ffiWip**-

ffiffiffituffid& #

ffiffiffiffi #ru ffi

{
 7

JANKO POLJAK

Urednik:
Prof. Tomislav Stefanovii
Recenzenti: BIBLIJA
Prim. mr sci. dr Sava Tomii
Dr Nevenka eop
Lektura:
Prof. Durtlica Garvanovii
I OPOJNA
Korektura:
Prof. Marko Or:e5ltovii
PICA
Za izdava\a:
Karlo Lenart
Likot;na oprema:
Miroslav Vukmanii
Izdaje:
"Znac\ vremena<
Centar za istrai.ivanje B,iblijc,
dokumentaciju i informaciie
Zagreb, Klaiieva 40
"Znaci vremena(
Sarajevo, Tepeba5ina 7

Tisak:
SOUR ,Viesnik", OOUR TM
Zagreb 1985.
- ZNACI VREMENA
Naklada: 3.000 prir',:jeraka
Zagteb
PREDGOVOR
1965. godine bio sam poz\/an na INTERNT\CIO.
NALNI ZDRAVSTVENI SIMPOZIJ O ALKOHO-
LIZMU, koji se odrZao od 7. do 9. listopada u
Zagrebu, pocl pokroviteljstvom CENTRA ZA
PROUEAVANJE I SUZBIJANJE ALKOHOLIZ-
MA iz Zagreba i INTERNACIONALNOG SAVJE-
TAZA ALKOHOL I ALKOHOLIZAM iz Lausan-
ne u Svicar.skoj.
Na tom znanstvenom sinrpoziju izneSeni su
mnogi strudni i znanstveni izvieStaii, istraZiva-
dki radovi, statistike i referati o alkoholu i raz-
nim posljedicama upotrebljavanja alkohotnih
piia.
Mnogobrojna znanstvena istraZivanja pokazala
su da alkohol oSteiuje gotovo sve organe dovjc-
kovog tijela, a najpogubniie djeluje na dovjedie
moZdane stanice, te da su mnoge bolesti u uskoj
vezi s upotrebom alkoholnih piia.
Zatim je bilo rijedi o suoduosima alkohola s
veoma raznolikim prekr5aiima malodobnika na
kriminalnom i moralnom podrudju.
Sudionici su posvjedocili da u ovo suvremeno
doba tehnike, prometa, atrtomatizacije i tehno-
logije, problem alkoholne intoksikacije zabri-
njava odgovorne u svim zemljama svijeta.

7
Prisutni na Simpoziju prihvatili su mi5ljenje profesora Vla-
dimira Hudolina, osnivada i glavnog rukovodioca zagrebadkih
simpozija, da se problem alkoholizma moZe uvrstiti u red naj-
teZih problema s podrudja socijalne medicine. Oni su uz to
primijetili da rjeSavanje tog problema ima svjetsko znadenje,
u Sto bi se morali ukljuditi ne samo alkoholozi, psihijatri,
zdravstveni radnici vei sve hLrmane dru3tvene i radne organi-
zacije; drugim rijedima: svi radni ljudi u borbu protiv
alkoholizma!
- osim Sto sam naveo nekoliko citata kojima sarn ielio osvijetliti
Stoga je upuien poziv za suraclnju na podrud.iu suzbijanja,
preventivnog cljelovania i lijedenia alkoholiznra Iiiednicima,
-
bolesnicima, zdravstvenim radnicima, rukovodiocirna, sindi-
katima; pedago$kim, pravosudnim i druStvenim sluZbama;
sveienicima, propoviednicima i svim grailanima da pomognu
u rje5avanju problema alkoholizma, jer je danas ova pomoi
potrebnija nego ikad ranije.
Pomislio sam: Sto bih mogao sam doprinijeti na tom podrudju?
Jedino rje5enje pronaiao sanr tada u mogtrinosti da inclivi-
d.ualno govorim o torn problernu i potrebi urzdriavarrja ocl
alkoholnih piia. S clruge strane, kao potpuni apstinent osob-
nim primjerom mogu pokazati da se bez. opo,inih piia moZe
Zivjeti zdravim i sretnim Zivotom.
Jednog clana upucen mi je pozirr iz uredniStva ,Znaci vreme-
nau, d.a za ovaj dasopis napiSenr dlanak po svom sloboclnom
izboru. Sjetio sam se da ie biti najkorisnije da napi5em ne5to
o upotrebi i posliedicama opojnih piia znao sam da Biblija
izobiluie ovom gradom jer govori o velikotl razdoblitt povi-
jesti dovjedanstva. Tu sam nai3ao na takvo obilie materijala,
primjera alkoholidara i apstinenata, da sam umjesto iedno-q
napiiao trinaest dlanaka u nastarrcima pod naslovom ,SVETO
PISMO O UPOTREBI I UTJECAJU ALKOHOLNIH PICA".
Buduii da su dlanci primljeni s velikim zanimanjem, wlrazala
se potreba da se clopune i sastave u knjigu, s obzirom da ima
malo litcrature koia na taj nadin pristupa problemu alkohola
i alkoholizma. U zetji da ovo bude moj skromni doprinos pro-
blemu koji postaje sve bremenitiji, poktr5ao sam u kniigu
uvrstiti veii bro.i dogailaja, izvje5taja i savjeta iz Biblije, te
rasvijetliti poslieclice pijenja opojnih piia koje Biblija vrl<>
jasno iznosi.
8
Sve sam to u izvjesnoj mjeri povezao Sa suvremenim znanstvc-
nim istraZivanjima i iskustvima s tog podrudja, s mislima i
stavovima na5ih poznatih alkohologa.
Nisam ukljudivao mnoge materijatne gubitkc, kriviEna djela,
statistidke podatke o potrosnji alkohola, o smrtnosti, nesreia-
ma u prometu i na radu te raznim bolestima koje proizilaze
iz njegove upotrebe. O tome pi$u strrrdnjaci s tog podrudja.
Nisim previ$e ulazio ni u medicinski tretman ovog probler-na,
pojedine slu[ajeye. Ova knjiga na prvom mjestu razmatra
proUtem alkoholizma s moralnog ili etitkog i s dtthovnog
stajali3ta.
Biblija i znanost slaiu se da alkoltobra piia negativrro dieluitt-
no ti" detiri dim.enziie ictvieka. Zato satn nastoiao osvtietliti
utjecaj opoinih piia na tielesni, untn| druStveni i dtthortni
livot cj elokupne tovi ekove litnosti.
Vei s prvih stranica Bibtiie saznajcmo da je Bog stvorio
dovjeka po svojoj slici, sa slobodnom voliom, savrsenog. Ali
otkid je dovjek podeo upotrebljavati opojna piia, koia naj-
prije riapaaaSu Eovjekov um sredi$te misli, osjeiaja _ i
volje, BoZja itita u dovjeku se razara i nastupa degradacija
cieiokuprri lidttotti. Negativne posljedice na lidnost i okolinu
dlsto s.r ,.ggledive. giUtiia rasvjetljuje porazan utiecai i
kobne postjedice opojnih piia na njihove ovisnike i potro5ade,
te na njihovu u7.u i Siru okotinr,r. Bit iu sretan ako ova knjiga
po*ogrr" nekome da se oslobodi navike pijenja alkololnitt
piia, i 3oS vise ako potakne mlade da uopie ne pijl Sqiigu
je pisana s preventivnom namjerom, kako bi se oni koji je
eit"iu ne samo uzdrzavali od alkoholnih piia nego u svgju
pr*iranu unosili $to vi5e groida i voia, kojeg ima u izobilju
u naSoj zemlji, kao voine sokove i zdrawt namirnicu. Osim
toga, oLdatt .se da ie dobro doii svim iskrenim i marljivim
istraZivadima Biblije.
Moja najiskrenija Zelia i molitva Bogu ieste da ova kniiga
priclones-e mnogo sreie, mira, blagoslova i radosti pojedinci-
ma, obiteliin'ra, kao i narodima na$e zemlje.
Na tenreliu syega izloZenog u knjizi, zakljudujemo da -su
opojna ili"alkoholna piia veliki dovjekov nepri'iatelj, neprija-
"niegove
teti obitetji i potonrstva. Vjerujem da ie oya kniiga
1)
 doii u ruke mnogirna kojinra ie pruziti ohrabrenje i moralnrr
pomoi, i svima koji se Zele oslotroditi ovog pogubnog su\rrc-
nlenog ropstva omogr-riiti bolii i sretniii Zivot u miru i istin-
skoi slobodi.
Janko Poljak

Alkohol i alkoholizam
Poznato je da Sirom svijeta danas postoje insti-
tuti, dispanzeri i klinike za za5titu i borbu pro'
tiv alkoholizma. Ilstanovljeno je da se vi5e pije
upravo u zemljama s viSim standardom. Prema
tome, usprkos svim dostignuiima u znanosti i
prosvjeti, alkoholna piia se sve vi5e piju, a broj
ovisnika o njima je u Porastu.
Sto razumijevamo pod pojmovima ALKOHOLI-
ZAM, ili ALKOHOLICAR? Evo definicija svjet-
ske zdravstvene organizacije (WHO):

"ALKOHOLIZAM
je drultveno-medicinski pro-
blem koji nastaje z.bog ra$irenosti upotrebe aI-
koholnih piia u tom stupnju da osobe koje to
tilne poremeiuiu svoie zdravlie, svoi mir i m-ir
okoline u koioi Zhte."
Definicija rijedi ALKOHOLICAR koju daje
Svjetska zdravstvena organizacija je joS potpt-i-
nija i jasnija:
je osoba koja zbog neumerene
"ALKOHOLICAR
i nekontrolisane upotrebe alkoholnih piia poka-
zuje iasne poremeiaje u telesnom i du5evnoffI
pogleclu, nartriavajuii i svoje socijalno blago-
stanje.< (Doc. dr Srboljub Stojiljkovii, Istina o
alkoholizmu, str. 7, Beograd 1961.)

IO l1

L-_
 Sama iinjenica da pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji
Ujedinjenih naroda postoji poseban Pododbor za borbu protirr
alkoholizma ukazuje na ozbiljnost problema alkoholizma i
potrebu da se on suzbija za dobro dovjeka i njegovog zdravlja
u cijelom svijetu.

Medicinska znanost alkohol smatra

otrovom, a alkoholidara bolesnikom
Alkohol, poput svakog drugog otrova, djeluje na organizarn
trujuii ga, istide medicinska znanost. On o5teiuje najvainije
Zivotne organe, kao Sto su iivdani sustav i jetra. lzaziva mno-
ge du5evne bolesti i pogorSava mnoge takozvane organske
bolesti, medu njima osobito ttrberkulozu.
U sedamnaest poglavlja ove knjige, Zelim u svjetlosti Svetog
pisma skrenuti pozornost na negativne utjecaje i Stetne po-
sljedice upotrebe opojnih piia na one koji su im se odavali, na
njihovu okoLinu pa dak i na njihovo potomstvo. Osim toga,
ielja mi je upozoriti na nekolicinu velikih biblijskih imena
trezvenih ljudi koji su bili blagoslov svojim suvremenicima i
koji ie to ostati dok je na5eg svijeta.
"Alkoholizam i druge pote5koie vezane uz pijenje alkoholnih
piia postali su vrlo telki problem socijalne medicine ne samo
u nas vei i u mnogim zemljama u cijelom svijetu. Alkoholi-
zam, tzv. treda bolest, dolazi po broju oboljelih odmah poslije
bolesti srca i krvnih Zila, koje se nalaze na prvom mjestu, i
zloiudnih (malignih) tumora, koji su na drugom miestu.<
(Vladimir Hudolin: Istina o alkoholu i alkoholizmu, Kr5ian-
ska sada5njost, Zagreb 1983, str. 10.)
Iako su desto bili dobri l,iudi, alkoholidare je prevarilo obma*
njujuie iskuSenje i oni su se na5li poraZeni. Neki su stradali
kao Zrtve koje nisu imale snage da na vrijeme prekinu naviku
pijenja. Mudar se udi na negativnim i pozitivnim primjerima.
STAROZAVJET'NI
Mudri Salamtrn je napisao: ,,Parnetan dovjek vidi zlo i skloni
se, a ludi idu dalje i plaiaju.< (Pride 22,3.) SPISI

t2 (

l-
Pravedni Noje,
prvi primjer koji opominje
Snratra se da ie pitanje alkohoLizma i drugih
ovisnosti jedan od najdubljih problema s kojirn
se dana5nji svijet suodava i bori. lz dana u dan
slu5amo porazne izvje3taje i statistike o mate-
rijalnoj i moralnoj Steti i gubicima koji nastaju
zbog upotrebe opojnih piia. Zato iemo na stra-
nicama Biblije, te svete, nadahnute stare knjige,
potraZiti znadenje misli u vezi s uZivanjem alko-
holnih i drugih opojnih piia.
Biblija, jedna od najstarijih knjiga, Zivi je svje-
dok podetaka povijesti, knjiZevnosti, kulture i
pr:osvijeienosti dovjedanstva. U njoj su na3li nzr-
dahnuie za svoja remek-djela umjetnici iz raz-
nih povijesnih razdoblja i iz svih naroda do
kojih je ona cloprla. Za najveia djela svjetske
knjiZevnosti, likovnih umjetnosti, glazbe i arh.i-
tekture moZemo zahvaliti Bibliii. Medutim, ona
nije dala samCI inspiraciju dovjekovom umjet-
nidkom stvaraladkom duhu nego je stvarala i
jo5 uvijek stvara, obnavlja i preobrailava tjude
na duhovnom i moralnom poliu. U njoj su
mnogi na5li snagu i ljepotu samosavladivanja i
savrSenstva, Sto je upravo i svrha njenog po-
sto-ianja. ,Sve je pismo od Boga dano, korisno
za udenje, zakaranje, za popravljanje, za poudzr-

15
 nedolidno ponaiao naodigled svoje diece, unuka i ostalih uku-
vanje u pravdi, da bucle savrSen doviek Bofii za svako dobro iana. Evo Sto se dalje dogacla: ,A Ham, otac Hanancima vidje
djelo pripravljen." (2. Timoteju 3,16-17 ') golotinju oca svojega i kaza obojici braie svoje na polju.o
slusajuii pre<lavanja, ditajuii knjige, br1{ure. ili dasopise u (l . Moisij eva 9,22.) Kad je Ham ugledao taj prizor, niie pokrio
kojima se govori o upotrebi alkoholnih i drugih opojnih pi9.*, oca, nego se rugajudi poZurio sve ispridati svojoj braii. Nega-
diji su auiri rlanas nasi najistaknutiji strudnjaci na P91j" tivan utjecaj ovog dogadaja sa svim vrlo Stetnim posljedicama
al"koholizma, te znanstveni radnici, zapazio sam mnoge slidne, osjeiat ie se od tog trena u domu dotad pravednogibezazle-
paralelne rnisli o rljelovanju, utjecaju i poslj-edicama upotrebe nog Noja. Dogodilo se ono o demu Bibliia pi5e na iednom
piia, s mislima iz bibliiskih izvje5taja, koji potjedu rnjestu: >Vino je podsmjevad i silovito piie nemirnik, i tko
iz najranijih vremena ljudske zajednfce.. Poii iemo stoga u
^lkohohrih godza njim ide neie biti mudar." (Pride Salamunove 20,1.)
dateku pro5lost, prije ietiri do pet tisuda godina, gotovo 1I Llpotrebom vina, zbog njegovog razornog djelovanja, dovjek
samo postanje ljudsfog roda i vinove loze * u vrijeme kgje sc izvrgava podsmijehu i ru.glu. Koliko smo puta vidjeli piiant:
ie Bibiija opisala k3o ,pretpotopno.<, i ono neposredno poslije I<ako teturaju ulicom i padaju, te tako postaju predmet izru-
toga.
Sro n&nt Bibtiia moie reii c) wpotrebi alkoholnih i drugih
opojnih piia i posliedicarua lcoie iz toga proizilaze? Zbog bo'
ljLg'razumijevanja potraZit iemo prvi biblijski izvjeStaj o toj
tlrii u 1. tnlizi Moisijevoj, koja se zove Postanje. U njoj na-
lazimo Zivotopis Noia, dovjeka koji je sa svojom obitelji pre-
iivio potop u korabiji koiu ie sam izgradio. Bibtija kaag -4" t:
on qtac Sdma, Hama i Jafeta, a prema tome praotac svih ljudi,
jer se prema imenima njegovih sinova i danas zQvu tri ljudske
rase: Semiti, Hamiti i Jafetovci.
Prvi tekstovi koje nalazimo u svetom pismu, a koji govore o
vinovoj lozi i vinu povezani su s Noj"ry i njegovim s_uvle.Jne:
nicima". on je prvi poslije Potopa zasadio vinograd. Izvjestaj
glasi: ,a Noie pode-raditi zemtju i posadi vinograd*. (1. ["ii
!a Mojsijeva 92g; Nemajenideg pogre5nog u tome 5to je Ngje
fiosaAio lrirrort, lozu. Trs jedna od mnogih plemenitih bilja-
ka koje su nastale djelovanjem BoZje stvaraladke moii. Me-
dutiml Noje je proizveo prevrelo - alkoholno vino, da bi po-
slije toga nadinio i svoju sudbonosnu pogresku. >I napiv se livzrnia prolaznicima i cljeci. Sliiede uznetnirenost i agresiv'
vina opi se, i otkri se nasrecl Satora svojega". (Redak 21.) nost, zbog dega oparJa cijena )mudrosti i slavin, jer se to moic
,l<rg<rditi i uiglecinin.r ljr-rdirrra koji zauzitnaju znadajan poloZai
Kako je opijanje bilo jedna od najprosireniiih navika pret- rr clru$tvu. f)a, vino rt-roie prevariti i najrnudriie i naibolje.
potopnog iri;*tl, vjerujem da je Noje bio.upoznat s opasnim
,',v1,jek diie tijelo treba biti hrarn Svetoga Duha, posta.ie slab
AS"touunJem opojnog piia. Izvje5taj o Nojelgm grijehu ryig-
u rnoralnim nadeii'ma, Sto se kasnije obidno odraZava sa svim
aoei o nepristianosti Svetog pisma koje biljeZi i mane velikitr '.r,o.iirn teskim posijedicama dak i na potomstvu. Seur i Jafet
Ijudi uz isticanje i prikazivanje njihovih.vrlina. Ovaj tsoZji rrisLr dijelili niti odobrili lo5e postupke i osjedaje svog brata
dovjek koji je stajao sam nasuprot mnostvu podruglji't."1 lluma. ,A Serl i Jafet ttzeie haljinr"r i ogl:rtr5e je obojica na
Aot 3e griaib brod spasenja, odjednom pada u iskuienje i r';unena svoja i iduii natralke pokriSe njom golotiniu oca
proizvodi alkoholno vino, opija se, da bi se kasnije u Satortt
.l Bibliia i opojna pida 17
16

