona elektromagnetskog podrijetla ovisi o veličini struje koja stvara
magnetsko polje, a zatim o međusobnom razmaku oba voda te ukupnoj dužini paralelnih
dionica vodova.
45
2.9.2 Mjere zaštite od induciranih napona
Isto tako, poznata je pojava da će svaki kondenzator-koji je bio' nabijen na neki napon,
zatim ispražnjen kratkim spajanjem stezaljki ili preko otpora i ostavljen neko stanovito
vrijeme otvorenih stezaljki - ponovno pokazivati neki naboj. Uzrok je toj pojavi zaostali
naboj.
Pri pražnjenju kondenzatora ne dolazi do potpunog izbijanja naboja, već jedan dio čestica
dielektrika ostaje i nadalje naelektriziran. Preostali napon, nakon izbijanja, može iznositi
do 10% od iznosa napona prije izbijanja kondenzatora.
46
2.11.2 Mjere zaštite
Slična pojava zbiva se i na transformatorima velikih snaga. Svaki će transformator nakon
isključenja i odvajanja od napona zadržati neki napon na svojim stezaljkama. Uzrok tome
je što namoti transformatora međusobno, a i prema kotlu, tvore kondenzator koji ostaje
nabijen.
S obzirom na visoke napone i struje su relativno velike, pa mogu nastati teške i smrtne
ozljede čovjeka. Za ilustraciju o kritičnoj udaljenosti u zraku može poslužiti podatak da će
između dva šiljka, koji su međusobno razmaknuti 10 cm, doći do proboja zraka pri naponu
približno jednakom 45 kV.
Jasno je da razmaci, koji su dopušteni između čovjeka i vodiča, moraju biti znatno veći jer
oni moraju sadržavati odgovarajući čimbenik sigurnosti i uzimati u obzir razne druge
okolnosti.
47
Mjere zaštite se u osnovi svode na sprečavanje ulaska čovjeka u zonu opasnosti bilo
tijelom, bilo vodljivim alatom.
Pobliži opis mj era zaštite dan je u poglavlju Rad u blizini napona.
Uf=Im.R(V)
pri čemu je:
Uf - napon uzemljivača
Im -strujakvara
R - ukupni otpor rasprostiranja uzemljivača.
48
2.11.2 Mjere zaštite
Ako nisu ispunjeni navedeni uvjeti, onda iznošenje opasnih potencijala preko metalnih
masa izvan električnih postrojenja pretežito sprečavamo:
• električnim razdvajanjem tih masa
• razdvajanjem pogonskih od zaštitnih uzemljenja
• brzim isključivanjem kvara
• glavnim izjednačivanjem potencijala u objektu.
49
2.13 ATMOSFERSKI I SKLOPNI PRENAPONI
Ključne riječi: unutarnji prenaponi, sklopni prenaponi, vanjski prenapon, atmosferski
prenapon.
Vanjski prenaponi su oni kojima je uzrok, pa i izvor energije za stvaranje tih prenapona
izvan mreže i instalacija u kojima se ti prenaponi stvaraju. Zbog toga visina vanjskih
prenapona nije uvjetovana s pogonskim naponom mreže i instalacija. Visina vanjskih
prenapona koji mogu prodrijeti u električnu instalaciju prvenstveno ovisi o tome napaja li
se električna instalacija preko nadzemnog voda ili kabela. Nadzemni vodovi su
neusporedivo više izloženi stvaranju prenapona prema kabelima.
Vanjski prenaponi mogu nastati zbog utjecaja druge mreže, a pogotovo mreža visokog
napona. U prvome redu, zbog galvanske veze između vodiča dviju mreža, različitog
napona i to pri dodiru tih vodiča, zbog električnog proboj a izolacij e ili zbog međusobnog
induktivnog, odnosno kapacitivnog utjecaja.
Za ovakav oblik prenapona značajna je strmina vala jer za nekoliko mikrosekundi (1-10)
napon dostiže svoju maksimalnu vrijednost. Sličnu karakteristiku ima i struja groma koja je
proizvela taj prenapon.
Udarni napon ima svojstvo da “putuje” po vodičima, ali se pri tome i naglo prigušuje.
.50
Slika 24. Udarni val atmosferskog prenapona
Na mjere zaštite utječe značajna razlika između izloženosti zgrada (objekata) udarcima
munje naspram izloženosti električne instalacije atmosferskim prenaponima.
Zgrade (objekti) su izložene direktnom udaru munje. Sto su objekti viši i što sadrže više
metalnih konstrukcija, to su više izloženi udarcima munje.
Iz toga slijede i različiti načini zaštite. Električne instalacije niskog napona štite se
odvodnicima prenapona, odnosno iskrištima na ulazu nadzemnog voda u zgradu.
51
2.14.1 Nastanak statičkog elektriciteta
Električni naboj, unatoč velikih potencijalnih razlika prema zemlji, ne predstavlja izravnu
opasnost za čovjeka zbog svoje premalene energije, izuzev visokonaponskih kabela,
kondenzatora i munje.
Izbijanje elektrostatičkih naboja preko čovjeka može biti bolno, a može izazvati nesvjesne
pokrete, ali ne i smrt, izuzev izbijanja visokonaponskih kabela ili kondenzatorskih baterija.
Najveća opasnost od elektrostatičkih naboja nastaje onda kada se stvoreni naboji izbijaju
preko iskre u zapaljivoj ili eksplozivnoj atmosferi.
.52
2.15 UTJECAJ NISKOFREKVENTNIH ELEKTRIČNIH I
MAGNETSKIH POLJA NA ČOVJEKA
Već je prije istaknuto da oko vodiča pod naponom postoji električno polje, a oko vodiča
kojim protječe električna struja nastaje magnetsko polje.
Suvremeni svijet je danas nezamisliv bez primjene električne energije i ona je svuda
prisutna: u stanu, uredu, tvornici, kinu i na drugim mjestima.
Iz toga slijedi da se ljudi nalaze, i kreću, i općenito rečeno, žive u čas jačim, čas slabijim
električnim ili magnetskim poljima.
Znanstvenici i biolozi diljem svijeta provode intenzivna istraživanja ovih pojava preko
trideset godina. Međutim znanost do danas nije dala definitivan odgovor u kojoj mjeri i za
koje vrijeme trajanja jaka električna polja štetno djeluju na ljude.
Sto se tiče djelovanja magnetskih polja na zdravlje ljudi, možemo slobodno reći daje
kućanica daleko više izložena djelovanju tih polja nego elektromonter pri radovima ispod
nadzemnih vodova ili u električnim postrojenjima.
Električni štednjak primjerice stvara magnetsko polja približne jakosti 1 mT, sušilo za kosu
2,5 ml) a ispod visokonaponskih nadzemnih vodova rijetko će jakost polja dosegnuti
vrijednost 0,2 mT.
Najveći problem i neizvjesnost u svim ovim istraživanjima je u tome što znanost nije
mogla do sada dati vjerodostojne podatke o oštećenjima zdravlja glede trajanja izloženosti
u takvim poljima.
Opći zaključak je da treba, prema mogućnostima, izbjegavati nepotrebna izlaganja ovim
poljima te oprezno primjenjivati razumne mjere zaštite.
Jakost magnetskog polja niske frekvencije možemo u nekom prostoru smanjiti samo
zaslonima od magnetskih provodljivih materijala.
U našoj zemlji za sada nema ni uredbe niti norme koje bi propisivale granične vrijednosti
za jakost niskofrekventnih električnih i magnetskih polja.
53
2.16 PITANJA NA PONAVLJANJE
1. Kako nastaje električni luk?
2. Kako električni luk štetno djeluje na ljudski organizam?
3. Kada se mogu pojaviti u nekom vodiču inducirani naponi?
4. Stoje to zona štićenja kod uzemljivanja vodiča?
5. Gdje i kada se najčešće pojavljuje zaostali naboj?
6. U čemu se sastoji opasnost približavanja vodičima visokog napona?
7. Stoje to unutarnji prenapon i zbog čega nastaje?
8. Koja štetna posljedica može nastupiti zbog vanjskih i unutarnjih prenapona?
9. Sa čime se i kako štite električne instalacije od atmosferskih prenapona kada se
napajaju nadzemnim vodom?
10. Kako nastaje statički elektricitet?
11. Gdje prijete najveće opasnosti od statičkog elektriciteta?
12. Koju graničnu vrijednost jakosti električnog polja učestalosti 50 Hz preporuča
Međunarodna udruga za zaštitu od zračenja?
2.17 ZAPAMTITE
54
• U visokonaponskim postrojenjima i na nadzemnim vodovima najviše se koristi zrak
kao izolator. Ako se previše približimo vodičima pod naponom, zbog jakog
električnog polja dolazi do proboja zraka, električne iskre, a može nastati i električni
luk.
• Izbijanje elektrostatičkog naboja preko čovjeka može biti bolno te izazvati nesvjesne
pokrete. Najveća opasnost od elektrostatičkih naboja nastaje kad se naboj izbija
preko iskre u zapaljivoj ili eksplozivnoj atmosferi.
55
56
3. ELEKTRIČNA OPREMA I UREĐAJI
Ključne riječi: sklopka, prekidač, električni vod, električna prenosiva trošila, ručne
svjetiljke, neprenosiva električna trošila, električno zavarivanje, napon praznog hoda,
miješalice za beton, radilišta i ograničeni vodljivi prostori.
Slika 25. Slomljena sklopka - opasnost od udara električne struje Oštećene ili
57
Slika 26. Opasno je dugačkim metalnim predmetima doticati neizolirane vodiče
Vodiči električnih vodova mogu zbog vjetra, leda, snijega i drugih razloga puknuti i pasti na
zemlju. Ti vodiči mogu biti i nadalje pod naponom, pa predstavljaju veliku opasnost.
Opasno j e doticati vodiče nadzemnih vodova koji su pali na zemlju!
O ovakvom kvaru treba obavijestiti svojeg neposrednog rukovoditelja ili vlasnika voda. Na
relejnim, zaštitnim i upravljačkim pločama te u upravljačkim ormarićima nalazi se mnoštvo
vodiča od kojih su neki stalno, a neki povremeno pod naponom. Ne dodirujte te vodiče.
Izolirani vodiči, također, mogu predstavljati opasnost ako je njihova izolacija oštećena
(slika 27).
Osobito oprezno treba postupati s kabelima i priključnim vodovima prenosivih električnih
trošila.
58
w
59
Svako trošilo mora biti građeno i zaštićeno tako da se u slučaju kvara osnovne izolacije, na
metalnim dijelovima, s kojima dolazimo u dodir, ne održi previsok i opasan napon za
čovjeka. Takva vrsta zaštite zove se zaštita od indirektnog (neizravnog) dodira. S
obzirom na način zaštićivanja električnih prenosivih trošila od indirektnog dodira,
razlikujemo tri vrste prenosivih trošila, i to:
* trošila klase I (sa zaštitnim vodičem)
* trošila klase n (zaštitna izolacija)
* trošila klase III (napajana malim sigurnosnim naponom).
Kod prenosivih električnih trošila zaštitu od indirektnog dodira možemo još ostvariti
električkim odvajanjem kada se samo jedno ili nekoliko trošila (alata) napajaju iz
posebnog zaštitnog transformatora za odvajanje (galvansko odvajanje).