L
svojega, licem natrag okrenuv$i se da ne vide golotinju oca
svojega.u (1. Moisijeva 9,23.)
Noje, po5tovani otac i djed, oko 600 godina star dovjek, izgu-
bio je kontrolu nad sobom. N jegol)o posezanie za alkoholnin't
piiem donijelo mu je najpriie srAmotu, te ovai pravedni i
dobri tovjek postaje predmet izrugivania sina i unuka. eak
i danas, poslije detiri i pol tisuie godina, neki ljubitetii opoi'
nilr pida pozivaiu se na Noievu gre5ku, kojom Zele opravdat"i
svoje postupke.
Posljedice koje se nelzbjeZno
izrailavaJu na potomstvu
Na Noja je ipak pretpotopni svijet izvrlio negativan utjeca.i,
Sto se i pokazalo u njegovim starijim godinama. Kad govort
o Nojevont naraitaju, Isus spomi'nje upr&vo neumierenost tt
jelu i piir.t, ito je bilo uzrokorn ne somo odstupaniu od Boga,
vei netnoralu, idolopoklonstvtt i nasilju. Nemnjerenost ie u
tih ljudi uni|tila samokontrolu i odgovornost. Postali su ne-
osjetljivi i sebidni, i to ih je odvelo u propast.
Nekoliko tekstova iz Biblije opisuju moralnu situaciju ta'
da$njeg svijeta: ,I Gospod viCeci da je nevaljalstvo ljudsko
veliko na zemlji, i da su sve misli njihova srca svagda samo
zle... A zemlja se pokvari pred Bogom, i napuni se zemlja
bezakonja. I pogleda Bog na zemlju, a ona bjeSe pokvarena:
jer svako tijelo pokvari svoi put na zemlji.n (1. Mojsijeva
6,5.11.12.)
Pogledajmo kako je Isus opisao Nojev naraitaj: ,Jer kako
je bilo u vrijeme Nojevo, tako ie biti i (pred) dolazak Sina
dovjedjeg. Jer kao Sto pred potopom jetlahu i pijahu, Zenjahu
se i udavahu do onoga dana kad Noje utte u kovdeg, i ne
osjetiSe dok ne docle potop i odnese sve, tako ie biti i (pred)
dolazak Sina iovjedjega." (Matej 24,37*39.)
Jo5 nekoliko misli nadahnutog pisca svjedode o Nojevom
vremenu: "Ljudsko bezboZni5tvo bilo je otvoreno i prelazilo
je svaku mjeru. Usprkos BoZjoj zabrani u samom podetku,
rano se uvelo mnogoZenstvo. Bog je dao Adamu jednu Zenu
i time pokazao svoju volju. Mettutim, poslije pada u grijeh,
dovjek se radije vladao prema svojim gre5nim prohtjevima
pa su se zbog toga brzo umnoZavala bezakonja i Sirila bijeda.
18
Nije se poStovao bradni odnos, ni pravo svojine. Tiro god je
poielio Zenu ili imovinu svoga bliiniega, taj je to silom rtzeo,
a dovjedanstvo je uZivalo u nasiljtt." (Ellen G. White, Patrijar-
si i proroci, str. 59-60.)
Slika takvog druitvenog stcmia i Nojevi postupci u pijanstvu
patvrduju tinjenicu da i najveii pravednik u atmosferi gri-
ieha i bezakonja rnoie pogrijeiili. Moi utjecaja inru silno i
produlj eno di elovanj e.
,A kad se Noje probudi od vina, dozna Sto mu je trdinio mladi
sin, rede: Proklet da je Hanan, i da bude sluga slugama braie
svoje! I jo5 rede: Blagosloven da je Bog Semov, Hanan da
rnu bude sluga! Bog da ra5iri J'afeta da iivi u Satorima Semo-
vim, a Hanan da im bucle sluga.o (1. Mojsijeva 2,24*27.)
Fotresen i osramoien onim Sto mu se dogodilo, Noje je pro-
kleo detvrtog Hamovog sina Hanana. Crkveni otac Origen
tvrdi da je Hanan prvi vidio golotinju svog djeda i da je tada
oti5ao i kazao to svonr octr Hamu, a ovaj svojoj braii. Noje,
dovjek pravde, koji je dotad uvijek sluZio na blagoslov svima
koji su ga okruZavali, postao ie zadetnik prokletstva jednom
dijelu svog potomstva i prida za podsmijeh.
Kakve nesagledive i te$ke posljedice! Kakve zastra5ujuie
pouke za svakoga tko misli da je odgovoran samo za sebe
kad nzima da5u opojnog piia!
Vinova se loza kasnije pro5irila po cijelom svijetu, St<l potvr-
iluje i povijest starih naroda. Mnogi od nas i danas osjeiaju
njenu vrijednost kad uzirnaju svieie ili osu5eno groide. Mno-
gi osjeiaju korisno i blagotvorno djelovanje groZctanog soka,
ali mnogi osjeiaju i prokletstvo kad upotrijebe izmijenjeno i
prevrelo alkoholno vino, koje je udinilo mnoge dobre ljude
zlima i bolesnima, robovima alkoholizma. Mnoga djeca izgu-
bila su svoje odeve i domove, mnoga osjeiaju prokletstvo i
zle posljedice upotrebe Nojevog proizvoda.
,Volio bih vam prikazati kako alkohol moie utjecati na ka-
rakter pojedinca. Osobe koje su takoreii savr5ena ljudska
biia kad su trijezne, mogu postati vrlo neprijatne i neugodne
kad su pod utjecajem opojnih piia." (Alcohol and Human
Behavior, by General Basilio Valdes, M. D. str.91.)
Biblija poruduje: ,Ovako veli Gospod: kao kad tko nade vina
r-r grozdu, pa rele: ne kvari ga, jer je blagoslov u njemu.u
t9
 il
(lzaija 65,8.) To znadi: ne pravi od njega opof no pide, je1 ie
tada od blagoslovljenog ploda doii pr:okletstvo. hludri Sala-
mun je napisao: ,NIe gleclaj na l,ino kad se rumeni, kad u da5i
pokazuje lice svoie i upravo iskade. Na posljedak ie kao
zmija ujesti i kao aspida upeii." (Priee 23,31.32.)
Danas se zna i d.okazano je da je alkohol otrov i da u veiim
kolidinama moZe dovesti do te5kog trovanja. Biblija izjavlju-
je da ie posljedica njegove upotrebe biti ista kao od ujeca
zmije. O dovjeku ovisi $to ie uiini1i od vinove loze i njenog
ploda!
,Sve se to njima dogodilo da bude za primjer, a napisano jc
za opomenu nama kojima je zapalo c1a iivimo u posljednjir"n
vremenima.u (1. Korinianima 10,11" Stvarnost)
2A
Dobriiina Lot,
Abrahamov suYremenik
U proSlom poglavlju osvrnuli smo se ukratko
na pretpotopni svijet ili, kako ga Biblij a rtaziva,
Nojevo doba. Naveli smo vi5e tekstova o Nojr-t
koji je preiivio Potop i prvi poslije Potopa za-
sadio vinovu lozu, proizveo prevrelo * alkohol-
no vino i opio se. Odmah su se pojavile i po-
sljedice koje su zapodele djelovati na sinove i
unuke, a posebno na sina Hama i unuka Hana-
na. Zli utjecaji nisu bili ogranideni samo na
prvo i drugo koljeno Nojevih potomaka nego su
se i dalje Sirili" Naglim porastom broja stanov-
nika i brzim naseljavanjem Bliskog i Srednjeg
istoka, upotreba opojnog soka vinove loze mu-
njevito je zahvatila sve krajeve.
Ovo poglavlje posveieno je Zivotu pravednog
Lota. Biblija nas izvjeStava da ga je Bog izbavio
iz vatre koja je uni5tila Sodomu i Gomoru. Na
ialost, prekomjerna upotreba alkoholnog vina
liSila ga je dasti i bacila u najcrnji porok. >[
gradove Sodomu i Gomoru saleZe i razvali i
osudi, i postavi ugled bezboZnicima koji bi po-
stali. I izbavi pravednog Lota koga osramoti5e
bezakonici nedistoiom Zivljenja. Jer kad Zivlja-
Se pravednik medu njima, gledaiuii i slu5ajuii
bezakona djela, muda5e od dana do dana pra-
vednu du5u.o (2. Petrova 2, 6-8.)
21
Prema biblijskim prikazima dogatlaja opii Potop zavr5io se
oko dvije tisuie i petsto godina prije Kristovog rodenja.
Razdoblje od Potopa do izlaska lzraelaca iz Egipta, Biblija
naziva dobom patrijaraha. To razdoblje je trajalo gotovo
tisuiu godina. Oko detiri i pol stoljeia poslije Potopa rodio se
Abraham, potomak najstarijeg Nojevog sina Sema, u gradu
Uru Kaldejskom u vrijeme kad je vei cvala kultura starih
Sumeraca, Kaldejaca i Babilonaca nastanjenih u Mezopota-
miji. Prema biblijskom izvje5taju Abraham je poslije BoZjeg
poziva napustio grad Ur Kaldejski, pokupio svoje Satore i sa
svojim slugama i cjelokupnim blagom po5ao na daleki put u
obeianu zemlju da se tamo nastani i iivi.
Buduii da je vei bio dosta star, a nije imao djece, s njime
je po5ao i njegov neiak Lot. Taj dogaitaj zbio se oko dvije
tisuiite godine prije kr5ianske ere.
Abraham i Lot Zivjeli su zajedno nomadskim Zivotom u Pa-
lestini ili kananskoj zemlji premje5tajuii svoje Satore i stada
iz jednog kraja u drugi. Zemlja je bila bogata ispa5om i obo-
jiga su stekla mnoitvo stoke. Da ne bi bilo svacle medu na-
jamnim pastirima jednoga i drugog gospodara, Abraham je
jednog dana predloZio Lotu da se razdvoje, dopu3tajuii mu
da prvi izabere kraj u kojem se Zeli naseliti. Lot je to s ra-
doliu prihvatio izabiruii bogatu Jordansku ravnicu.
>Pa Abraham rede Lotu: nemoj da se svadamo ja i ti, ni
moji i tvoji pastiri; jer smo braia. Nije li ti otvorena cijela
zemlja? Odijeli se od mene. Ako ieS ti na lijevo, ja iu na
desno; ako li ieS ti na desno, ja iu na lijevo. Tada Lot podiie
odi svoje i sagleda svu ravnicu Jordansku kako cijelu nata-
pa5e rijeka, bjeSe kao vrt Gospodnji, kao zemlja Egipatska
sve do Segora, prije nego Sto Gospod zatre Sodomu i Gomoru.
I Lot izabra sebi svu ravnicu Jordansku, i otide Lot na istok;
i razdijeli5e se jedan od drugoga. Abraham Zivlja5e u zemlji
Kanaanskoj, a Lot ZivljaSe po gradovima u onoj ravnici pre-
mje5tajuii svoje Satore do Sodome." (1. Mojsijeva 13,8-12.)
Vei u to vrijeme ljudi su uveliko podeli podizati gradove koji
su postali privlatniji za naseljavanje negoli Zivot na imanjima
daleko od njih, ili kako bismo mi to danas kazali na seltr.
- .ie otac star, a nema nikoga na zemlji da docte k nama kao
Lot se tako, malo-pomalo, uspio naseliti u gradu Sodomi i u
njemu podiii kuiu. Stanovnici toga grada bili su poznati po
22
rnoralnoj izopadenosti. Biblijski izvje5taj govori o tonle: ,)A
l.iudi u Sodomi bijahu nevaljali, i grijeiahu Gospodu veoma..*
(1. Mojsijeva 13,13") Zemlja je bila plodna, tako da se s malo
lruda moglo dobro iivjeti, pa su se stanovnici Sodome, Go-
rnore, i drugih mjesta odavili raznim grijesima, porocima i
loSim navikama. Nekoliko bibliiskih navoda pokazuju demu
su se odavali stanovnici ovih gradova:
,[ rede Gospod: vika je u Sodomi i Gomori velika, i grijeh je
njihov grdan... (1. Mojsijeva 18,20.) >Evo, ovo bje5e bezakonje
sestre tvoje Sodome: u ponosu, u izobilju kruha i bezbriZnom
rniru bje5e ona i kieri njezine, a ne pomagahu siromahu i
rrbogome. Nego se pona5ahu i dinjahu gadove preda mnom,
'r.ato ih zatrh kad vidjeh." (Ezehijel 16,49.50.)
Kad su Boiji vjesnici do5li u Sodomu i uSli u Lotov clom,
rnoralna iskvarenost stanovni5tva Sodome pokazala se u svoj
.svojoj ruZnoii. Ljudi koje ie napustio BoZji strah nisu se
ustrudavali javno diniti sramna, bezakona djela. Prepu5teni
svojim gre5nim Leljama, poru5ili su sve moralne granice, ga-
zeii nadela ljudskog dostojanstva i vrijednosti. zudeii za ne-
umjerenim uzivanjima nisu vi5e mogli razlikovati dobro od
zla i imati Zelju za pravednim i moralnim Zivotom.
lsus ovako opisuje Lotovo vrijeme i stanovnike Sodome, dija
.fe jedina briga bila jelo, piie i uZivanje, istovremeno istiduii
da im je propast doila iznenada kao potop na Nojev nara5taj:
"Tako kao |to bi u dane Lotove: jedahu, pijahu, kupovahu,
prodavahu, sadahu, zidahu. A u dan kad izide Lot iz Sodome,
trdari oganj i sumpor iz neba i pogubi sve.( (Luka L7,ZB.ZT.)
Kakve su posljedice Zivota u Sodomi pretrpjeli Lot i njegov
dom? Lot se sa svojim kierima, ali ne i Zenom, uspio spasiti iz
ognjene stihije koja je uni5tila sodomu i sve stanovnike toga
grada. Medutim, on se nije izbavio i te5kih postjedica zajed-
nidkog iivota s moralno posrnulim gradanima Sodome, koje
su najprije pogodile Lotovu Zenu, zatim njegove kieri i na
kraju njega samog. >A Lot otide iz Segora, i stani se na onom
brdu s dvije kieri svoje, jer se boja5e ostati u Segoru; i Liv-
Iiase u peiini s dvije kieri svoje. A starija rede mladoj: NaS
Sto je obidaj po svoj zemlji. Hajde da damo ocu vina neka se
opije, pa da legnemo s njim, eda bismo saduvale potomstvo
2i
 II
ocu svojemu. I dacloSe ocu vina onu noi; i doiav$i starija leie
s ocem svojim, i on ne osjeti ni kad ona leZe ni kad u.stade.
A sutradan rede starija rnladoi: Gle, noias spavah s ocem
svojim. Da mu damo vina i do vede, pa idi ti i lezi s njirn,
eda bismo saduvale potomstvo ocu svojemu. Pa i to vede da-
do5e ocu vina, i ustav5i mlatla leZe s njim, i on ne osjeti ni
l<ad ona leZe ni kad ustade. I obje kieri Lotove zatrudnjeie ori
oca svojega. I starija rocli sina, i nadjede mu ime Moab; od
njega su Moapci do dana5njeg dana. Pa i mlatla rodi sina, i
nadjede mu ime Amon; od njega su Amonci do danalnjega
dana.,,. (1. foIo,isijeva 19,30-38.)
Ovo je naineugodniji biblijsl<i izvje5tai. Utjecai Sodorne na-
rodito je teSko pogodio Lotove kier:i koie su prekoradile sve
moralne granice, pogazile svako dostojanstvo ljudske lidnosti
i vrijednosti pravih i iestitih ljudskih odnosa, te pod utjeca'
jem opojnog vina podinile rodoskvrnuie ili incest.
,Lot nije dugo tivio u Segoru. Bezbo5tvo ie vladalo i tamo
kao i u Sodomi i on je opet strahovao da bi i tai grad mogao
biti razoren. Nedugo poslije toga Segor je i bio razoren, pre-
ma BoZjoj namjeri. Lot se uputio prema brdima i nastanicl u
nekoi peiini li5en svega onoga zbog dega je svoiu obitelj iz-
loZio utjecajima pokva.renog grada. Ali prokletstvo Sodome
ga je stizalo dak i tamo. Gre5no pona5anje njegovilr kieri bila
je posljedica zlih drr-r7enia u onom iskvarc'nonr rnjesti-r. 1\i1o-
ralna pokvarenost se tako r-rtisnula u niihov karakter da nisrt
bili u stanju razlikovati dobro od zla. Jedini Lotovi potomci,
Moapci i Arnonci, bili su pokvareni, idolopoklonidki narodi,
buntovnici protiv Boga i iudljivi neprijatelji Njegova narocla.
Kako je velika razlika izmeelu Abrahamova i Lotova Zivota!
Nekad su sve radili skupa, sluZili Eogu na istom oltaru, bo-
ravili jedan kraj drugog u svoiim pr-rtnidkim latorima; a kako
su se sada daleko odvoiili! Lot je izabrao Sodomr-r zbog svoga
u2itka i koristi. Napu5tajuii Abrahamov oltar i svalcodne\Inu
Zrtvu Zivome Bogu, on je omogudio svojoj djeci da se pomije-
$aju s pokvarenim i idolopokloni[kirrr lir-rdima. Ali on je io$
uvijek u svom srcu osieiao slrah precl Bogom jer je u Sve-
torn pismu nazvan 'pravednim Lcltonr'. Njegovu prarzedntt
duiu ljutili su grelni razgovort koji su svakog dana dopirali
do njegovih uSiju, kao i pokvarenost i nasilje protiv koieg
nije nrogao niSta udiniti. Zaprava je bio spa5en kao glavnier
24
rl
istrgntrta iz ognja (Zaharija 3,2.), ostav3i bez imania,bez Zene
i cl.iece, nastanien u peiini poput divlje Zivotinje i osramoien
pod stare dane. Na svijetu nije ostavio pravedno potomstrro,
vci dva idolopoklonidka naroda u neprijatelistvu s Bogom i
r-ittu s N-iegovim narodom, sve dok se daSa njihove pokvare'
rrosti nije napunila i dok nisu potpuno propali. Kako su
stra5ne posljedice iednog nepromiSljenog koraka!u (Ellen G"
White, Patrijarsi i proroci, 132. str.)
/,n one koji poseilu za opo.inirn piiem i odaju mu se, ili su
rrc,urnjereni u jelu i pidu Biblija govori: ,,Zato ih Bog predade
tr pokvaren um da dine Sto ne valja." (Rimljanima i,28.)
tlihtiict iasno i dovotino gcturst'i o teikirtt posliedicama alkolto'
lizma, koji ttapacla tjeles?'to, Ltfttno, druitveno i dtthovrto slt.t'
rt je ljudskog biict. Kal<o, na prirnjer, objasniti pojam ,,pokva-
rcn um( ? Znanstveno je tek nedavno otkriveno da veia i
tlr-rgotrajna upotreba alkoholnih piia trni5tava najosietljiviie
t'lcrnente u dovjekovom clrganizmLl
-
tttoidctne stanice.
l)rerrra tome, atkoholidaru ne ostaje samo n-lalo novaca u dZe-
pti, r,ei i osir:oma5eni broj moidanih stanica Ll umu. Oslablje-
rri um znadi i oslabljenu volju, oslabljenu savjest, oslabljene
rcfiekse, kao i sve profinjene ljudske osjeiaje. Pod takvim
okolnnstilna tovjek nesvjesno dini ono Sto ne valja i 5to mu
liao razuntnorn biiu ne dolikuje.
Nzri poznati znanstvenik, profesor Vladimir Hudolin, u svom
tlielu Psihijatrijsko-psiholo5ki leksikon, na 63. stranici pi5e:
,,Gubitak moZdane supstancije (atrofija) kod alkoholidara na-
stlrpa zbog dugotrajnih alkoholnih intoksinacija u toku kro-
rricnog alkoholizma. Obidno je difuznog karaktera i odituje se
rrranje-vi5e opseZnom atrofiiorr: kako kore mozga (kortikalna
lrrofija), tako i dubokih dijelova mozga (subkortikalna atro-
I ija).<
,,Sietimo se da alkoholna piia slabe detiri dirnenziie iivota"
Orra su narkotidna, depresivna, obmantrjuia; ona slabe tijelo,
rLrmete um, slabe prosuilivanje i gu$e savjest.< (E. FI. J. Steed,
'l'he Answer to Alcoholism, 1971, str. 44.)
,,Ovd.e je od presudnog znadaja dobra prevencija. Zlo'iin i
l.,rirninal se mogu sprediti pravilnim obave5tavanjem o dejstvtt
irlkohola na organizam. Potrebno je da svaki dovek zna da
pnci uticajem alkclhola moie sebe dovesti ur stanje izmenjene
25
 il
svesti.( Dr Aleksandar Despotovii, Istina o alkoholizmu, stl:.
48, Beograd 1961.)
Otvorimo Bibliju i ditajmo o nekim sodomsko-gomorskim
grijesima kojinra su, prepuStajuii se obitju jela i piia i sva-
kovrsnim uzivaniima, bili optereieni njihovi stanovnici. Tako
su oni zapedatili svoju sudbinu i sudbinu svojih potomaka:
"Da budu napunjeni svake nepravde, bludstrra, zlo(e, lakom-
stva, pakosti, puni zavisti, ubojstva, svade, lukavstva, zloiud-
nosti<. (Rimljanima 7,29.) Iako Biblija u Star:om i Novom
zavjetu jasno govori o lo5em utjecaju alkoholnog vina, mnogi
dobri kr$iani, pa dak i vjerouditelji, to desto gube iz vida.
Zbog toga navodim biblijski stih koji jasno ukazuje na ono
Sto potidu opojna piia: ,I ne opijajte se vinom, u kome je
bludnost, nego se joS ispunjavajte duhom.< (EfeZanima 5,18.)
Alkoholizam je redovan pratilac prostitucije, a u velikom
broju sludajeva i njen uzrok. (vidi: Istina o alkoholizmu, str.
48.) Na zalost, nismo ni5ta pozitivno vidjeli kod Noja niti kod
Lota u vezi s upotrebom i utjecajem opojnih piia. Njihove
dobre osobine dolazile su do izraLaja prije odavanja opojnom
vinu.
Suvremeni L,otovi koji traZe zaborav u
opojnim piiima
upravo dok sam ovo pisao, primio sam telefonsku vijest o
tragidnom prometnom udesu. Mladi student prava izgubio je
iivot na putu. Pijani vozat, naletio je na njega i na mjesiu
ga usmrtio. Koliko je obitelji ostalo ucvijeljenih zbog alko-
hola! Nedavno je netko zakucao na moja vrata. Kad sam
izi5ao, vidio sam sredovjednog dovjeka. odmah sam se pri-
sjetio da je bio kod me.ng prije nekoliko godina. zatct sarn ga
i upitao: "Kako ste sada? Da li jos pijete? Jeste li poieli ia-
diti? Kako va5a obitetrj?< odgovori su slijedili jedan za dru-
gim: "jrie _mogu se izlijediti. Izgleda da lijednici nemaju tijeka
za moju bolest. Ne radim nigdje. supruga mi je u- boinici.
Djeca !u u djedjem prihvatilistu.< covjek u najljepsim godi-
luryu; bio je prosvjetni radnik u Dalmaciji. Nije mogao odo,
ljeti vinu i zakoradio je u neizvjesnost.
Postao je problem na radnom mjestu, problem u domu, u
druStvu. ostao je bez posla, bez stana, bez supruge i djece.
26
Opiina u rodnom mjestu pruZa mu stanovitu materijalnu
pomoi, ali njegov sludaj postaje beznadan. Pitao sam ga Sto
ieli. Molio je novac da kupi kruha. Znam da je ono Sto je pri-
rnio za kruh potroSio na piie. Savjetovao sam mu da se lije-
ti, pruZio mu jedan zdravstveni dasopis i jo5 jednom istak-
nuo da i za njega postoji lijek prema receptu koji propi-
suje Biblija: "Ne gledaj na vino - kad se rumeni, kad u daSi
pokazuje lice svoje i upravo iskade.u (Pride 23,31.)
Ovo je samo jedan sludaj izmedu mnogih suvremenih primje-
ra 5to podsjeiaju na Lota koji razorenog doma besciljno luta
gradovima. Takvima je potrebna na$a pomoi, ohrabrenje, pa
i na5e molitve da se oslobocle i uzdrile od upotrebe alkoholnih
piia.
U na5em vremenu, otkako se razvio suvremeni promet, dita-
mo parole upuiene vozadima: >Kad voziS ne pij, kad pije$ ne
vozi!,, Medutim, prema iskustvima Noja i Lota, i tisuia dru-
gih u na5e doba, mogli bismo ovako preoblikovati staru pa-
rolu u novu: "Kad vozi5 ne pij, kad ide5 pje$ice ne pij, kad
odlazi5 na posao ne pij, kad radi5 ne pij, kad se vraia5 kuii
ne pij i kad sjedi5 kod kuie ne pij!<
Razorno djelovanje alkohola ne ogranidava se na suvremene
prometnice. Ono se moZe izraziti u bilo kom prostoru gdje
su ljudi.
,Budite trijezni i pazite jer suparnik vaS itavo kao lav riduii
hodi i traizi koga da proZdere. Branite se od njega. . .n (1"
Petrova 5,8.)
27
Staro zavietni
BoIji narod, svedenici
i upotreba opoinih Pi6a
U ovom pogl.avlju Zelimo skrenuti pozornost na
one dijelove Biblije koji se odnose na staro-
zavjetni BoZji narod, Tzrael, na njegove sveie-
nike, nazireje i ostale BoZje sluZbenike.
S obzirom da djelovanje opojnih alkoholnil"r
pida nije promijenieno od Nojevog doba, ili
vremena Starog ili Novog zavieta, razmislimo
Sto je Bolja volja za nas tr dana5nje vrijeme.
Nije li jedan od glavnih neprijatelja Boijeg
naroda i krScanslva danas ba5 r-rpotreba alkt-r-
hoinih napitaka koje dana3nji doviek u izobilju
proizvodi i troii.
Kad ovo kaiemo, posebno mislimo na one koji
se nalaze u sluZbi Bogu i blitnjirna. Fitam se
ponekad, moie li se Sveto pismo proudavati i
irp.rtoo razurnjeti uz da5u vina, ral<ije ili n-r-
ma? Jesmo li u takvim okolnostima pod utjeca-
jem Svetog Duha ili opojnog piia?. Na Zalost,
ima mnogo onih koji tako dine, ali ako malo
bolje razmisle, to ne ide zajedno.
Upute i uredbe
U pro5lom poglavlju upoznali smo se s dobrim,
gostoljubivim i pob<lZnim Lotom, koji je Zivio
u doba patrijaraha i imao prilike da postane
29
otac vjerne loze ljudskog roda poput Abrahama. Ali stalan
utjecaj loseg drustva u sodomi i Gomori te upotreba alko-
holnog vina udinili su takvu degradaciju u zivotu tog dovjeka
i njegovog doma, da nam on moZe posluZiti jo5 samo kao
opomena. Isus je rekao: ,Opominji se Zene Lotove.< (Luka
17,32.) ovom prilikom dodao bih svim dobroiudnim, saljivim
p_f i dobronamjernim prijateljima koji olako shvaiaju utjecai
alkoholnih piia: "Opominiite se i Lota i Lotovih kieri!"
Na drugoj strani, Abraham je mirno iivio u prekrasnoj
Bozjoj prirodi. Dobio je pod starost sina Izaka. rzak je dobio
sina Jakova, a Jakov dvanaest sinova i jednu kier. Jakovljevi
sinovi su zatim dobili svoju diecu, tako da ih je bilo kad je
Jakov sa svojom obitelji dosao u Egipat na poziv svoga sina
Josipa, sedamdeset i pet dusa.
"A Josip posla i dozva oca.
svojega Jakova i svu rodbinu svoju, sedamdeset i pet du5a.<
(Djela apostolska 7,14.)
Za nekoliko stolje(a ta obitelj se toliko umnozila da je posta*
la milijunski narod. Egipatski Faraon je, pobojavii ih ie, iz-
dao naredbu da se uni5ti svako musko dijete koje se medu
njima rodi"
Tisuiu i petsto godina prije Krista Bog poziva Mojsija da pod
Njegovom rukom izvede taj narod iz Egipta. Oni su iza5li
kroz Crveno more u Sinajsku pustinju. Tu je Mojsije na Si-
najskoj gori primio od Boga slijedeie zakone i uredbe:
1. BoZji zakon od deset zapovijedi (iti Dekalog), pisan na dvi-
je kamene plode;
2. obredne zakone;
3. zdravstvene zakone ili nadela, te higijenske propise.
Prije ulaska u obeianu zemljtr narod se nalazio detrdeset go-
dina u pustinji. Tako je nastao starozavjetni BoZji narod,
kojem je u pogledu upotrebe silovitog pica Bog dao uputu i
naredbu: "Neka ne bude medu vama korijena na kom bi ra-
stao otrov ili pelen." (5. Mojsijeva 29,18/TI) Sva opojna pida i
napici biti su zabranieni. duvsi ove kletve da se ne pohvali
u srcu svom govoreii: bit"riu miran ako uzidem za onim Sto
u srcu svom smislim, dodajuii pijanstvo Zeiti.u (Redak 19.)
BoZji izabrani narod, tadaSnji fzrael, pridrZavao se te BoZje
upute. ,Hljeba ne iedoste, ni piste vina i silovita piia da biste
poznali da sam ja Gospod vaS"n (Redak 6.) Tako je iivio narod
30
r:ctrdeset godina u pustinji. Bog ga je poudavao da Zivi umje-
rcno i trezveno da bi bio zdrav i mudar: ,Sluiaj, sine moj, i
rrrudar budi i ravnim putem vodi srce svoje. Ne druZi se s vi-
nopijama ni sa ideradima mesa, jer pijanica i izjelica osiro-
rnaSe, i pospanac se obladi u krpe.< (Pride Salamunove
23,19-21. Stvarnost)
IJog je ielio da um njegovog naroda bude dist, bistar i prosvi"
.ictljen, kako bi mogao dobro rasudivati, razumjeti duhovnu
stvarnost, naslijediti obeianu zemlju i ispuniti misiju koju
mu je Bog namijenio.
'/.a novozavjetni BoZji narod apostol Pavao jasno pi5e
u svo-
.iim poslanicama: osobe odane alkoholnim piiima neie nasli-
iediti BoZjeg kraljevstva. ,,Zavisti, ubojstva, pijanstva, Zdera-
nia i ostala ovakova, za koja vam naprijed kazujem, kao Sto
i kazah naprijed, da oni koji takova dine neie nasliiediti
c:arstva Bo7.jega." (Galaianima 5,21.)
Nazireji ,JoS Gospod Moisiju govoreii: Reci sinovima
lzraelovim - i kaZirede
im: kad dovjek ili Zena udini zavjet nazirej-
ski, Gospodu, neka se uzdrilava od vina i silovita piia, i neka
nc pije octa vinskoga ni octa od silovita piia niti kakoga piia
od groicla, i neka ne jede groitta ni novoga ni suhoga.,, (4.
Mojsijeva 6,1-3.)
sveienici i svi Boiii slu\be.nicf trebali su se uzdrzavati od
upotrebe prevrelih vina i opojnih piia:
"I Gospod
nu, govoredi: Vina i silovita piia nentoj pit.i
rede Aro.
ti tti sirrovi tt,oii
s tobont, kad ulazite u iator od sostanka da ne izginete. To
neka vam je uredba vjedna od koljena na kolieno. Da biste
rnogli raspoznati Sto je sveto Sto li nije, i 5to je disto Sto li ne"
riisto." (3. Mojsijeva 10,8-10.)
Ova uredba je vaiila od koljena na kolieno Aronovog sveien-
stva. Ona je po trajanju vjedna, te vali i dan-danas za BoZie
sluge koji se Zele posvetiti Bogu i narodu i biti istinski sve-
ienici.
Za5to je Bog zabranio upotrebu alkoholnih piia svojim slu-
gama? Odgovor se nalazi u 10. stihu:
'>Da biste mogti raspo-
znavati |to je .syeto ito It nije, i |to je iisto ito li netisto."
Ako netko treba biti trezven, bistar, razuman, i imati dobro
prosutlivanje u svako doba, to je sveienik, pastor, propovjecl-
nik. On treba uditi narod Sto ie dobro, disto, sveto i pravo.
3I
A to ie moii ako 6uva svoj um od Stetnih utjecaja opojnih
piia.
Upotreba alkoholnih piia pomuiuje um i otupljuje savjest tt
totito.i mjeri da dovjek, ffi? na kako uzvisenom i svetom po-
IoZaju, ,i5" n" razlikuie sveto od nesvetoga, dobro od zla i
listo od nedistoga. Ove misli ponavljaju se i kasnije u spisi-
ma drugih proroka u Starom zavjetu. ,I vina da ne pije ni-
jedan svecenik kacl hoie da ude u unutra$nji trijem. I udo'
*ri"o* ni pustenicotn da se ne iene, nego djevojkom od. sie-
mena doma fzraelova ili udovicom sveienidkom neka se tene.
I narod ntoj neka ute ito ie sveto ito li niie sveta, i meka i?t
uie raspoznavati neiisto od tistoga.< (Ezehijel 44,2L-23.t
Ako sveienici ne uvatavaiu ove BoZje uredbe, oni ie uzrolto-
vati Boije negodovan.ie, kao Nadab i Abijud, a narod de ih
prezreti.
,Nadab i Abijucl ne bi niftad podinili taj sudbonosni grijeh cla
prethodno niiu slotrodnim uiivanjem alkohola bili poprilidncr
tpiierri. oni su znali da je potrebno najbrizljivije i najlve_d1-
niSe pripremanje za ulazak u sveti5te gdje se pokazuie BoZja
ptit,rttott; ali oni stt zbog sl,oie net-rmjerenclsti bili odbadeni
iz te svete slu2be. Urnovi su irn bili pomuieni, moralno rasu-
divanje otupjelo, tako cla viie nisu bili tl stanju razlikov-ati
sveto ocl neivetoga.. . Uiivanje u alkoholnim piiima uzroku-
je slabl.ienje tije.la, zarnradenie ttma, pomutnju mozga' Ol9
btupljuje ljueie, pa ne uvirlaiu svetost svetoga i stvaralaiki
-noi;ih
smisao zahtjeva. Svi koji nose velike crkvene oclgo'
vornosti trebaju biti ljucli stroge suzdrZljivosti da bi njiho'ri
umovi mogli biti bistri, i kalio bi mogli razlikovati dobro od
lo5ega, i irnati drrrsta nadela i mudrost za sprovodenje pravde
i pokazivanie milosrda"
Iste obav eze let.e na svakorl Kristovoin sljedbeniku. Apostol
Petar izjavljuie; ,Vi ste izahrani rod, carsko sveienstvo, SveL
narod, narod clobitka.n (1. Petroya 2,9.) Bog nas obavezuje da
oclrZimo svojtt snagtl ti naibol-iem stanju da bisr:ro mogli pct'
nucliti najugoclniju sluzbu slrom stvoritelju. Gdie god ;t
upotrebtjiroitt oirovi, stiiedit ie iste postiedice l<.ao i kod
NaCaba'i Abijuctcr. savjest ie otupiti pred grijehorn i izgubir
ie se sposobnost prosuclivanja sve dok ne nestane svake razi
like izmeciu svetog i nesveLog. Kako iemo onda inoii udo-
voljiti zahtjevima BoZiih naloga? "IIi ne znate da su tjelesa
32
vasa crl<va svetoga Duha, koji zivi u vama, kojega irnate od
Boga i niste svoji, jer ste kupljeni skupo. pr:osravite dakle
Boga u tjelesirna svojirn i dr_r5ama svojim, Sto je Boije.o
,Ako dakle jeclete, ako li pijete, ako li d.rugo Sto dinite, sve
na slavu BoZiu dinite." (1. Kor.inianima 6,1g.20; 10,31.)
Kristovoj crkvi svih vremena upuiena je svedana i ozbilina
opomena: >Ako pokvari tko crkvu Boiju pokvarit ie njega
Bog, jer: je crkva to ste vi.o (1" Korinianima
Bo?\a sveta, a
3,L7.) (Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 2gl-292.)
,vino vara, a tko za njim ide neie biti rnudar< tvrdi Bibrija.
,Vino je podsmjevad i silovito piie nemirnik, i tko god za
njim luta neie biti mudar.n (pride 20,1.)
tlibl.ija skreie paznjtr svima koji nose oclgovornosti sveie
sluzbe da dobro proude biografije svih tjudi koji su s uzvi5e-
nim idealima sluzili Bogu i bliznjima, a istovremeno prihva-
cali daiti opojnog piia. Pored nadela umjerenosti, Bog nam
ic ostavio u Bibliii primjere bogobojaznih ljr-rdi l<oju su poZ-
rrjeli te5ke posljedice zbog upotrebe opojnih piia. >Ali se i
oni zanose od vina, i posriu od silovita piia; svedenik i prorok
zanose se od. silovita piia, osvojilo ih je vino, posriu od silo-
vita piia, zanose se u prorokovanju, spotidu se u sudenju.
.lcr su svi stolovi puni bljuvotine i nedistoie, nema mjesta
iista. Koga ce uditi mudrosti, i koga uputiti da razumije
rrauku?< (Izaija 28,7-9.)
.lcclan od seclam glavnih grijeha je neumjerenost u ielu i piiu"
,,Ne moZete piti da5e Gospodnje i daSe davolske: ne moZete
imati zajednice u trpezi Gospodnjoj i u trpezi davolslcoi. Ili
tla prkosirno Gospodu? Eda li smo rni jadi od njega? Sve mi
ic slobodno ali sve ne ide na dobro.,. (1. Korinianima
t0,21-23.)
lma takvih koji misle da pitanje prehrane nije tako vaZno da
hr-rde ukljudeno u evandeoski racl. Ali takvi ljudi dine velike
11reSke. Bolja rijed objavliuje: >Ako dakle jedete, ako pijete,
ili ako drugo Sto Einite, sve na slavu BoZju dinite. (1. Korin.
tlanima 10,31.) (Ellen G. White, Sluge evandelja, str. 179.)
,,Ne budite na sablazan ni Zidorrima, ni Grcima, ni crkvi
lloZioj.n (1. Korinianima 10,32.) >,Za to ljubazni, zapregnuv5i
bcdra svojega uma budite trijezni, i zacijelo se nadajte bla.
I Biblija i opojna pida
33
godati koja ie vaur se prinijeti kad clode Isus Krist.u (1. Pe-
trorra 1,13.)
Kako odlutiti da ne pijem?
1. Neka odluduje um, a ne tjelesna Zelja.
2. Svoju volju stavit iu na BoZju stranu.
3. Neka Bog upravlia mojim iivotorn.
4. Zbog rnnogih zdravstvenih, sociialnih i ekonomskih razlo'
ga odludio sam da viSe nikad ne pijem opo-ina piia.
Lelia rni je da svi koji se posveitrju plemenitoi i uzvi5enoj
sluZbi sveienika pokaZu rodove Svetclg Duha u uzdri'avanju,
tjepoti sarnosavladivania i r-rmjerenosti.
,A rod je cluhovni ljubav, radost, rnir, trpljenje, dobrota, mi-
lost, viera, krotost, uzdri-anje; na to nema zakona. A koii su
Kristovi, raspe$t-. tijelo sa slastima i Zeljama.( (Galadanima
5,22-24.)
34
Upotreba nepreyrelog
i preYrelog vina
kod poznatih vladara
staroga vijeka
Biblija uglavnom poznaje i opisuje dvije vrste
vina ili piia. Ona govori o slatkom vinu ili
groZdanom soku i o prevrelom ili alkoholnoni
vintr.
Hebrejska rijed >tiroS< znati groidani sok ili
slatko vino. >rEvo, idu dani, govori Gospod, kad
ie orad stizati Leteoca, i koji gazi groi.tle sijada,
i gore ie kapati slatkim vinom, a svi ie se hu.
movi rastapati.< (Amos 9,13; Joel 3,18.) U dru-
gom primieru pojavljuje se rijed kojom
je oznateno prettrelo ili alkoholn.o "jajin"
vino. To je
vino koje vara i opija: >>A kako vino vara, ta-
kav ie doviek ohol, niti ostaje u stanu; jer ra5i-
ruie duh svoj kao grob, i kao smrt je, koja se
ne moZe nasititi." (Habakuk 2,5.) Postoji joS
hebrejska rijed ,Sekar<, koja je u Starom za-
vjetu spomenuta 23 puta i oznaduj e slatko piie,
ono Sto siti i omarnljuje.
Prva nas dakle karakteristika upuiuje na slatk<l
piie koje zasiir-rje, dok druga na opojno pide.
Mnogi znanstvenici vide vezu izmedu hebrejske
rijedi >Sekar< (turski: Seker) i rijedi Seier s ob-
zirom na to kako se u razliditoj upotrebi pi$e
na raznim iezicima.
35
 svje.sno trpjeti ,^ forzjeko\/o spilsenje. Ali ovaj sludaj poka'
,rsaccharum (grd. sakchar), to jest sok koji izlaziiz bambusove
(Heys.s, ti::: zuje da je najviero.iatnijr: vladao obiiaj tzrkvim piiem olak'
trske, sanskrtski cut urtu,' seier, Secerna irska''u Vidi Sati uniirucinra boli.
nik stranihrijedi, H;;;""r i Leipziq,- 29' izdanie' 1919'
i B. Klaii, Velilii'*"e"if stranih ii3"fi, izraza i kratica' Zag- Dalilc, svi lcoii Zclc za,Jr/;al.i bistar utn, razborilclst, satnokon-
reb; pod "Saharin") trolu, moraitt izbjegavati opojna pica. To vaii i za one koji su
je slatko na polcriajinra upravljan ia, i za a(,eve i majke, ukratko, za
,rSekerr. ili ,siker(, prema prijevodu Vuka KaradLi(a
raznilt voinih plodova svakoga koii ieli da kao dov.fek izvr5i svojr-r Zivotnu zadaiu.
pie" ir*uljano iti'"i5"4..ro pie5om od
ifi-gr"ZAu,"koi" ,* pito u prevrelom ili neprevrelom stanju'
Danas se kao i onda $irom svijeta piju slatka i nepre- Salamun, najmudriji vladar staroga vijeka,
-
vrela piia, rotoril i -
alkoholna, odnosno pre'rela piia' pa.ie- izopaEio je svoju mudrost piiem
jer u njima
mo utoliko lakSe moii shvatiti biblijske ipise,
se
Moglo bi se reii da je Salamun pripadao krugu najbogatijih
govori o obje vrste Pida.
z*ra- kraljeva. Poslije izvjesnog vremena kojeg je proveo u izo'
iJ proslom poglavlju ove knjige vidjeli smo da Biblija bilju poeeo je uzimati opojna piia. ,Razmi5ljah u srcu svom
plia svecenicima' kao i cjelokupnom cla pu5tam tijelo svoie tra piie, i srcem svo.iim upravljajuii
":ri:" "p"ttlui "pbj"il,
e'"iii#hebrejski* ,".odu koji je odludio.+u po5tuje Boga rnudro da se drZim ludosti dokle ne vidim Sto bi bilo dobro
i drZi Njegove ,rpr"i:"di. Zapiavo, svi koji i-ele savjesno' sinovima ljudskirn da dine pocl nebom dok su iivi.u (Knjiga
stuziti Bogu na slavu, a bliznjima na bla- Propovieclnikova 2,3.) Ovaj mudri dovjek i vladar Zelio ie u
":"i[-i'p6ro"e""t
;Lri;;, moii ie ostvariti vi5e dobra u svojoj sluZbi ako se uz.-
svom Zivotu proii kroz mnogcl ku5nje da bi iz njih izrrukao
Eriavaju od alkoholnih Piia' - odredene zakljudke.
Evo sto ,ruaun t to Sveto pismo govori o upotrebi
opojnih
majka svome sinu- Dopustio ie da luclost proclre u njegov Zivot kacl je odludio
piia, preko t*ptu koje je uputili i"dt'u
da piju svor11 tijelu po Zelji dopustiti opojno piie. Zato kasnije pi$e:
-caru: >Nije ,u'*t""", l-u*tt"to, nijb za car:v.e yi"-o:
"OcI malo ludosti ode cijena murdrosti i slavi." (Propovjednik
ni za knezove a" pi:" silovito pie".. (Pride Salamunove 31,4') 11,1.) Cijelo ie drultrro trpieti ako njegovi upravitelji dopuste
Ako stih iz prida 31,6. ditamo u svjetl0sti j.toa.
gore navedenjh
tekst znadi:
da ih zarobi opojno pide. Kad oni postanu robovi opojnog
tekstova, *iruo-i* natrl biti potp.tt o Onda piia, ztrog njihovog ponaianja mnogostruhe Stetne posljedice
,Dajte, pr"p,rriiie, ostavite iestoko piie -ot9m" koji ie pro- rumno2arraju se u drr-r5tvu kao rezultat nesaviesnog i neodgo
p.rii, i ii"" fo"j*[" kome je gordina u. dy5.i: on ie piti i za' vornog upravljanja.
boraviti svoju-dii"J", i nele ie vi5e sjeiati svoje nevolje'"
Kako su duboke i istinite biblijske rijedi: >Nije za careve,
("stvarnost<) L,amuelo, nije za careve da piju vino, ni za knezove da piju
Umjestodautomtekstuvidimopoz|y-cllsenevoljeibrige silovito piie." Za5to? >Da ne bi pijuii zaboravio uredbe i iz-
utope u vinu, u njemu se, za sve koji iele saduvati
sposob-
piju vina ni miienio pravicr.r kojernu nevoliniku.,., (Pride 31,4.5.)
nost zdravog p.*irairanja, nalazi savjet da ne
jer nisu poznavali drugog Upravo se to desilo Salanrttnu, dovjeku koji je otpodeo mud-
t tok. piial d stara vremena, "q-"1-
s izvjesnim omamljujuiim ro, ali nije nastavio trezveno, pa se tako ogrije5io o BoZje i
;;iik;; moglo :" "i"", pomijesano bolova. onima koji su liuclsl<e zakone. Pod utjecajem prevrelih pi6azaboravio je na
f,,ifk;;., 6iti'rr"art"o za tfulazavanje
je pr;pusteno da sami odlude pravclu. Sliiediio je odstupanje od BoZjih zakona, uzimanje
bili u samrtnim mukama bilo
tLrtlih f.ena, klanianie idolirna, dono5enje nepravednih odluka.
hode li uzeti takav naPitak ili ne'
Kakva Steta za tako muclrog vladara u tacla$njern izabranom
IzizvjeltajaoraspeiudoznajemoclasulsusuponudiliSlBi: Ilo2iem narodu! Kakva Steta Sto je tako mudar i nadaren
takkojir"rurtoS*izvinapomije5anogsa.Zydi'(Matej.27'34;)
>A On ga ne (15,23.) Isus je htio
Mart<o. vladar pruZio tako lo5 prirnjer!
"iJ",tiZ. ".,urrd"tiit
37
36
 Poslije gorkog iskustva koje je doiivio, neie nam biti te5ko
shvaiiti smisao Salamunovih rijedi: >,Kome: jaoh? home:
l{ kuku? kome svatta? kome vika? kome rane ni za $to? kome
crven u odima? Koji sjecle kod vina, koji idu te ttaLe rastvo-
rena vina. Ne gledaj na vino kad se rumeni, kad u daSi poka-
zuje lice svoie i upravo iskade. Na posljedak ie kao zmija
ujesti i kao aspida upeii. odi ie tvoje gledati na tucle zene, i ,,
i/ rlr
)'
sice ie tvoje govoriii opadine. I bit ies kao onaj koji lgzi rll
skim dvorovima. Imali su jo5 i du2nost da pred kraljem prvi
okuse piie i tako pokaZu da nije otrovano.
Ovaj faraon ie bio poznat kao dalekovidan i sposoban vladar,
koji je u kritidnom sedmogodi5njem razdoblju gladi prehra-
nio narod i saduvao zemlju od propasti. Zahvaljujuii dobroj
i}ca rr,h
Eld