Ovakva će se zaštita ostvariti samo ako su osigurač ili prekidač ispravni. Žicom skrpani
ulošci osigurača ili zamijenjeni ulošci osigurača ulošcima veće nazivne struje umrtvljuju
zaštitnu mjeru (slika 30). Oni ne isklapaju odmah nakon nastanka kvara, previsoki napon se
zadržava dulje vrijeme na kućištima i čovjek može stradati. Žicom skrpani ulošci osigurača
izazvali su brojne požare jer kod pregaranja žice nastaje električni luk. Stoga je zabranjeno
krpati uloške osigurača žicom ili zamjenjivati uloške osigurača ulošcima većih vrijednosti
nazivnih struja.
Zaštitni vodič koji je priključen na kućište trošila mora biti ispravno spojen sa zaštitnim,
odnosno neutralnim vodičem u električnoj instalaciji, jer je samo tada djelotvoran. Kod
prenosivih trošila s priključnim vodom, ispravan spoj zaštitnog vodiča ostvaruje se
posebnim utikačem sa zaštitnim kontaktom nazvanim “šuko” - utikač. Ti utikači imaju
posebne zaštitne kontakte kao i priključnice. Kod međusobnog spajanja utikača s
priključnicom, zaštitni kontakti stvaraju čvrstu kontaktnu vezu između zaštitnog vodiča
trošila i zaštitnog vodiča u električnoj instalaciji. Takav spoj osigurava ispravno djelovanje
zaštitne mjere.
60
Ako uključimo “šuko” - utikač u običnu priključnicu, nismo ostvarili električnu vezu
zaštitnog vodiča: zaštitna mjera je nedjelotvorna, a opasnost prisutna.
Popravci i radovi na električnim uređajima koje obavljaju nestručne osobe mogu izazvati
teške posljedice. Onaj koji je premalo upućen u opasnosti lako može zamijeniti vodiče kod
spajanja u “šuko”- priključnice ili “šuko” - utikač. Ako dođe do zamjene zaštitnog s faznim
vodičem, trošilo može imati na kućištu fazni napon i predstavlja neposrednu opasnost.
Također loše izveden spoj može vremenom olabaviti, zaštitni vodič nema vodljive veze i
trošilo je bez zaštite. Popravke i ostale radove na električnim trošilima obavljaju isključivo
stručne i kvalificirane osobe!
Ne smiju se koristiti trošila ako su im kućišta napuknuta ili polomljena i ako su oštećeni
priključni vodiči jer se izlažete opasnosti. Treba oprezno rukovati trošilima da se ne oštete.
Priključni vodovi nemaju zaštitnog vodiča. Utikači i priključnice tih trošila moraju biti
posebne izvedbe, tako da se ne mogu uključiti u ostale utične naprave višeg napona. To se
postiže različitim debljinama i razmještajem čepova na utikaču, kao i odgovarajućim
rupama na priključnici. Priključak trošila malog napona na instalacije napona 380/220 V
izazvao bi oštećenje uređaja i dovodio u opasnost čovjeka koji tim uređajem rukuje. Mali
sigurnosni napon za napajanje ovih trošila najčešće se dobiva iz posebnog sigurnosnog
transformatora. Ako je sigurnosni transformator prenosiv, onda mora biti izveden u
61
klasi II, odnosno zaštitno izoliran. Sigurnosni transformatori predviđeni za trajnu montažu
najednom mjestu mogu imati i metalno kućište koje se onda spaja sa zaštitnim vodičem
električne mreže iz koje se napaja takav transformator.
Zabranjeno je za aparate koji koriste mali napon upotrebljavati obične priključnice i
utikače!
Kod radova u lošim uvjetima okoliša, a kada su nam potrebna prenosiva trošila malo većih
snaga (primjerice bušilice, brusilice, pile i si.) prikladna i sigurna zaštitna mjera je
električko odvajanje. Jedno ili, u nekim blažim uvjetima, više trošila napajaju se iz posebno
izrađenog transformatora za odvajanje. Nazivni napon sekundarnog odvojenog strujnog
kruga ne smije biti veći od 500 V
Odvojeni strujni krug na strani trošila ne smije imati spoj sa zemljom, pa prema tome nema
ni zaštitnog vodiča. Ako se iz transformatora za odvajanje napaja samo jedno trošilo, ono
može biti klase II, što pruža još veću sigurnost.
Kada se iz jednog transformatora za odvajanje napaja više trošila, tada metalna kućišta
(mase) svih trošila moraju biti međusobno spojena s posebnim (trećim) vodičem za
izjednačivanje potencijala, ali koji nipošto ne smije biti uzemljen.
Potpuna sigurnost kod ove vrste zaštite temelji se na kvalitetnoj i ispravnoj izolaciji vodiča
odvojenog strujnog kruga. Savitljivi priključni kabeli za trošila moraju biti vidljivi po
cijeloj svojoj duljini na kojoj bi moglo doći do mehaničkih oštećenja. Nipošto se ne smiju
upotrebljavati trošila s oštećenim priključnim kabelima!
Kod primjene svih vrsta prenosivih električnih trošila treba se držati i ovih pravila:
• prije svake upotrebe električnog trošila treba pregledati trošilo da nije oštećeno, a
jednako tako i priključni vod
• ne koristite i ne poslužujte mokre električne aparate, a također ne radite s mokrim
rukama ili nogama
• prenosivo trošilo uključujte uvijek preko odgovarajućeg utikača
• trošila moraju biti redovno održavana i u periodičkim razmacima pregledavana i
ispitivana od stručno kvalificirane osobe
• prije izmjene radnih elemenata (svrdla, brusne ploče i ostalih) mora se prenosivo
električno trošilo isključiti iz pogona te izvući njegov utikač iz utičnice
• prenosivo trošilo smije se dodavati drugoj osobi samo u isključenom stanju.
62
/" ''
11
Opasne mogu biti svjetiljke izrađene od običnih grla i žarulja jer je moguć dodir dijelova
pod naponom i prijeti opasnost od rasprsnuća žarulje. Stoga je zabranjena upotreba ručnih
svjetiljki izrađenih od običnih grla, žice i žarulje!
Prigodom zamjene žarulja kod svih vrsta svjetiljki treba isključiti napon prije zamjene.
Svi ti strojevi moraju biti zaštićeni od opasnosti indirektnog dodira (neizravnog). Kao
zaštitna mjera najčešće se primjenjuje automatsko isključivanje napajanja s nadstrujnim
zaštitnim uređajima, kao što su osigurači ili prekidači. Također se primjenjuje automatsko
isključivanje napajanja posredstvom zaštitnih uređaja diferencijalne struje (zaštitna strujna
sklopka). Kod ovih zaštitnih mjera, zaštitni vodič mora biti čvrsto i solidno spojen na
kućište motora u priključnoj kutiji ili za tu svrhu u predviđenom posebnom vijku za
63
uzemljenje.
Električni motori i uređaji zaštićeni su osiguračima i prekidačima. Ako osigurači pregore ili
prekidače izbace, onda je najčešće na motoru ili stroju nastupio kvar ili je uređaj bio
preopterećen i o tome treba obavijestiti neposrednog rukovoditelja. Prekidače smije
podešavati samo stručno osposobljena i ovlaštena osoba.
Ove zaštitne mjere za osiguranje mjesta rada, u pravilu, izvodi dežurno pogonsko osoblje ili
ovlašteni rukovoditelj radova.
S radom ha strojevima na električni pogon smije se započeti nakon provedenog osiguranja
mjesta rada.
64
Tablica 7. Zamjena uložaka osigurača pod opterećenjem
Vrsta osigurača Nestručne Stručne
Nazivni napon V Nazivna struja A osobe osobe
D, DO do 380~ do 63 da da
preko 63 ne ne
D preko 380- do 16 ne da
preko 16 ne ne
D, DO do 25 = da da
DO od 25 do 60 = do 6 ne da
od 60 do 110 = do 2 ne da
preko 0 ne ne
od 25 do 60 = do 16 ne da
D od 60 do 110 = do 5 ne da
od 110 do 750 = do 1 ne da
iznad 750 = preko 0 ne ne
65
Iz kiselina i lužina u dodiru sa zrakom hlapi vodik koji je i u malim koncentracijama u
zraku j ako eksplozivan.
Akumulatorska prostorija mora biti dobro prozračivana bilo prirodnom, bilo prisilnom
ventilacijom, tako da je osigurano najmanje pet izmjena zraka tijekom jednog sata. Otvori
za ulaz zraka moraju biti smješteni sve do poda, a otvori za izlaz zraka tik uz strop. Otvori
moraju biti zaštićeni od prodora stranih tijela ili malih životinja te prodora sunčevih zraka
(guste mreže i žaluzine).
.66
radova kad nije potrebno istodobno napajanje baterije iz izvora.
• Lemljenju i sličnim radovima te uporabi alata na električni pogon smije se
pristupiti tek onda kad se eksploziometrom utvrdi da u prostoriji nema eksplozivne
smjese, odnosno da koncentracija vodika u zraku ima vrijednost ništice. Prigodom
lemljenja treba mjesto rada ograditi od ostalih članaka toplinskim štitom uz dobro
prozračivanje prostorije.
• Kod većih radova načišćenju, uređenju ploča i drugih olovnih dijelova nužno je
osigurati učinkovit odsis stvorene olovne prašine.
Može se kazati daje istosmjerna struja nešto manje opasna od izmjenične struje učestalosti
od 50 Hz. Tako za isti fiziološki učinak što ga provodi izmjenična struja treba približno
2,5 puta jača istosmjerna struja. To dovodi i do povišenih trajno dopuštenih napona dodira
koji iznose za izmjeničnu struju 60 V za teže uvjete okoliša i 120 V za normalne uvjete.
Ako neke radove treba obaviti pod naponom iznad 60 V (primjerice mjerenje napona),
moraju se primjenjivati mjerila i alati s izoliranim drškama i ticalima te na rukama treba
nositi zaštitne izolacijske rukavice. Pritom treba spriječiti mogućnost istodobnog dodira
drugih različitih skupina baterija koje se nalaze pod naponom.
Osim toga, nužno je predvidjeti zaštitu od izravnog dodira izolacijskim prekrivačima ili
pokrivačima.
Posebnu pozornost treba obratiti na način rada s metalnim alatima, kako se ne bi izazvao
kratki spoj. Treba upotrebljavati izolirani ručni alat.
67
• gumene zaštitne rukavice
• gumena pregača
• gumene kaljače ili gumene čizme.
Zatvoreni i ventilom regulirani akumulatori (VRLA) kod kojih nema izlaska vodika iz
akumulatora u atmosferu, niti nema nadolijevanja elektrolita, mogu se smještati u sve
prostorije jer ne prijeti opasnost od eksplozije i požara. Osim toga, oni čine vrlo korisnu i
sigurnu novinu.
Danas je nezamisliv život i rad bez uporabe osobnih ili procesnih računala te prijenosa
informacija bez videoterminala.
Uz sve svoje velike koristi koje pružaju računala i videoterminali, oni u sebi sadrže
određene opasnosti koje mogu narušiti zdravlje korisnika. U tom pogledu ističu se
videoterminali kod kojih susrećemo sljedeće vrste opasnosti:
• izravni i neizravni dodir dijelova pod naponom
• ionizirajuća zračenja
• električna i magnetska polja
• naprezanja očiju
• naprezanja pojedinih dijelova tijela zbog eventualno nefiziološkog položaja tijela. Glede
zaštite od električnog udara računala i videoterminali moraju biti štićeni kao druga uredska
trošila. Mora biti spriječen izravni dodir dijelova pod naponom s kvalitetnom izolacijom i
potpunim zatvaranjem aktivnih dijelova. Priključak na električnu mrežu izvodi se šuko
utikačem te se zaštita od neizravnog dodira ostvaruje, u pravilu, jednom od zaštitnih mjera s
automatskim isključivanjem napajanja.