usred mora, i kao onaj koji spava navrh jedra. Reii ies: Iz..-
rlr^A

biSe me, ali me ne zabolje; tukoSe me, ali ne os-ietih; kad se -N\

probudim, iii iu opet da traLim to.< (Pride Salamunove

23,29-35.)
,sve to ogleclah muclrosiu i rekoh: Bit iu mudar; ali mud-
rost bjes* d.l.ko od mene." (Propovjednik 7,23.) ,Gospodar ,,llr\
od srca svojega bolji je nego onaj koji uzme grad.o (Pri6e ;.,Em',l

16,32.) : lell
,.0 ll |ffi,mi L-

Salamun se pokaj ao za svoje prijestupe, ali su ostala nepri' _ a:r

iie'fiil
jatna iskustva i niz losih posljedica. ohrabrujuie je sto je
bstao primjer onima koji su poSli slidnom stranputicom, da ir$i)
i za njih joS uvijek ima povratka i nacle. l(]il,\l
'll6?tl)
-:)

Faraon u 18. stoljeiu Priie Krista

koristio je groZtlani sok
Vratimo se Prvoj knjizi Mojsijevoi. U njenim tekstovima
upoznat iemo se C vladarelrl koji je uspio spasiti svoju zemlju
od gladi za vrijeme sedam su5nih, gladnih godina, ali ne samo
rrrojo zemlju i narod nego i mnoge susjedne narode" Bilo je
to u 18. stbljeiu prije Krista. Egiptom su u tom razdoblju
vladali Hiksi. u to viijeme bio je prodan u roblje Josip, sin
Jakovljev. Vjeruje se da je tada5nji egipatski vladar pripadao
xvl. dinastiSi. 2a rcg vladara bibliiski izviestai kale da ie
pio groidani sok.
,rA u ruci mi bjeSe da5a Faraonova, te pobrah zrelo groZde- i
iscijedih ga u da5u Faraonovu, i dadoh da5u Faraonu. A Josip
mu rede: bvo znadi: tri su loze tri dana. Jo$ tri dana, i Faraon
brojeii svoje dvorane uzet ie i tebe i opet te postaviti u pre-
tta$irju sluibu, i opet ie5 mu clociavati da5u kao i prije dok
si mu bio peharnit." (1. kn,iiga Mojsijeva 40,11-13.) Peharni-
ci su u staro doba vodili brigu o piiima i napicima na car-
organizaciji i sposobnim ljudima koje je postavio nad poslo-
vima u zemlji, on ie trezvenom brigom preventivno djelovao
da se zemlia ne iscrpi u dugom su5nom razcloblju.
kralj, odan opojnom vinu
Asver, perzijski
Osim vladara trezvenjaka, Biblija spominje i vladare koii su
voljeli opojna piia. Jedan od takvih bio je i Kserkso I, ili
biblijski Ahasver (Asver), perzijski kralj koji je vladao od
485-465. godine prije Krista.
Evo kako Biblija opisuje sjaj, slavu i rasko5 ovog cara i nje-
govog carstva: >U vrijeme Asverovo, a taj Asver carova5e ocl
Indije do Etiopije u sto i dvadeset i sedam zemalja. U to
vrijeme, kad sjeilaSe car Asver na prijestolju carstva svojega
u Suzanu carskom gradu, treie godine carovanja svojega
udini gozbu svim knezovirna svojim i slugama svojirn, te bi-
ja5e kod njega sila perzijska i medska, vlastelji i upravitelji

3E 3q
 zeinaliski. I cln pciliazivaie bogatstvo i slavu carstvzr svojegii
i diku i krasotlr velidine svoje mnogo dana, sto i osamdeset
dana. I posliie tih dana udini car svemu nar:odu S[o ga bie5c
l,l
u Strzanu carskotn gradu ocl maloga d<-r velikoga g,czbu za
sedam dana Lr trijemr,i u vrtu cld carskoga. ctvora. Zavjesi
bijeli, zcleni i ljubidasti bijahu objeSeni \Il"vcama bijelim,
lanenim i skerletnim o biodtrzirna srebrnim na stupovima
mran:rornim; odri bijahu zlatni i srebrni po podu od zelenoga,
bijeloga, Zutoga i crnoga mramora. A piie clavahu u sttclovima
zlatnim, i to u sudovima drugim i dr^ugin-r, a vina car.skoga
bje5e izobila, kako moZe biti u cara. I pidem nitJ<o ne nava-
ljiva5e po nareclbi, ier- car bje$e zapovjedio svim pristavime
doma svojega da dine l<ako tko hoie. I carica Vastiizr udini
gozbu Zcnama u carskorn clvoru cara Asvera. Sedmi clzrn kad
se car razveseli od vina rede Mzrt.lmamll, Ba'zati, Harboni Ba.
gati, Abgati, Zetaru i Harhastt, sedmorici clvorana koji clvo-
rahu pred carem Asverom, cla clovedu caricu Vastiju pred
cara pod carsleim vijencenr da pokaZe naroclitla i knezovima
ljepotu njezinu, jer biiale lijepa. Ali carica Vastiia ne htie
doii na riied care\rlt, koirr joj porudi po drtoraniura; zatcl se
car vrlo razgnjevi i gnjev se njegov raspali u njemu.u (Kn.iiga
o Esteri l,l_*12.) ,Ako je ugodno caru, da izicle carska zapo-
viiest ocl njega da se upiSe medti zakone perz.ijske i medslie
da je neprom.icnito, clet Vastija ne izJazi vi5e precl cara Asvera
i da ce car dati njezino carstvo cirugoj bolioi od nje." (Re-
dak 19.) ,,A viuct carskogcr bje.4e izobilct kuko utrsi.c biti tt ctt-
rc.< (R.edak 7.)
Svatko ic na ovoj gozbi pict koliko ie htiti i Zelio. Takrro
ponaSanje izmiienilo ie karakter gozbe. Umjesto vesel.ia, pocl
utjecajem opo.inog piia r"ra gozbi se poiavljr-riu neobuzdanost,
raskala$enost i bezrazlailna srd2ba i gnjev. Krali, koji ie po'
kazivao svoie bogatstvo, na vrhuncu ove duge gozbe otrratiil
se svoioi supruzi da pokaZe svoju ljepotu.
Kraljica Vzisti.ia kao Iestita ie'na nije prilrvatila nedastzru
zahtjev sr,og sr-lpruga i njegovih clvorana i nije se pcljavljivala
da precl svima poka2e ljepotu svog tijela. >,Zato se car vrlo
razgnjevi i gnjev se njeg<tv raspali u njernu.* (Reciak tr2.)
Vjerujc:irr cla ste primijetili kako dov.iek, bez obzira na polo-
Laj i ugled koji uZiva u dru(tvu, pod utjecajem opo.jnog vina
dini talte posl-Lrpkc koii cluboko vriiedaiu i poniZavaiu n jego-
40
vc: n;ljslllije i najbliZe, pa 6ak i rrlzrstitri slrprligll, k<ljima hi
trebao javno ukazati podast. Samo jedna riied ili peodobra'
viinje, u tovieku koji se nalazi tt opijenom stanjur bezrazlaino
iai.ivaju ljutniu i dine ga vrlo surovim. Tako je i ovai vlaclar
,, .r**.og*Snosti cia trijezno rzizmi$l'ia ubrzo izglrbio rztvnoteilt
zcleii sifluvati svoje nerazumno dastoliublje. U provodenju
svoje samo\rolje i gsvete ne sanlo da je caricu Vastiju liSio
carske krune nego ie u svo.ioi naglc"rsti clggovorom sa slvo.iim
savjetnicima otiSag tako daleko eia je raskinuo i brak s vlasti-
lurn suprugolll.
Na ialost, ovdje jos nije kraj poviiesti o kralir-r Kserksu I.
i njegovoj liubavl prema opgjnonr vintr P1;d utjecajenr piia
ulogao ie diniti 'io5 teZa djela nego Sto ie obrana nerazllmnog
i'as[oljublja i neosnovana rastava hraka. u trenucima opijc-
rrosti ilkoholom i u nemoguri.nosti da trijezno i razloZno pro-
suduje, po nagovoru svog savietnika Amana lako ie clonio
presudnu odluku. o istr:eblienjtr ieclnog cijelog naroda Ll svorll
liraljevstvu. To je ocltudig samo zbog toga Sto rSoviel< po imenu
IVtarclohej, pripadnik tqg nar'ocla, niie- paclao nidice pred Ama-
n()r-rf, prvim rninistrom.
,,1 Aman rede caru Asverli: Iu:a nargel rasijan i rasut po na-
rodima po srritn zemljarna carstva tvojega, kojega su zakoni
rlrukeiji ocl z.akona svih narocla, I ne izvr$uje zakcltra carevih,
p.r nije probitadno car1-t da ih gstavi. Ako ie c4ru ugodno, dil
sc pi$e cla sc istrijebi: i jar ir-r izmjeriti cieset tisr-ria talanatir
sr-cbra u ruke pristavima da clonesu Caru u riznicr:. Tada car
snimi prsten s ruke svoje i clade ga Amanu sinu Arnadal.ovr-t
Agcgeiu nepriiateliu Judeiskom. I rede Anranu: To srebrcr
,,.t a tebi, a ocl naroda dini 6to ti je ctrrago," (Knjiga o Esteri
1,8--1i.) Karakteristidna naglcst alkoholidara i kada nije pocl
r t.iecerjem opo^inog piia!
r
Kralj Kserksol ili Asver poslije rastarre s caricom 'iuclejskog.
Vastijonr
oi.cnin se <lrugom Zenom Esteron-r, porijeklgnr iz
rurr'ocla. Zbog; pgsljedica kraljerre naredbe, Estera je kao Ju
tlc.ilia postala vrlo nespokoina i Sto se vi3e priLrliZarrtxt za.ka-
zani dan uni5lcnia i istrel-rljenja njenog naroda. bivala je svc
,rrllr-rdnija cla Lrz. pomoi Zivoga Boga izmiieni tu okrutnu
, rcllr-riru.
Stoga je pozivala kr:alia clva dana uz;tstopno na rudak. ,I tak<l
,l,rc1u Car i Aman na ob.ied car-ici Esteri. I retc c(tr opet drugi
41
dan napivii se vina.: Sto lelii, carice Estero, clat ie ti se; i ito
molii, ako je i do polovine carstvcr, bit ie. Tada odgovori ca-
rica Estera i rede: Ako sarn na51a milost pred tobom, care, i
ako je caru ugodno, neka mi se pokloni Zivot moj na moju
Zelju i narod moj na moju molbu. Jer smo prodani ja i mof
narod da nas potru, pobiju i istrijebe. Da smo prodaui da
budemo sluge i slu5kinje, mudala bih, premda neprijatelj n<:
bi mogao naknaditi Stete caru. A car Asver progovori i rede
carici Esteri: Tko je taj, i gdje je taj koji se usudio tako
diniti? A Estera rede: Protivnik i neprijatelj ovaj je zlikovac
Aman. A Aman .se upla5i ocl cara i od carice. Tada car gnjevno
usta od vina i otide u vrt kod dvora, a Aman osta da moli
za Livot svoj caricu Esteru, jer vidje da je car naumio zlo po
nj. Potom se car vrati iz vrta dvorskoga u kuiu gdje bje$e
pio vino; a Aman bje5e pao na odar gdje sjeela5e Estera. I
car rede: Eda Ii ie i caricu osramotiti kocl mene u kuii? finr
ta rijed izide iz usta carevih, pokri5e lice Amanu. I Harbona,
jedan od dvorana carevih, rede: Evo i vje5ala Sto je nadinio
Aman za Mardoheja koji je govorio dobro po cara stoje kod
kuie Amanove, visoka pedeset lakata. I rede car: Objesite ga
na njih. I tako objesiSe Amana na vje3ala koja bje5e pripravio
Mardoheju. I gnjev carev uti5a se." (Knjiga o Esteri 7,1-10.)
Pod utjecajem opojnog piia prvu ienu kralj je odbacio dok
je drugoj bio spreman dati polovinu kraljevstva. Kako su pocl
utjecajem alkohola osjeiaji varljivi, a razum odsutan i oslal:-
ljen! Kraljica Estera usrdno ga je molila da podtedi njen
narod. Kad je objasnila da je Aman, njegov prvi ministar,
pokretad takve akcije, kralj se ponovo razgnjevio: "Tada car
gnjevan usta od vina.. .o (Redak 7.) Ali sada na svog bliskog
suradnika Amana. U svojoj opijenosti, a potaknut ljubomo-
rom, jo5 jednom pokazu.ie svoju nesposobnost da trijezno ra'
sueluje. Donosi smrtnu presudu Amanu zbog toga Sto je ovaj
moleii za svoj Zivot pao na lelaj na kome je sjedila kraljica.
Tako je Aman zavr5io na vjeSalima koja je pripremio za Ju-
dejca Mardoheja.
Kod kralja Asvera rnogu se primijetiti one poznate stepenice
po kojima se kreie gotovo svaka osoba odana alkoholu:
l. Pod utjecajem opojnog piia um slabi. Gubi se zdravo ra-
sudivanie.
42
2. Postepeno dolazi do problema u obitelji, na prvom miesttr
u odnosima sa Zenom. Ljubomora je tr veiini sludajeva re'
dovna pojava i pratilac' alkohola. ,Ova bolest podinje po'
stepeno i potrebno je da pro(te izvesno vreme da bi se raz-
vila u punom intenzitetu i svoj svojoj nastranosti. Ideje
ljubomore bolesnik u podetku ispoljava samo u pijanom
stanju.< (Dr Vlad\mir Zii.ii, Alkoholizam i druge bolesti,
Beograd, 1973.)
3. Problemi na radnom mjesttt.
4. Problemi u dru5tvu. Takozvano asociialno pona5anje. Ko-
liko je poloZaj u drustvu viSi i odgovorniji utoliko su po-
sljedice teLe i sudbonosnije.
Sve ove pojave koie je uodila suvremena alkohologija nalazi-
rno kod kralja Asvera.
Nemamo namjeru prikazivati poznate vladare staroga vijeka
kao pijanice, vei Zelimo ul<azati na te5ke p<lsl,fedice koje se
1;ojavljuju kod uzimanja alkoholnih pida, a od koj'ih nisu
irnuni ni ljudi na odgovornim mjestima. Mnogi koji su se u
svojoj o5troumnosti, darovitosti i sposobnosti uzdigli vrlo
visoko, desto su zbog ttpotrebe opojnih piia pali do groba,
ito je prouzrcrkovalo te5ke i nesagledive posljedice poslije
n.iihovog najde5ie preranog odlaska.
Na medunarodnom seminaru v. ZagrebLr o preventivi alkoho-
lizma i drugih ovisnosti, prije desetak godina govorio je i
predstavnik jedne svjetski poznate tvrtke iz Nizozemske. On
ic iznio zanimljivo iskustvo iz tog poduzeia, istiduii da kocl
njih radnici nikada nisu u tolikoj opasnosti da se odaju upo-
trebi alkoholnih piia kao ljudi na odgovornim i upravninr
pol<lZajima, koji desto imaju poslovne sastanke, primanja po-
slovnih partnera i raznih delegacija, koktele i razne proslave,
ito se obidno obavlja uz ttpotrebu jakih alkoholnih piia, pa
sc tako i najtrezniji poslije stanovitog vremena naviknu na
opojna piia. To uzroktrie probleme na odgovornim poloiaji-
nra $to se odraZava u radu cijelog poduzeia. Isti je govorniii
rc:kao: ,Kad opazimo da se netko od vodeiih u poduzecu
oclao navici prekomjerne upotrebe opojnih piia, uprava ga
poziva i postavlja alternativu: napustiti poloZaj ili piie.o
Danas, zahvaljujuii znanstvenim dostignuiima, u svakoj
zcmlji svijeta proizvodi se veliki izbor kvalitetnih bezalkohol-
rrih piia i sokova. To omoguiuje suvremenom dovjeku da ih
43
i<oristi, saduva svoj dru5tveni ugled, kulturu, koristan i stva-
raladki Zivot, kao i osobno zdravlje koie je danas itekako
ugroieno razliditim Stetnim diniocima.
Da zaista nije za vladare opoino vino ni silovito piie pokazuje
prinijer dvoranina Zimriia, zapovjednika polovine bojnih kola
izraelskog kralja EIe.
,Dvadeset i $este godine kraljevanja Ase u Judeji postade
Ela, sin Ba5in, kraljem lzraela u Tirsi; vladao je svega dvije
godine" Nicgov dvoranin Zimri, zapovjednik polovine bojnih
[ola, uroti se protiv njega. Kacl je bio u Tirsi, opio se u kuii
Arse, u.pravitelja clvora u Tirsi. Tada provali Zimri, udari na
njega i ubi ga, dvacleset i sedpre godine Asina kraljevanja Ju-
clejom, te zavlacla mjesto njega. eim je zavladao i sjeo na
prijestolie, poubija svu obitelj BaSinu; nije mu po$tedio ni
sto uza zici mokri, ni njegovih ro<laka ni prijatelja.n (Prva
kniiga o kralievima 16,8-11. Stvarnost)
Zimrt.ie vladao svega seclam dana. Narod je negodovao na
Zirnrijer, okrutni despotizam i traZio da Zimri odstupi. ,KacI
ie Zirnri viclio cLa ie grad biti osvojen, uete u utvrdu kraljev-
skoga dvora, zapali nad sobogr kraljevski dyor i tako pogibe.<
(Redak 18.) eoviek koji je uZivao visoku dast i povjerenje
svoga gospodara ,opi se(. te pod r-ttjecajem opojnog piia
ubija onoga koii mu je povjerio tako visok poloZaj. Potom
preuzima vlast u svoje ruke i "poubiia svu obitelj BaSinu',"
Nar kraiu, kad se ubrzo iza toga i sanr naSao u opasnosti, za-
palio je kraljevski dvor i samoga sebe u njetnu.
Kod osnbe oclane opoinom piiu uvijek ie sve na kocki pa i
njegov vtrastiti Zivot. Da zlo bude veie, mnogi nevini trpe i
rirada.t aju uz takve. NaSa narodna poslovica kaZe: oU pijani=
cc nema ttzdanice."
Stoga ovo poglavlje Zi:limo zarrr5iti rijedima majke cara [ta-
,rruela: ,Sto, sine moj, Sto, sine utrobe moje, i Sto, sine zavje-
ta nrojih? Nije za careve, Lamuelo, nije za careve da piju
vino, ni za knezove da piju silovito piie, da ne bi pijuii zabo'
ravio uredbe i izmiienio pravicr-r koiemu nevoljniku.u (Pride
Salamtrnove 31,1-5.)
44
Danijel i mjegovi drugovi
- apstinenti
Dosad smo uglavnom proudavali biblijske bio-
grafije onih koji su voljeli da5icu alkoholnih
iti opojnih piia. Metlutim, manje smo ditali o
onima koji su bili apstinenti ili trezvenjaci.
Zbog toga iemo obratiti pozornost na nekoliko
biblijskih lidnosti iz grupe trezvenjaka - apsti-
nenata. Obidno se de5ava, a to je potvrdeno i
iivotnim iskustvom, da su oni koji su podeli
piti alkoholna piia kao umjerenjaci kasnije
uglavnom zavrSavali kao neumjerenjaci, Sto ie
bio sludaj i s babilonskim kraljern Baltazarom.
No, sad nam se pruZa prilika da upoznamo
trezvenjake, apstinente, suvremenike kralja
Baltazara, koiima Biblifa daje istakntr.to mje'
sto
DaniJel, Sidrah, Mizah i Abdenago
Prorok Daniiel je pisac istoimene prorodke
knjige koja pripada kanonu starozavjetnih
svetih spisa i redu prorodkih knjiga. On je kra-
Iju Baltazaru objasnio znadenje nepoznatoe
pisma koje se pojavilo na zids za vrijeme ras'
ko5ne gozbe. Zajedno sa svojim drugovima
Sidrahom, Mizahom i Abclenagom, kao i osta'
lim Judejcima, preZivio je sedamdesetogodi5-
45
 nje ropstvo u Babilonu. ovi mladiii su odludili da ne jedu
mesnu hranu koja se obilno servirala na kraljevskom stolu u
l{ Babilonu, niti da piju opoina piia, kojih je takotler bilo u
izobilju. Ne samo da su apstinirali od opojnih piia vei su se
iskljudivo prehranjivali vegetarijanskom hranom.
Glavni izvor iz kojeg dobivamo podatke o ovim dogaetajima i
lidnostima trezvenjacima i vegetarijancima, jest prvo po'
- proroka Daniiela.
gtavlje Knjige "Godine treie carovanja
Joakima cara Judina dotte Nabuhodonozor car babilonski
na Jeruzalem, i opkoli ga." (Danijel 1,1.)
Kralj Nabuhodonozor je uspio osvojiti Judeju s Jeruzale-
mom, Sto mu je omoguiilo da opljadka blago iz riznice jeru-
zalemskog Hrama i odvede tisuie Judejaca u takozvano se-
damdesetogodi5nje babilonsko ropstvo-
,I Gospod mu dade u ruktr Joakima cara Judina i dio sudova
doma BoZijega, i odnese ih u zemlju Senar u dom boga svoje-
ga, i metnu sudove u riznicu boga svojega. I rede car Asfenezu
starjelini svojih dvorana da dovede izmectu sinova Izraelovih,
i od carskog sjemena i od knezova mladiie na kojima nema
mane, i koji su lijepa lica i naudeni svakoj mudrosti i vje5ti
znaniu i razumni i koji mogu stajati u carskom dvoru, pa da
ih udi knjigu i jezik Haldejski. I odredi im car obrok na dan
od jela carskoga i od vina koje on pija5e, da se hrane tri go'
dine, a poslije da stoje pred carem. A meitu njima bijahu od
sinova Judinih Danijel, Ananija, Mizael i Azarija.o (Danijel
1,2-6.)
Ova detiri mladiia bili su dovedeni u tada5nii najveii grad na
svijetu, kao robovi najmoinijeg vladara na svijetu, kako bi
se odgaj ali za naroditu kraljevsku sluZbu. Moguinost da se
hrane kralievskom hranom u druStvu s najvi5im dostojan-
stvenicima i sluZbenicima bila je velika dast i prednost koiu
im je ukazao sam kralj Nabuhodonozor. Jelo i piie s carsko-
ga stola predstarrljalo je izraz posebne kraljeve naklonosti i
brige za njihovo zdravlje.
,A starje5ina nad dvoranima promijeni im imena, i Danijelu
dade ime Baltazar, a Ananiji Sidrah, a Mizaelu Mizah, a Azariji
Abdenago.o (Redak 7.)
Ovaj postupak moZe se shvatiti jedino kao teZnja Babilonaca
da mladiii 5to prije i Sto lakie zaborave svoje vjersko opre-
dieljenje i svoj narod. Meilutim, ovi su mladiii jo$ iz svog
46
rloma ponijeli vrlo dobar odgoj, tako da su se njihova shva-
c'anja veoma razlikovala od shvaianja drugih koji su priliku
koju im je dao kralj smatrali velikom daSiu i predno5iu. o
lome ditamo u osmom retku:
,Ali Danijel naumi da se ne skvrni obrokom jela careva i
vinom koje on pija5e, i zamoli starje5inu nad dvoranima da
se ne skvrni.r* (Danijel 1,8.)
/.aSto je Danijel odludio da se ne osk.rrni jelom i vinom s
kraljevskog stola? Prvo, zato $to je jedan dio jela s kraljev-
skog stola bio posveien idolima, odnosno laZnim bogovima;
:r drugo, 5to su se oni naudili umjerenosti tr svojim domovima
pa ih nije privladilo izobilno kraljevsko jelo i piie.
Medutim, provesti ovakvo gledi5te u Zivot. znadilo je odbiti
rraklonost najmoinijeg vladara tadainjeg svijeta, biti even'
trralno optuZen za preziranje kraljevskog jela i piia i Siren.ie
takvog utjeca-ia. Tako su ntladiii do5li u Zivotnu opasnost,
icr su bili samo robovi. Njihov Bog, kralj i narod bili su po
shvaianju Rabilonaca potpuno pobijetteni. Ali mlacliii su ne
\rrmo znali vei i vjerovali da ie samo kao trezveni i potpuno
z.rlravi, neovisni o opojnom vinu i te5kim jelima, moii naj-
lr<>lje posluZiti Bogu i dru5tvu. Oni su znali da ie se samo kao
trrnjereni u svemu moii razviti i neprekidno napredovati u
t iclesnom, umnom, duhovnom i dru5tvenom pogledu. Zapra-
r,o, Danijel malo kasnije vrlo uvjerljivo opisuje njihov napre-
rlak u svim Zivotnim podrudjima.
I{czultati vjernosti BoZjoj Rijedi i zdravstvenim nadelima
rrbrzo su se osjetili i vidjeli. ,I rede starje5ina nad dvoranima
l)anijelu: Bojim se gospodara svojega cara, koji vam je od"
rrrclio jelo i piie; jer kad car vidi lica vaSa lo5ija nego u osta-
lih mladiia, va5ih vrsnika, za Sto da mi udinite da budem
1'lzrvom kriv kralju? A Daniiet rede Malazarlr, kojega starje-
rirra nad dvoranima postavi nad Danijelom, Ananijom, Mizae-
lorn i Azarijom: Ogledaj sluge svoje za cleset dana, neka nam
sc daje varivo da jedemo i voda da pijemo. Pa onda neka nam
.c vide lica pred tobom i Iica mladiia koji jedu carsko jelo,
pit kako vidiS, onako dini sa slugama svojim. I poslu5a ih u
Iom, i ogleda ih za deset dana. A poslije deset dana lica im
tloilo5e ljep$a i mesnatija nego u svih. mladiia koji jeelah.u
t'rrrsko jelo." (Reci 10-15.)
4V
 l)rrnas se zna da opojna piia ne mogll biti nikakav koristan
Na prvom testu tjelesne kon<licije ovi mlacliii poloiili sr-r is- ,lodatak hrani; naprotiv, dr Aleksandar Despotovii u popu-
pit s ocilidnim r-ezultatom. Tjeiesni [ovjek t.ielesnu ljepoltr l:rr-noj bro$uri nDa li ie alkohol hrana,., istide: "Alkohcllna
itavl.ia na p11vg 1. icsto, a oni s1-r Ll tome nadrna$ili svoie alkoirol ie 'antihrana'.< (str. 15,
vr:$nj'ake. Doiao ie na rerl clr'ugi test, koji je kralj Nabuhodo- t,ic'a su toksidne namirnice
llcogracl, 1964.) Alkclhol se- naziva kradliivcem vitarnina, a
nozo; r,oclio osotruo. To ie bio ispit nrudrosti, znania i d<lbroq
tvlclnja cia all<ohol iada, claje krv i okrepliuje ie zablucla.
r:asudirranja.
,I kaci prode vr:ijclne po kotl car bieSe rekao cla ih izvcclc, ltlttciict koja bude uspelcL tlu lcrtnre pretvori u iitctanice, a
izvccle iir starje(iira nacl clr,oratrin-ra pred Nabuhodonozora' I ,livtti dar groi.de i voie u korisflu hr{tt'ttt rnesto tL alkctl'tol
govori car s tii,r:r*, i ne nacle se mealu njin:a ni jedan kao ytostate - najnt.otn.iju" i - naisreiniia nrc.drl sr2itl'tct.K (Josip
banijel, Anani.ia, Nlizael i Azarija; i stajahu pred carem.< llroz-Tito, citat iz tlrn5ure dr Aleksandra Despr:toviia "Da li
lDanijel 1,18-19.) ,Bog pruza moguinost, a r-rspjeh ovisi _o t(' alkohol hranao, str.43")
nadinl na koii sc [c ilogr-rinosti iskori5ta\/aju.< (Ellen G.
White, Proroci i carevi, str. i86-189.)
Ubrzo ie kraii p9zlra6 Daniiela da pru protumadi vaZan san,
a poslije tr:ga postavio ga je na najvi5i potoZaj u svom kra-
ljevstvir. PoBasne poloZaje clobila su i tri l)anijelova druga:
,car progovori Daniielu i rete: Doista, va$ ie Bog nact trogo;
viura i gr^*spoclar ilad carevirna, i koji objavtjlrie tajne, kad si
mogao otkriti ovu tajnu. Tacia carr uzvisi flanijela, i d1!9 ryy
*1169* velitr<e clarove i u[ini ga gospodarem svoj zeinlji babi-
lonsfoj i poglavaronl nad sYim nrudracima babilonski.m. I
Danijei izrnoli u cara, te postavi nad poslovinra zemlje babi
lonske Sidraha, Mizal1a i AbdenaSZI, a Daniiel osta na dvoru
carevu.( (Daniiel 2,47-49.\
oDok se Danijel driao Bclga s nepokolebivim pouzdanjem, nut
njega je si$la sila Duha prorclstva. s ijudskim u-putaffta o
dlZnoitima iivota na cirror:u, on je primio i od Boga dar od-
gonetalja taipi bucludnosti . . .u (Ellen G. Wlrite, Proroci i ca-
rcvi, 485. str.)
Takvi trezveni, razbgriti, zdravi i karakterni liudi i Zene bili
su uvijek potrebni srrijetu, a takve i Bog moZe blagosloviti. '.lit'no toi izjavi moglo bi se reci: naciia koja umnoiava
Kroz dugogodisnjLr odgovornu sluzbu Danijel je zajedno s l, r t nrc postatie najbijedniia, irajsiroma3niia i najnesretnija.
drugovima u ciiclgsti dokazao da raspolafle najveiinr ljud-
skim vriieclnostirra koje imaiu tako znadajnu ulogu u razvoju Vt'r' i sauro pilanstvo negativno djeluje na radnu sposob'
ljudskog roda. nr.,t, rrrakar samo prir.rremeno. Piiani vozad desto izaziva ne-
r,'r'c. Vetiki broj krividnih diela dogaita se r"r pijanstvu, ili u
,Voie, Zitarice i povrie, pripremljeni jednostavno, bez zadinzr l,rlo lizrhvoj vezi s alkoholom, odnosnCI na mjestima gdje se
i Zivotiniske masti bilg koje vrste, predstarrljaiu zajedno _s trric :rlkoholna piia. Tako pijanstvo dovodi u opasnos[ nc
mliiekom ili tudenim vrllniem, najzclraviju hranu.* (Ellen G. '..un() zclravlie osobe koja pije, vei i tivot i irnovinu drugiir
White, Savjeti o iivgtu i prehr:ani, Znaci vremena, Zagteb, llrrrli. Nesi'eia na radu je vrlo d.esto posljeclica pijanstva.
str.279.)
1 llilrliia iopojna pida 49
48
Iskurstva osiquravajuiih druStava govore cla o$teienja zdra- r'cclnosti makar se i nebo sruiilo." (Ellen G. White, Odgoj,
r,lia u tijeku alkoholizrna skrair-rju l^fuctski Zivot za prosjedno 59. str, Preporod, Reogractr 1981.)
15'clo 20 godina pa prema tome ona isto tako skraiuju pro- 'l'akvi liudi potrebni su i suvremenom sviietu, ali takav ka-
dtrktivnu bur.u radne sposobnosti i izazivaju rantt invalicinosl' r'lrkter nije plod neprech,iciivog sludaja. Plemeniti karakter je
tczultat samosavlaclivanja i svjesnog pol<oravanja BoZjoj
Alkohotridar prema na$im iskr-tstvima, untire u prosjeku izmc- volii i prirodnirn zerkoninra.
du 50. i 55. godine Zivota.n (Vladirnir Huc16lip, Istina o alko' 'l'rr clolazi do punog izraLaja l.jepota upravljanja samim sc.r-
hoiu i alkoholiztttu, str. 116. i 117 , Kr$ianska sadalljost,
Zagr& 1983.) lrom i uzdrlavanja. Ona je narodito istaknuta kod vrhunskih
:,1rorta5a. Zato apostol Pavao pi5e: ,Srraki pak koji se bori
Ove rijedi kao cla ie vei Darrijel sa svgia tri cln-rga znao prije ocl svega se uzdrZava: oni dakle da dobiju raspadljiv viienac,
2600 goclina. Bucluii cla je usrroiio bibiijslca nadelzr trezve' ;r rrri neraspadliirr.o (1. K,orinianima 9,25.)
nosti,-mogao je r-rtiniti velika djela za svoj nar<-rd i za druge
narocle, te poitati uzor destitosti i trcz''venosti nlnoginra srre
do danaSnjeg clana. Iako se nalazio u ropstvtt, cloZirrio ie vijck
stogodiSniaka.
Oni koii Zelc sretan, zclrav i d1rg Zivot, tr^ebaju koristiti u
svojoj prehrani raznovrsno voie i voine sokove. Ako se nisu
r.rrri5" irAuti opojnim piiima, voie i voini sokovi postepeno
ie gasiti Zeliu za upotrebom opojnih piia'
U voir-r se nalaze gotovo svi vitar-nini potrebni lir-rclskt;m orga-
nizmu. To ic osttora iShrane, naravno, kornbirrirana S clstalinr
namirnicima liao Sto stt Zitarice i mliiedni proizvocli'
,Hranljiva i cti.jetetska vreclnost voia i vocniir sol<ova prois-
ti(e iz obilia raznovrsnosti njihovih sastoiaka od kojih sll
neki u stariiu cla stvaraju energiju, drr-rgi c1a vr$c za5titnu
funkcijr-r u organizmlr, treii da doprinosc njegovoj lz8radnii
ita." ("Voie i vr:ini sokovi ka1l hrana,,, c1t' Vlastirnir Crneevii,
Beograd 1964. str.47.)
Priie nckog vrenlena jeclan pri.iatelj mi je liazao: ,Vidite kako
mi ne .urrilistSumo dovol-ino ' zdrarl'oj prehrani: kacl se tl(o
nade u bolnici, tacla tnu l<trpujemo i da'iemcl cla jede Sto vi$e
voia i pi-ie voile sokove, cta bi se br/e opqrarzio i ozclravio'
Zaito ne bismo to dinili kacl snro mlacli, zclrarri i l<od kr-rie, da
sprijetimo mnoge i:olesti i lilonulosti!"
,Najveia pr-rtreba svijeta-ie potreba za lir-rdima koii se ne da-
iu ni kr-rpiti ni prorliti, liuclima h<lji sn Lr ctubini svoie duSc
posteni i dasni; ljudinra koji se ne boie nazriati gr:ijeh njego-
ui* pruriin imeilom, ljudima diia je savjest vjerna dr:inosti
kao tlaguetska igla polu, ljr.tdima koii ie stajati na strani pra-