U svezi s opasnostima od ionizirajućih i neionizirajućih zračenja treba istaknuti da do sada
ne postoje ni međunarodne niti europske sveobuhvatne norme koje bi postavljale određene
sigurnosne zahtjeve. Jedino je Švedska uredila ovo područje svojom nacionalnom normom
iz koje treba istaknuti da za:
• ioniziraj uća zračenja granična dopuštena vrijednost iznosi 5.000 Gy/h (1 Grey=1Ji kg)
• jakost niskofrekventnih magnetskih polja granična dopuštena vrijednost iznosi 200 nT na
udaljenosti od 50 cm za područje od 5 Hz do 2 kHz.
Navedene vrijednosti ne predstavljaju zdravstvene zahtjeve, već su to vrijednosti koje se
mogu postići uz gospodarski prihvatljive troškove, a pružaju korisnicima vrlo visoku
sigurnost.
Zbog smanjivanja poteškoća uvjetovanih položajem tijela trebaše držati sljedećih zahtjeva:
• monitor se mora postaviti tako da na njega ne pada dnevno ili umjetno svjetlo
• kontrast treba podesiti tako da se izbjegne bliještanje, a prema potrebi može se dodatno
postaviti filtar
• pozadina na monitoru mora biti svijetle i ugodne boje, a znakovi tamni kako bi se lako
uočili
• preporuča se osvjetljenje između 200 i 300 luksa.
• radni stol na kojem je postavljen Videoterminal i pripadajući uređaj mora biti dovoljno
prostran i izrađen od materijala koji ne bliješti, visine približno 75 cm, s dovoljno
prostora za noge (prema potrebi može se postaviti i postolje za noge - vidi sliku 32)
68
• prigodom rada s videoterminalom osoba mora biti udaljena od ekrana najmanje 50 cm, a
tipkovnica mora biti visine najviše 3 cm
• stolica korisnika računala mora biti izrađena prema ergonomskim načelima, pokretna, s
mogućnošću vodoravnog i okomitog podešavanja te mogućnošću podešavanja naslona
stolice
• preporuča se kraći odmor svakih dva sata kod rada s videoterminalom
• preporuča se osobama koje stalno rade s računalom, odnosno videoterminalom liječnički
pregled očiju najmanje svake četvrte godine.
Pri zavarivanju električnom strujom osim uobičajenih opasnosti kao što su užarene čestice,
izravne opekline, toplinsko i svjetlosno zračenje, požar zapaljivih tvari, susrećemo se s već
poznatim opasnostima vezanim uz električnu energiju, a to su:
• direktan (izravan) dodir dijelova pod naponom i
• indirektan (neizravan) dodir, odnosno previsoki napon dodira.
Direktan dodir kao vrsta opasnosti pojavljuje se na primarnoj strani odnosno na strani
napajanja (od utičnice do aparata) i na sekundarnoj strani, odnosno na strani zavarivanja.
Najčešće nezgode zbog dodira dijelova pod naponom na strani napajanja nastaju zbog
oštećenja izolacije na priključnim kabelima, sklopki ili kućištu, oštećenja utičnice ili
utikača te nešto rjeđe na samim agregatima ili transformatorima za zavarivanje.
Mjere zaštite od direktnog dodira su da električne instalacije i pribor moraju biti tako
izvedeni i odabrani da nigdje ne postoji opasnost od dodira dijelova pod naponom.
Razvodne kutije i kutije s osiguračima moraju biti stalno pokrivene i zatvorene kako ne bi
došlo do slučajnog dodira. Pregled i ispitivanje agregata i transformatora za zavarivanje
obavlja se najmanje svake druge godine.
Prije uporabe uređaja za zavarivanje pozorno treba pregledati sve dijelove da nisu oštećeni,
69
a posebno da nije oštećena izolacija na hvataljkama (držačima) elektroda, priključnim
kabelima, utikaču, priključnici, stezaljkama i aparatu za zavarivanje.
Ako se primijete oštećenja ili nedostaci na priboru, odmah o tome treba izvijestiti
neposrednog rukovoditelja. Nedostatke otklanjaju stručno osposobljene osobe.
Treba izbjegavati polaganje kabela za zavarivanje preko prometnih staza i putova. Ako ih
se već mora tamo položiti, onda ih zaštitite od oštećenja.
Prije premještanja agregata ili transformatora za zavarivanje treba ih isključiti iz električne
mreže.
Kada su uređaji za zavarivanje priključeni na električnu mrežu, ne smiju se čistiti ni
obavljati popravci na njima, jer to može biti jako opasno. Prije bilo kakvih radova na njima
isključite ih iz pogona sklopkom i izvucite utikač iz utičnice.
Ovi iznosi napona su nužni da se stvori električni luk. Čim se stvori električni luk, naponi
za podržavanje luka padnu na bezopasne vrijednosti. Naponi od 100 V istosmjerne struje i
70 V izmjenične struje viši su od trajno dopuštenih napona dodira. Radi toga se moraju
poduzeti određene mjere zaštite, a to su:
Indirektan dodir kao vrsta opasnosti može se pojaviti na agregatima ili transformatorima za
zavarivanje na strani napajanja.
70
Mjere zaštite od indirektnog dodira na prenosivim agregatima, odnosno transformatorima
za zavarivanje provode se tehničkim mjerama zaštite na uređajima i električnoj mreži, i to:
Radilišta i ograničeni vodljivi prostori su opasni radni okoliš glede sigurnosti. Električni
uređaji i instalacije izloženi su uvelike raznim oštećenjima. Razne vrste oštećenja mogu biti
uzrokovane padovima opreme, udarcima, vodom i lošim vremenskim uvjetima kao što su:
izloženost sunčevim zrakama, hladnoći i toplini.
S obzirom na teške uvjete okoline i uvjete rada, postavljaju se također i stroži zahtjevi u
pogledu zaštite od električnog udara. Zbog toga oprema, instalacije kao i mjere zaštite
moraju biti u skladu sa zahtjevima posebnih normi.
71
* industrijskih električnih mreža
* vlastitih posebnih agregata.
Svaki od ovih načina traži poštovanje određenih zahtjeva kako bi se omogućio siguran
pogon. Tako primjerice u sva četiri načina napajanja mora biti izrađena provjera zaštite od
kratkog spoja i mora biti utvrđeno ima li napojna mreža dovoljnu snagu za pokriće potreba
radilišta.
Priključni i razdjelni ormarići mogu biti od izolacijskog materijala ili metala. Preporuča se
primjena ormarića od izolacijskih materijala. Ormarići moraju biti mehanički zaštićeni i to
najmanje sa stupnjem zaštite IP 43, što znači da su zaštićeni od ulaska sitnih čestica većih
od 1 mm i od kiše pod kutom od 60°.
* izoliranjem
* zaštitom s kućištem ili pregradama.
Zaštita preprekama i udaljavanjem, u pravilu, se ne koristi na radilištima.
Učvršćena oprema i priključni pribor (utikači i spojnice) trebaju imati zaštitu najmanje EP
44.
Kada se zaštita ljudi od indirektnog dodira ostvaruje automatskim isključivanjem
napajanja, trajno dopušteni napon dodira je 25 V za izmjeničnu i 60 Vza istosmjernu struju.
Sve priključnice na radilištu, iz kojih se u pravilu napajaju alati ili pomična oprema, moraju
biti štićene s jednom od sljedećih zaštita:
72
napoju] ormarić a napoju ormarić napojnl ormarić a
Irtnjfonnalnrom Cmtl ^o)a«t priključujemo
Kod uporabe električnih trošila na radilištima se treba držati još i sljedećih pravila:
* zabranjena je uporaba prenosivih ili pomičnih električnih trošila klase I (sa
zaštitnim vodičem) bez zaštite sa zaštitnim uređajem diferencijalne struje
(zaštitnim strujnim sklopkama)
* za napajanje trošila na radilištima se moraju koristiti razvodni ormarići koji su
opremljeni i izrađeni prema odgovarajućim normama.
Uz transformator za odvajanje, u pravilu, koristimo trošila klase II. Ako se koristi trošilo
klase I, ono mora imati držač (rukohvat) izrađen od izolacijskog materijala, odnosno držač
73
mora biti obložen izolacijskim materijalom.
Ručne svjetiljke uvijek se napajaju s malim sigurnosnim naponom.
Izvori napajanja poput transformatora za električko odvajanje ili sigurnosnih transformatora
moraju biti postavljeni izvan vodljivih i ograničenih prostora, izuzev onih koji napajaju
ručne svjetiljke.
Zbog izloženosti vlazi, velikim promjenama temperatura, prljavštini i lošem rukovanju česti
su kvarovi na električnim uređajima miješalica. Najveću opasnost kod rada s miješalicom
predstavlja indirektan dodir dijelova pod naponom.
74
9. Koliko iznose naponi praznog hoda agregata za zavarivanje s istosmjernom i
izmjeničnom strujom?
10. Koji se elementi konstrukcije i opreme ne smiju upotrebljavati za povratni vod kod
elektrolučnog zavarivanja?
11. Kojim se zaštitnim mjerama smiju štititi strojevi i alati od indirektnog dodira napajani
iz priključnica na radilištima?
12. Koliko iznosi trajno dopušteni napon dodira na miješalici za beton?
75
3.18 ZAPAMTITE
76
* Zaštitni vodič mora biti dobro spojen na kućište trošila i na zaštitni kontakt
utikača. -
*Priključak trošila sa zaštitnim vodičem izvodi se utikačem sa zaštitnim kontaktom
(šuko) u priključnim koja također ima zaštitne kontakte (šuko).
* Zabranjeno je krpati uloške osigurača žicom ili zamjenjivati uloške osigurača
ulošcima većih nazivnih struja.
* Zabranjena je zamjena uložaka visokoučinskih osigurača (NH) pod opterećenjem.
* Kod radova u ograničenim i vodljivim prostorima upotrebljavajte samo prenosiva
trošila klase III (mali sigurnosni napon) ili trošila klase II napajana iz transformatora
za odvajanje.
*Trošila građena za mali sigurnosni napon moraju imati posebnu vrstu utikača i
priključnica, tako da se ne mogu uključiti u ostale priključnice višeg napona.
* Utikači i priključnice ne smiju se prespajati.
* Prije svake upotrebe električnog trošila, potrebno je pregledati trošilo da nije oštećeno,
a jednako tako i priključni vod.
*Električna trošila i uređaje stručno kvalificirane osobe moraju redovno održavati, a u
periodičkim razmacima pregledavati i ispitivati.
*Ne otvarajte priključne kutije motora i ostalih strojeva na električni pogon jer možete
doći u dodir s dijelovima pod naponom.
* S radom na strojevima na električni pogon smije se početi tek nakon osiguranja mjesta
rada.
*Vodiče za uzemljenje aparata i strojeva treba čuvati od oštećenja. Svako oštećenje
mora se prijaviti neposrednom rukovoditelju.
* Upotrebljavajte samo ispravno izvedene ručne svjetiljke. Zabranjena je upotreba
ručnih svjetiljki izrađenih od običnih grla, žice i žarulje, a bez izolacijskog drška i
zaštitne košare.
*Prigodom zamjene žarulje, kod svih vrsti svjetiljki treba prije zamjene isključiti
napon.
*U prostoriji za smještaj akumulatora nije dopušteno pušiti te unositi plamen i žar.