50 5t
>>Mane, Mane,
Tecel, Fares ( E
babitromski kralj Baltazar
i njegova posljednja gozba
Proudavajuii Sveto pismo, svaki objektivniji
ditalac moZe vrlo lako uoditi da Biblija govori
o dvije vrste piia: alkoholnim i bezalkoholnim,
ili slatkom vinn i silovitom piiu, o demu ie veei
bilo rijedi. U daljnjem proudavanju ovog pro'
blema ubrzo iemo uoditi einienicu da Sveto
pismo vei od svoje prve knjige oznaduje upo'
trebn opojnih piia kao pnokletstvo za poiedin-
ce, obitelji pa dal< i ciiele narode i pokoljenja.
S druge strane, bezalkoholno ili slatko vino
opisuje se kao blagoslov-
,Jer koliko ie biti dobro njegovo i kolika lje-
pota njegova! Od Lita ie rasti momci., a od
slatkog vina djevojke.o (Zaharija 9,17.) Dakle,
od slatkog vina i tita rast ie mladiii i djevojke,
a to ie dio napretka, ljepote, dobra i blagoslo-
va ne samo z,a njih vei i za cijelo ljudsko
dru5tvo.
Ntedutim, za epojna vina i napitke Biblija iz-
javljuje: ,Te5ko onima koji su jaki piti vino,
i junaci u mijeianju silovita piia, koji pravdaju
gre5nika za poklon, a pravednima uzimaju
pravdu. (Izaiia 5,22.23.)
53
 Negativni primjer babilonskog kralja
Baltazara
Veliki grad Babilon bio je prijestolnica babilonskog kr:aljev-
stva koje se na pozornici svietske povijesti javlia kao prvo
svjetsko kraljevstvo od 606. do 53E. godine prije Krista. U
istoimenom gradu lSabilonu, u kraljevskoj paladi, odigrao se
dogadaj Ll kome je glavna lidnost bio sam kralj Baltazar.
Jeclnog dana, a bilo je to 539. godine prije Krista, kralj Bal-
tazar je pripremio svetanu qozbu za tisuiu uzvanika. U Zelji
da malo vi5e osvijetlirro lik ovog kralja, o korne povijest
daje vrlo oskudne poda[ke, naveo bih nekoliko podataka iz
anala kralja Nabonid&, r kojima se istide da je Baltazar,
prvorotteni sin Nabonidov, za Livota svoga oca, kao i u tre-
nutkr-r propasti babilonskog kraljevstva, zauzimao vrlo istak-
nuto mjesto.
,Frema raznim natpisima, utvrdeno ie cla je kraij Nabonid
imao sina pod ovim irnenom. LI Nabonidovim analima viSe
puta spominje se ovo ime i<ao zapovjednika vojske. Dok je
kralj Nabonid rezidirao u Temi gdje je i umro, prijestolo-
nasljednik Baltazar nalazicr se kao vojni zapovjednik u Babi-
lonu.,. (Danijel l<ornentar D. Stojdeviia, str.
47.)
Biblija zapodinje opis posljednie noii kraliaBaltazarai babi-
lonskog kraljevstva ovako: ,Car Baltazar udini veliku gozbu
tisuii knezova svojih i pijaie vino pred tisuiom njih." (Dani-
jel 5,1.) Kralj je priredio veliku gozbu, na kojoj se obilno
todilo alkoholno vino za tisuiu njegovih knezova i velika5a.
Ovakva gozba nije bila niSta neobidno u to vrijeme na Istoku.
Prije smo spominjali slidnu gozbu kralja Asvera ili Kserksa I,
opisanu u knjizi o Esteri, prvorn poglavlju. Neki smatraju da
je ova svedanost bila godiSnja usiromena na osvajanje Judeie.
Kralj se nalazio na posebno uzdignutom mjestu okrenut uz-
vanicima, da bi mogao vidjeti sve prisutne, kao Sto je to bio
obidaj kod istodnih naroda.
>rNabuhodonozor, 'najljuii izmettu naroda' (Ezekije1 28,7.), je
urnro i Babilon, 'cudo meilu narodirna'
(Jeremija 51,41"), je
doSao pod nerazumnu upravll njegovih nasljednika, Sto je vo-
dilo do postupne, ali sigurne propasti. Zbog ludosti i slabosti
Itlabuhodonozorova unuka Baltazara, ponosni Babilon je us-
koro propao.. . Kir, neiak Darija Medskog i glavni zapovjed.
54
rrilt kombiniranih rrojski N,Iedijanaca iPerzijanaca ie opkolio
llabilon. A unutar naizgled neosvojirrih tvrdava, sa svojim de-
lrclim zidovima i bakrenim vratirna, za$tiien riiekom Eufrat
r opkoijen obiinim zalihama hrane, razbh:.dni vladar se os.ie-
,'ilo sigurnint, pa je provodio srroje vrijeme u veselju i pijare-
, i.., (Ellen G. White, Proroci i carevi, str. 522. i 523.)
,Napiv se vina Baltazar zapovijedi da se donesu sr-rdovi zlatni
i srebrni, koje bie$e odnio Nabuhodonozor otac mu iz crkve
icruzalemske, c1a iz njih piju I<ralj i knezovi mu; Zene njegove
i inode njegorre.n (Danijel 5,2.)
,,U svojoj oholosti i drskosti, s bezobzirnim osjedajern sigrir-
rr<rsti, Baltazar 'udini veliku gozbu tisuii knezova svojih, i
pija5e vino pred tisuiam njih'. (Danijel 5,1.) Pomradenog ra-
rLima zbog besrarunog opijanja i s najniZim porivima i stras-
lirna I<oje sll se raspaliie, sam kralj je poveo ritualnu orgijrl.
I)ok je gozba uznapredovala, on 'zapovjedi da se donesu stt-
rlovi zlatni j srebrni koje bje5e oclnio Nabuhodonozor otac
ruu iz crkve ieruzalemske, da iz njih piju car i knezovi nje-
1rovi, lene njegove i inode njegove; pijahu vino i hvaljahu
bogorre zlatne i srebrne i mjeclene i drvene i kamene.' (Dani-
ict 5,3.4.)
lJaltazar nije ni pomiSljao da toj idolopoklonidkoj gozbi pri-
sustvu-ie lebeski Svjedok, da boZanski Straiar kojeg nisu
rlrogli ott titi promatra prizor oskvrnuia, slu5a sve to grdno
stavlje i gieda to idolopokionstvo. Ali uskoro, nepozvani Gost
ie oikrio srrojn prisr-itnost. Kad je slavlje bilo na vrhuncu,
rradljudska ruka je na zidu ove palai.e napisala slova koja su
r" sr3etlttcala kao plamene rijedi; one stl bile - iako toj sil-
rroj svjetini nepoznate -_ kralju probuttene savjesti i njego-
vim gostima nagovjeitaj propasti.
Budno veselje se odjednom stisalo, a ljudi i zene su prepla-
(eni octr nepoznate strahote promatrali ruku kako polako pi5e
tajnovita ilo.1ra. Pred njima su se redala, kao na filmu, nji-
fiova zla diela koja sL1 u fi.uotu podinili . . ." (Eilen G. White,
Proroci i carevi,i 524. str")
523.
,Tada se promijeni lice caru, i misli ga njegove uznemiriSe,
i pojas se oko njega raspasa i koljena mu udarahu jedno o
clrugo.n (Danijel 5,6.)
55
Biblija je svakako Ll pravu kada kaze: ,Tesko oninra koji ra-
ne, te iclu na silovito piie i ostaju do mraka dok ih vincl ne
raspali.o (Izaiia 5,11.) Poslije takvog pona$an.ia nzrstupa bi-
iecla, uznetnirenost i strah. To ie doiivio i krali
paltazar,
Obtrzet velikim strahom pozvao je mage cla mu otkriju zna(e'
nje nepoznatgg pisnra na zidr-r. Kakcl nisu u tome uspjeli,
kialjica se sjetila proroka Danijela koii je nelterda kralju
Nabr-rhocionozorll objasnio znadenie sna, pa je predloZila da
ga odmah pozovtr. I(ralj Baltazar je bez oklijevanja prihvatit>
prijecllgg. Danijel je stigao, stao pred kralizr i naipriic iznio
dogadaje koii sll se zbili za vlacle njegovgg preticzt, kralja
Nabuhodonozora, pa je zatim nastavio: >rA ti Baltazare, sine
njegov, nisi ponizio srca svojega prernclir si znao sve oyo. Ne-
go si se pclcligao na Gospoda nebeskoga, i sudove domzr Nje-
gova donesoSe preda te, i piste iz njih vino, ti i knezovi tvoji,
Zene tvoje i inode tvoje, i ti hvali bogove srebrne. zlzrttrc',
mjedene, gvozdene, drvene i kamene, koji ne vide niti razr-t'
miju, a ne slavi Boga, u dijoj ic' ruci du5a trroia i svi putorri
tvoji. Za to od Njega bi poslana ruka i ovo pismo bi napisanrl.
A ovo je pisnro napisano: MANE, N'IANE, TECEL, FARES' A
ovo znaie te riie6i:
MANE, broiio .je Bog tvoie carstvo, i cio kr:iia izbrojio;
T'ECEL, izmjeretr si na m.jerila i naSao si se lak;
FARES, razdiieljeno je carstvo tvoje, i dano N/ledijancima i
Perzijancima.", (Daniiel 5,22-28.)
Nije nikacla bilu svejedno tko .ie onaj koii poseie za opn-inirn
pijem, na kakvont se poloZaju nalazi, kakyo zvanje ima iti
kakvu odgovornost zauzima" Nije isto upravlia li tko automo-
bilom, autobusom, avionom, ili San:lo kolima s konjskolll za-
pregorn" Meilutirn, utjecaj alkohola na doviekov um je isti,
posljedice se ne rnogu izbjeii ni u jednom sludaju. Nesagle-
dive i nepopravljive su posljedice loseg rasudivania i olako
shvaienih odgovornosti, koje ovom prilikom moienro uoditi
i u pona5anjlt kralja Baltazara.
Pod utjecaiem opojnih piia doviek doZivljava osjecaj laZpe
sigurnosti, koja pogubno djeluje na cluievno zdravlje. Dok
se tako kralj Baltazar samozadovoljno hvalio i obuzet laZnorn
sigurnoSiu slavio svoje idote s mno5tvom velika5a, Kir, per-
ziiski krali, opkolio je Babilon. Njega je Kiiaksar II, kralj
Medijana, koji se ovdie naziva Darije, pozvao 6u sdavtr nit
56
Bzrbilon. Kir je opsjeo Babilon, ali grad ie bio okru2en ne-
osvojivim ziclinar-na, pa se prema tome nlogao lako obraniti
ocl napadada. Po svemu sudeii, dini se da ie Kir, zirajuii sla-
bosti svog protivnika, dekao trenutak opultenost.i i neoprez-
nosti branilaca jednu tako veliku gozbu bi iznenada
napao i osvojio- nepobjedivi Babiion. Do5ao - jedataj dan i ta
r,esela babilonska noi, koju je tr{ir iskoristio d.a sa svojinr
voinicima prodre u utvrcieni grad. Vrlo brzo stigao je do kra-
l.jevslie palade i tako zavr5io osvajanje.
Nabonidovi anali potvrdtrju podatke grdkih povjesnidara He-
rodota i Ktesije, da ie Kir ne upotrebljava.iuii rnad prodro
Lr Babilon. Ovi irovjesnidari pi$r-r da -ie grad Babilon zavzet
prilikom jedne noine svetanosti.
'Iako ie u noii neobuzdanog ofrijania prerano pao kralj Bat-
It\zar, a babilonsko kraljevstvo zativijek nestalo s pozornicc
svjetske povi.festi. T'ragidno! Peto poglavlje proroi<a Daniiela
opisuje clogadaj: >Istu noi bi ubiien krali Baltazar, kralj
l<aldejski. A Darije fuledijanin prelrze kraljevstvo.< (Daniiel
5,30-31.)
'l'alio sc j<-,i iecln<-rm ispunila poslovica mudrog Salatnuna:
,Podar.ite silovito pice onome koji hciie cla propadne.n {Pridc
Sarlanrunove 31 ,6.) Zlo je utoliko veie had takve osobe i drugc
vcrcle u vie-dnu propast. Kalcvo upozoren je za nas k<lii Zivimo
tr l,elikom babilonu trkc i pronretzr!
Ovcr se rijedi i u suvremenim uvjetirna desto ispunjavajri na
prometnim putorzima, na raclnom mjestti, na gradskim ulica-
nra gdje gocl se todi i nudi opo.jno piie. Na Zalost, mnogi se
radiie- opredjeljuju za opojnu datr-r i propast, negoli za sttzclr-
il.iivost, trezvenost i koristan iivot. Takav izbor udinio je i
kralj Baltazar, ili kako na ieclnorn glinenom 'rraljku pi5e:
Bcl-5ar-usur, kako ga .ie njegov otac nazivao.
{Jtjecaj opojnih piia na psihidke
sposobnosti
Allioholozi, psihijatri, psiholozii drugi strudnjaci naSeg doba
na polju alkohologije utvr:dili su da se utjecaj i posljedice
li.oje prate pripito stanie otkrivaju kao:
l. Porast salrlopouzdanja, samouvjerenosti i TaLne sigurnosti.
Upravo ono Sto i Biblija kaZe: ,Vino vara. . .< i "silovito
57
 piie je nemirnik, i tko god. za njim luta neie biti muclar',.
iUaUit.rk 2,5; Pride 20,1.) IJ prvoj fazi opijenosti 6esto st:
susreie i preosjetljivos.t tra uvrede.
2. Tjelesna i psihicka otupjelost koia se obidno javlja u po-
odmaklijem stttPnju.
3. Pretierana Lelja za isticanjent.
Upravo je nevjerojatno u kakvom se svjeth-r r-lroZe sagledal"i
lik izvjeinih oioba-kacl se pod djelovanjem alI<ohola 'oslobo-
de< u ponaSanju. osnoyni nagoni i egoizam, bezobzirnost i
pritajena mrinla izbiiaju na povrSinu. Ukoliko je iov.jek pri-
mitivniji, utotiko se brutainije ponasa. Obziri i stid se gube,
moralne kodnice i5dezavaju.
,Iriapite osobe stl Ll slaniu cia izvr$e najneodekivanije radnje,
najiei.e zlodine. Napiti voZali ne prezai, *i ocl krsenja nai-
elJmentarnijih saobraiajnih pravila i propisa.o (Dr Mahsim
sternii, zaito voza( ne sr]1e ila pije alkohol? Beogracl, 1965.
str. 9-10.)
Danas se zasigurno zna, da pocl utjecajern alkohola slabe
refleksi, cla se 6sjeia ponos i liina sigurnost, a iza toga *o19
"propast.
slijecliti istinska Svi ovi oblici pona5anja primj.edi-
,uii ,., se kod pojeclinih kralieva koji su upraviiali naroclima
i kraljevstvimi, i osobito se sve to obistinilo kod babilon-
skog i<ralja Baltazara koji ie cloZivio i svoj kraj pod t1.l.'"-
jem*opojnog vina, ili svoj "MANE, lVtANE, TECEL, FAR'ES'*
s8
Aleksamdar Veliki
re nmakedonski
traEio je zaborav u p I fltt/ flf,
r a
U prethodnim poglavljima opisali srno nel<o1iko
vladara staroga viieka. Bili su to vladari egipal-
skog, izraelskog, babilonskog, merdskoperzij-
skog i drugih carstava. Namjera nam .!e bila da
na primjerima uodimo sve posljedice upotrebe
alkoholnih pica u Zilzotu onih koji su im se oda-
vali. Duboke i dalekoseZne posljedice pokazale
su se u karakteru i oblicima pona5an"ja takviii
osoba. Zato 5to su bili odgovorni za silctbinu di-
tavih naroda i kraljevstava, rnogli smo jo$ bolie
shvatiti mnogostrukost i Sirinu posljedica koie
su dovele do velikih promjena u povijesti, na
Stetu odredenih naroda. Pritom se ugnavnom
nameie jedan zakljudak: dok su se vtrariari oda-
vali uZivanju alkoholnih piia, posljedice su za
narod bile veoma negativne i najdeiie tr<atastro-
fa1ne.
U ovom poglavlju promatrat iemo vrlo 1lozna-
tog, slavnog i darovitog dovieka; kralja i" pozna-
tog vojskovoetu. Taj iz.ttzetni dovjek bio 'ie
Aleksandar Veliki. Otvorirno li koju enctktrope-
diju, naii iemo opis vladavine i poduhvata vla-
dara koga povijest s pravom naziva Velikinr.
>Aleksandar III Vetriki . . . mal<edonski liranj; ro-
den 356. pr.n.e, Lrmro 323. pr. n. e. Sin F'ilipa II i
59
 Olimpijade (kieri epirskog kraljer), udenik Aristotelov. . . Le-
genclirira lidnost t<oia je kao munjzt zablistala nad nebom
Er.op" i Aziie oa iijet<a Babilonije do Gangesa, obarajr-rii
tisuiirg<ldiSnji carstva, gracleii nove rlralnorne gradove -i
stvaraluii ntlvu civilizaciju, bila je kroz stolieia vrelo inspi-
raciia likovnih umjetnika i pjesnika.u (Opia enciklopediia
JLZ, svezak 1, Zagreb, 1977.)
I Bibliia govori o Aleksanclru velikom i njegovom kraljev-
stvu, r,b totit o u povijesnom koliko u proroikon-r smislu- IJ
kniizi proroka Danijeia, u. sedmorn poglavlju, dolazak svjet-
stifr tialjevstava piedstavljen je razliditim simbolima. Ma-
kedonsko-grdko kralievstvo, koie je pod Aleksandrom Velikim
trajalcr ocl 331-323. gocline prije Krista prikazano je simbo-
lom risa.
,Po tour vicljeh, i gle, druga, kao ris, ima$e na lettirna ietiri
krila ka<l ptica, i deliri glave iila5e zvijer, i dade ioi se vlast.<
(Danijel 7,6.)
Ris niie clgstojanstrren kao lav, niti jak kao medvjed, ali je
vrlo grabezljiva i pokretna zvijc-r Pobjede Gr6ke, koje je iz-
voierrao Aleksanclar Veliki , zatrzitrraju znadajno mjesto u po"
vijesti svjeLskih ratgrra. U skladu s tim, drugo videnje proro-
ki Danii"la o medsko-perzijskom i makedonsko-grdkom car-
strru narodito istie. snagtt i brzinu napredovanja Aleksandro-
ve vojske i njegovih osvajadl<ih pohoda: ,Vidjeh ovna gdie
bocle na zapacl, i na sjever, i na jug, i ni jedna zv\jer ne mo-
gaie mu r.,ilol3eti, i ne biele nikoga tko bi izbarrio od njega,
nego dinja$e Sto hoia5e, i osili'
A kaci ia motrah, gle, idase jarac ocl zapada povrh zemlje, a
ne clotica5e sc,.rrli*; i taj jarac ima5e rog znameniti medu
o6ima svoiim. I clohe do ovna koji ima5e dva roga, kojega
vidjeh gclje stoji krai vocle, i potrda na nj gnjevno silom
,rrojo*Il"victrjeli gr. gdir d6de do ovna, i razgnjeviv se la nj
ucleiri ovna, te mu slomi oba roga i ne bje5e sile u ovnLr da mu
ocloli, nego ga obori na zernlju i pogazi ga, i ne bjese nikoga
cta izbaviovna od njega.I jarac postct vrla velik; a kttd asili,
slorni se veliki rog, i mjesto njega narasto5e znamenita Cetiri
roga prema detiri vjetra nebeska." (Danijel 8,4-8')
Proroku Danijelu u ovom znadajnom videnjr"r prikazano""-je
meclskei-perzijiko carstvo simbolcxn ovna s dva roga, a grdko
50
h ,_D
simboiclm iarca s jednim rogom, koji munjevito iuri povr:h
zemlje od zapada k istoku, udara ovna i obara ga tako da rntt
nitko ne moie pomoii.
,Ovan Sto si ga vidio, koii ima dva roga, to sll cerrevi n-redski
i perzijski. A runjavi je jarttc car griki; i vr:liki rog |to rtttt
bjeie ntedu cttimtt to je prvi car.n (Reci 2A__21.) Nebesl<o biie
clalo ie jasno obja5njenie na koga se odnose ovi simboli, a
povijesne 6injenice potrrrdile su ovo prorodanstvo.
Simbo1 risa ne znadi samo brzinu, pokretljivost i grabe2lii-
vost vei, kao Sto to neki komentatori Riblije istidu, i Sare risa
uznaduiu tjudsku narav koia se, ako nema naroditog BoZjeg
utjeca.ja, ne rnoZe mijenjati. U prirn.ieni na lidnost Aleksanclt'a
Velikog, ovo Sarenilo boja predstavlja nestalnu i nefortnira'
nu prirodu njegovog karaktera" Osobine koje karakterizira.iLr
.iarca kojim je takotter predstavljcna Aleksandro\"a cirZava,
dobro su poznate.
Ukratko, mogli bismo zakljtrditi: Aleksandar Veliki, ko.fi ie
pobijedio i za vrlo l<ratko vriieme zavladzro tigromnirn svjc:t-
skim prostranstvirna, osvojicl i izgradio mnoge gradove, uwTrc)
ie u ne$boljint gctdhtarna suog iivrtta, ier tilie pobiied.io seh';.
Nzr Zalost, i u Zivotu ove poznate lidnosti ztlkohol je izrekao
svoju posljednju rije6.
Povjesnidari o njegov<ti preranoj smrti i podieli kraljevstvir
pi5u: ,Aleksandar Veliki zalcljudio je razctoblje gradova-clrZa-
va i izvojStio svjetsko carstvo. AIi je malcedonsl<i kralj, l<ojc-
ga je privukla Azija, za posljednjih mieseci svoga krzrtkoll
i.ivota bio osamtien. Vojska mu se stala bttniti, rlnogobr'o.ini
.su mu prijatel.ji bili ilrtvi * smaknuti kao ,bunlevnlsi" ili
su umrli od egzotidnih bolesti. Aleksandar ie traiig zaborav
tr piiu. U Babilonu se za nekog natjecanja u piienj'.r 3. lipnia
323 p. n. e. prehladio i ta nru ie prelrlacla deset dana posLije
donijela smrt a imperiju rasulo.o (Martin Wein, Dofloir,
vidjeh, zapisah,- Epoha, Zagreb 1.966, str. 59.)
E,ngleski povjesnidar H. G. Wells (Vels) op5irnije opisr-rje ovog
vladara i nadin njegovog postupanja prije njegove ral"re smrti
cljelu ,Istorija sveta<, Narodno delo, Beograd, 1931, stt-.
r.r
200*201: "Pride o nasiljima i sujeti u n.iegovim posledniirir
godinama f,estaiu oko njegove Llspotnene .. . Porecl toga oslut-
6l
 t
la je i karakteristidna prida o pijanoj svacli u kojoj je Alek- a ni5ta od svega toga nije sluZilo ni na l<akvu dast Hefestionu,
sandar ubio I(iita. Vladar je sa svojim dru$tvom rnnogo pi- vci samo cla se prestr:a5enom svetu pokaZe kako strahovita
ian(io, i piie je bilo odre5ilo jezik. Na radun 'mladog boga' rnoie da bude ne samo Aleksandrova osveta, vei i Aleksan-
pljustala su laskanja, a F'ilipa su obasipali klevetama" Alek- rlrova tuga.
sandar se na to zadovoljnr: sme5io. Ali to piianiEko samoza- Ova posleclnja prida, kao i mnoge slidne, mogu biti i neistini-
dovoljavanje dotuii vei i Nlakedoncima. Njegovog polubrata tc. Ali, sve one imaju zajednidku Zicu. Posle jedne velike pi-
Klita crbuze srclZba. On stade da l<ori Aleksandra rhog njego- junke u Vavilonu obtq.e Alcksandra grorilca (323. pre Hristu.).
va mediskog odela i uze da hvali Filipa; na to nastupi budna te se razbole i wnre" Bilo ntu ie ielc triclesel i tri godilt,:.
svada; prijatelii dohvati5e Klita te ga povukole iz odaje. No,
onje vei bio uveliko na stupnju pijanidke upornosti, te pode Ubrzo po niegovoj smrti ono svetsko carstvo Sto ga je on
cla se clrugim ulazom rzrati. Vei se 6ulo kako napoliu glasno, tlrlacs u svoiim rukama, ne mnogo sprc-tnije no 5to malo dete
'drskinl i oholim tonom' izgovara stihove Evripida:
'Je
Hocie
Ii to
tv<li obidai? Zar da talqo Grdka nagradi svo.ie borce?
ii
ieclan dovek da tra2i za se sve one trofeje Sto su ih
\*l tr{l= 1
hiliade niih stekli?'
Na to Aleksanclar clodepa kopl^ie jeclnog od svoiih telesnih
stra2ara, i proburazi s njim Klita ba5 kacla je cligao zastor da
stupi unutra. . .