*Kod razrjeđivanja kiseline nije dopušteno ulijevati vodu u kiselinu, već obrnuto.
* Zabranjeno je unositi hranu i piće u akumulatorske prostorije.
•Zabranjen je rad s osobnim računalom ili videoterminalom koji nema konstrukcijski
riješenu zaštitu od štetnih zračenja.
*Vrlo je štetno za oči ako na videoterminal pada dnevno ili umjetno svjetlo.
77
• Na otvorenom prostoru radilišta, u ograničenom i vodljivom prostoru trajno dopušteni
napon dodira iznosi 25 Vza izmjeničnu i 60 V za istosmjernu struju.
• Sva trošila na radilištu koja se napajaju iz priključnica moraju biti zaštićena od
previsokog napona dodira sa zaštitnim uređajem diferencijalne struje s ¡sklopnom
strujom ne većom od 30 mA ili transformatorom za električno odvajanje.
78
4. SIGURNO KRETANJE I BORAVAK U ELEKTRIČNIM
POSTROJENJIMA
Ključne riječi: zona opasnosti, zona približavanja, zona slobodnog kretanja, granični
sigurnosni razmak, zaštitni razmak, osiguranje mjesta rada, dozvola za rad.
Čovjek ne mora dotaknuti vodiče visokog napona, a ipak može stradati; dovoljno je da se
približi vodičima visokog napona na kritičnu udaljenost. Zbog jakog električnog polja
dolazi do proboja zraka, električna struja poteče od vodiča kroz zrak i kroz čovjeka u
zemlju i tako ozljeđuje čovjeka.
Kod radova postoji mogućnost, ako mjesto rada oslobođeno od napona nije dobro
ograđeno, da čovjek pođe zabunom u dio postrojenja koje se nalazi pod naponom. Upravo
je stoga važno da znamo kamo i kojim se putovima smijemo kretati.
79
onim rasklopnim postrojenjima na koja su priključeni nadzemni vodovi.
Dugački metalni predmeti, vozila i dizalice s relativno velikim metalnim plohama, ako se
nalaze u visokonaponskim postrojenjima, izloženi su utjecaju izmjeničnih
elektromagnetskih polja. Na takvim predmetima i sredstvima pojavljuju se naponi
uzrokovani električnom indukcijom, koji također predstavljaju određenu opasnost.
III zona - zona opasnosti je prostor oko dijelova pod naponom na udaljenosti koja je
jednaka ili manja od minimalno dopuštenog razmaka između vodiča pod naponom i
uzemljenih dijelova. Granične udaljenosti zone opasnosti prikazane su u tablici 8.
• za napon do 1 kV.............0,5 m
• za napon od 1 do 110 kV.. 1,0 m
• za napon od 110 do 380 kV 2,0 m.
I zona - zona slobodnog kretanja je čitav prostor u postrojenju ili na nadzemnom vodu koji
nije obuhvaćen II i III zonom.
80
Slika 35. Oblikovanje zona
Dolazak svake osobe u električno postrojenje, radi bilo kojeg radnog zadatka mora biti
unaprijed najavljen voditelju postrojenja. Najavu izdaje osoba koja organizira rad ili osoba
koja dolazi u postrojenje.
Ovlaštena osoba imenovana u nalogu za rad (radnom nalogu, dispoziciji za rad) odredit će
mjesto rada i provesti potrebne mjere za osiguranje mjesta rada te upoznati izvršitelje s
mogućim opasnostima.
Zadržavanje i rad dopuštenje samo na onom prostoru koji je službeno osoblje odredilo za
rad. Da bi se spriječio ulazak osoba u ostale dijelove postrojenja koji se nalaze pod
naponom, slobodni radni prostor odjeljuje se od ostalog postrojenje užetima, pregradama, a
označuje se zastavicama i natpisnim pločicama (slika 36). Najstrože je zabranjen rad izvan
tog označenog prostora.
81
Na mjesto rađa mora se dopremiti alat, oprema i slično. Ljudi povremeno napuštaju mjesto
rada. Nije nevažno kojim se putovima dolazi do mjesta rada. Zato službujuća pogonska
posada određuje i označava putove i prolaze kojima se zaposlenici mogu sigurno kretati.
Kod radova u III zoni - zoni opasnosti obvezno se izdaje “nalog za rad” (radni nalog). U
zoni opasnosti moraju raditi najmanje dvojica zaposlenika, od kojih jedan mora biti stručno
osposobljen zaposlenik elektrostruke. Nalogom za rad određuje se i ovlašteni rukovoditelj
radova koji organizira rad i provjerava mjere sigurnosti. Prije početka radova u zoni
opasnosti ovlaštena osoba, imenovana u nalogu za rad, ili određena internim pravilima,
osigurava mjesto rada.
Za svaki rad u zoni opasnosti mora se osigurati mjesto rada i izdati dozvola za rad
(dopusnica za rad). Dopuštenje za početak radova može dati samo ovlašteni rukovoditelj
radova.
Nikada se ne smije zaboraviti da su sva ostala susjedna polja ili ćelije pod naponom.
Doticanje vodiča i aparata izvan prostora dopuštenog za rad, kao i približavanje tim
vodičima, predstavlja životnu opasnost.
Veoma često na mjesto rada moramo donijeti razne dugačke predmete, primjerice, ljestve,
metalne cijevi, profile i dr. Nošenje takvih predmeta kroz postrojenje, pa čak i po
naznačenim putovima, može predstavljati opasnost (slika 37).
Predmeti čija duljina iznosi više od 1 m ne smiju se, u pravilu, nositi na leđima, niti
okomito, već u rukama ispruženim prema tlu, tako da se onemogući približavanje
dijelovima pod naponom.
82
r
Radovi na skelama, ljestvama, s vitlom i sličnim alatima u blizini napona mogu se izvoditi
jedino uz prisutnost i nadzor rukovoditelja radova ili u tu svrhu posebno određene osobe za
nadzor.
Kod radova na skelama, s ljestvama, s vitlom i sličnim dugačkim alatima u blizini napona,
kao kod radova na nadzemnim vodovima, između dijelova pod naponom i bilo kojeg dijela
tijela zaposlenika, odnosno neizoliranog alata ili opreme kojom se zaposlenik služi, mora
biti osiguran zaštitni razmak, u ovisnosti o visini napona (tablica 9).
U cilju očuvanja života i zdravlja ljudi, ovlaštena osoba imenovana u nalogu za rad
ogradila je i označila mjesto rada i pristupne putove. Osigurano je mjesto rada i tom
prigodom su uzemljeni i kratkospojeni vodiči dijela postrojenja na kojem se radi. Svako
svojevoljno premještanje tih oznaka ili naprava za osiguranje može uzrokovati teške
posljedice.
83
Dežurno pogonsko osoblje obavlja odgovoran posao. O njihovim postupcima ovisi dobava
električne energije, a često životi i zdravlje ljudi. Svoj posao moraju obavljati predano.
Najstrože je zabranjen ponovni ulazak na mjesto rada nakon što je izdana obavijest o
završetku rada.
84
4.5 ZAPAMTITE
* Pogonskoj posadi električnog postrojenja mora biti unaprijed najavljen dolazak svake
osobe u postrojenje. Najavu izdaje osoba koja organizira rad ili se sama osoba
najavljuje prije svojeg dolaska.
* Zadržavanje i rad dopuštenje samo na onom prostoru koji je službujuće pogonsko
osoblje odredilo za rad.
* Najstrože je zabranjen rad izvan označenog prostora za rad.
* Kretanje unutar električnog postrojenja dopušteno je samo po određenim i označenim
putovima, hodnicima i prolazima.
* Najstrože je zabranjen ulazak u zonu opasnosti prije nego što je provedeno osiguranje
mjesta rada i izdana dozvola za rad (dopusnica za rad).
* Nikada nemojte zaboraviti da su susjedna polja i ćelije pod naponom.
* Doticanje vodiča i visokonaponskih aparata izvan prostora dopuštenog za rad, kao i
približavanje tim vodičima na udaljenost manju od zaštitnog razmaka predstavlja
životnu opasnost.
* Dugačke predmete ne nosite na leđima, niti okomito, već u rukama ispruženim prema
tlu.
* Radovi na skelama, ljestvama i vitlom u neposrednoj blizini napona mogu se izvoditi
jedino uz prisutnost i nadzor rukovoditelja radova ili posebnog nadzornog tijela.
* Zabranjeno je svojevoljno skidati ili premještati uzemljenja, zaštitne ograde, užeta te
natpisne pločice.
* Zabranjeno je doticati tipkala i sklopke u postrojenju.
* U slučaju oluje i grmljavine, odmah treba prekinuti rad na električnom postrojenju.
* Ne zaboravite daje prigodom rada i kretanja u električnom postrojenju obvezno nositi
zaštitne izolacijske kacige.
* Prigodom rada i kretanja ne ometajte pogonsko osoblje pri obavljanju njihovih
zadataka.
* Nakon što je završen rad i izdana obavijest o završetku rada, najstrože je zabranjeno
ponovno ulaziti na mjesto rada.
85
86
5. RADOVI NA ELEKTRIČNIM INSTALACIJAMA I
POSTROJENJIMA
Ključne riječi: radovi u beznaponskom stanju, radovi u blizini napona, radovi pod
naponom, osiguranje mjesta rada, “pet zlatnih pravila”, obavijest o završetku rada, vizualni
pregled, provjeravanja i mjerenja.
Da bismo spriječili ozljede od udara električne struje pri tim radovima, u ovisnosti o
vrstama i stupnju opasnosti, primjenjujemo niz odgovarajućih tehničkih i organizacijskih
mjera sigurnosti.
Kod izvedbe navedenih radova pojavljuju se, osim opasnosti električkog karaktera još i
druge vrste, kao npr. opasnost od ozljeđivanja zbog pada alata i opreme, ili pada čovjeka s
visine. Da bismo izbjegli i ove opasnosti, moramo također primjenjivati određene zaštitne
mjere.
Mjere zaštite i upute za rad na siguran način dužan je osigurati poslodavac na temelju
provedene procjene rizika.
87
5.3 OSOBLJE
Sve osobe uključene u radove na električnim instalacijama i postrojenjima, s električnim
instalacijama i postrojenjima ili u blizini električnih instalacija i postrojenja trebaju biti
upućene u zahtjeve sigurnosti, pravila sigurnosti i interne upute poduzeća predviđenih za
njihov rad.
Utjecaj vjetra. Nisu dopušteni radovi na otvorenom prostoru pri snažnom vjetru. Pod •
snažnim vjetrom smatra se vjetar koji sprečava zaposlenike da se sigurno kreću i koriste
alat s dovoljnom preciznošću. Graničnom vrijednošću smatra se vjetar brzine veće od 60
km/sat, na visini iznad 3 m od zemlje.
• Utjecaj vidljivosti. Nisu dopušteni radovi pri lošoj vidljivosti na mjestu rada kada
ovlašteni rukovoditelj radova ne može dobro vidjeti članove svoje skupine, opremu ili
vodiče na kojima se obavljaju radovi.
• Buka. Ako je buka intenziteta iznad 85 dB, obvezna je uporaba osobnih zaštitnih
sredstava protiv buke.
88
• Mikroklimatski uvjeti. Ako se nepovoljni mikroklimatski uvjeti (temperatura, vlažnost i
strujanje zraka) ne mogu eliminirati tehničkim mjerama zaštite (primjerice klimatski
uređaj), obvezna je uporaba osobnih zaštitnih sredstava.
• Zagađenje mjesta rada. Prije početka rada treba očistiti mjesto rada od zagađenja
(primjerice otpadna ulja, masnoće i si.).
• Ostale vremenske nepogode. U slučaju jakih kiša, magle, posolice i snježnih oborina,
ovlašteni rukovoditelj radova odlučuje je li rad moguć.
Prilazi mjestima na kojima postoji ugroženost od električne energije moraju biti propisani
ili uputama regulirani. Način utvrđivanja i kontrola pristupa jesu pod odgovornošću
voditelja postrojenja.
Ovlašteni rukovoditelj radova i ovlašteni voditelj postrojenja može biti ista osoba.
Određeni broj osoba koje sudjeluju na takvim radovima mora biti osposobljen za pružanje
prve pomoći.
Tijekom rada mora postojati mogućnost da svaki zaposlenik koji ima prigovor ili sumnja na
sigurno izvođenje radova može odmah taj svoj prigovor ili sumnju priopćiti odgovornom
rukovoditelju radova. Rukovoditelj radova mora slučaj istražiti i, ako je nužno, savjetovati
se s pretpostavljenima radi donošenja odluke.
89
5.6 ISPRAVE ZA RAD
Izdavanje i postupak s ispravama za rad pripada u značajnije čimbenike u sustavu ustroja
zaštite na radu. Radne isprave imaju višestruku namjenu:
• osiguravaju planski pristup radovima
• utječu na dobru pripremu rada
• omogućuju laganije praćenje radova i njihovu evidenciju
• daju određene ovlasti zaposlenicima i razgraničavaju odgovornosti
između pojedinih ovlaštenih zaposlenika
• određuju početak i predvidivi završetak radova
• pridonose boljem gospodarenju
• posredno smanjuju nezgode i ozljede na radu.
Obavijest o završetku rada podnosi ovlašteni rukovoditelj radova osobi koja mu je izdala
dozvolu za rad, izvještavajući da su radovi završeni, uklonjeni sav alat, materij al i zaštitna
oprema, da su svi zaposlenici udaljeni s mjesta rada te daje postrojenje spremno za pogon.
Poslodavac ili njegovi ovlaštenici koji posjeduju električne instalacije ili postrojenja dužni
su izraditi interna pravila o načinu izdavanja, sadržaju i čuvanju pojedinih isprava za rad.
90
5.7 SPORAZUMIJEVANJE
Sporazumijevanje obuhvaća sve načine na koje su obavijesti prenijete ili izmijenjene
između osoba, i to:
• usmenim izričajem (telefon, osobni radio, jedna osoba osobno prenosi drugoj osobi)
• pismeno (uključivši i telefaks)
• vizualno (displej, ekran, signalna ploča, svjetlo itd.).
Prije nego se počne s radovima, ovlašteni voditelj postrojenja mora biti upoznat s
predviđenim radovima.
Sve prijeko potrebne obavijesti, kao što su stanje mreže, položaj prekidača (u, iz,
uzemljeni) i položaj sigurnosnih naprava, koji omogućuju siguran pogon ili radove, moraju
se u pravilu prenijeti upisanom obliku. Kada je nužno koristiti druga sredstva za prijenos
obavijesti, npr. radiosignali, računala, svjetlo itd., ona se smiju koristiti samo kada su
poduzete mjere predostrožnosti za ispravnost i pouzdanost prijenosa obavijesti.
Svaka pisana obavijest mora sadržavati ime i prezime, a ako je nužno i mjesto na kojem se
nalazi osoba koja daje obavijest. Da bi se izbjegle greške kod usmenoga prijenosa
obavijesti, primatelj treba ponoviti obavijest pošiljatelju, koji treba potvrditi daje obavijest
korektno primljena i shvaćena.
Početak radova ili stavljanje pod napon električnih postrojenja nije dopušteno samo prema
unaprijed utvrđenom vremenu.
5.8 MJESTO RADA
Mjesto radaje radilište, mjesto ili površina (prostor) gdje se izvode radovi. Ono mora biti
jasno određeno i označeno. Ako je nužno, pristup na mjesto rada mora biti jasno označen i
izvan postrojenja.
Osim toga, moraju biti predviđene zaštitne mjere za sprečavanje ozljeda i zbog drugih
izvora opasnosti, kao što su mehanički sustavi, sustavi s tlačenim medijima ili podovi.
Predmeti koji ometaju pristup ili zapaljive tvari ne smiju biti smješteni na pristupnim
putovima niti u blizini pristupnih putova, izlaza za nuždu, uz prekidače, pokraj komandnih
ploča, kao i na površinama s kojih osoblje rukuje opremom. Zapaljive tvari treba držati
podalje od izvora električnog luka.
Osim toga, alat, oprema i naprave trebaju se upotrebljavati u skladu s uputama proizvođača
ili dobavljača. Te upute moraju biti na hrvatskom jeziku.
Sav alat, oprema i naprave trebaju biti pogodni za uporabu i održavani u ispravnom stanju.
Održavanje u ispravnom stanju obuhvaća vizualne preglede i električna mjerenja ako je
nužna provjera električkih svojstava i mehaničkog stanja nakon popravka ili preinaka alata,
91
opreme ili naprava.
Oprema uključuje i osobna zaštitna sredstva. Isto tako alat, oprema i naprave moraju biti
ispravno uskladišteni.
Kada je nužno za vrijeme pogona ili radova, trebaj u biti postavljeni odgovaraj ući znakovi
kojima se skreće pozornost na postojeću ugroženost ili se ističu određene zabrane. Crteži,
sheme i tehnička dokumentacija moraju biti točni i uvijek dostupni.
Prekid napajanja električne opreme u slučaju nužde mora biti izveden u skladu s pravilima
Hrvatske elektroprivrede za javnu mrežu ili prema internim pravilima pojedinih korisnika
za svoja postrojenja.
Pod osiguranjem mjesta rada podrazumijevamo skup zaštitnih mjera koje se moraju
provesti na mjestu rada, kako bi se uklonile sve vrste opasnosti koje se mogu pojaviti na
nekom mjestu rada.
Zaštitne mjere za osiguranje mjesta rada imaju privremeni karakter jer se uspostavljaju
samo u slučajevima radova na električnim postrojenjima i električnim instalacijama koji se
obavljaju povremeno. Nakon završenog rada, zaštitne mjere se uklanjaju kako bi se
postrojenje ili instalacije ponovno stavili u pogon.
92
Posebno je važno istaknuti da sve zaštitne mjere za osiguranje mjesta rada moraju biti
provedene prije početka rada i trajno uspostavljene za vrijeme njegova trajanja, a smiju biti
uklonjene tek nakon završetka rada.
93
Eh ■© © Isključenje
Osiguranje protiv
odvajanje
ponovnog od
napona
uključenja
Utvrđivanje beznaponskog
stanja
Uzemljivanje i kratko
spajanje
Ograđivanje od dijelova pod
© naponom
\
©
Slika 38. "Pet zlatnih pravila’1 za
osiguranje mjesta rada
Ispravna i striktna primjena ovih “pet zlatnih pravila” za osiguranje mjesta rada pruža
punu sigurnost kod radova na električnim postrojenjima i instalacijama.
Način primjene “pet zlatnih pravila” uveliko ovisi o izvedbi i vrsti postrojenja te o
pojedinim izvorima opasnosti. Praktičnu primjenu “pet zlatnih pravila” najprikladnije je
prikazati na konkretnom primjeru. Na slici 39. prikazana je jednopolna shema 30 kV ćelije
u kojoj treba obaviti reviziju prekidača snage. Prije početka radova nužno je osigurati
mjesto rada.
94
£
Rastavljači i prekidači snage, kojima se može upravljati s više raznih mjesta, moraju biti
osigurani od ponovnog uklopa na svim mjestima odakle se može njima upravljati.
Isključenjem izvora snage koji pokreće aparate, kao što su komprimirani zrak, hidraulični
uređaji, istosmjerna i izmjenična struja i mehaničke opruge, učinkovito sprečavamo
ponovno uključenje aparata.
Uvijek treba prvo isključiti prekidač snage onog dijela postrojenja na kojem želimo obaviti
odvajanje od napona, a zatim otvoriti rastavljače. Kod otvaranja rastavljača ili izvlačenja
osigurača pod opterećenjem nastaje električni luk koji može razorno djelovati
95
na postrojenje i ozlijediti osobu koja obavlja manipulaciju. Uklop se obavlja obrnutim
redoslijedom, prvo se uklope rastavljači, a zatim prekidači.
Odvajanje od napona izvodi se uvijek ispred mjesta rada i iza mjesta rada, odnosno sa svih
strana odakle bi mogao doći napon bilo kojeg podrijetla (slika 40).
Posebnu pozornost treba posvetiti mogućnostima pojave povratnog napona, koji se može
pojaviti preko neisključenih namota transformatora snage ili preko sekundarnih krugova
strujnih i naponskih transformatora. Na svim tim mjestima treba izvesti odvajanje od
napona.
Zaostali naboj na isključenim kondenzatorima i kabelima može predstavljati opasnost, i
zato je obvezno provesti izbijanje napona iz kondenzatora i kabela.
Kod ručnog otvaranja rastavljača posredstvom mehaničkih zagona ili posredstvom uklopne
motke, koriste se sljedeća zaštitna sredstva: zaštitne rukavice, izolacijska kaciga i štitnik za
lice.
Pri ručnom posluživanju rastavljača treba osigurati mehanički zagon aparata od neželjenog
pokretanja za tu svrhu predviđenim mehaničkim napravama za blokiranje te ih zaključati
sigurnosnom napravom (lokotom) ili bravom (slika 41).
U ovu zaštitnu mjem, također, se ubraja i postavljanje tablica upozorenja “OPREZ-NE
UKAPČAJ” na sve upravljačke elemente kojima se postrojenje, na kojem se radi, može
staviti pod napon (slika 42).
Slika 41. Blokiranje zagona Slika 42. Postavljanje tablica upozorenja
96
5.12.3 Utvrđivanje beznaponskog stanja
Prije uzemljivanja i kratkog spajanja na mjestu rada, nužno je provjeriti je li dio postrojenja
predviđen za rad stvarno bez napona.
Utvrđivanje beznaponskog stanja treba provesti na svim vodičima (svim polovima sustava)
na mjestu rada. Iznimka od ovog pravila može se učiniti samo kod kabela i izoliranih
vodova, gdje se utvrđivanje beznaponskog stanja može izvesti na mjestima isključenja ako
se nedvojbeno i jednoznačno utvrdi određeni slobodni ¡sklopljeni kabel ili izolirani vod.
Ispitivače napona (indikatore napona) i mjerne instrumente (npr. voltmetar) nužno treba
ispitati prije uporabe da besprijekorno funkcioniraju.
Ako je moguće, korisno je ispitivače napona i mjerne instrumente ispitati i nakon njihove
uporabe.
Kod upotrebe ispitivača napona posebno treba obratiti pozornost na to je li ispitivač napona
ispravno odabran za nazivni napon postrojenja, ispitan i označen.
Utvrđivanje beznaponskog stanja u ćelijama i ograđenim poljima visokog napona, gdje god
je to moguće, treba obavljati prije otvaranja vrata ćelija, odnosno prije ulaska u ograđeni
prostor.
Ispitivače napona uvijek treba držati za dršku ispod graničnika tijekom uporabe.
Za vrijeme ispitivanja beznaponskog stanja ispitivač napona ne smije doticati niti jedan
drugi dio postrojenja, osim onog vodiča na kojemu se obavlja ispitivanje.