eisto se mora poverovati da ie tzrkva bila prava atnrosfera u

livolt-r tog nrladog zavoievada. Pa onda prida o njegovom
mahnitom i surorronr izlivu Zalosti zzr Hefestionom te5ko da
bi mogla iriti bai potpuno izmi5liena. Ako je ona istinita, ma
i clelom, otkriva nestalan ili lidnim prohtevinra obuzet um,
l<ojenr je veliko carstvo predstavljaio samo zgodu za sebidne
poch,ige, a sve blago sveta samo sredstrro da se zaclovolje I
njegovc cudi.
Hefesticin se bio razboleo i lekar mu je bio prr:pisa<; samo L -':\q\5
najlak5u hranu; no, u odsustl,Lr svoga lekara, koii je bio oti-
Sao u pozori5te, pojede on pedenu koko5ku i pclpije vrd lede-
na vina, te ocl toga umre. Na to se Aleksandar re5i da pokaie
srro-i bol. I to ie bio bol pravog ludaka. Naredio je da se le-
tlrLi kakav skupocen predmet od biljurnog stakla, da bi gzr
kar raspne na krst! Ur, to da se otriZu svaki koni i rnazga u rrajzad ispttstilo, razbi se u komade."
Per:siji, i da se sru5e odbr:ambeni zidovi po okolnim gradovi- '['ako se mnogo plrta pona'rzlja povijest u Zivotu onih koji uZi-
r-rla. Zabranio ie za dr-rgo vreme svako sviranje u svojoj r a.ir-r u opijaniu alkoholnirn piiima. R.aspadaju se clomovi,
okolini, i zauzev5i neka kusejska sela, naredio ie da se srra l)Lule se bolnice, narodito clu,5evne, nastaju socijalni protrlenri,
cleca i mladiii tih sela pokolju kao Zrtva pokojniku za duiu.
l)r'crano se umire, kao Sto je to bio slr-rdzri s Alel<sandrom
Naizacl je odr:eclio deset hiljada talenata da se Hefestiontr Vclikim. Cijena njegovog robovanja alkoholu bila je vrlo sku-
podigne dostojan grob. Onda ie to bila ogromna svota novca, pa, jer je cijeli svijet osjetio ploclove nepromi5ljenog, bescili-

62 63
nog i porodnog Liv<tta. Umjestn blagostanja, sYijet je doiivio
prokletstvo, razdor, nemit' i rat.
Zaista su rijeii maike kralja Lamuela pune nrudrosti; "Ne-
sine moi! Ne, sine srca mog! Ne, sine savieta moiih! ".. Nije
za kraljcvc, ne pr:istaje iiralievima vino piti, ni giavarima piie
opojno, da u ne zaborave zakona i prevrnu pravo nevoli-
piiu
nicima.u (Pride Salamurnorre 3l ,2.4-5. Strrarnost) \

Sinovi Rehabovi,
potpuni trezvenjaci
-r apstinenti
Biblija je ispunjena biografijama pozitivno i
negativno usmjerenih ljudi i ilena, mladiia i
djevojaka, koji su pripadali raznim vremenima,
i od kojih se moZemo mnogo nauditi, ili kako
apostol Pavao kaie: ,rovo se pak sve dogatla5e
ugledi njima, a napisa se za nauku nama, na
koje posljedak svijeta doite.< (1. poslanica Ko-
rinianima 10,11.)
Biblija nas upoznaje s uzvi5enim porijeklom
{evjeka, upoznaje nas s dovjekovim padom u
grijeh, s njegovim gre5nim sklonostima i sta'
njem. Vjerujem da se svi ljudi slaZu s biblij-
skom postavkom da je Eovjeku u borbi za sa-
vrleniji vtivot i karakter najteZe savladati svoj
apetit, svoje mane i svoje gre5ne tjelesne Zelje.
Biblija istide da je pad u grijeh do5ao preko
Zelje odiju, ietje tijela i ponosa iivota. (1. knji-
ga Mojsijeva 3,6.) S takvim sklonostima ra(laju
se svi ljudi, pa se zato svi moramo boriti protiv
tih slabosti kao protiv korova koji sam raste
u poliu.
U prethodnom poglavlju vidjeli smo odreitene
oblike pona5anja grdko-makedonskog kralja
Aleksandra Velikog. Zelio je postati gospodarem

$ Biblija i opojna piCa 65

64
 U
cijelog svijeta i njegovog fuogatstva (Zelja odiju); Zelio je
aouro jesti i piti (zelja tijela); ilelio je slavur pa 6ak i oboza-
vanje svoie fiEnosti (ponos iivota). Nije se mnogo trudio da
svoje Zelje savlada i stavi pod vlast razuma. Prekomjernom
upotrebom alkohola, toliko je onesposobio svoj Lln1, svoju
volju i duhovnu i tjelesnu snagu, da je ostao li5en svega toga
kad mu je to najvi5e bilo potrebno. u trideset i treioj godini,
u razdoblju Zivota kad je doviek u moguinosti da raspolaie
najveiom snagom, cln je Lrmro.
zato Bibtija iziavljuje: ,Gospodar od svoga srca bolji je nego
onaj koji uzme graa." (Pri6e Salamunove 16,32.) Biblija sadrZi
primjere i takvih ljudi koji su zaista bili gospoclari svoga
irca, a ne robovi svojih gre5nih telia i navika. Nije samo
Danijel sa svojim clrugovima bio izuzetak i uzor trezvenosti i
umjerenosti. U Starotn zavjetu nalaze se imena drugih ljudi
koji nisu tako poznati, ali su bili ljudi dvrstog karaktera i
po5tovali su BoZja nadela. Jedlu takvu grupu mladih ljudi
susreiemo pod imenom "sinovi Rehabovi.u
"Sinovi Rehabovi"
Po BoZjoj providnosti ovim ie mladi(ima prorok Jeremija
posvetio trideset peto poglavlje svoje knjige. Ne zna se njihov
brcrj, ali se zna da ih je bilo mnogo i da po svom porijeklu ni-
su bili Izraelci. Prema Knjizi o sucima, doSli su iz madijanske
pustinje i prikljudili se Izraelcima prilikom izlaska iz Egipta
na putu u obeianu zenrlju. Od njih potjede Jahe1a, Zena Ha'
bera cinejina, koja je uspjela ubiti sizaru sirskog rzojskovo-
ttu, pa se na taj nadin lzrael oslobodio kanaanskog ropstva.
(Knjiga o sucima 4,ll-17.) O njoj je kasnije ispjevana pjesma
koja se pjevala u Izraelu, a dio te pjesme glasi: "Da je bla-
goslovena rnimo iena Jahela Lena Habera Cinejina; ryiry"
iene u Satorima da je blagoslovena.., (Knjiga o sucima 5'24.)
Dakle, potomci Jetra, Moisijevog tasta, premda takozrrani
do5ljaci u lzraelu, sluZili su na blagoslov narodu s kojim su
odluditi Zivjeti u zajednici. Oni su imali velike obitelji koje
su naseljavale ditava naselja. Njihov otac uputio im je mudar
savjet. Da ne bi pali u isku5enje da proizrrode i piju opojna
piia, on im je nalofio da ne sade vinogracle. Sinovi su poslu-
Sali savjet svog oca i kao porodidno pravilo desetljeiinra ga
prenosili iz generacije u generaciju. Od doba sudaca do Jere'
66
nri.ie proSlo je oko pet stoljeia" Bog je istiduii njihov primjet
i.clio dati dobru pouku cijelom izraelskom narodu, pa je zato
zapovjedio Jeremiji da ih pozove u dom Botji i ponudi vinonr.
Evo kako glasi taj izvje5taj:
,Rijed koja do(Ie Jeremiji od Gospodina u vrijeme Joakima
sina Jozijina cara Judina, govoreii: Idi k domu sinova lleha-
bovih i govori s njima, te ih dovedi u dom Gospodnji, u koju
l<liiet, i podaj im vina neka piju. Tada uzeh Jezoniju sina Je-
rcmije sina Habzanijina i braiu njegovu i sve sinove i sarr
dom sinova Rehabovih. I dovedoh ih u dom Gospodnji, u kli.let
sinova Hanana sina Jegedelijina dovjeka BoZjega, koja je do
klijeti knezovske, nacl lclijeiu Mazije sina Selumova, vratara.
I rnetnuh pred sinove doma Rehabova krdage pune vina, i da-
(c, pa im rekoh: Pijte vino" A oni reko5e: Neiemo piti vina,
icr Jonadab, sin Rehabov, otac naS zabranio nam je rekav5i:
Ne pijte vina, ni vi ni sinovi va5i do vijeka.u (Jeremija 35,1-6.)
,Tada dode rijed Gospodnja Jeremiji govoreii: Ovako veli
Gospod nad vojskama Bog lzraelov: Idi i reci Judejcima i Je-
r-uzalemljanima: Zar netete da primite nauke da slu5ate rijeili
rnoje? govori Gospod. Izvr5uju se rijedi Jonadaba sina Reha-
bova, koji zabrani sinovima svojim da ne piju vina, i ne piju
vina do danas, nego slu5aju zapovijest oca svojega; a ja vam
govorih za rattajeduako, a vi me ne poslu5aste.<< (Reci 12-1"4.')
Nadahnuti komentator ovih redaka pi5e: ,Prve godine Joaki-
rnove vladavine bile su ispunjene upozorenjima o propasti
koja se pribliiavala. Gospodnie rijedi koje su izgovorili pro-
roci trskoro su se trebale ispuniti. Asirska sila na sjeveru koja
.ie bila najjada viSe nije vladala narodima. Egipat na jugu u
tiju se mo<i judejski kralj uzdao skoro je trebao zadobiti ve-
liki udarac. Potpuno neodekivano nova svjetska sila babi-
lonski imperij podigla se na istoku i ubrzo zasjenila- sve
ostale narode. -
LJ nekoliko kratkih godina trabilonski kralj je bio hao BoZje
orude upotrijebljen protiv neposlu5ne Judeje. Nabuhodono-
zorove vojske su neprestano opkoljavale i upadale u Jeruza-
lcm. Grupa za grupom, u podetku sErmo nekolicina, a kasnije
na tisuie i desetine tisuia, odvedeno je u ropstvo u zemlju
Senar da tamo Zive u prisilnom izgnanstvu. Hebrejski kralje-
vi Joakim, Joahin i Sedecija postajali su podanici babilonskog
vladara i pobunjivali se. Stroge i sve stroZe kazne dijelile su
67
 r
se pobunjenidkom narodu, Jeruzalern je bio razoren i popa'
ljen vatrom, a judejsko kralievstvo je palo da vi5e nikada ne
zauzrr;.e svoje prija5nje mjesto medu svjetskim kraljevstvima.
Ta promjen-iiva vremena, koja su izraelskom narodu nosila
tolika zla, obilj ehena su i mnogim vijestima Neba preko Je'
remije. Tako je Gospod djeci Jude pruZio obilnu priliku da
se oslobode opasnog saveza s Egiptom i tako izbjegnu sukotr
s babilonskim vladarima. Dok se stra5na opasnost pribliZa'
vala, on je poudavao narod znadenjern niza podesnih uspo-
redbi, nadajuii se da ie ih tako podsjetiti na njihove obaveze
prema Bogu i ohrabriti ih da odrZavaju prijateljske veze s
babilonskom vlasti.
Da bi ilustrirao vaZnost potpune pokornosti i poslu5nosti
BoZjim zahtievima, Jeremija je pozvao nekoliko Rehabovih
potomaka u jednu od prostorija Hrama i stavio pred njih vi-
no, moleii ih da ga popiju. Kao $to je bilo i za odekivati, do-
Zivio je prigovore i odbijanje. >Neiemo piti vina.,, odludno su
izjavili Rehabovi potomci, ,jer Jonadab sin Rehabov, otac
naS, zabranio nam je rekavSi: Ne pijte vina, ni vi ni sinovi
va5i do vijeka."
Bog je na ovaj nadin htio pokazati veliku razliku u poslu5-
nosti Rehabovih sinova i neposlu5nosti i pobuni Njegovog
naroda. Rehabovi sinovi su slu5ali zapovijed svog oca i sad.a
odbili da ih se navede na priiestup. A Judejci su se oglu5ili
na Gospodnje rijedi i zato su morali snositi gorke posljedice
Njegovih strogih sudova.
Gospod je izjavio: >. . . a ja vam govorih za rana jednako, a
vi me ne posluSaste. I slah k vama sve sluge svoje proroke za
rana jednako govoreii: Vratite se srraki sa svoga puta zloga,
i popravite djela svoja i ne idite za drugim bogovima sluZeii
im, pa iete ostati u zemlji koju sam dao vama i ocima vaSim,
ali ne prignuste uha svojega niti me posltr5aste. Da, sinovi Jo-
nadaba sina Rehabova izvrSuju zapovijed oca svojega 5to im
je zapovjedio, a taj narod ne slu5a mene. Za to ovako veli
Gospod Bog nad vojskama, Bog lzraelov: Evo ja iu pustiti na
Judu i na sve stanovnike Jeruzalemske sve zlo Sto izrekoh za
njih; jer im govorih, a oni ne poslu3ale i zvah ih, a oni se ne
odazva5e." (Reci 14-17.)
Ako se ljudska srca smek$aju i potdine blagotvornom utjecaju
Svetog Duha, oni ie poslu$ati savjete; ali ako se oni oglu5uiu
68
n:,r opomene sve dok im srca ne otvrdnu, Gospod ih prepu$ta
pocl lutle utjecaje. Odbacujuii istinu, oni prihvaiaju laZ koja
postaje zamka za njihovu propast"
llog je opominjao Judejce cla Ga ne dovode u srdZbu, ali oni
,...t 7a nisu marili. Napokon im je izredena osuda. Oni su tre-
trali biti odvedeni u- ropstvo, u Babilon. Kaldejci su postali
orttde kojim je Bog kaznio svoi nePoslu3ni narocl. Patnje Ju'
rlcjaca su bile onoliko velike kolika je bila svjetlost koiu su
po.sjedovali i koliko su bile prezrene i odbaeene opomeng, Bog
ic dugo odlagao svoje osude, a sad ie closao trenutak da po-
liaZe svoje negodovanje prema njima kao posljednji napor
rla ih zaustavi na njihovom zlu putu.
Nact domom Rehabovih potomaka su bili izredeni stalni bla-
lroslorri. Prorok ie rekao: ,Ovako veli Gospod nad vojskama
llog lzraelorr: Sio slu$ate zapovijed Jonadaba oca svojega i
dr:Z-ite sve zapovijedi njegove i dinite sve kako vam je zapo'
viieclio, za to ovak6 veli Gospod nad vojskama Bog Izraelov:
Ubee nestati Jonadabu sinu Rehabovu dovjeka koji bi stajao
pr:ccla mnom do vijeka.o (Reci 1S. i 19.) Tako je Bog poudio
svoj narod da ie se vjernost i poslu5nost odraziti na Judi kan
trlagoslov, kao 5to su Rehabovi sinovi bili blagosloveni zbog
poslu5nosti zapovijedi svoga oca.
ovo je pouka za nas. Ako su bile dostojne najstroze posluS-
nosti zapovijedi iednog dobrog i mudrog oca, koji se na naj'
bolji i najdjelotvorniji nadin postarao da saduva svoje po-
tomke od zala neumjerenosti, koliko bi se vi$e trebao po$to-
vati BoZji autoritet jer je On svetiji od 6ovjeka. Na$ Stvori-
teli i Zapovjednik, beskrajno silan i stra5an u osudi zla, rra'
stoii na sre- nadine pomoii dovjeku da uvidi i da se pokaje
za svoje grijehe. Ustima svcljih slugu On upozorava na opas'
nosti neposlu$nosti; On upuiuje znakove upozorenja i vjerno
ukorava grijeh. Njegov narod naprecluje samo zbog Njegove
rnilosti, kroz budnu paZnju izabranih sluZbenika. On ne moZe
itititi i voditi ljude koji odbacuju Njegov savjet i preziru
Njegove prijekore. On se moZe za neko vrijeme uzdrZati od
sr.oiih uzvratnih sudova, ali ne moZe zauvijek zadrtavati svo-
ir-r rnku.< (Ellen G. White, Proroci i carevi, str.422-426.)
Kamo sreie da danasnje krsianstvo irna vise Rehabovih po-
tomaka! Sigurno cta bi bilo manje nevolje s ovisnima o opoj-
nim piiima i narkoticima, manje zla i svih prateiih problema.
6.)
,U zclravlju i bolcsti, dista rrorja ie jedzrn ocl mjoclabr;rni.iih
blagoslova Neba. Niena pravilna upotreba daie zclravlje. '['<r
jg pic* l<oie ic Bog oclredio cla gasi Zeclu i liucli i zivotinja.
Piite ie obilno .ier r-rdovol.iava potrebanra tijela i pon-raZc rirLr
da se ocluprc bt-rlcstinra." (Ellen G. whitc-, gnl,jeti o zivotu i
prehrar-ri, str-. 336.)
Neki zcnrl.iora<lnik orao .ie u poljr-i konjskom zapl-cgorlr. po-
sliie odrcelenog vrelrena zastao ie urzer,Si r,rd s r.inom, tc po-
d:eo piti. Irljegov znanac, koji se prolazeii naSao u blizini,
upita ga zitSto pije alliohcllno vino. Ovaj nru odgorrori cla mu
je pcltrebna snaga zer racl. Prolaznik inlr na to postavlja pi-
tanje sto claje koniinra za piie cla mogu cin clan vuii plug po
niivi. Orad oclgr:r,ori: ,Svakako, samo distu rrodu!o
Prida se za drrrgog zernljoraclnika cla sc vraiero uruor.an sa
svojim volovinrar s niive. svratio ie u krimu i popio nekoliko
dasa ';inzr. zatim .ie u sebi rckao: ,Danas Zelim i svoje voror,'e
podastiti vinom!,, uzeo je posuclu, dao krdmaru cla natodi vino
i ponio rrolovima. v<-rlovi su bili urnorni i teclni pa su ispili
vinn do kraia. I{.ad ie drugi put prolazio porecl krdnre, isti
volot'i su skr<:nuli da ie Sto clalie zaobiilur.
Moida dieluje komidno, ali vol, krava, ili koni neie pojesti
ni ieclnu otrovnu biliku, a vino im nije potrebrro ni kod naj-
tezih poslova. rnade, pili bisnro zatrovano ili opojno mlijeko.
>Ustrajte, i prirada te se rspo.raviti. U odnosu na daj, kavu,
duhan, i alkoholna pii;r, jeclini siguran put je ne dodirivati, ne
okusiti, nc trgovati njima." (tillen G. white, sar,.ieti o zivottr
i prehr;rni, str:. 346.)
Ako netko ieli napredovati, posluziri svojinL blizn.iirr-ra i Bosu.
ako heli dobro s\/om potomstvu, ako Zeli Zirrot tr miru, i
r'lastito spasenje, neka gaji i jadar uzvi5ene ..,rijeclnosti svoq
liaraktera, kako su iirrili Rehabovi sinovi.
,Blagcl tebi, zemlio, kacl ti .ie car plemenit i knczovi tvoii
ieclu na vr:iierne rla sc polkrijc:pc, a ne cla se opiju.o (Propo-
vieclnik 10,17.)
70
Ostali primjeri i savjeti
staro zaYietnih bibliiskih
spisa tl upotrebi i utjecaiu
opojnih pi6a
Ovinr poglar,lier-tt zavr5il icmo izlaganje o upo-
trebi i ut-iecaju alkoholnih piia u svjetlosti sve-
tih spisa Staioga zavjel-a. U svakom poglavlju
imalf smo prilike pobliZe upoznati jednu li6-
nost i nien oclnos prema alkoholu. Vjerujern
da je svaki ditalac mogao zapaziti posljedice
upoirebc alkoh<llnih pida, osobito kocl onih koji
su ih prekomjerno uZivali. S druge strane, Llpo-
znali smo i one koji su se suzdrZavali ili potptt-
no zrpstinirali ocl upotrebe alkoholnih pica'
Molcla slil<a izglecla suviSe crno'bijela, s obzi-
ronr cla sr-r prikazivani negatirrni ili pozitivni li-
kovi, ali to pomaZe cta uodimo nroguia r:jeSenja
or,og .pr:oblerrra. Biblija otkriva lid:nosti, uzroke i
posljedice onakve kakve jesu.
Mogli smo desto zapaziti ncnormalna, nenlo-
ralna pa cYak i kriminalna djela onih koji su se
naili pocl utjecajem opojnih ili alkoholnih piia.
Tako, na primjer, poboini Noie prolilinje jedan
clio svog potomstva; Lot pod utjecajem alkoho'
la nesvjesno dini rodoskvrnuie; i tako redom.
Sietimo se cijela kraljeva: Salamuna, Asvera,
Aieksandra Velikog i njima slidnih. Na drugoj
strani nalaze se i oni koji su Zivjeli trezvenim,
umjerenim Zivotom i tako ostavili clobar pri-
7l
mjer i potvrclu vri.jednosti takvog nadina Zivljenja. Od jednilr
i drugih moiemo se pouditi.
U ovom poglavlju osvrnut iemo se na jo$ neka m"iesta u spi-
sima Staroga zavieta koja dosad nisrno spominiali, a kclja ie
nam pomoii da uodimo neke nove elemelrle Lr razmatranju
utjecaja elpojnih pida na duhovni, urnni, tjelesni i clru5tveni
Livot dovjeka.
Prijestolonasljednik Amnon, najs[ariji sin kral-ia Davida i
Ahinoarne, volio se opijati. Pod utjecajem vina bio je sklon
svakojakirn postupcima. Poznat je iz Biblije kao onaj koji ie
osramotio s\,oju polusestru Tamaru. Zbog tog kriminalnog,
nemoralnog riina, njegov brat Apsalom ie odlutio c1a ga ubije
ito za vrijeme iedne pijanke. nTada Apsalom zapovijecli mom-
cima svojirn govoreci: Pazite kad se srce Arnnonu razveseli
od vina, i ja vam redem ubijte Amnona, tada ga ubijte; ne
bojte se, ier varn ja zapovijedanl.<( (2. Sarnuelova 13,28.) Tako
je ovaj prijestolonasljednik bijedno zavriio svoj mladi Zivor
u poniZenju i sranroti upravo kad je traZio rueselie u vinu.
Koliko niih doZive slidan prorna$aj?
Opojna piia i tjelesne bolesti
Prorok Ozej istiie da st apojna piict ttzt,rshtik rnrt.ogilt t jetes-
nih bolesll.' ,IrIa dan cara nalega razboliese sc knezovi od mi-
jeha vina, i on pruzi rttku svoiu podsnrjevardirna. Jer na za-
sjede svojc upravliailr srce svoje, koje je kao pci; hljebar
njihov spava c'.ijelu noi, ujutro gori kao planren ognieni..,
(Ozei 7,5.6.)
Moida u ono staro ck:ba nisu bile poznatc sve bolesti koje uz-
rokuje stalnzr upotreba alkoholnilr pic;r. pri rr-rci mi ie brosu-
ra "Alkoholizarr i druge bolesti" (Naudno-popularna bibliote-
ka Irrstituta za alkoholizam i narkomaniie u Beograclu, Beo-
grad 1966. gocline u kojoi dr: vlzrclimir zitic opisuje osteienja
zdrarrlja nastala neposrednorn urpotretrom alkohsra: ,Kao sto
je poznato, alkohol se u organizam LlRosi kr:oz Lrsta, nepro-
menjen pr:olazi kroz jeclnjak i ielud.ac i najzad, resorbuje se
u krvi tek u tanhorn crevu. Razunrljivo je oncla c1a ie se di
rektno dejstvo alkotroia ispoljiti uslavnom u jeclnjaku i fe-
luctr.,, (Stranica 16.)
72
Alkohol uzrokuje kronidni katar jednjaka, kronidnu upalu
i.eluca i bolesti jetre. U spomenutoj knjiZici dalje se istide:
,Postoji, medutim, i danas pogre5no verovanje da do o5teie-
nja jetre dolazi tek posle viSegodi5njeg uzimanja alkohola.
To je, medutim, tadno samo ako se misli na cirozu kao na.i-
teZi oblik o5teienja jetre, dok, prolazno cl5teienje jetre vida
se pri svakom trovanju alkoholom, Sto se lako dokazuje labo-
ratorijskom proverom njenih funkciia. Veie promene, veia
<.r$teienja na jetri, zapala}u se posle nekoliko meseci uzima-
nja alkohola.., (Stranica 1.9.)
Osim toga, alkohol uzrokuje i tuberkulozu, bolesti srca i upa-
lu iivaca.
Vatne upute trudnici u vezi s jelom i
pidem
U narodu se priznaje da opojna piia Stetno djeluju na zdra-
vlje djece, ali unatod tome u nekim krajevima ih prrrZaju i
ctjeci. Kad je u pitanju Lena trudnica vjeruje se da njoj treba
ispuniti svaku ielju i prohtjev. Vratimo se stoga opet Bibliji
cla dujemo njen glas. Bog je poklonio veliku vaZnost rodenju
icdnog djeteta koje je trebalo izbaviti izraelski narod od Fi-
listejaca. Zbog toga je poslao nebeskog vjesnika s nalogom
cla dA upute i ukaZe na pravila Zivota jednoi trudnici i njenom
suprugu, a sve to radi djeteta koje se trebalo roditi: "A andeo
Gospodnji rede Manuju: Zena neka se duva od svega Sto sarn
ioj kazao. Neka ne jede niita ito dolazi ad vinove lole, i vinct
tti silovita piia neka ne piie, i niita neitsto neka ne iede. Stc,
:;utn jaj zapovijedio sve neka drii." (Knjiga o sucima 13,13.14.)
Bog je za Manujevo dijete imao vaZno djelo. Da bi bilo spo-
sobno izvrSiti ga, morale su biti kontrolirane urodene navike"
Diiete je zaista bilo napredno i tielesno zdravo i jako. To ie
bio Samson.
'/,a Lerut trudnicu zdravstveno pravilo glasi: Ni kap alkoholu.
tt trud.noii jer: "Veliki broj poremeiaja u toku trudnoie na-
staje usled nepravilne ishrane i uzimanja alkoholnih piia...
l)a vidimo sada Sta se deiava sa alkoholom unetim u organi-
zarn trudne iene. Vrlo brzo, vei posle nekoliko minuta, on de
proii kroz sluzokoZu Zeluca i creva i naii ie se u krvi. Preko
Itrvi alkohol ie se raznositi po eitavom telu i ubrzo ie se na-
lrtziti u svim organima i tkivnim sokovima. Medr-rtim, veoma
LJ,
je znadajno cla ie isto tal<o brz<-r erlkohol proc{i kroz postcl.iicu
i naii se u knrotr:ku plocla.
Delovanjc alkohola na plenrcnitc clclove plocla (fctusa) bitno
se razliku.je ocl n.ieg<lvog clelovanja na organizam odtasle ost-r-
be. Fetus je gradcn ocl neclovoljno razviienih, nezrclih elc-
rnenata; on se ncprc'slzrno nrcnja i uservrla\rer, raste i razvi.ia.
Zbog te ncdozrcrlosti, plocl u inajiini:,i utrobi lrnogo je ura-
nje otporan prema r"arznirn Stetnirrr uticajima, met1u l<o.iin:l
ba5 all<clhol zauzinra \/eomn istarknuto rnesto. Otucla i posto.ii
znatno veii proceua{. spontanilr pobadaja i nrrtrrorotlene clect.'
kocl Zcna-alkcll'rolidara lro kocl zclravih trudnica. Isto tako, tlc-
clu lrotomcinra Tcna-all<oholiiara rnnoglo ie vcii procctiat sl:r-
bounrne clece i cpiicptidara, zaiinr dece roctene sa raznim cle-
formitetirra i nakaznostir-na. Najzacl vitalnost i otporuosl
takvc clcce prcn"ra t'azninr oblll.ienjima znaLno ie trlanja nego
kocl zcirave clece.
To ic glavni razlog zboq. kr-rga icna u toku truclnot(e bezurslorr-
no tr-cba da prcstane sa uziliranjerl bilo kog nikoholnog piia,
r-r bilo l<ojoj l<oncr'rtlraciii ili l<olidini." (Pr:inr. clr Jc'ko Poleli-
sic: [,Iaika ne .sme clzr pijc: all<ohol, Naudnolropularna biblio-
teka ln.stitutar za alkoholizarl i narl<onraniie u Bcograclu, Beo-
gract 1,973, stranicc 14, 15. i 16.)
Prcnrer andelovoi uputi Marlu.je uije smio dopustiti svoioi
supr-r-rzi da piie vino, ni silovito piie, niti da uzima nezdrava
fl nedista iela. Kahri je Bog zapoviieclio, tako ie sve tr,:baio
clriati" N{aitinc rravike trtjceu na riizvoi djeteta u pozitivrron-r
ili ncgatirrnonr srrrislu. Al<<l svonre djetetu Zeli clobro, svaka
lrra.ilta se mora vlaclati prcnla nadcrlima um.ier:enosti i sarno-
.odrican.jzr. Itisu r-r'rudri oni l<oii savjel.ujr-r majci da zahl-i.ieva
cla io.l sc obarrczno ispuni sr,aka iel.ja i srraki prohtier,. To
rni5lienje je pogrelno i Stctno. Upravo BoZiom zapovi.iecli nrai-
ci ie clocliicl.iena svcd'ana ndgovonrost cla vlada sobom.
Tu tidgol,ol'no^st jc'clnako snose i otac i maika. Oba roclitelia
prcnose na svo.iu cl jecr-r svojr- tjelesne i cluhovne osol:ine, svo-
lc naklclnosti i pr:oirtievc. Zbog neumjerenosti roclitelja, cl.'ieci
,iesto nedostajr: t.jek:sna, cluhovna i moralna snelga. Ljucli na-
lilonieni picr"r i cluhanu prcnosc svo,ie neumicrene proht.ievc
i razc\ralene Zivc'c na svojlr dlecu. Izopaderri Ijucli desto svonl
potomstvu ostavl.laju u nasljecle ncizljedive bolesti i nczdravc
pnrht.lelc. Kako se clieca isku3enjima opiru s nranje snage
74
nego roditelji, to svako pokoljenje sve vi5e propada. Roditelji
su u velikoj mjeri odgovorni za neobuzdane strasti i izopa-
dene prohtjeve svoje cljece, kao i za tisuie medu mnogim
unesreienima koji su ro(teni nijerni, slijepi, slaboumni ili sla-
boga zdravlja. Zato majka ne smije piti opojna piia niti pu-
Siti. Prave majke to i ne dine.
Odgovornost roditelja za potomstvo
Svaki otac i svaka rnailra trebaju se pitati: ,Sto cetuo diniti
s djetetom had se rodi?" Nlnogi ne ciicne znad:enie utiecajer
prije roden.ia. Pouka, koju.ie Nebo trputilo spotrcnLltim rodi-
tcrliima i koja je dva puta izridito i svedano ponovliena, poka--
zuie kako na5 Tvorac gleda na taj problern. Obcizrnonr clictettt
bilo ic ostavljeno ne salrlo dclbro nasl.ieclstvo vei je obrazo-
vernje njegr:r,ih navika bilo izgradivano pravilninr <"rcigojcnr.
l)jcca se vei oct ranog cl.ietin.istva morajut u6iti umiercnosti i
samosaviadivanju.
/,abrana koiu je clonio ancleo oclrrusila se l1a sve nedisto. Raz-
lika izrnedu distih i nedistih natnirniczr niie lrila sar"no neka-
kav obidaj ili cludliivi propis vei se zasnivala na zclravstveuitn
rradelima. Posabne ih,otne sposobnosti kojiltru se otllikovtrrt
It ebrcj skt nurod iokotn. ch.tgih.'r,r'enrenskih rrLz,dobl iu tt v,zlikor
.ttL trtjeri rcrlitefii poYtot,tut ju .spotrrcnttte rnzlika. Osnovna na'
icla mora.ju se primiieniti i na ostale tivotne aktivnosti, {r
nc szlmo na Zestoka piizr. Upotreba razclrair-rjuce ili teikc
Irrnne u rllnogo sluda.ieva Steti zclravlitr, a islovt-cttren,r siie
s.ieme pijanstva. Pravet urnjc'renost uii nas cla se uzciriinro ocl
svega Sto je Stetno, a sve korisno cla razunrno ttpotrcbliava-
n.ro. Malo je ljudi koii uviclaju, iako bi to svi tlorali r-rvidjeti,
I'oliko niihovr: Tivotne: narrike ut.iedu na n.iihovo zclt'avlje, na
rr.jihov karakter, njihovr-r korisnost u ovom svi.icrtu i na niiho-
1,s l,jednu .suclbinu. Bibli jska nadcla i istinska znatto.sL potptr-
no se poduclaraju i na ovom poclrudjr-t.
l)r'orok Arnos upuiuje oStrut opomenlr izr:aclskinr puglavari-
nrzl: ,er.r.jte ovu rijed, krave bazanske, koje ste u gori sama-
ri.isko.i, kojc krivo dinile rrbogima i satir:ete sironrahe, hoic
;lovorite gospodar:inta sr,oiirrr: donesite da pijemo. Zakle se
(iospod sve[oiiti svoiom da ie vam evo doii dani, tc cie v:ts
izvladiti kukama, i ostatak vaS uclicaura ribarsliim . . . Te5kcr
vilma. . . Koii piietc vino velikim da5anta, i nraicte se skup<t-
75
cjenim mirisima, a ne marite za polom Josipov. Za to ie sada oduzima srce.<( (Ozej 4,1,1.) eini se da ovi pojmovi obidno icttr
otiii u ropstvo medlu prvima koji ie otiii u ropstvo, i prestat zajedno. Oni li5avaju dovjeka njegovih istinskih i plemenitih
ie radost onih koji se goste.< (Amos 4,1,2; 6,3.6.7.) osjeiaja, njegovog zdravog rasuctivanja i stvaraladkog miS-
ljenja. >Blud, vino i Sira pamet mute.< (Prijevod Bakotii)
Ne pruiajte opojno piie bliinjemu! Biblija u skladu s ovim izlaganjem upuiuje poziv velikom
broju onih koji svoj novac trole na alkoholna piia, crnu kavu,
Bog je u doba Starog zatrjeta svoju volju otkrivao narodu duhan i ostale narkotike: uZa5to tro5ite svoj novac na ono 5to
preko glasa proroka. Covjek je oduvijek bio sklon popu5tanirr nije hrana, i trud svoj na ono $to ne siti? Slu5ajte me, pa
svome iskrrarenom apetitu i navikama, i zato je Bog skoro iete jesti Sto je dobro, du5a ie se va5a nasladiti pretiline.<
preko svih proroka podsjeiao svoj narod na umjerenost, (Izaija 52,2.)
dobra zdrava nadela, i upuiivao opomene svim&, P& 6ak i fovjek kao slobodno, razumno biie bira i odh-rduje sam,
onima koii su ih krSili i odbacivali. Evo joS jedne takve opo' ,Svjedodim vam danas neborn i zemljom, da sam stavio pred
rnene upuiene preko proroka Amosa: >I podizah izmedu si' vas Zivot i smrt, blagoslov i prokletstvo; za to odaberi iivot
nova va$ih proroke i izmedu mlaclida vaSih nazireje. Nije li cla budeS Ziv ti i potomstvo tvoje." (5. Mojsijeva 29,19.)
tako, sinovi lzraelovi? govori Gospod. A vi pojiste nazireje
vinorn, a prorocima zabranjivaste govoreii: Ne prorokuite.<
(Amos 2,11.12.) Nazireji i proroci su bili posveieni Bogu i
Njegovoj sluZbi, stoga su se trebali uzdrlavati od opojnih
piia. Medutim, narod ih je po obidaju pojio vinom.
Vjerojatno da i danas mnogima nisu ugodne ove riiedi i ne'
rado ih ditaju i sluSaju. Bibliia nas ne kori samo zbog vlasti-
te upotrebe atkoholnih piia vei i zbog prulanja alkohola
drugima" Prorok Habakuk ukorava one koji poje svoga bli2'
njeg: "Teiko ononxe koii poji blilniega svoiega, dodaie miielt
svoi, da bi ga opoiio . . .<< (Habakuk 2,15.) Dakle, kad sami
uzimamo opojna piia, grije5imo protiv sebe, ali kad ih pru'
Zamo i dmgima, grije5imo protiv svoga bliZnjega.
Prorok Jerernija utvrttuje jednu dinjenicu i kaZe: ,Da, sinovi
Jonadaba sina Rehabova izvr5uju zapovijed oca svojega $to
im je zapovjedio, a taj narod ne sltrsa lrlene.( (Jeremija 35,16.)
Ne bi Ii Bog i danas mogao primijeniti ove rijedi na one koji
tvrde da Ga vjeruju, a ipak se prepuStaju lo5im navikama
nadvladani prekomjernim uZivanjem u jelu i piiu, dok miliju-
ni drugih ljudi u pojedinim diielovima svijeta gladuju! Bog Zeli
da sa svojim bliZnjima podijelimo dobra kojima nas je b1a'
goslovio, a to moZerno primjenjujtrii nadelo umjerenosti i
potpune [rezvenosti kroz cijeli svoj Zivot. Jedan ocl najdeiiih
grijeha je i neumjerenost u jelu i picu.
Kakav utjecaj rzr5i prekomjerno jelo i piie na dovjeka? Pro'
rok Ozej daje vrlo jezgrovit odgovor: ,Bludnost i vino i mast
76 77
 O