• na svakom mjestu rada svi vodiči moraju biti prvo uzemljeni, a zatim kratko spojeni
• ako se za vrijeme rada vodiči na kojima se radi rastavljaju na više galvanski odvojenih
97
dionica, svaka galvanski odvojena dionica mora se posebno uzemljiti i kratko spojiti
ako se napon bilo kojeg podrijetla može pojaviti na toj galvanski odvojenoj dionici
(slika 43)
ttt
Slika 43. Svaka odvojena dionica mora se zasebno uzemljiti
Kod radova na nadzemnim vodovima nazivnih napona od 1.000 V moraju se svi vodiči -
uključivši i neutralni vodič, te upravljački vodiči (javna rasvjeta) - u neposrednoj blizini
mjesta rada u svakom slučaju kratko spojiti, a po mogućnosti i uzemljiti.
Stezaljke i škripci, kojima se izvodi spajanje, moraju biti čvrsto zategnuti kako bi se
onemogućilo olabavljenje spoja zbog vibracija ili kojeg drugog uzroka.
98
Mjesta spajanja moraju se očistiti od boje i moraju pružati dobar kontakt.
Kao uzemljivači mogu se koristiti vodovi za uzemljenje ili pouzdano uzemljena željezna
konstrukcija.
Kada se susjedni dijelovi postrojenja nalaze u takvoj blizini mjesta rada da prijeti opasnost
od izravnog dodira ili opasnog približavanja, a ne mogu se zbog energetskih razloga
isključiti, potrebno je postaviti zaštitne pregrade ili prepreke između mjesta rada i dijelova
pod naponom.
Ako je za vrijeme postavljanja takvih izolacijskih ploča moguć dodir dijelova pod naponom
s tim pločama ili zaštitnim pregradama, onda se one moraju postavljati izolacijskim
motkama.
99
Slika 44. Rad u blizini napona
S obzirom na stupanj opasnosti i primjenu odgovarajućih mjera sigurnosti, razlikujemo
sljedeće slučajeve:
• mjesto rada nije odvojeno pregradama, zidovima ili mrežama od dijelova postrojenja
pod naponom, ali je ono udaljeno toliko daje isključen izravan dodir (mjesto rada se
nalazi u I. zoni)
• mjesto rada je odvojeno zidovima, pregradama i mrežama od dijelova postrojenja pod
naponom, pa je mogućnost izravnog dodira veoma mala
• mjesto rada je tako blizu dijelovima pod naponom da nije isključena mogućnost
izravnog dodira (mjesto rada se nalazi u zoni približavanja).
U prvom slučaju mjesto rada nalazi se izvan zone približavanja. Mjere zaštite su potrebne
samo onda ako se rukuje dugačkim metalnim predmetima (šipke, cijevi) s kojima bi se
moglo prodrijeti u zonu opasnosti.
Kad je mjesto rada odvojeno od dijelova pod naponom stalnim pregradama i zidovima,
treba osigurati zaključavanje ulaza u III. zonu, a osoblje upozoriti da ne smije skidati
pregrade i zaštitne mreže te da ne smije unositi vodljive predmete u zonu opasnosti
(primjerice metalni metar).
Na pregrade, vrata i zaštitne mreže moraju se staviti tablice zabrane “Oprez-visoki napon”.
Treći slučaj je nešto složeniji jer prvenstveno treba ustanoviti je li za vrijeme rada moguć
slučajan dodir ili približavanje na opasnu udaljenost od dijelova pod naponom bilo tijelom,
bilo alatom.
Iznimno se mogu izvoditi radovi u blizini napona bez primjene izolacijskih zaštitnih
pregrada ili ploča ako iz određenih važnih razloga nije moguće uspostaviti beznaponsko
stanje susjednih dijelova pod naponom, a ne postoji mogućnost primjene zaštitnih
izolacijskih sredstava. U tom slučaju razmaci između tijela zaposlenika, odnosno između
primijenjenog neizolacijskog alata i dijelova postrojenja pod naponom, ne smiju biti manji
od razmaka DL danih u tablici 6.
Kod rada u zoni približavanja, gdje postoji mogućnost ulaska u III. zonu - zonu opasnosti
100
bilo tijelom, alatom i ostalim predmetima (nema zidova ni mreža) moramo poduzeti mjere
zaštite od ulaska u zonu opasnosti ili izravnog dodira dijelova pod naponom. Ova se zaštita
može ostvariti:
Kod primjene Ijestava, velikih ili dugačkih predmeta i transportnih sredstava u vanjskim
postrojenjima, kao i kod radova na nadzemnim vodovima visokog napona, najmanji
sigurnosni razmaci prema dijelovima pod naponom dani su u tablici 9.
U takvim prilikama nužno je puno pozornosti posvetiti opasnim radnim operacijama, kao
što je nošenje dugačkih predmeta, motki, cijevi, Ijestava i slično te razvlačenju užeta i žica.
Takve radne operacije moraju se izvoditi pod nadzorom odgovornog rukovoditelja radova.
Kada je mjesto rada tako blizu dijelova pod naponom da nije isključen slučajan dodir ili
približavanje na opasnu udaljenost, tada treba:
• isključiti dijelove postrojenja pod naponom, pri čemu treba primjenjivati sve
nužne mjere za osiguranje mjesta rada
• ograditi dijelove postrojenja pod naponom postavljanjem zaštitnih pregrada.
5.14 ZAVRŠETAK RADOVA
Nakon završetka radova, ovlašteni rukovoditelj radova dužan je provjeriti ispravnost
postrojenja za pogon. Zatim se s mjesta rada uklanjaju alat i naprave te udaljuju
zaposlenici. Ako je ovlašteni rukovoditelj radova proveo neke mjere za osiguranje prije
početka rada, onda će se te mjere ukloniti pod njegovim nadzorom.
Kada su sve te navedene radnje obavljene, ovlašteni rukovoditelj radova daje obavijest o
završetku rada odgovornom voditelju postrojenja. Na postrojenjima visokog napona i
složenijim instalacijama niskog napona ta obavijest se daje u pisanom obliku.
101
Obavijest o završetku rada mora sadržavati izričite izjave da:
• su svi radovi na određenom mjestu rada završeni
• su uklonjeni sav alat i naprave
• su svi zaposlenici povučeni s mjesta rada
• su uklonjene sve mjere osiguranja koje je, eventualno, postavljao ovlašteni rukovoditelj
radova
• se postrojenje može staviti u pogon.
Rad pod naponom zahtijeva veći stupanj znanja i iskustva, posebnu osposobljenost,
povećane psihofizičke sposobnosti radnika te izvanrednu radnu disciplinu.
Rad pod naponom nije moguć u svim uvjetima i svim okolnostima jer ne pruža dovoljnu
sigurnost ili može biti dodatna opasnost. Zbog toga su zabranjeni radovi pod naponom u
sljedećim slučajevima:
• ako na mjestu rada električna iskra može izazvati požar ili eksploziju
• po nevremenu praćenom atmosferskim pražnjenjima, koja se mogu primijetiti s mjesta
rada
102
• pri smanjenoj vidljivosti
• pri jakom vjetru i padalinama na otvorenom prostoru.
Rad pod naponom je složen posao, pa se smiju izvoditi samo oni radovi koje je moguće
izvesti s potpunom sigurnošću. To zahtijeva detaljnu razradu svakog od navedenih uvjeta za
rad pod naponom.
5.17 ZAPAMTITE
103
* Ovlašteni rukovoditelj radova mora prekinuti radove kad pri lošoj vidljivosti (magla,
sumrak) ne može vidjeti članove svoje radne skupine i vodiče na kojima se
obavljaju poslovi.
* Prije početka radova, mjesto rada mora biti pouzdano identificirano i označeno.
* Radovi u beznaponskom stanju obavljaju se nakon provedbe zaštitnih mjera za
osiguranje mjesta rada, a to su:
- ¡sklopiti i odvojiti od napona
- spriječiti ponovni uklop
- utvrditi beznaponsko stanje
- uzemljiti i kratko spojiti
- ograditi mjesto rada od dijelova pod naponom.
* Na niskom naponu ako nema dvostranog napajanja i susjednih dijelova pod naponom
zadovoljava:
- ¡sklop - odvajanje od napona
- sprečavanje ponovnog uklopa
- provjera beznaponskog stanja.
* Visokonaponske kabele i kondenzatorske baterije nakon isklbpa treba izbiti.
* Na susjedne ćelije, vodna polja, ormariće, koji ostaju pod naponom, treba postaviti
tablice upozorenja da se nalaze pod naponom.
■ Beznaponsko stanje treba utvrditi na svim vodičima na mjestu rada.
* Najstrože je zabranjeno za provjeravanje beznaponskog stanja upotrebljavati
improvizirane naprave s grlom svjetiljke, žaruljom sa žarnom niti i priključnim
vodičima.
* Naprave za uzemljivanje i kratko spajanje uvijek se prinose vodičima izolacijskom
motkom ili izolacijskim užetom.
* Zahtijeva se sljedeći redoslijed uzemljivanja i kratkog spajanja: prvo se vodič
naprave spoji s uzemljenom konstrukcijom, potom se dotaknu aktivni vodiči, a na
njih se spoji naprava te se na kraju svi vodiči kratko spoje. Uzemljivanjem tr(ju
faznih vodiča na isti uzemjjivač ujedno se postiže kratki spoj. Kod skidanja naprava
je redoslijed obrnut. Najstrože je zabranjeno mijenjati ovaj redoslijed.
* Naprave za uzemljivanje i kratko spajanje moraju biti što bliže mjestu rada.
* Najstrože je zabranjeno skidanje ili premještanje naprava za uzemljivanje i kratko
spajanje bez suglasnosti ovlaštenog rukovoditelja.
* Ograđivanje od dijelova pod naponom se može izvesti:
- umetanjem zaštitnih izolacijskih ploča
- stavljanjem drvenih pregrada
- izolacijskim prekrivačima i pokrivačima
- ogradama s psihološkim učinkom i tablicama zabrane i upozorenja.
* U daljinski upravljanim električnim postrojenjima mora biti primijenjeno temeljno
pravilo zaštite koje glasi: s jednim postrojenjem ne smije se istodobno upravljati s
dva mjesta. Prigodom radova u poljima, ćelijama i slično daljinski upravljanih
postrojenja mora biti isključeno daljinsko upravljanje i uključeno lokalno
upravljanje.
104
6. ODRŽAVANJE ISPRAVNOSTI POSTROJENJA
Ta norma ne utvrđuje konkretne rokove već samo obvezu periodičkih pregleda i ispitivanja.
Održavanje se može obavljati na više načina:
• prema otkazu kada se otklanjanje nedostataka i kvarova obično izvodi nakon otkrivanja
nedostataka ili greške ili nastanka kvara (neplanirano)
• prema stanju kada se na temelju prethodnog pregleda utvrđuje stanje instalacije i
određuju potrebni radovi
• planski temeljem unaprijed utvrđenih poslova održavanja koje se obavlja u određenim
vremenskim razmacima
• PCM-metodom (Reliability Centered Maintenance) kod koje se na temelju proračuna
karakterističnih pokazatelja i periodičkih mjerenja pojedinih značajnih veličina
pouzdanosti pojedinih vrsta opreme i njihovog značaja za sigurnost te monitoringa
određuju programski zadaci održavanja.