NOVO ZAVJETNT
SPISI

$
 Prinnjer fvana KrstiteHja
Proudavanjem starozavjetnih svetih spisa moile
se'brzo zapaziti da od Prve knjige Mojsijeve pa
sve do posljednje knjige, Knjige proroka tutrala-
hije, Bog savjetuje, kara i opominje svoj narod
zbog vrlo rasprostranj enog prepu5tanj a neumj e-
renosti, odavanju opojnim piiima, te neznabo-
Zadkim obredima koje su obidno pratila opojna
piia, idolopoklonstvo i prostitucija.

Najveii izmedu rodenih od [ena

U ovom poglavlfu pol<u5at iemo pr<;niknuti u
odnos :rovozavietnih biblijskih pisaca prema
alkoholrrim piiima. Na prvom miestu dat iemct
prerlnost izvje5tajima evanitelista, koji su zapi-
sani u eetiri Evanrlelja. Vei na samom podetku
pisci nas upoznaju s jednim od najveiih proro-
ka koii se ikacl pojavio na svijetu, s fvanom
Krstiteliem. On se pojavliuje u vremenu izmedu
Starog i Nor;og zavjeta, pa se zato i opravdancr
naziva pretedom prvog Kristovog dolaska. Isus
Krist kafe za njega: ,Jer je ovo onaj za koga
je pisano: eto, ja Saljem andela svojega pred
licem Tvojim, koji ie pripraviti put Tvoi pred
Tobom. Zaista vam ka2ern: Ni jedan izmeetu
rodenih od Zerra nif e izalacl veii od fvana Krsti-
telja." (Matej 11,10.11.)
$ Biblija i opojna piia 81
Na prvom mjestu Zeljeli bisrno ukazati na ovog velihog pro-
roka i dovjeka upravo zbog njegovog odludnog nadelnog sta-
jali5ta prema opojnim piiima. f u ovom gledi5tu nalazi se
tajna velidine karaktera fvana Krstitelja kao vjesnika prvog
Kristovog dolaska, koji ie imao dast da svom narodu prvi
predstavi odekivanog i obeianog Mesiju.
O ocu Zahariji i maici Elizabeti, roditeliima Ivana Krstitelja,
Biblija govori istiduii njihovu pravednost pred Bogom. Majkat
je bila nerotkinja, pa je svog sina fvana dobila u kasnijirn
godinama. Burduii da je to u ono vrijerne bio neobidan do-
gaclaj, zapravo dudo, ljudi su se pitali: ,Sto ce dakle biti ovo
dijete?< Otac Zaharija, po5to je za neko vrijeme bio nijem,
progovorio je onog trena kad se djeiak Ivan rodio. Kad je
progovorio, njegove sLr se rijedi snaZ.no nadahnute Svetim
Duhom odnosile na Ivanovu -misiju: >f ti, diiete, nazvat
-
ie5 se prorok Najvi5ega; jer ie5 iii naprijed pred licem Gos-
podnjim da Mu pripravi5 put; da da5 razum spasenju narocla
Njegovu za opro5tenje griieha njegovih, po dubokoj milosti
Boga na5ega, po kojoj nas ie pohodio istok s visine; da oba-
sja5 one koji sjede u tami u sjenu srnrtnome; da uputi$ noge
na5e na put mira.< (Luka 1,76-:79.)
Andeo s neba je ovako oznadio misiju Ivana Krstiteljai oler
ie biti veliki pred Bogom, i neie piti vina ni sikera; i napunii
ie se Svetoga Duha joi ct utrabi ntatere svoje. I mnoge ie si-
nove Izraelove obratiti ka Gospodu Bogu njihovome; i on ie
naprijecl doii pred Njim u duhu i sili Ilijinoj da obrati srca
otaca k dieci, i nevjernike k mudrosti pravednika, i da pri-
pripravi Gospodu narod gotov.< (Luka 1,15-17.)
Za Ivana je, dakle, bilo proredeno i potvrCteno cla ie biti velik
pred Bogom. Vazalui rimski kralj, Ivanov suvremenik koji ie
tada vladao tim dijelom Palestine, zvao se Herod Veiiki. Bio
je prava suprotnost fvanovoj lidnosti: poznat po svojoj moii,
bogatstvu i tiraniji, slidan svojim prethodnicima koji su na-
rod vodili putovima duboke sumnje i pobune protirr Boga.
Medutim, na drugoj strani, Ivan Krstitelj je bir: velika lid-
nost, kao prorok Itija za koga se kaZe da je srca otaca obratio
djeci i srca djece roditeljima. Ivan nije bio velik po bogatstvll,
vei po reformi koju je donio izraelskom narodu: ,I mnoge ie
sinove Izraelove obratiti ka Gospodu Bogu njihovome." (Luka
1,16.) Njegova velidina zasnivala se na prosvjetljenju Svetim
B2
Duhom, a njegova reformatorsk"a hrabrost na dvrstom povje-
renju u stvarna tsoija obeianja. OStro je prekoravao lice-
rnjerstvo farizeja i otvoreno i uporno ukazivao Herodur Veli-
kom na grijeh, jer je Zivio u preliubi. Ivan je raspolagao
snainim karakterom koji se ispoliavao u sluZbi i potvrdivao
u svetosti i distoii. Zato je Isus z-a njega i mogao reii da je
najveii izmeitu roctenih ocl ien.a.
,I nede piti vina ni sikera. . ."
Sveti novozavietni spisi pisani su preteZno na grdkom,ieziku,
pa se rjedju ,oinos., oznaiuje vino. Rijed >oinos< se upotreb-
liava kao oznaka za neprevrelo vino, to jest sok od groZda od
koga dovjek ima koristi i zaclrxtava bistar um, ali i za prevrelo
vino koje omamlju,ie. Pored vina, novozavjetni pisci spominju
i >siker<, hebrejski ,5eker", oznadavajtrii tako vrstu piia koje
se u ono doba pravilo od meda, datul,ia i drugih plodova, pa
je moglo biti alkoholno ili hezalkoholno. Uglavnom, ne radi
se o nekom piiu slidnom naSoi rakiji ili likerima, kako to
neki misle, jer u ono doba nisu bili poznati svi oblici desti-
lacije. Prema tome i novozavjetni spisi poznaju dvije vrste
piia ili vina: alkoholna i bezalkoholna. Dakle, Ivan nije pio
ni sikera. Tako ie u n'iegovom Zivotu do5la do potpunog izra-
za rteliiina i ljepota. satnosartladivania i pob jede nad apetitom.
Razum takvog dovjeka u svakom Zivotnom trenutku bio ie
uvijek na strani principiielnosti, prosvijetlienosti i boZanske
produhovljenosti.
Ivan Krstitelj ie imao prednost i dast da krsti Isusa na rijeci
Jordanu. (Matei 3,1,3-17.) On je irnao tu naroditu prednost da
Ga prepozna kao BoZieg Sina i BoZje Janje koje ie ponijeti
grijehe svijeta. Bog je, dakle, pozvao Zaharijinog sina da ir-
vrSi izuzetno i znadajno djelo kakvo dotad nije bilo povjereno
nijednom dovjeku.
,Ivan, vjesnik Boiji, trebao .ie ljudima donijeti boZanskrr
svjetlost" Ljudske misli je trebao uputiti novim smjerom.
Trebao im je pohazati svetost boZanskih zahtjeva i savr5enu
pravdu koja clolazi od Boga. Takav vjesnik morao je biti sveti
hram u kome ie stanovati Sveti Duh. Da bi mogao izvr5iti
svoju misijtr, trebao je biti tjelesno zdrav, a duhovno i du5ev-
no jak. Morao je biti gospodar svog apetita i svojih tjelesnih
83
nagona. Morao -ie triti gospodar nad sobom, da ga vanjske svoj cilj. Kier je, ne sluteii niSta, odlidno izvela svoj ples i to.
okolnosti ne bi mogle pokolebati, i da bi ostao dvrst kao stije- Iiko odu5evila Heroda da joj je rekao kako ie joj dati sve Sto
na u pustinji.< (Ellen G. White, Isusov i-ivot, KAC, Zagreb zatraLi od njega. Posavjetovana od svoje majke zatralila je
1953. str. 25.) glavu fvana Krstitelia. Taj dogaetaj opisuje evandelist Marko:
Isus je desto s dubol<irrr po5tovanjem spominjao Ivana Krsti "I uSav5i kii Herodiiaclina i igrav5i usodiv5i Herodu i gosti-
ma njegavim rede car djevojci: ISti u mene Stagod hoieS, i
telja, odtike njegove rnisiie i njegovog karaktera: ,On bjele
vidjelo koje goraSe i 5vjetlja5e; a vi se htjeste malo vremena dat iu ti ... A ona izi5avii rede materi svojoj: Sto iu iskati?
radovati njegovu svi-ietljenju. Ali ja imam svjedodanstvo veic A ona rede: Glavu Ivana Krstitelja. . . I zabrinu se car, ali
od lvanova; jer poslovi koje mi dade Otac cta ih svrSitn, oyi kletve radi i gostiju svojih ne htje joj odreii. I odmah posla
poslovi koje ja radim. sviedode za lxene da me Otac posla.,, car dZelata, i zapovijedi da donese glavu njegovu. A on oti-
(Ivan 5,35-36.)
Sva detiri evandelista su pone$to zabiljeZila o lvanovor:rl ro-
ttenju, o njegovoj misif i, l<arakteru ili srnrti. Ivan je bio svjef-- JI:
lost koja je svijetlila. Bio ie orniljen kod veiine naroda. Isto-
vremeno, jedan dio fa.rizeja nije ga trpio, a Herodijada ga je
mrziia paklenom mrZnjorn, jer je njenog Dsuprugan o$tr<l
prekoravao zbog nje. Sto se tide rastave braka, zatlzimao je
isto glediSte kao Sto ie to kasnije udiniti i sam Spasitelj
Isus Krist.
,Jer ovaj Herocl posla te tthvati5e lvana, i svezavSi baci ga 1r
tamnicu Herodijade racli, Zene Filipa bra.ta svojega, jer sc
oZeni njorne. Jer fvan govora$e Herr:du: Ne rno7e$ ti imal.i
iene brata svojega." (Marko 6,17.18.)
Izmedu mnogih bibliiskih karakter:a, u Bo2,ioj galeriji port-
reta nalaze se i likovi mnogih dobrilr ali i zlih iena. Meitu
njima istaknuto mjesto zauzima Herodi,iada kao gruba, luka-
va i tiranski usmjerena Lena.. Ona je vrl.o uspje5no i ''.'je5to
koristila kolebliivost i slab rnoral svog muZa. U jednoj Prlia-
voj igri iskoristila je i lidnost svoje kieri i uspjela izazvati
Heroda da brzim postupkom pogubi fr.rana Krstitelja. Ona ic
dobro znala Sto opojn.o piie moie udiniti s Llmom jednog
flevjeka kacl se ovaj prepusti njegovom utjecaju" Iskoristila ie $av5i posijede ga u tamnici, i donese glavu njegovu na krugu,
to sredstvo upravo na rodendan svog muZa i tako se uspiela i dade djevojci, a d.ievojka dade je materi svojoj.< (Marko
domoii glave svoje Zrtve. D<lh je Herod bio trijezan, znala je 6,22.24.26-28.)
da neie postiii svoj cilj, ali kad se poslije obilne vedere, Prerna postupanju kralja Heroda zakljudujemo da se pod
clobrog jela i iestokog piia, oraspoloZio, ona je rnogla dobiti
utjecajem alkohola nije mogao kontrolirati. Dao je pogubiti
i polovinu kraljevine. Za ostvarenje te narnjer:e sve je dobro najboljeg 6ovjeka, dovjeka kojeg je ciienilo nebo i narod.
isplanirala, tako da nije ni pozvala profesionalne plesadice da
oraspoloie t z*ave drustvo, vei je pripremila svoiu kierkl Znanstvenici su u dana5nje vrijeme dokazali da su osobe koje
iz prvog braka cla pomoiu njene igre i pojarre lakie gstvari "prekomierno uiivaju u alkoholnim piii.ma na prvom mjestu
84 85
 psihidki o5teiene.( (V. Htidolin and S. Stoiilikovii; Torvarcl griieh njegovim pravim iurenorn . . .u (Ellen G. Wltite, Odgoi,
Prevention, Scientific Studies on Alcohol and Alcoholism; Preporod, Beogract 1981, str. 49.)
Narcotic Edtrcation, Inc., Washington 1971. str. 271.) Velika je potreba sviieta za ljudima koji mogu vladati sobont,
Zna se cla u povijesti ima viSe sludaieva slidnih Heroclovom. pravilno prosuctivati i odludivati, i iznacl svega ciieniti i uzdi-
Poznati glumac John Wilkes Booth je pod utjecajem alkohola zati ono Sto je vrijeclno i uzvi5eno.
ubio duvenog arneridkog predsjednika Abrahama Lincolna,
koji je izdao zakon o ukiclanju ropstva za crrlu rasu. Nevje-
rojatno je kako alkohol moZe djeiovati na doviekovo pona-
Sanje i njegovu psihidnost!
Ljudi koji uzimaju alkoholna piia ni ne misle o torne. Oni
jednostavno osjeiaju da su ona dobar stimulans i da pomoiu
njih lak5e zaboravljaju sve Zivotne probleme. Zbog toga
mislim da je duZnost svakog dovjeka koji je irnalo upoznat
s utjecaiem alkohoinin piia na l<arakter i vladanie poiedinaca
da s ljribavliu ukazuje na posljedice pijenja dok ne bude
prekasno" Preventivno cljelovanie inra suclbonosrlu vaZnost.
Dulji komentar nije pntreban: dovoljno je samo pogledati
crnu kroniku dnevnih listova pzr da se u punom svjetlu vidc
sve posljedice upotrebe i utjecaia opojirih piia. Prije nekog
vremena upozorio sam svog poznanika da ne sieda za upra-
vljad odmah posliie pijenja alkohola. On mi je odgovorio:
,Ako ja i ne pi,jem, drugi ie piti, pa ie naletjeti na mene i
tako iu svejedno nastradati.<
>MoZe se i to dogoditi<, r)rlgorrorio sam, oali bih radije, ako
je vei ta pretpostavka i realna, trijezan, nevin i nedutan po-
ginuo nego poginuo ili Zivio kao ubojica nevinog...
Ivan Krstitelj je vidio kuda vodi put njegove r:esebidne sltribe
Bogu, aii je bio spreman Zrtr,,ovati se s Kristom. On je u
svojoj predanoj sluZbi poloZio svoj Zivot" IVInogi ljudi tog
vremena na$li su utjehu i pravi put u svjedodenju koje je po-
teklo iz njegovog Zivota. Primjer urnjerenog, skromnog i du-
boko poboZnog dorrjeka blista i cianas nesmanjenim sjajem.
f danas su doviedanstvu kao i uvijek -_ potrebni p<lZrtvov-
ni, principijelni i hrabri- liucli. Potrebni su ljudi koji mogu
g<rspociariti svojim i-eljama, sl<lonostimra i svojim osjeiajima;
koji mogu donositi objektivne odluke i zauzeti trijezno gle-
di5te prema bliZnjima koji ih okruZuju"
"Najveia potreba svijeta
je polreba z,a ljuclima lju<lima
koji se ne daju ni kupiti ni prodati, ljudima koji su - u dubini
svoje du5e po5leni i dasni, ljudima koji se ne boje nazvati