105
Zbog toga su inicijalna i periodična ispitivanja i utvrđivanja ispravnosti instalacija i
postrojenja niskog i visokog napona od bitnog značaja za sigurnost pogona kao i ljudi koji
koriste ove instalacije i postrojenja.
106
telekomunikacije)
• dopunsko izjednačivanje potencijala (primjerice kupaonice)
• zaštita razdvajanjem strujnih krugova (PELV, SELV i električko odvajanje)
• provjera rada ispitnih tipkala na zaštitnim i kontrolnim uređajima
• provjera funkcije sklopnih uređaja za kontrolu
• provjera ispravnog podešenj a zaštitnih i kontrolnih uređaja
• provjera ispravnog okretnog polja
• polaritet vodiča.
S obzirom na vidljivi nedostatak, u našem pravilniku prigodom izrade popisa ovih radnji
korištene su odgovarajuće IEC i DIN-VDE norme.
Određivanje ispravnosti i verifikacija propisanih svojstava električnih instalacija mora se
provesti:
• prije prvog puštanja u pogon (nakon izgradnje)
• poslije rekonstrukcije postrojena
• prilikom proširenja postrojenja
• u periodičkim razmacima.
Prigodom periodičnih vizualnih pregleda ne treba ponavljati sve navedene radnje, već samo
one kod kojih mogu nastati promjene u vremenu između dvaju pregleda. Radnje navedene
za provjeravanja i mjerenja ponavljaju se kod periodičnih ispitivanja.
107
godine.
Također, ne postoje zakonske i slične podloge za periodična ispitivanj a otpora izolacije
vodiča, pa ti rokovi često ovise o zahtjevima nadležnih inspekcija.
Nužno je istaknuti da neke posebne vrste instalacija, primjerice gromobranske instalacije,
prostori ugroženi eksplozijom ili požarom imaju svoje vlastite propise i rokove za
periodična ispitivanja.
Zakon o zaštiti na radu Republike Hrvatske (N.N., br. 59/96.) posvećuje posebnu pozornost
strojevima i uređajima s povećanom opasnošću te se člancima 51 i 52 zahtijeva:
Članak 51.
Poslodavac je dužan redovito obavljati preglede svih strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih
sredstava koja koristi rudi utvrđivanja da li su na njima primijenjeni propisi zaštite na radu i
da li zbog nastalihpromjena tijekom uporabe ugrožavaju sigurnost i zdravlje zaposlenika.
Članak 52.
(1) Poslodavac je dužan na propisani način obavljati ispitivanja strojeva i uređaja s
povećanom opasnošću u slijedećim slučajevima:
• prije njihovog stavljanja u upotrebu
• najmanje jedanput nakon dvije godine uporabe
• poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja
• prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji
premješteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljena i ponovo
sastavljena.
Pobliže odredbe o ispitivanjima oruđa za rad s povećanom opasnošću dane su u Pravilniku
o načinu ispitivanja određenih oruđa za rad i osobnih zaštitnih sredstava u upotrebi i radne
okoline (N.N, br. 52184.). Članak 6. tog pravilnika zahtijeva da se utvrdi:
1. da li uređaji za uključivanje u pogon i njegovo isključivanje iz pogona, signalni uređaji
i uređaji za upravljanje pouzdano djeluju, te da li se gibanja ili djelovanja oruđa ili
njegovih dijelova ostvaruju prema oznakama koje pokazuju način uporabe tih uređaja
2. da li je oruđe za rad opskrbljeno pouzdanim napravama za zaštitu od opasnosti koje
nastaju od njegovih dijelova u gibanju
3. da li su na njemu ili na dijelovima od kojih je ono sastavljeno nastale promjene uslijed
kojih bi mogle nastati opasnosti za osobe na radu
4. da li se njime, s obzirom na njegov smještaj, može obavljati rad bez opasnosti za život i
zdravlje zaposlenika
5. da li je na njemu provedena zaštita od dodira dijelova pod naponom i od previsokog
napona dodira.
108
Poštujući odredbe navedenog pravilnika te primjenom odgovarajućih HRN, IEC, EU i DIN-
VDE normi spoznajemo da se ispitivanja ispravnosti stabilnih strojeva i uređaja na
električni pogon sastoje od sljedećih radnji:
• provj era ispravnosti priključka
• podešenost nadstrujnih zaštitnih uređaja (> I„ > Ik)
• uključivanje i isključivanje
• rastavljanje
• isključivanje u slučaju hitnosti
• zaštita od povrata električne energij e
• upravljanje i blokade
• signalizacija i mjerni uređaji
• zaštita od izravnog dodira
• neprekinutost zaštitnog vodiča za izjednačivanje potencijala
• zaštita od neizravnog dodira (Zs, Ra, IA U)
• otpor izolacije vodiča
• funkcionalna ispitivanja
• naponska ispitivanja (u pripremi)
• elektromagnetski utjecaji (u pripremi)
• zaštita od preostalog napona (u pripremi)
• provjera ispravnosti zaštite od drugih izvora opasnosti.
Kod prenosivih strojeva i uređaja broj radnji kojima se utvrđuje njihova ispravnost je nešto
manji, a to su:
• vizualni pregled stanja zaštite od izravnog dodira
• provjera uređaja za uključivanje i isključivanje
• provjera uređaja za upravljanje (funkcija)
• utvrđivanje neprekinutosti aktivnih vodiča
• utvrđivanje neprekinutosti zaštitnog vodiča (samo za trošila klase I)
• mjerenje otpora izolacije vodiča prema masi kućišta ili prema pristupačnim vodljivim
dijelovima
• mjerenje preostalog napona
109
• pregled zaštite od ostalih izvora opasnosti
• naponska ispitivanja (u pripremi)
• elektromagnetska kompatibilnost (u pripremi).
Sve navedene radnje obavljaju se prije početka uporabe trošila i u vremenskim razmacima
od najmanje dvije godine. Treba istaknuti daje rok od dvije godine za periodično ispitivanje
prenosivih električnih alata koja se koriste na otvorenim prostorima značajno predugačak.
Primjerice njemačke preporuke VBG ističu za takva trošila rok od najviše šest mjeseci.
Prijašnjim Zakonom o zaštiti na radu bila su izuzeta od tog ispitivanja trošila koja rade s
malim naponom (trošila klase III) ili su zaštitno izolirana (trošila klase II). Važeći Zakon o
zaštiti na radu određuje da ministar nadležan za rad propisuje listu strojeva i uređaja s
povećanim opasnostima, a izrada odgovarajućeg pravilnika je u tijeku. Izuzeće trošila klase
II od periodičnih ispitivanja nije svrsishodno, pogotovo kad se danas većina prenosivih
alata izvodi s ovom vrstom zaštite, a ti se alati upotrebljavaju u teškim uvjetima rada i
podložni su raznim oštećenjima. Najčešća su oštećenja izolacije i često prijeti opasnost od
izravnog dodira dijelova pod naponom. Zbog toga se preporuča redovno periodično
ispitivanje takvih trošila svakih šest mjeseci. Za uredske strojeve klase II bez daljega će
zadovoljiti rok od dvije godine.
Nažalost iskustva nam pokazuju da i mjerenja na razini niskog napona mogu biti vrlo
opasna i s tragičnim posljedicama. Veći dio nezgoda uzrokovanje neodgovarajućim i
nesigurnim priključnim priborom i stezaljkama, kod kojih uz malu neopreznost može doći
do direktnog dodira dijelova pod naponom.
Danas nova pravila zaštite na radu zahtijevaju da sav priključni pribor i priključne stezaljke
koje se koriste pri nazivnim naponima višim od 25 V izmjenične i 60 V istosmjerne struje
budu zaštićeni od direktnog dodira. Ovaj zahtjev je značajna novina u našoj praksi i
pridonijet će boljoj zaštiti zaposlenika koji se bave poslovima mjerenja i ispitivanja. Na
slici 45. prikazanje priključni pribor zaštićen od direktnog dodira. Ako ne može biti
ispunjen ovaj zahtjev, mjerenja se moraju obavljati prema pravilima rada pod naponom.
(¡=anUllZZ] r~n
Prilikom razrade uputa za siguran način mjerenja električnih veličina u pogonu treba se
držati osnovnih smjernica kako slijedi:
111
svojim tijelom, ni alatima niti stvarima kojima rukuje.
• Da bi se spriječili električni rizici u blizini dijelova pod naponom, mora se predvidjeti
zaštita ekranima, preprekama, pregradama ili izolacijskim prekrivačima.
• Ako postoji opasnost od induciranih napona, oni se moraju ukloniti
uzemljivanjem ili izjednačivanjem potencijala za vrijeme priključivanja i odspajanja
mjerila s mjernog objekta.
• Kod nekih vrsta mjerenja može se pojaviti opasni potencijal na pristupačnim vodljivim
masama (primjerice mjerenja otpora uzemljivača), pa su nužne dodatne mjere zaštite s
kojima će se onemogućiti porast potencijala ili njegov prijenos na druge objekte.
• Ako se provjeravanje obavlja primjenom vanjskog izvora napajanja, moraju se
poduzeti sljedeće mjere osiguranja:
- postrojenje treba biti odvojeno od ostalih mogućih normalnih izvora napajanja
-postrojenje ne smije doći pod napon od bilo kojeg drugog izvora napajanja, osim
korištenog stvarnog izvora napajanja
- treba poduzeti sigurnosne mjere protiv električnog ugrožavanja za vrijeme
provjeravanja i za sve prisutne osobe
- mjesto rastavljanja treba imati odgovarajuću izolaciju (primjerice sigurnosni
razmak) koja može podnijeti istodobno primjenu ispitnog napona na strani
ispitivanja i normalni pogonski napon na ostalom dijelu postrojenja.
• Najsvrsishodnije je priključak mjerila na objekt mjerenja izvesti u beznaponskom
stanju s osiguranjem mjesta rada, odnosno primjenom tzv. “pet pravila za osiguranje
mjesta rada”. Pri tome treba istaknuti da za niskonaponske instalacije koje nemaju
dvostrano napajanje ne treba uzemljivati i kratko spojiti vodiče na mjestu rada.
Dovoljno je sljedeće:
- odvojiti ih od napona prekidačem, sklopkom ili vađenjem uloška osigurača
- blokirati uključivanje
- provjeriti beznaponsko stanje.
Ako se objekt mjerenja može napajati sa dvije strane, onda treba uzemljiti i kratko
spojiti vodiče na mjestu rada i tek onda pristupiti spajanju ili odspajanju mjernog
sloga s objekta mjerenja.
• Ako se objekt mjerenja ne može isključiti iz pogona, onda se spajanje i
odspajanje mjerila obavlja metodom rada pod naponom. Zaposlenik izvodi priključke
u izravnom mehaničkom dodiru s dijelovima pod naponom, pri čemu su mu ruke
zaštićene izolacijskim rukavicama i prema potrebi s izolacijskim rukavima. Za
niskonaponske instalacije, uporaba izolacijskih rukavica ne isključuje primjenu
izoliranog alata i prikladne izolacije prema zemlji, odnosno prema susjednim
dijelovima pod naponom.
Spajanje mjernog sloga na objekt mjerenja treba izvoditi prema određenom
redoslijedu: prvo se spajaju elementi bez napona, a potom oni elementi koji su pod
naponom ili koji će dati napon za mjerenje. Tako primjerice, kod mjerenja napona
voltmetrom bez isključivanja napona u postrojenju, prvo se spoji priključni kabel na
voltmetar, a potom se odgovarajućim ticalima spaja priključni kabel na aktivne
vodiče. Kod mjerenjaotpora izolacije postupak je obrnut. Prvo se spoji priključni
kabel na objekt mjerenja, a potom se mjerilo spoji s priključnim kabelom (izvor
napona je u mjerilu). Prigodom odspajanja mjernog sloga od objekta mjerenja
redoslijed radnji je obrnut.