86 87
lsus Krist i njegov odnos
preme opojnim pidirma
U pr.o3lom poglar,lju upoznali smo se s karak'
terom fsusorrog preteie lvana Krstitelja. Pri-
mijetili smo da ga Biblija istide Jrao naiveieg
BoZjeg dovjeka poslije Isusa Krista. Ta ctuhor
na i karakterna velidina koia se ogleda u njeg;o-
voj nesebidnoj sluZbi i poniznosti, razvijala se
jo5 od njegovog najranijeg dietinjstva i tako
ugradila u nadela potpune umierenosti i trezve'
nosti kojinra je uzdignuo svoj iivot. Zato i nje-
govo dielo ostaje za sve nara$taje, uzvi$eno i
vjedno, iako ie s1,sj firrot zarrr$io kao i.rtva opi-
jenog drultva. Za Isusov [ivot Bibliia izjavliu-
,je: ,Koji grijeha ne uriini. . ." (1. Petrova 3,2'2.|
Isus je sam definirao svojtt rnisiiu ovirn rijedi-
ma: ,Jer je Sin dovjedji clo5ao da na(te i spasi
Sto je izgubljeno," (I-uka 19,10.) Iz ovih rijedi
proizlazi da je Isus Zivo zainteresiran za svako
pojedino ljudsko biic, za sve njegove raclosti,
Zalosti, uspjehe i potrebe. To je pokrenulo
BoZ'ieg Sina da ostavi Nebo i dode na ovaj pla-
net da prema prorodanstvu postane Emanuel,
Sto znadi >s nama Bog". U skupinr-r izgublfenih,
svakako, spadaju oni koji stt ovisni o opojnini
piiima. Isus Zeli spasiti i njih.
89
 fudo na svadbi u Kani Galilejskoj
U skladtr s nadeiima svoje misi.je, Isus se oclazr,ao pozivu rnla-
denaca iz Kane Galileiske i pni:astio ih svojsm prisutnoiiu rr
trenucir-na njihove svadbene raclosti" Iz izvje5taja evandelistc
fvana saznajem<t da se na tom miesttr Isus susreie s problc-
r1lor11 upotrebe vina. Po svcmu sudeii, dini se da
^ie trsusova
maika Mzrriia bila i-r loclbinsko.j vezi s .ieclnirn ocl mla.clenaca,
pa je zbog toga imala neke obarreze na svadbsnoj sveianosti.
Zaiedno s Isusom na svadbu .fe dollo i pet iijegovi.h udenika.
Buduii cia ie vina ponestalo prije nego Sto se svacllrena svc-
danost zavr5ila, Marija -se obratilzr Isusn riiedima: ,Nemaju
vinaln (fvan 2,1-11.)
U ovom lrenutktt Isr-rs iriie njSta irranje volio svoiu zer:raljshu
rnajktr ltego 3to je to pl'i-je dinio, ali kako -ie vei Njegovar
misiia otpodela, On ie sve nprrte Telio prirnati od svog nebes-
[<og Oca. Zelio ie da sve $to udini posluZi na slavu netreskonr
Ocu. Krist narr je u tonre ostarrio vjedni uzor. U takr,oj atmo-
sferi ispun.jenoj napertoiiu, Isus se obratio slugama: "Napu-
nite sudovc r,oc{e. I nzrpuni5e ih clo vrha. I reie im: Zal-rvatitc:
sad i ncinesite ktimu. I oclneso5e.< (Ivan 2,7.8.) Bio ie to vrlo
priiatan cloZivljaj z:r kuma koji je lrio iznena<]en izuzetnonr
kvalitetoulri:ra. Zat-r: ie izizrvio: "Svaki doviek najpriie dobro
vino iznosi, a lcad se gosti opiju, onda lo5ije, a ti si duvao
,clobro vino do sacia.< (Ivan 2,i0.) Istini za volju, moiemo
reii da se i danas ctrogada cla. opijenom gostr: ciornaiin ili
gostionidar naknaclno c{a.jr-r vino s velikim postotl<om vode,
ili vino slabi.ie lioncentrarcijc alkohola. T,bog toga se postavlja-
ju i mnoga pitanja. Ljubitt.:lji orr"mljujuie kal:liice u ovorlr
izvje$taju nalaze dokaze da .je sarn fsus dineii svoje prvo
duclo stvorio dobro alkoholno vino; zbog toga nrorartro malo
opSirnije razmot:'iti ck:gac1ai, da vidimo je li to tal<o?
Kao najvalniiiclokaz uzima se izraz upotrijebljen u prijevodu
koji se srrakoclnevno iu".ie: ,Kad se gosti opijr_r.. .,, U sllvre-
menim prijevodima, ovaj tel<st nroZemo sresti ovako obliko-
van: ,Kacl su ijudi r.trovoljno pili .. .,, U ovorn tekstu upotr:ijeb-
trjena je grdlca riied >oinos< koja znati rrino koje moie biti
alkolrolno ili bezalkoholno. Poku5at iemo u okviru cieline iz
koie proizlaze orri tekstovi tioditi taj problem, da bismo na
krajtr mogli donijeti ispravan zakliudak. 7-ato navodinro do-
90
Itaze koji potvrduju der se na svadbenoi svcdan<-rsti u Kani
Galilejskoj niie posltrZivalo alkoholno virro.
Deset razloga da se radilo
o neprevrelom vinu
l. Buciuii da je prije zarrr5etka svadbene svedanosti ponestalo
vina, to znadi da su gosti pili vi5e nego Sto je domaiin odeki-
vao. Prema tome, u ovom svjetlu postaju jasniji prijevocli,
,kada su gosti dovoljno piti. . .< (prijevod Stvarnost). Zato se
tekst, "kad se gosti. opijun, izvaclen iz cjeline moZe krivo shva-
titi kao da govori o ljuclima koji su vei bili dosta pijani ili
alkoholizirani.
2. Pobolni Izraelac je bio vrlo radostan lcad bi u njegovoj
kuii gosti sve pojeli i popiti. U nekim drugim biblijskim
tekstovima, koji ne istidu sluienje vinom, pi5e i napi-
$e se s njim." (1. Mojsijeva 43,34.) U ovom navodu"I pi5e
opisan ie
susret izme(tu Josipa i njegove braie u Egiptu, pa tekst navo-
dimo zhog usporectbe.
3. Nepristrani ditalac Biblije ne bi mogao shvatiti Marijinu
molbu da zahtijeva joS alkoholnog vina za opijene goste, jer
ni posteni gostionidar koji zivi od todenja piia ne todi pijaninr
gostima.
4. veiina hebreiskih svadbi bile su neka vrsta vjerslie sveda-
nosti, pa su zato obavezno prolazile bez upotrebe alkohotnih
piia. ovo mozda zvudi malo itrdno, jer zivirno u vinorodnir:r
krajevima pa je mnogirna tesko shvatiti da se veselje moze
ostvariti bez upotrebe alkohola. Medutim, 'rjerujem rla iemo
se sloziti u jednome, da se upotrebom alkohola snizavaju i
ugroiavaju sve vrijednosti koje pripadaju jedino i samo na-
ma ljudima. To smo dosad rnogii vidjeti u mnogim primjeri-
rna iz Svetog pisma, kao i iz iivota onih koji danas konzumi-
raju opojna piia.
5. Ittiposto se ne moze prihvatiti misao cta bi Isus, Bozji sin,
udinio svoje prvo 6udo tako sto bi pijanom drustrru dao joS
jade alkoholno piie.
6. MoZemo se upitati i to kako bi lcum, ako bi vei bio pijan,
xnogao osjetiti okus boljeg vina? Ako je moguie ustanoviti
koje su vino Hebreji smatrali najboljim, rnogli bi.srno sigurno,
9t
i odgovoriti na ovo pitanje. MoZemo stoga pozvati u pomoC
poznate autoritete. Jedan od njih, profesor Stuart (Stjuart),
kaie da su ljudi u pro5losti neprevrelom vinu pripisivali bolji
okus i plemenitiju kvalitetu negoli prevrelom.
7. Isus je Stvoritelj. On .je svojom stvaraladkom moii stvorio
vinovu lozu i groZde kao njen plod. On blagotvornom ki5om
zalijeva dokot i lozu, koji tako donose bogat plod pun divnog
soka. Kad dovjek iscijedi groide, dobiva se groZdani sok, a ne
prevrelo ili alkoholno piie. Dakle, Stvoritelj je dao blago-
slovljeui slatki sok, a dovjek ga dalje pretvara u alkoholna
piia prerna svom nahodenju i svom izboru.
8. Isus je Spasitelj. On je dolao da spasi dovjeka i oslobodi
ga od ropstva tjelesnirn, gre5nim Zeljama i porocima, kao i od
ovisnosti koja nastaje upotrebom raznih narkotidnih sredsta-
va. Ako bi on poticao upotrebu opojnih piia
alkohola,
onda svojom poukom i primjerom ne bi pokretao - proces no.
voroitenja u ljudima, vei bi ih dinio osobama podloZnim ni-
Lim Zeljarna tijela i stra5norr utjecaju alkohola kdo surovog
gospodara. Naprotiv, Njegov ozbiljni i sveti savjet koji je
upuien svima, glasi: >Ali se duvajte da kako va5a srca ne
oteZaju tderaniem i pijanstvom. . ." (Luka 21,34)
9. "Ovo udini Isus podetak dudesima u Kani Galilejskoj, i po-
kaza irn slavu svoju." (Ivan 2,11.,) Ako bi opijeno drustvo na-
stavilo i dalje piti alkoholno vino, vjerujemo da bi to bili
uvjeti u koiima Istis ne bi mogao proslaviti ni sebe ni Boga.
Svima su poznati izopadeni oblici pona$anja ljudi koji se na
laze pod utjecajem opojnih piia. Isus je sve udinio na slavu
BoZju. "Ako dakle jedete, ako piiete... sve na slavu BoZju
dinite... (1. Korinianima 10,31.) To je biblijsko nadelo.
10. Alkoholno piie je u Bibliii uvijek usporeileno s proklet-
stvom, a to bi onda znadilo da je Isus mladence, goste i doma-
iina u Kani Galileiskoj podastio da5om prokletstva umjesto
da5om blagoslova. S time se nitko ne moie sloZiti! Na kraju,
evo rijedi nadahnutog pisca:
"Vino koje je Krist dao na svad-
bi, kao i ono koje je kasnije dao svojim udenicima kao simbol
svoje krvi, bilo je iisti bezalkoholni groid.ani sok. Na ovakvo
vino mislio je prorok Izaija, kad je govorio o groiitu za koje
kaZe: 'Ne kvari ga, jer je blagoslov u njemu!'n (Ellen G. White,
Isusov Zivot, KAC, Zagreb 7953, str. 48.)
92
Ako sn-ro paZliivo pratiti ovifu cleset razloga, vjerujern da ie
na$ zakljueak"biti jasan i logidan; da Isus niie dolao kvariti
plod.ove koje je stvorio, niti pomoiu njih porodno djelovati
na ljucle t<bje- je closao 0bnoviti i pripr:emrti za BoZie kra-
ljevstrro"
Isusova Prida o mjehovirna
za novo vino
,:Niti se lije vino novo u mjehove stare, inade mjehovi proclru
se i vino se prolije, i n-rjehovi propadnu. Negcl se lije vino novc)
tr mjehove nove, i oboje se saduva.* (Matej 9,L7.)
Isus je ovonl prilikom dao jednu duhovnu pouku. Komenta-
tori se slaZu da On ovdie misli na svoju. nattku koia je tako
dista i istinita cla se ne moZe pomiie$ati ni sa lEaklirn liud-
skim dogman:a.
Poku$aj ujeclinjenja novog sa starim iskazat ie se u rlvostru-
kpm uniStLnlu. Viiro preclstaylja Evandelje, koie ie se proliti,
a rniehovi koji predstarrliaju juclaizam, raspast ie se i prr:-
pasti.
o kakvorn je vinu ovcl-ie rijed? 331. godine poslije Krista ro-
rlen je srreti Jeronirn, koii je polovicu svog iivota prgveo u
zcrnlji u kojoj su zivjeli Isus i apostoli, pa se pozabarzio i
teksiom iz Mateja 9,17.TJ svolrl homentaru on kaZe rla su se
ncrvi mjehovi rrorali upotriiebiti za vino koje je trebalo ostati
slatko, odnosno za neprerrrelo vino.
Drugom prilikoin Isus otkriva diediu mudrost svoiih suvre-
,rr*nika, lioji su se s rnripjorn odnosili prema viiestima h,ana
Krstitelja tioji je Zivio vrlo skrotnnim iivotonr: "Oni liaZu:
Davo ie-u niemrl,( a za Isr-rsa: "Gle dovjeka izieiice i pijanice,
clruga carinicima i gre5nicirna. I opravda5e prernuclrost. dieca
njezina." (Matei 11,1E.19.)
Tim izrazon"t >oni ka2uu, Isus istide ka]<r,om su lakounrno$iu
"* kakvim clje[jim mudrovanje:m odbacivali Ivana Krstiteija
i samog Njega. Zna(i, fyan po njina ne rralia zato Sto ne
iede i ne pije, a Istts ne vaija zato Sto jecie i pije.
Sigurno je da su vec najraniji kr$ianski teo.lozi dobro shvatili
sr* Krittove pouke i nauke apostola, kad su uvrstili u sedam
glavnih grijehorra ,neumjerenost u ielu i piiu".
9.1
 u slijedeiem poglavlju dat ierno jo$ vise prostora Isusovim
rijedima u evandeljima u vezi s upotrebom i utjecajem opoj.
nih piia. Sada navodirno samo jedan reclak koji iadrzi Isusove
rijedi: >Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, i duse ne mogu
ubiti; nego se bojte onoga koji moze i dusu i tijelo pogublti
u paklu." (Matej 10,28.)
Ovaj redak mnogi primjen.iuju na Boga. Ovom prilikom ja
b$ sa primijenio na alkoholna piia. bna ubijaju ne mrrio
tij.elg ne-go i duBu. od sretnih domova dine -pakao. stoga
mislim da je ovai redak odgovarajuia osud.a alliohola
Naudavanja, djela i zivot spasitelja Isusa Krista uvijek ople-
menjuju, uzdiLu i pruzaju dobro, napredak i bragoslbv t5uai
ma. Niposto ne
-
o Kristovom iivotu:
porok, stradanja i smrt! Apostot petar pirc
,... fsusa iz Nazareta ftako Ga pomaza
Bog Duhom svetim i silom, koji prorle dineii dobro i iscjelju-
juii sve koje davo bjese nadvladao; jer Bog bjese s Nlim.o
(Djela apostolska 10,38.)
91
Yino i Gospodnja Yecera
v
Najznadajniji hcbrt'iski praznik bila ie Pashat"
Njcno ustanovl.iavanie dertal.ino je opisano u 2.
kniizi Mojsijevoi Ir. pogtavtju. GIa't,t-ti clio praz-
nika bilo ie pr:iprerr-ranie i jeclenje pashalnog'
ianjeta. Janic kao Zrtva trilo jc sr:ecli5te ciiele
svedanosti. fJno .ie trkazivalo na Krista kao nai
,Janjc BoZ.ie koic uzc na se grijehc svi.ieta.,,
(I'r'an L,29.) Pasha ie bila po\rezana s praznikonr
beskvasnih kruhor,a.
,Prvoga micsc:ca Lietrnaesti clan u rredil pcldnitc
icsti pr"ijesnc kruhor,e pa clo clvacleset prvoga.
dana istoga micscca tt vede. Za scclam dana cla
sc ne nade l<vascal u kttiama va5im . . ." (2. Moi-
siieva 12,18-19.)
U irashaluoj srredanr-rsti t'ino ie immln vaZnu ulo*
gtr. Najveia palnja posveiivala se redoslijedtt
pruianja pehara. Cim Lri se obitclj okupila oko
stola, clomaiin ie uzinrao da$u vina nacl kojonr
izgovorio blagoslov. Sve osobe koie su se
.'i*-,
naile oko stola istovrcmeno su drZalc svoiu da'
itr. Vlrtr.r jc ltilo poscbnhtt postupkorlt nurttaktt'
ttjtt i oreianja priprernlietro od stitt;g gt'oi.du.
Zo l'uslttl .re trtagto ttpot ri jebiti stLtt'to talcvo
t,it ro.
9$
Pitanje o vrsti pastralnog vina sasvim je unrjesno zbr:g toga
Sto znalne da slr Zene i djeca irnali ucljela na pashalno.i
svedanosti. Evo irekil-r poclataka o tome kako sr: pripremalo
pasharlno vino:
"Zar Pashu se snrjelci upotrijebiti samo crveno vino, i to uvi-
jek pomiie5arro s vodorn.n (A. Edershein:, ,The Ternple",
stranica 237. The Religi<"ms Tract Society, London)
,Sve vr:ijerne pashalne sveda.nosti, u skladu s biblijskiln pro-
pisima, niie bila cloz'.,ol.iena upotreba nikakvih jela priprern-
Ijenih s kvasccnl, ni prer;relc tekuiine.u (8. M. Myers, "Dic
Jttden, ihre Gebriilrcl"rr: nncl Zeremonien,,, I879.)
,Ri.ied ko.jom se oznaduje vrenie .ie ista, ractilo se o k.rr-rtru ili
o tekuiini. Gcscni.ic, poznati hcbrejist, kaZe da se kvasac od-
lrosi kako na vino, tzr.l<o i na l<rt h.* (W.M. Tha.ver, ,rCon-lmlr-
nion Wineu, str. 7[.)
Koju vrstu vina treba upotrijebiti za
Gospodnju veEeru?
Svi kr$iani sll tip-lavnorn upoznati s nadinom urtemel.ien.ia
Gospodnje vcdcl'e u okvirtr oblilca pashalne srredanosti" Vrl<l
je va2no znati u kome je cliie,lu pzrshalne svelanosti Isus udi-
nio prijclaz na lrovozavjctnu uspomenu.
,I r"ec{e im: vrlo sam Zelio cla ovu pashu jedem s varna priic
nego postradam, jer vant kaiem da ie oclsele nedu jesti dolt
se ne svr'Si u carstvu Boiien"ru. I uzevSi da5u dade hvalu, i
rede: uzmite je i razdiielite meclu sobom, jer vam kaZem clet
neiu piti oct r"ocla vino;:r'adskoga dok ne dode carstvo BoZjc.
I uzcvSi hl.fcb dade hvalu, i prelomiv5i ga clade im govoreii:
ovo .icr tijelo tno.je kojc se daje za vas, ovo tinite za moi spo-
r-nen" A tako i dalu po veieri govoreii: ova je da5a novi zavj,:t
nroionr krvi ]<r-rja se za r.a.s proli.jeva.n (Luka 22,13-_20.)
"Nakon cln:g:e ta$e slijedilo je tromljenje kruha i jeclenje pas-
halnog obroka s treiom daSorl, koja se nazivala da$a zahval-
i trcca daia su predstavliali osnovnc
nclsti, Lclnrlien,je l<rulla
dijelovc svedanos;ti, koiu je Isus odreclio za svedanost Gr:spocl-
nie rrcdere, kao uspomenu na svojcr lomljeno Tiielo i svo.iu
prolivenu kn,. Time je izvr$io odvajanje oc1 parshalne sve6a-
nosti i ustanorrio c-rbred Novog zavjeta. P.iesmom hvale zavr5e-
na je no\/a s'iredanost, l<clju je novozarrietna crkva uz ziihval-
96
nost punu radosti mogla odrZavati kao uspomenu na ostva-
reno spasenje." (G. Tobler, Vino u Bibliji)
U sytru tekstovima Isus ne sponxinje vino, nego rod vinogracl-
ski, ili ,riaiun. Zaista, Vedera Gospodnja se u pravom smisltr
moZe usporediti sa >iaiom spasenja<, kako to pi5e u Psalmu
116,13: >Uzet iu da$u spasenja i prizvat iu ime Gospodnje."
Prema tome, Isus je uzeo beskvasni kruh za Posljednu vede-
ru, jer drugog nije biIo. Isto tako uzeo je neprevrelo vino,
jer se samo takvo upotrebljavalo za vrijeme Pashe.
Poznati krSianski pisac Ellen G. White o tome pi5e: oObred
Gospodnje vedere ustanovljen je kao uspomena na veliko
oslobotlenje koje je Krist izvojevao svojom smriu. Ovaj spo-
men se treba odrZavati dok Krist ne dode u svojoj sili i slavi"
Na ovaj nadin se uvijek trebamo sjeiati Njegovog velikog
djela spasenja.
Krist se nalazio za stolom na kome je bila pripremljena pas-
halna veEera. Pred Njime su se nalazili beskvasni hljeborri
koji su se upotrebljavali za vrijeme Pashe. Na stolu je bilo
neprevrelo pashalno vino. Krist se poslulio ovim simbolima
da bi predstavio svoju bezgre5nu Zrtvu. NiSta, Sto je pokva-
reno vrenjem koje je simbol grijeha i smrti, ne moie precl-
stavljati Janje, koje je bez mrlje i mane.., (Ellen G. White,
trsusov iivot, KAC, Zagreb 1953, str. 203.)
"Bibliia nigdie ne savjetuie upotrebu prevrelih ttina, bito
koo ptia, ili kao simbola Kri.stol)e krvi. Mi se pozivamo na
zdrav razum i pitamo da Ii se Kristova krv bolje predstavlia
distim groZdanim sokom u njegovom prirodnom stanju ili
prevrelim opojnim vinom. Ozbiljno preporudujemo da ovo
posljednje nikada ne stavimo na Gospodnji stol.< (Signs of
the times,29.8. 1978.)
Kao Sto uskisli kruh s kvascem, koji je simbol grijeha, ne
moie predstavliati Kristovo tijelo, tako ni uskislo ili prevrelo
alkoholno vino ne moZe predstavljati Kristovu krv, to jest
Onoga koji je sebe prinio na Zrtvu kao bezazleno i predisto
BoZje Janje. Buduii da vino ima omamljujuie, otrovno die-
lovanje i kvari ljudsko biie na duhovnom, tjelesnom, umnom
i dru5tvenom polju, to bismo slobodno s apostolom Pavlom
takvu da5u mogli nazvati rda$om itavolskoffi<(, & ne Gospod-
njom. (1. Korinianima 10,21.)
/ Biblija i opojna piia 97
 Kr:ist ne uzima Prevrelo vino ni u
samrtnoj muci
Po rimskom obitaju Istrsu je bilo ponttcleno alkolrolno vit.t,r
u njegorrim sairlrtnim muhanta na kt'iZu, s ciliern da Ga Olllll-
rti kako bi lakie poclnosio rrttke. ,I davahu Mu cla pije virrrr
sa snrirnorrl, a On tre Llzc.'( (lVlar'ko 15,23.)
Nialo kasniie jeclan od prisutr-rifu irrinig Mtr ie spuivtr natop-
ljenn octorn, Stp Isqs niie odbio. (fuIatej 27,48.) Tako je Splsi
telj p<-ttpuno 51'jesno, do kr:aja s\/og o\Iozelllaljsl<og Zivt-rtir
podnio s\re patnje, odbija juii svc Sto je mogio opasnim cl i"
lovanienr p<imutiti Njegovo r-azborito rasr:dirranje.
Onako l<al<<-r ie iivio, isptrnjavajuci Boi"itr volju, takg je Isrrs'
i udio. On ie cicsto u s\'olrl udenju spr:minjao oZcleranle i pi
janstvou, pfl ic to oznadio kao grijeh koii ie u posljedn.it'
vri.jeme, a pclsebno prccl Njegr.x' drugi clolazak, zarobiti nln{)
ge, dak i.me<1u onirla ko.ji tvrde cla su Njegovi slicdbenit'i.
Mnogi r,ole tuntaditi tsibliiu oi-raito l<ali.o ih ,ru$i srzrbc<, klt,r
5to kaic aposiol Pavao, pa z,ata ne Inoglr prihvatiti zdravtt,
distu bibliisku nauktt. Nite pott'ebno cla dovjek pcrst;rne tcrr
1og, niti cla bucle posebno obclzrren cla bi mog€to shvatiti K1"is
tovo naudatvanle. U skladu s ovim lsus je rekao: ,Moja naultlt
nije rloia, nego Onttga koii rnc je poslao. T[lo ]roie lr{jeg<lvrr
volju tvoriti, razunrjet ie ie li ova nauka od Boga ili ia slirrr
od sebe govoritrr.< (Irran 7 ,1.6.17.)
Kristove opomene onirna koii tele
opojdm Piiima
Ove Kr-istorze opolTlelte znadaian sr-r dio Kristote nzrul<e 1 uptr-
iene srr Lrpravo onirna koji se mole i pripremaia za Njegov<r
kral.ievstr,o, Ott zira da je ljudslto srce jo$ priie potopa tei.il<t
neumierenosti u jelu i piiu te cla su ztrog toga na ljudski rt-ttl
doiazile nepotrebue patnje i boli, zbog dega se skraiivrttr
ljudski vijek i ugroZarrak: spasenje koje 'ie davao nebesl..i
Otac. U svoioj neumjerenosti, razttzdantlsti i nasil.iu pretpo-
topni sviiet je propao. Isus proride slidno stanie pr:ije: s\/og
slarrnog dolaska:
"Jer kako Sto ie biio u vriieirre Nojevo tako ie biti i dc-rlazali
Sina 5e1,je{iega. Jer kaho 5to precl potopom jedahu i pijalrtr,
Zenjahu se i udarrahu clcl onoga clanzr kad Noie uitc u kovdc!.,
98
i ne osjeti5e dok ne doite potop i odnese sve; tako ie biti i
dolazak Sina dovjedijega.u (Matej 24,37-39.)
jeilahu, pijahu, kupovatru,
"Tako kao Sto bi u dane Lotove:
prodavahu, sadahu, zidahu; a u dan kad izide Lot iz Sodome,
udari oganj i sumpor iz neha i pogubi sve. Tako ie biti i u
onaj dan kad ie se javiti Sin dovjedji.< (Luka 17,28-30.)
>Zato i vi budite gotovi; jer u koji das ne mislite doii ie Sin
dovjediji. Tko je dakle taj vjerni i mudri sluga kojega je po-
stavio gospodar njegov nacl svojim doma5njima da im daie
hranu na obrok? Blago tome sluzi kojega do5av5i gospodar
njegov nade da izvr5uje tako. Zaista vam ka2em: postavit ie
ga nad svim irnanjem svojim.
Ako li taj rdavi sluga rede u srcu svome: neie moj gospodar
jo5 za dugo doii; i podne biti svoje drugove, a jesti i piti s pi-
ianicama; doii ie gospodar toga sluge u dan kad se ne nada,
i u das kad ne misli, i rasieii ie ga napola, i dat ie mu plaiu
kao i licemjernima; ondje ie biti plad i Skrgut zrfual, (Matej
24,44-51.)
,Nebo i zemlja proii Ce, a rijedi moje neie,proii. Ali se du"
vajte da kako vaSa srca ne oteZaju Zderanjem i pijanstvom i
brigama ovoga svijeta, i da vam ovaj dan ne dode iznenacla
jer ie doii kao zarrrka na sve koii Zive po svoj zemlji. Straiite
dakle jednako i molite se Bogu da biste se udostojili uteii ocl
svega ovoga 5to de se zbiti, i stati pred Sinom dovjedjim.<
(Luka 21,33-36.)
99
 Apostoli o upotrebi
i utjecaju alkoholnih Pi6a
i zapisa o
Po zavr5etktr razmatranja izvje5taja
alkoholnim piiima u Evantteljima, moiemo se
posebno osvrnuti na ostale spise Novog zavje'
ta. U ovom poglavlju posluZit iemo se Djelima
apostola, poslanicama i Otkrivenjem, jer se i u
njima desto razmatraju pitanja koja nas ovom
prilikom zanimaju.
Stav apostola Petra prema vinu
U Djelima apostolskim zapravo se i ne spomi'
nju alkoholna piia, osim Sto su ih pojedinci
spomenuli rugajuii se apostolima s namjerom
da omalovahe vijest koju su objavljivali. Navest
iemo te stihove: ,A drugi podsmijevajuii se
govorahu: Nakitili su se vina.,< (Djeta 2,13.)
Medutim, Petar i ostali apostoli odmah su od-
ludno odgovorili tim rugadima koji su ih ieljeli
prikazati kao ljude pod utjecajem alkohola: nA
Petar stade s jedanaestoricom i podiie glas svoj
i rede im: ,Ljudi Zidovi i vi svi koji Zivite u
Jeruzalemu! Ovo da vam je na znanje, i dujte
rijedi moje. Jer ovi nisu pijani kao Sto vi misli-
te, jer je tek treii sat dana; nego je ovo ono Sto
kaza prorok JoeI . . . Jer iu na sluge svoje i na
slu5kinje svoje u te dane izliti od Duha svojega,
i proredi ie.o (Djela 2,14-16.18.)
101
.1
Iz ovog sludaja jasno je da su apostoli imali izvor nadah.nuia
u BoZjoj Rijedi i Svetom Dulru, a ne u opojnom vinu. Apostol
Petar poziva na potpunu trezvenost i svetostt ,rZa to opa5ite
svoje bokove, to jest svoj um, budite trijezni, potpuno stavite
svoju nadu u milost koja ie vam se clonijeti tt dasu kada sc
objavi Isus Krist! Buduii da ste poslu3na d,ieca, ne oblikujte
se prema negda5njim strastima strastima iz rrremena rra5e'
ga neznanja, vei kao 5to ie svet- Onaj koji vas je poznao, po-
stanite i sami sveti u svemu Zivljenju.. . Budite trijezni i
bdijte: r,a5 protivnik, davo, obilazi kao riduii lav, trai,eii koga
da proZdere!o (1. Petrova 1,13-15; 5,8. Stvarnost)
,Kad dakle Krist postrada za nas tijelom, i vi se tom misli
naoruZavajte: jer koji postrada tijelom, prestaje od grijeha,
da ostalo vrijeme Livota u tijelu ne Zivi vi5e Zeljama dovjed-
jim, nego volji BoZjoj. Jer je dosta Sto smo proSav5e vrijerne
Zivota proveli po volji neznaboZadkoj, Ziveii u nedistotama i
slastima, u pijanstvu, u Zderanju, u pijenju i bogomrskint
neznabo5tvima.< (1. Petrova 4,1-3.)
Za preporottenog krSianina iivot u pijanstvu pripada pro$,
losti, neznanju i neznabo5tvu, tvrdi apostol Petar.
Apostol Pavao o opojnim piiima
U sr,'oj<lj poslanici viernicimer u Rimu apostol Pzrvao eesto
spcxrinje umjerenost i trezvenost.
,Jer kraljerrstvo BoZje niie jelo i piie. ncrljo pravcla i mir i
radost r-r Duhu Svetome.o (Rinrljanima 14,17.) Drugim riieti-
ma, kr5iani nalaze radost, mir i utjehu na clrugorn, prelvonr
izvoru koji nikada neie presu5iti. Apostol er:ergiEno tvrdi i
poziva: ,Da hodimo po$teno kao po cianu, ne u icleranju i pi-
janstvtr, ne Lr bluclnosti i nedistoii: ne u srractaniu i zarristi
nego se obucite u Gospocla Isusa Kr-ista i tijclu ne ugada.itc
po Zeljanra.o (Rimljanima 13,13.14.)
>rDobro je ne jesti tneso, i vintt rtc piti, i orrct ne thilti rrtt ilo
se tvoj brat spotite, ili ocla Yto gari poslaie ili sluhi.o (Rinr-
lianima 14,21.)
Nije potrebno uvijek iznova clol<azivati cla alk<"rholna piia nc-
gativno dieluju na one koii ih up<ltrebljavaju, jer svatl<o
dobro zna 5to ona fine s dovjekom koji im se preclaje i kalco
utiedu na njeE.ovu nZu i Iiru okolinu. Na ialost, rnnogi poktr-
102
(ar,aju dokazati cia clpoina pit(a trsrectt.itt i;ctvieka i n.iegovtt
obitelj. Ali, to ic ;-rotpnno pogr^eSno glecli$te, dak i l<ad se
zaodijeva u >teolo$iri<t pla$t.
Nil<acla nifko nife pnsta.o jzrd:i, zclraviii ili rriuclriji upotre6ljl
vanietn al}<oholnih piia. To str potvrdili svi biblijski primierri,
a o.sirn toga, to potvriluju is'liustva litrbitelia opojnih piia
kroz sva stoljeia cio clanas.
Zato Bibliia u sl<larclLr s ovorll spoznajoni opravdano istide
nadelo ,.rr-r-,l.r,"r,osti koje smo vei navcli: 'Dobro .ie n9 jes.ti
mesa i vini 1e piti "..,i To znadi c1a se Bog, kad su tt pitan'iu
zdravstvena naeela, otkriva kao savjetnik, a ne kao naredbo'
clavalac. On poSttrje doviekovu sloboclnu voljtt i duva njegovtr
lidnost, jer ga je stvorio kat-t razumno biie l<oie raspolaZe
nrogucnosiu cla izvr$i izbor, i l<oje moZe l'azlikovati clobr"o od
zla. Isti apost<ll u svoioj poslanici Korinianitrra pi5e: 'Sve tni
ie sloboclno, ali tri.it' sye na korist; sve r"ni ic slofuo{no, eili srre
nc icle na clobr<l.u (1. Konnianima 10,23')
Bog na tai nai:in obraia folrjskovu pai.nju na posljcdice ko.ie
ie Lsliiecliti ako iskorisl.i precinost svoje slobodne volje birzr-
iuii ono sto ne yorli clobru. Bog rrije zacfu"zao ruku Eve ilii
A.lurrr*, kacl su posegli za plocloviuta dnictzr spozna.ie dobra
zla. Poslije udinjenog 1:r'ckr5aja BoZjc vglic oni vi$e nistt
n:rr:gli. uzimati ploclove s clrv'eta Zivota. eetsa alkoholnog piia
za kojon", ,r,rogi poseTu ne vodi dobru. Apostol Pavao kaze:
,Ne moZete piti daie Gospoclnie i i:a5c itavolske; ne mo/-ctc
imati zajeclnict: u tt-pczi Gospodnioj i u trpezi atavolskoj.u
(l . Korindanima 10,21.)
MoZcla .je naoko apostol Pavao suvi$e strog, ali ako pronikne-
,lro u bit ovog pitanja, uv.ierit iemo st'der ie zaista takrl.
Nitko ocl nrnogobrojnih robova alkohola nije to posta-1l_ od-
mah. Obidno se otpodinje s umjerenim koliflinanla piia. Malo-
-pomalg, postepepg, stjede se lavika pijenia. Ta navika se
liasnije pi'etvara
-cljcIo. tt ot isnost, pa tako alkohol izvrSava svoie
.urorno Pr:ilike se pogorsavaju io5 i dinjenicon-r da ie
rovjek * alkoholidzrr .* rob s oslabljenorl voliorn i pon]u:e-
rrim urnonr i cla se Samo velikom snagom vcllje mofe tlslobo'
cliti ropstva. Da, opojna daSa ne vodi nikoga dobrr-r!
Ako $ispro pos.ietili bilo koii zatvor i upitaii zertvorcuihe za5to
sc nalaze ntr totn miestu, mnclgi oc1 nlih oclgovorili bi nam cla
ih je tarno clovclo opo.ino piie-
103
Ako bismo poslije toga upitali nekog suca Sto misti o alko-
holnom piiu i niegovim posljedicama, on bi iz svog iskustva
mogao dati potrebrra stjedodanstva o razorenim domovima,
diji su Ilanovi viSe voljeli opojnu da5u nego jedno drugoga,
ili dak vi5e nego vlastitu djecu.
Ako bismo upitali prometne sluzbenike zasto strada tako ve.
liki broj vozada i pje$aka u prometu, oni bi u svom odgovoru
istaknuli dinjenicu da mnogi vozadi piju alkoholna piia uodi
ili za vrijeme voZnje. Pomislimo samo koliki nevini, potpuno
trijezni ljudi gube svoje Zivote na putovima zbog nehajer
onih koji tvrde da je pide njihovo nepovredivo-pravo.
NaSe tijelo je hram Svetoga Duha
Istakntrto ulenie apostola je da je na5e tijelo hr:rm Svetorlrr
Duha. Zatt> je toviek koji 6ita i usvaja Biblijr_r u prednosti,
ier zauzinra novi i kvalitetniji odnos prema s\,-onl tijclu:
ne znate da su tielesa va$a crkva Svetoga Duha koii Zivi"llirr
varna, liojega imate od Bogzr, i niste svoji? Jer ste kupljeni
skupo. Proslavite dakle Roga u tielesima sr,ojim i u cluranrir
svojim, Sto je Boije." (1. Korinianirna 6,19"20J
,Ako pokvari tko crkvu BoIju, pokvarit ie niega Bog ier ic
crkva Bof.ja sveta, a to ste vi. Nitko neka se ne vara . . .<( (1.
Korindanima 3,i7.18.)
Svatko, pa iak i najrnanje clijete, zna da se u crkvi, hranru ili
diamiii treba vladati kao na posveienom mjestu, pa zat\l
nikome ne pada na Lrm da u crkvi puli ili pijc. Zna se da bi to
sveto nrjestcl na tai nadin bilo obesda3ieno. Mcclutinr, mnogi
zaboravliaiu da ie naie tijelo pr:rvi hram koii se piienr tako
desto svjesno obe5ca$iuie i kalia. Svaki \syjek koii ie otkup-
ljen ili ctslctboclen Kristovarn krvtiu, niie $3e rob nattika ni
paraka, ier sila Svet.oga Du.ha djehfie tuko da on moi.e nad-
gledatt sre svoje ielje. On iskreno suosjcia sa svojim bliZnii-
ma, osta.je uvi-iek trijezan i nikada svjesno lte nanosi zla oni
ma ko.ii ga okruiu.iu. Tak*, ;6r,jek je uvijek spreman diniri
dobro blifrnjirna, i visoko uzdignrlti i proslaviti svoga St"vori
telja. To je clio pravog kr5ianskog morala. Za$to onda n(.
bisrno ga.iili takvo poStovanje prerna svorn tiielu l<ao Boijerrr
hramu?!
U Poslanici Galaianirna apostol Pzrvao srrrstava onc koji rst'
odajtr pijanstvtr ntcclu naitete prijcrstnpnil.,c. Evo tih poznatilr
104
rijedi: >Zavisti, ubojstva, pijanstva, zd.eranja i ostala ovakova
za koja vam naprijed kazuiem, kao sto i kazah naprijed, rra
oni koji takova iine neie nasliiediti carstva Boij-ega." (Ga-
laianima 5,21.) Alkoholidari su desto liieni svog doma svojom
odlukom. oni se iskljuduju i iz Boijeg kraljevstva svojim iz"
borom, jer se tamo vjeroiatno ne bi osjeiali sretni, buduii da
se ondje neie toeiti opojna piia.
Apostol Pavao istide da ima i onih koji su nekada bili takvi,
a darras su postali novi liudi i tene. Prema tome, Bozja milost
lloji na raspolaganju svakome i svatko moie iivjeii borjim
zivotom. >Ni lupezi, ni lakomci, ni pijanice, ni kavgadiijel ni
hajduci carstva Borjega nede naslijediti. I ovakovi bijaste
neki; nego se opraste i posvetiste i opravclaste imenom Gos-
goda na5ega fsusa Krista i Duhom Boga na5ega.< (I. Korin-
ianima 6,10-11.) Krist i Njegova rijed oslobaetaju nas ropstva
opojnim pidima i drugim ovisnostima.
u Poslanici Efezanima samo se na jeclnom mjestu spominje
alkoholno vino. ,rI ne opijaite se vinanr u korne ie itudnoit,
nega se ioi ispunjavaite duhonr..<< (Efeianima 5,1g.)
Opo-J1a piia, opiianje i bludnost u velikoj mjeri idu zajeclno,
to dokazuje statistika i znanost: >Prostitucija je skoro u us-
koj vezi sa alkoholizmom i vrlo desto je udruiena s krimi-
nalom. obja5njenje prostitucije je sloieno, ali je sigurno
utvrdeno da je alkoholizam reclovan pratilac prostitucije, a
u ogromnom broju slufajeva i uzrok.o (Dr Aleksandar Despo-
tovii, Istina o alkoholizmu, f)ispanzer za ledenje alkoholidira
i borbu protiv alkoholizma, Beograd 196I, str.48.)
zbog toga kod alkoholnih ovisnosti najvise vrijedi prevenci-
ja. Potrebno je da svaki dovjek zna da pocl utjecajemlkohola
moie dovesti sebe u stanie promijen.iene sviiesti. Biblija i
ovdje ima pravo jer se svaka njena tvr:dnja zasniva na piovi-
denju, iskustvu i iinjenicama.
Postoji jo5 jedan stih apostola Pavla koii spominje pijenje
vina. Tekst ovako glasi: ne pii vode, nego pii pomalo
vina, ieluca racli svojega i"ViSe
destih svojih bolesti.< (1. Timoteiu
5,23.)
Uzmemo li koii drugi priievocl Bibliie, na primjer prijevocl
kojeg je obielodanila nakladna kuda Stvarnost, ditarno:
"Ubu-
ctuie ne pij samo vode, vei rrzimaj po malo vina, zbog Zeluca
i svojih destih bolesti.n
105
)Mnogi u ovim rijedirla vicle nroguinost za ttm'iereno pijen.ie.
I Tko moZe vjerovati da bi Pavao Timoteju savjetovao da upo-
Oni, porecl toga, rnisle cla sc tu moglo raditi samo o alkohol-
nom vinu. Razrni$ljanje o o1/om tekstu navocli nas na sasvim
rlruge zakljtrdke. 0lrlertirno painju na dinienicu da ie Tinrotei
clo tada pio samo voctu. Irnairro li pravo tvnditi da je Pavao
ovoga rnlaclog savjesnog sr-rradnilia, koji do tacla nije pio ni
*sroi.dani sok, ltrabr"i6 na pijcnje prevrelog piia? To hi bilo
rrrlo dudno i nikako t"rc bi odgol'al'alo obazrivosti koja utzinra u
obzir sav.icst clrttgoga, a ito ie inzrde Pavao tlviiek pokazivao
i propor,'ijcdao.
Ako jc Tiurotej ositl vocle pict i groZClani sok, ncpt-evrelo vino,
on ie sliieclio sny.jct svog sltrzrcipika. Od tog tretrutka nije pir:
,saino vo1lLl((. Ovo ie sasvim r-t sl<ladu S clo SaCIa izloienim, ier
je rijed virto u ol"l11 r,ri.jetlc ozlladivala ncprevreli, kao i pre-
vreli groZclani s<lk.
Glcrli(te, <tit jc preurulg vit-to zclraYo ztr ieludac, moramo ocl-
biti kao starlt praznovict'icu, Ne srnijemo Pavlur podmetntrti
cla ie Timoteju clao loS san'iet.n (G. Tob1er, Vino u Bibliii)
Mogli bisrno rlavesti ri.ieli rnnogih li.iec=nika koji su u svoiirn
istriiivanjima znanst\/eno utvrdili cla alkohol lrlo itetno clje-
Iuje na zclravlie untttra$njih organa, jetre, Zelr:cer i buhrega,
a to je bilo pnznato vei i u Pavlovo cloba. Meitutirn, u primi-
tivtrint ciru$tvenirn sr"ectirlanla io$ i clernas 5e yjer"uie da alko-
holno ving ima ljel<ovito cl.icloyanje u naporima oko spreda-
vania Zelueanih i svih ostalih bolesti.
U rano cloba povi.icsti rrreclicine, clr J. H. Kellog jc na osllovtl
boga.tog pral<tii'nog iskustva napisao:
>Poznato je cla sL1 alliohoh'ra 1:iia Stetna [ak i za zdravi Zelu-
clac. Ona Stetc prt-rbaryi i ostaju iedan ocl najcljelotvonijih
uzrolia slabosti feluca. |,iaprotirl, neprevrelo vino ima potpu-
no Suprotno clielgvarlic. Ono jc izvalredno zclran'a namilnicet
i stari su ga prcporu('i'-'ali iz isl"og r"azloga zbog kojeg ga je
Pavao preporudio T'il"rotcju. Iz toga proizlazi zakljudak da ic
vino, koje je Pavao preporuilio, bilo nepre\rrcli sok.
Ovo glecli5tc potvlcttr.ic Atenci, koji ie slatko 'r'ino preporudi-
o'ao kao vrlo clobro za Zeludac. Pavao Timoteiu sasvirn sigur-
no niie nlogao preporr-tditi prevrelo vino, jep su Plinije, Filon.
i K<llumcla tyrdili cla su prer,rela yina uzroinici ,glavnboljen,
Zede. luclila i Zeludanih srletnii.
106
trebljava ne5to od dega bi njegov Zeludac stradao, kada je vei
bio bolestan?< (Wine and the Bible, str, 12-13, London 1888.)
Zakljudci dana5njih istraiivanja o utjecaju alkoholnih pida
na Zeludac su sliiedeii: ,Probavni organi su najdeSie zahva-
ieni alkoholnim o5teienjem. Mectu tim o$teienjima osobito
je desto o5teienje Zeludane sluznice u alkoholidara, tzv. alko-
holni gastritis (alkoholna upala Zeluca).
Pored Zeluca i drugi organi: jetra, gu5terada i crijerra mogu
biti zahvaieni alkoholnim oSteienjem.o (Dr Vladimir Hudo-
lin, Istina o alkoholu i alkoholizmu, Kr5ianska sada5njost,
Zagreb 1983, str. 78.)
,,Posle oboljenja jetre najde$ii poremeiaji kod alkoholidara
su oboljenia Zeludadno-crevnog pribora, i to u vidu dira u
stomaku.. . Naudno je dokazano da alkohol deluje direktno
Stetno na sluzokoiu Zeluca i creva gdje akutno stvara griz-
lice, a usled stalnog duZeg dejstva -i hronidne promene * za:
paljive prirode. Time se onemoguitrje pravilno varenje hrane,
opada apetit i nastupaju daleko veie promene nego Sto se to
nasluiuje od strane onog koji pije.o (Dr Aleksandar Despoto-
vii, Da li je alkohol hrana, I)ispanzer za ledenje alkoholidara
i borbu protiv alkoholizma, Beograd 1964, str. 36. i 37.)
Do danas nisam ni u jednoj bolnici nalao ni jednog bolesnika
kome je lijednik odredio upotrebu alkoholnih piia da bi tako
Sto prije ozdravio. Naprotiv, bolesnicima se preporuduje
mnogo voinih sokova od raznovrsnog i sv,ieieg voia, osobito
ako im organizam moZe prihvatiti zdravu hranu. To je u skla-
du sa slovom i duhorn Biblije, koja istide da su Zitarice i voie
najbolja hrana; Biblija i prava znanost sc i ovdje podudaraju.
Ovo je sri nauke apostola Pavla. "Noi proite a dan se prihli-
ti: da odbacimo dakle sva djela tamna, i da se obudemo u
oruZje vidjela. Da hodimo po5teno kao po danu: ne u Ldera-
nju i pijanstvu, ne u bludnosti i nedistoii, ne u svactan ju i za-
visti; nego se obucite u Gospoda na5ega Isusa Krista i tijelu
ne ugailajte po Zeljama.n (Rimljanima 13,12-14.)
>Jer ste vi svi sinovi vidjela i sinovi dana: nismo noii niti
tame; tako dakle da ne spavamo kao i ostali, nego da pazimo
i budemo trijezni. Jer koji spavaju, u noii spavaju, i koji se
opijaju, u noii se opijaiu. Ali mi koji smo sinovi dana da tru-
demo trijezni i obudeni u oklop vjere i ljubavi, i s kacigom
107
nada spasenja... I cijeli va$ duh i du5a i tijelo da se saduva
bez krivice za clolazak Gospoda na5ega fsusa Krista.< (1. So-
lunjanima 5,5-8.23.)
Apostol Ivan o otrovnom vinu
,Ljubazni! Molim se Bogu da ti u svemu bude dobro, i da bu-
deS zdrav, kao Sto je tvojoj du5i dobro. Obradovah se vrlo
kad dcido5e braia i posvjedodi5e tvoju istinu, kako ti u istini
iiviS.< (3. Ivanova 2.3.)
I postjednja knjiga Svetog pisma takoiler na nekoliko mjesta
spominje vino, ali vi5e u simbolidnom nego u doslovnom
smislu. Evo jednog od takvih tekstova: ,I poslije ovoga vid'
jeh drugoga anilela gdie silazi s neba, koji ima5e oblast veli'
ku, i, zemlja se zasvijetli od slave njegove. I povika jakim
glasom govoreii: Pade, pade Rabilon veliki, i posta stan da'
volima, i tamnica svakome duhu nedistome, i tamnica sviju
ptica nedistih i mrskih, jer otrovnim vinom bluda svojega
napoji sve narode." (Otkrivenje l8,l-2") U prenesenom smislu
>otrovno vinoo predstavlja izopadenu, laintr nauku.
Ova posljednja biblijska krciiga, popttt drugih iz Starog i
Novog zavjeta, naziva opojno vino vinom gnieva, timom blud'
nosti i otrovnim vinom. Za one koji se njime opijaju ili njime
napajaju druge, Biblija predvida samo jedno duhovni, tje-
lesni i moralni pad. Oni koji bi trebali biti divan - Boiji hram,
upotrebom alkohola i pod utjecajem koji on vrSi na njih pa-
daju, kao Sto je pao veliki Babilon sa svojim pijanim kraljem
Baltazarom, da se vi5e nikada u povijesti ne podigne. Oni po-
staju slidni dana5njoj babilonskoj ru$evini u pustinji u kojoj
se nastanjuju sove i iukovi, lisice i Sakali. S druge strane, oni
su vidljivo, tuZno svjedodanstvo onima koji iele razumno
Zivjeti i koji ne idu putem njihove propasti. Nesreia je utoli-
ko veia 5to stradavaju i mnogi neduZni zbog olakog razmi5-
ljanja i odludivanja pojedinaca.
Svi koji su shvatili uzvi5eni cilj svog Zivota, prihvatit ie
biblijsko nadelo koie jo5 vi5e istide vrijednost njihovog nadi-
na Zivota.
Najbolji zakliudak poglavlju o nauci apostola u vezi s jelom
i piiem je dobro poznati tekst iz Svetog pisma: "Ako dakle
iedete, ak<l li pi-iete, ako li drugo Sto dinite, sve na slavu BoZju
tinite." (1. Korinianima 19,31.)
108
Upotreba alkoholnih Pi6a
nekad i danas
Dosad smo upoznali veliku skupinu ljudi koji
su rado posezali za da5om opojnog piia sve dok
ih ono nije savladalo u tolikoj mjeri da su po-
stali ovisni o a1koholu, pa su kao takvi obidno
zavr5avali Zivot prije vremena, Sto je kao po
nekom pravilu uvijek ostavljalo negativne po-
sljedice na njihovu okolinu. Alkohol je oduvi-
jek privladio razne slojeve ljudi, gotovo svih
ianirnanja. On ne bira; on podjednako moZg
ugroziti svakoga. IstraZivanjem Biblije mogl-i
smo uoditi da je opojna da5a privladila kralje-
ve, vladare, bogate i siroma5ne, pa 6ak i proro'
ke i sveienike, kako je to opisao prorok lzaiia
mnogo stoljeia prije rodenja Isusa Krista.
>AIi se i oni zanose od vina, i posriu od silo'
vita piia; sveienik i prorok zanose se od silo-
vita piia, osvojilo ih je vino, posriu od silovita
piia, zanose se u prorokovanju, spotidu se u
sudenju.., (Tzaija 28,7 .)
Poku5ajmo se ovom prilikom prisjetiti samo
nekih od njih .- pravednog Noja, poboinog i
gostoljubivog Lota, dvojice sveienika Nada-
-
6a i Abijuda, mudrog Salamuna, babilonskog
kralja Baltazara, perzijskog kralja -Ahasvera,
osvajada Aleksandra Velikog. kralja Heroda, i
109
drugih. Bili su to p<-rznati lir.rcli, koii su uZivali naroditu das[, 561,jeti onima koji se Zele oslobortiti
pa dak i raspolagali velikom vlaSiu, ali nad kojima je ostala opo.inih piia
tamna sjena zbo-u npotrcrbc alkohola, koji ie u njihovom
Zivotu izvrSio svoje razorno cl^ielovanje. To ie prorok Izaija Slo se- oiekuie da pojedinac udini sam?
vrlo uspieSno i iasno pril<azao: ,Zanose se u prorokovanju, Sviesni smo dinjenice cla ie orrisnost ri opojnim piiirna tesk:r
spotidu sc u su(lenju." bolest, a za nieno lijedenje potrebne su godine. Medutim, za
one koji se iele osloboditi ovisnosti o alkoholu, postoji niz
Iz Bibli.ie smo nlogli saznal"i sli.ieclcie dinjenice o alkoholu: moguinosti da to postienu, ukoliko io5 niihov unr i volja nisrr
1. Alkaltol je narkatilc i otrot, koji degradira svoje irtve i na sur.iSe oslablieni"
kraju ujeda kao zmiia. (Pride 23,32.) Osvrnul iemo sc na svaku dirnenziju livota i usmjeriti na
njeno praktidno ostrrarenie.
2. Alkohol je varalico i rugcti. (Pride 20,1.)
On napada centre dovjekovog Lnl1a; na prvom mjestu nje-
govo rasuitivanie. Pod n.icgorrim utjecaiem dovjek ne moie
kontrolirati svoie misli, rijcdi, hod, pokrete i cjelokupno
pona5anje. Alkohol kaZc: "Udinit iu ter iakirn", a njegov
potro5ad postaie t<llilco slab cla uskoro ne moi.e staiati ni
na vlastitim nogama. Alkohol kaZe: ,Oslobociit iu te bri-
gd<<, d brige se njegovorrr upotreboln umnoZavaiur. Alkohol
ka2e: ,Uzmi me, bit ie5 sret'ar1(, ? za onoga tko ga uzima,
z'cr njegovu obitelj i okolinu racla se nesreia. Ukratho:
alkohol vara!
3. Allcoltol je stutp. Alkoholicari obidno postaju bijednici. NIi-
kad im nije dosta novca, r:ni uzimaju u zajatn i obidno ne
vraiaju. Poslije niza g-oclina upotrebljavanja allcohola,
obitelj osiromaluje i pojarrljujLt se razne bolesti vezane uz
alkol:rolizam. Li.iedenje je dugotrajno i slcupo i obidno pada
nei teret drr.Sl,vu. Raclni 'rrijeli se skraiuje, srnrtnost nastu-
pa ranije uegoli koct umierenilr., trerzvenih osoba. Prya, tj elesna dimenr,ija
4. Alkcth<tl trniitewa. sve tetiri dirrtenzije tavjekovrsg ii.t,otti: Zakoni tjeiesne ili fizidke dimenzije su:
i tjelesnu, i umnu, i druStrrcnu, i duhovnu. 1. dist zrak,
5. Alkoizol je uniYlirs dit,rte, ye:like i slat,ne ljude i iene, uni$- 2. sundevs s1,jgtlost,
tio je niihove domove, pa dak i kraljevstva s ditavim naro- 3. oclmor',
dima, i to zauvijek. On ob:rr"a mnoge dobre vjernilce i li" 4. uzdr'zananie umierenost,
Sava ih nebeskog kralievstva. To svjedodi Biblija o alko- 5. dista voda, -
hoiidarima bibliiskih vremena. On kao da ie i danas u 6. pravilna prehrana i
napadadkom pohodu na na5oj planeti. 7. tjelesno kretanje vjeZbe.
-
Na ovih sedam nadela, ako se ona pravilno primjenjuju Lr
Zivotu, podiva zdravlie osobe. Onaj tko Zeli napustiti opojna