• Ako se ovakva mjerenja obavljaju na otvorenom prostoru, gradilištima, metalnim
ormarima, u uskim te mokrim prostorima, ta pravila se primjenjuju već pri naponima
112
iznad 25 V izmjenične, odnosno 60 V istosmjerne struje.
Ozlijeđeni u pojedinim slučajevima kod niskog napona može sam trenutno reagirati i
isključiti strujni krug povlačenjem priključnog voda iz utičnice ili odbacivanjem predmeta
ili vodiča.
Nakon oslobađanja ozlijeđenog iz strujnog kruga, treba ga oprezno premjestiti na suho
mjesto i odmah započeti s pružanjem prve pomoći. Bez obzira na stanje ozlijeđenog, treba
provjeriti diše li i radi li mu srce.
Umjetno disanje primjenjuje se kod ozlijeđenih osoba koje nakon ozljede ne pokazuju jasne
znakove života. Moždane stanice mogu samo nekoliko minuta preživjeti bez kisika, pa je
odmah potrebno kod takvih osoba primijeniti umjetno disanje. Najpoznatija i najbolja
metoda davanja umjetnog disanja, kao prve pomoći, je metoda “usta na usta” ili “usta na
113
nos”. To se radi na sljedeći način:
• ozlijeđenog treba poleći na leđa
• glavu ozlijeđenog treba zabaciti unatrag
• duboko udahnuti zrak
• obuhvatiti usta ozlijeđenog i zatvoriti mu nos te upuhati zrak u usta ozlijeđenog,
ponovno udahnuti svježi zrak i tako brzinom od približno 15 puta u minuti, odnosno
obuhvatiti nos ozlijeđenog i zatvoriti mu usta te mu upuhati zrak kroz nos jednakim
postupkom.
Samo davanje umjetnog disanja, bez obzira na tmd i ispravno izvođenje, neće dati rezultata
kod ozlijeđenog ako mu je srce stalo ili je potpuno poremećen rad srca. Jer, ako krv ne
raznosi kisik po tijelu, posebno u mozak - ozlijeđeni se neće osjećati bolje. U takvim se
okolnostima osim umjetnog disanja primjenjuje i vanjska masaža srca.
To se radi na sljedeći način:
• ozlijeđenog treba poleći na leđa i to na tvrdu podlogu
• dlanovima (ruku na ruku) pritiskati na sredinu grudne kosti tako da kost pritisne srce i
na taj način u veliku krvnu žilu utisne određenu količinu krvi. Ovaj postupak treba
ponavljati do 60 puta u minuti, a kod djece i starijih osoba to treba obaviti jednom
rukom.
Mjere oživljavanja treba provoditi sve dok ozlijeđeni ne dođe k svijesti, odnosno do dolaska
liječnika.
Nakon ozljede od udara električne struje (neovisno o početnom prividno sretnom ishodu)
obvezno se treba javiti liječniku, jer se štetne posljedice za zdravlje ili život mogu pojaviti i
dugo vremena iza ozljede (zatajivanje funkcija pojedinih organa).
114
6.7 ZAPAMTITE
115
I
7. PRILOZI
akumulatori 3.12
alat klase I. 3.5
alat klase II. 3.6
alat klase III. 3.7
alat prenosivi 34,5.9
atmosferska pražnjenja 5.4
atmosferski prenaponi 2.13
automatsko isključivanje napajanja 2.5.10
neizravni dodir 2.5.1 nestručne osobe 5.3 napon dodira 2.5.1 napon kvara 2.5.1
nalog za rad 5.6
naprave za uzemljivanje i kratko spajanje 5.11,5.12
o
obavijest o završetku rada 5.6,5.14
očekivani napon dodira 2.5.1
održavanje postrojenja 6.1 odvajanje
električko 2.5.9 odvajanje od napona
5.11,5.12 odvodničko uzemljenje 2.5.4
ograđivanje mjesta rada 4.3,5.11,5.12
ograničeni prostor 3.15 okoliš (uvjeti)
5.4 opasan napon 1.4 oprema klase II.
2.5.8 osigurači D, DO, zamjena 3.11
osiguranje mjesta rada 5.11,5.12
oslobađanje ozlijeđenog 6.5 osoblje
5.13 osobna računala 3.13 otpor
ljudskog tijela 1.2 otpor uzemljivača
2.5.4 označivanje vodiča 2.5.5
ovlaštenje i odgovornosti 5.5 ovlašteni
rukovoditelj postrojenja 5.5 ovlašteni
rukovoditelj radova 5.5
PELV 2.5.7
periodički pregled postrojenja 6.2,6.3
pet zlatnih pravila 5.11,5.12 ploča
izolacijska zaštitna 5.11,5.12
podučene osobe 5.3 pogon 5.2
pogonske manipulacije 5.10 pogonsko
uzemljenje 2.5.4 pogonske
manipulacije 5.10 pokretna ispitna
stanica 6.4 posebno mali naponi 2.5.7
potencijal, unošenje 2.12.1 pregled
postrojenja 6.2 pregrada izolacijska
zaštitna 2.2.1 prekidači 3.1
prenosivalat 3.4
prenosive naprave za uzemljivanje i kratko spajanje 5.11,5.12
prenosive svjetiljke 3.9
120
približavanj e vodičima 2.11
priključnice 3.3
priključni ormarići 3.15
priučeni radnici 5.3
privremene električne instalacije 3.15
program rada 5.6
probojna kritična udaljenost 2.11.1
SELV 2.5.7
sigurnosni mali napon 2.5.7
sigurnosni transformator za odvajanje 2.5.9
sijalice, zamjene 3.9
sklopke 3.1
sklopni prenaponi 2.13
sporazumijevanje 5.7
sprečavanje ponovnog uključivanja 5.11,5.12
stabilna električna trošila 3.10
statički elektricitet 2.14
stručna osoba 5.3
struja otpuštanja 1.3
strujna zaštitna sklopka 2.5.11
svjetiljke 3.9
š štitnik za lice 3.14
122
završetak rada 5.14
zona opasnosti 4.2
zona približavanja 4.2
zona slobodnog kretanja 4.2
zona štićenja uzemljivačem 2.9.2
žarulje-zamjena 3.9
123
12 PREGLED HRVATSKIH ZAKONA, PRAVILNIKA I NORMI
124
28. HRN N.B2.751 Električne instalacije u zgradama. Izbor i postavljanje električne
opreme u zavisnosti od vanjskih utjecaja
29. HRN N.A5.070 Stupnjevi zaštite električne opreme ostvareni pomoću zaštitnih
kućišta
30. HRN N.H9.010 Zaštitni transformatori. Opći tehnički uvjeti i ispitivanja
31. HRN N.H9.022 Zaštitni transformatori za ručne svjetiljke
32. HRN N.H8.010 Sigurnosni transformatori za razdvajanje za opću namjenu. Opći
tehnički uvjeti i ispitivanja (u pripremi)
33. HRN N.H8.022 Transformatori za klasu II. svjetlećih tijela sa sijalicama sa žarnom
niti (u pripremi)
34. HRN N.H8.023 Sigurnosni transformatori za razdvajanje za opću primjenu.
Dopunski tehnički uvjeti ( u pripremi)
35. HRN N.H8.024 Transformatori za razdvajanje za opću primjenu, transformatori za
brijaće aparate i jedinice za napajanje brijaćih aparata. Dopunski tehnički uvjeti (u
pripremi)
36. HRNN.L5.110 Svjetiljke za sijalice s užarenim vlaknima. Tehnički uvjeti i ispitivanje
37. HRN N.L5.114 Ručne svjetiljke. Dopunski tehnički uvjeti
38. HRN N.B4.052 Ručni alat za rad pod naponom do 1000 V izmjenične i 1500 V
istosmjerne struje.
39. HRN Z.B1.021 Kožnate zaštitne rukavice
40. HRN Z.B1.031 Šljemovi za zaštitu u industriji
41. HRN Z.B1.050 Zaštitni pojas
42. HRN Z.B1.200 Zaštitne naočale s providnim staklom
43. HRN Z.B1.034 Štitnik za oči i lice
44. HRN Z.B1.002 Zaštitna maska za uklanjanje plinova, para i čestica
45. HRN Z.S0.002 Znakovi zabrane
46. HRN Z.S0.003 Znakovi obaveze
47. HRN Z.S0.004 Znakovi opasnosti
48. HRN Z.S0.005 Znakovi obavješćivanja
49. HRN.EN 50014.1997. Električni uređaji za potencijalno eksplozivne atmosfere -
Opći zahtjevi
1. EN 50110-1:1997 Operation of electrical installations
2. Elektrische Anlagen und Betriebsmittel; VBG 4.1988 (Unfallverhütungsvorschriften)
3. DIN/VDE 0105 -100. Betrieb von Starkstromanlagen. Allgemeine Festlegungen
4. IEC 364-4-41.1992 Electrical installations of buildings. Part 4. Protection for safety.
Chapter 41. Protection against electric shock
5. IEC 364-6-61 + Al.1986/1993. Electrical installations of buildings. Part 6. Chapter
6. Initial verification
6. EN 61243-1. Live working. Voltage detector. Part 1: Capacitive type to be used for
voltages exceeding 1 kV a. c.
7. EN 61230: Live working. Portable equipment for earthing or earthing and short
circuiting.
8. EN 61229: Rigid protective covers for live working on a,c. installations
125
7.3 PREGLED INOZEMNIH PROPISA I NORMI
126
127
HZIR ZAVOD ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ SIGURNOSTI d.d.
B Z A G R E B , U l i c a g r a d a Vu k o v a r a 6 8
tel.: 01/611-9B-75 faks: 01/611- 98-12
zaštita na radu * zaštita od požara * zaštita radne i životne okoline
Iz proizvodnog programa ZIRS-a nudimo vam znakove sigurnosti izrađene u skladu s ISO
normama:
• znakovi zabrane
• znakovi obveze
• znakovi opasnosti
• znakovi OBVEZNA ZAŠTITA GLAVE ZABRANJENA UPORABA
OPASNOST OO
ELEKTRIČNOG
informacija ELEKTRIČNE STRUOE UDARA
Znakovi sigurnosti u standardnoj izvedbi izrađuju se od plastike (PVC), samoljepljive PVC folije
(naljepnice), a prema želji kupca mogu se izraditi od aluminijskog lima (AL) ili obraditi tzv.
“svijetlećim”bojama, koje u potpunom mraku određeno vrijeme emitiraju svjetlo.
[
ISKLJUČI
STRUJU
PRIJE POPRAVKA
U SLUČAJU
urnđaiem diforennijalne struje
OVJERU SKLADNOSTI
izolacijske
rukavice
731
broj: 42-4464/99 za
■- Proizvod: IzotecifSke motka nazivnog napone od tkV do 420 kV
i
visokonapon
ski
ispitivači
EKSKLUZIVNI
CATU ZASTUPNIK
SAGEM - zaštitna oprema
EGIE - kabeli
SIMEL - hidraulične platforme
SERGI - zatezna i ovjesna oprema
BAUR
TELEGAN
Rukovoditelj Direktor
Službe za tipizaciju I normizaciju Sektora za tehničke poslove
• POUZDANOST
• SVRSISHODNOST
• SIGURNOST