110 11t
piia mora primijeuiti navedene tjelesne zakone u svom Zivotu.
Yalno je da se pored svega ne ode u druge krajnosti i da se
alkoholna piia ne nadomje5taju kavom -- kofeinom, dajem
koji sadrZi otrov tein, ili puienjem. To bi bilo pogre5no, jer
osoba ostaje i dalje ovisna, samo o drugim vrstama narkotika.
Treba uzimati dovoljno tekuiine, ali pitke i mineralne vode,
voine sokove i razno voie" Ovo ie postepeno smanjivati Zelju
za opojnim piiima.
I)ruga, tltntt& dirrtenzija
I pravilna i pogre5na prrrhrana utjeeu na na$e tjelesno i urnno
zdravl-ie. Unrne ili rnentahre rnoii ipak ie ojadati ako se slije-
cie zakoni urna. Osvrninro se na te zakone.
Volja je upravliajuia moi uma. Ona se iada vie2bom, sli{no
kao i mi5iii. Moi izbora ie u n'rojoj vlasti. Pravilne rnisli i
diste namjere lre rlolazc samil po sebi. Mi se moramo boriti,
vjeZbati i nastoiati da to postignemo.
Snaga haraktera se tcnlelji na dvije stvari: na rloii volje i
moii samosavla{Iivanja ili samokontrole. Stoga oclluka ovisi
o rneni; ja sarn izabirer,r cla fruvam svoj um Iistim i svoie
tijelo zclravirn.
T r eia, druStv ett* dhttenzij a
"Svaki drultveni 2ivot zahtijeva vjeZbanje samokontrole, ob-
zirnosti i suosieianja.., iEilen G. White, The Ministry of Hea-
Iing, str. 483.)
Evo neholiko pokazatelja iii naiela dije poStivanje clovodi do
socijal.ne sreie:
1. Ne budite nikada osvetliivi.
2. Koiilio do vas stoji, uklonite sve uzroke nerazumijevanja
izmeclu vas i drugih ljudi.
3. Ako su drugi nestrpljivi, nernojte odgovarati u istorn duhu.
Zapamtite: ,Blag <ldgovor sti5ava gnjev.u (Pride 15,1.)
4. Fost<lji clivna snaga u tihom, krotkom i pr:a5tajuiem duhu.
Kao Sto .r,idite, treia odluka za bolji Zivot ovisi o pojedincu.
Prema tome, ja izabirem d.a dijetim realni Zivot s drugima.
tt2
aefurlu, tlul'utvns tiitnertzi ja
Ri-ied ,cluho znati tivot, ener:gija, akcija. Oslabl.ien cluh uzro-
kuic da naSa nada kolc'ba, a cilj blijecli. Krist u Bibliji nudi
dovieku karal<terlre vrline kao Sto su trezvenost, uzdriljirrost
i samosarvlaclivanje, obnavljanje BoZie slike u dovjeku.
oDobar je Gospod onima koji Ga [ekaju, ciuBi, koja Ga traii.
Dobro je mirno dekati spasenje Gospocln.ie." (Plad Jeremiiin
3,25.26.) "Sto si ldonula, du$o mojer, i Sto si talosna? Uzdaj
se u Boga; jer iu Ga jo3 slaviti, Spasitelja mojega i Boga
mojega." (Psalanr 42,11.)
Dar bismo ostvarili duhovnu climcnziiu svoje lidrrosti, razmisli-
nro o slijedeiim pri,jecllozinra:
1. Iskoristimo snagu Llrna i cluha da murlro i inteligentno po"
Zivimo svoi Tirrot Bogtr na slavu, bliinjitna na raclost i
blagoslov, scbi na zarclovoljstrro i spasenjc ocl zlar.
2. Doveclimo svojrr vol.iu u sklad s BoZiom r,ol.iou:.
3. Takva oclluka ie nam donijeti napreclak u tjelesnolr, Ltm-
norrl, clruSlvenonr i dtrlrovnom Zivotu.
4. It{iegujnro povjeren.je tr Roqa iosobnu i zaieclnidktt nrolitvu.
i\[a5a ocllr-rkzr je: ,Izzrbircrlo clzr Bog vodi naS Zivot.u
Alkoholizam i njegova ra$irenost
danas
einjenica da n Svietskoi zdr:avstvenoj organizaciji (WHO)
postoji Pododbor za borbu protiv alkoholizma najjasnije go-
vori o akutnoru pr'oblenru alkoholizrra u danaSnjem sviietu.
Gotovo u svakoi zernlji humanitarne organizacije pornaiu u
rje5avanju ovog problema. Osim toga, u mnogim zemljarna
postoje trezvenjadka dru5tva, specijalizirane zdravstvene
ustanove za lijedenje alkoholidara, pa dak i vjerske i druge
dobrotvorne organizacije koje djeluju na razne nadine i tako
sudjeluju i pomaiu u borbi protiv alkoholizma. U rnnogim
zemljama je, kao i u naSoi zabranjeno reklamiranje alkohol-
nih piia preko svih sredstava javnog informiranja, upravo
zbog uvjerenja o njegovom negativnom i Stetnom djelovanju.
Alkoholizam se tretira kao bolest koja se moZe lijediti odre-
denom terapijom ambulantno, u bolnidkim odjelima, Lr spe-
cijaliziranim zclravstvenim centrima, kao i u klubovirna li.ie-
8 Biblija i opojna piia tr3
 I
denih alkoholidara. U najnovije doba obiteljsko lijedenje se
preporuduja kao najuspje5niie. To je najhumaniji postupak
koji se primienjuje prema tako ugroZenim ljudirna. Medutim,
ako bolesnik ne prestane piti, nema iscjeljenja. Slidan pristup
nalazimo u Biblijskim stihovima koji vrlo jasno istidu da ni
alkohol ni duhan nisu Zivotne namirnice niti su korisne u
dovjekovoj prehrani: "Zoito troiite novce svoie na. ono Yta
nije hrana, i trud svoj na ono |to ne siti?" (lzaija 55,2.)
Biblija uvijek predlaie preventivno djelovanje zastupajuii
isto Sto i na$a narodna misao: "Bolje je sprijediti nego lijedi
ti.< To potvrduje i apostol Pavao: "Dobro ie. .. vina ne piti.o
(Rimljanima 14,21.)
Prema tome, to je najsigurniji put u spredavanju alkoholnog
zla i svih njegovih pogubnih posljedica.
Dana5nji robovi
Gospodin George je bio vrlo grub i bezobziran gospodar, pak'
lenskom mukom je mudio radnu snagu koja mu je sluiila.
Jednog dana u niegovu kuiu do5ao je mlaclii lijepog stasa,
zdrav, s vedrim pogledom i prijatnim smije5kom.
,Sto Zelite, mladiiu?< upitao ga je gospodin George.
ja bih Zelio biti vaS rob!u
"Gospodine, molim,
Gospodin George se zadudio i naglo odgovorio:
"Vi ste poludjeli mtadiiu! Vi ne shvaiate Sto znadi robovanje!
Ako vi postanete moi rob, to ie potrajati cijeli va5 Zivot.<
MoZda iemo i mi reii da s ovim mladiiem zaista ne5to nije u
redu. AIi budite uvjereni da nije samo s njim. Svakog dana
u toku jedne godine u jednoj razvijenoj kr5ianskoj zemlji
detiri tisuie mladiia, djevojaka, ljudi i Zena ide dobrovoljno
u ropstvo iz kojeg vi5e nikada nema oslobodenja.
Poslije drugog svjetskog rata mnoge zemlje podele su se
trbrzano oporavljati od ratnih razarania, pa je usporedo s po-
dizanjem standarda rastao i broj alkoholidara. Zbog toga su
tokom poratnih godina podela ozbiljna istra2ivanja nar ovonl
podrudju s ciljem da se zaustavi sve veie Sirenje alkoholizma
i drugih ovisnosti. Alkoholizam se podeo podjednako Siriti u
razvijenim i nerazvijenim zemljama svijeta, pa su znanstve'
nici i drurgi strudniaci uzirnajuii u obzir sve te dimbenike
114
do5li do mnogih korisnih otkriia, statistika i iskustava. Alko
holizam nanosi neizmjerne Stete po-iedincima, obiteljima i
dru5tvu.
Sjeiam se Sedmog medunarodnog znanstvenog simpozija o
alkoholizmu i drugim ovisnostirna, koii je odrZan u Zagrebu,
t971. godine. Tom prilikorn je u svom referatu profesor S.
Fiume iz Rima, saZeto izrcl<ao opredjeljenje velikog broja
liudi naSeg doba: "Vi5e imam, r,iSe hoiu da pijem." To je u
neku ruku parola velikog broja lfudi i iena u svim krajevima
svijeta. Zbog takve iivotne filozofije i stalnog $irenja alkoho-
lizma, oni koji prate njegov razvoj tvrde da je alkoholizam
postao bolest broj tri suvremenog dovjeka, iza srdanih bo-
lesti i raka.
Prateii razvoj alkoholizrna i sve njegove negativne oblike i
posljedice, dije sam stra5ne utjecaje i sam sagledao tijekom
svog Zivota, uvijek se iskreno radujem bilo kakvom napretku
u borbi protiv ove epidemiie koja zarobljava sve veii broj
ljudi i Zena. Uvjeren sam, i slaZern se sa svima koji su uodili
kobne posljedice alkoholizma, tog prastarog a i suvremenog
poroka i bolesti, da ie alkoholizam vrlo opasan dovjekov
neprijatelj.
Poznato je da je u ovom pravcu u na$oj zemlji postignut ve-
lik napredak i udinjen veliki doprinos u naporima da se suz.-
biju i ublaZe posljedice alkoholizma. U tom smislu poznato je
djelovanje Instituta za proudavanje i suzbijanje alkoholizma
bolnice >Dr Mladen Stojanoviin iz Zagreba, koji vei godina-
rna uspjeSno obavlja ovaj humani posao. Ovaj Institut je sa
svojim strudnim osobljem uspio organizirati klubove lijedenih
alkoholidara u svim veiim gradovima i mjestima SR Hrvatske,
kao i u nekim drugim republikama. Osirn toga, Institut je
izdao mno5tvo radova, bro5ura i knjiga koji su potekli iz
opseZnih znanstvenih istraZivanja izvr5enih u Institutu.
U Beogradu je poznato dielovanje ustanove Dispanzer za le.
denje alkoholidara i borbu protiv alkoholizma. Posebno je ko-
ristan list >Tribina protiv alkoholizma i narkomanije< kao i
mnoga popularna i znanstvena izdanja.
Koliko je s iedne strane utje5no i ohrabrujuie da se alkoho-
lizam moZe izlijeeiti, io5 je korisnije da institucije koje se
bave ovom problematikom uporno nastave humanim poslom
prosvieiivania na5ih ljudi koji inade Zive u bogatim vinorod-
115
nim krajevima. Osim toga, poZeljno je da se ukljude mladi
ljudi koji ie nastaviti borbu protiv alkoholizma i perom i
svojim osobnim primjerom.
Ovom knjiiicom ielim ohrabriti sve koji se Zele boriti protiv
alkoholizma, za bolji i osmi5tjeniji Zivot, Zivot koji vrijedi
iivjeti. U istraZivanjima Svetog pisma o upotrebi i utjecaju
alkoholnih piia, doSao sam do zakljudka da su opet Biblija
i prava znanost u punoj suglasnosti. Svaki pailjivi ditalac
ove knjige mogao se u to osvjedoditi. S druge strane, zahva-
ljujuii proudavanju Svetog pisma, mnogi su prestali upotreb-
ljavati opojna pida.
Bit iu sretan ako sadrZaj ove hnjige nadahne kojeg odgovor'
nog r:ukovodioca i stru[njaka ili pojedince koji proizvode
bezalkoholna piia i vodne sokove, da svoju proizvodnju jo5
vi5e obogate distim groZdanim sokom. Uvjeren sam da proces
pasterizacije ne bi bio skup i da bi ga svaha tvornica vodnih
sokova mogla brzo prihvatiti. Zamjenom opojnih piia voinim
sokovima moZe se svima znatno pomoii. Sjetimo se odgojne
mjere koju primjenjuju roditelji kad malo dijete uzme noi
ili Skare da se igra: oni mu to jednostavno zamijene davanjem
neke bezopasne igradke, pa dijete onda ne Zali za noiem, ni
za Skarama. Prema tome, dovjeku se rnora pruliti bolja
zamjena za alkoholna piia.
116
Nekoliko mojih iskustava
s alkoholom
i alkoholiiarima
Zelio bih jo$ jednom napomenuti da sam od
djetinjstva Zivio s onima koji su voljeli da5u
opojnog piia. Od svih takvih osoba ostao mi je
kao prvi u najdubljem sjeianju moj otac. U
Zelji da Sto prije napustim dom i steknem neko
zvanje, dvije godine poslije zavr5ene osnovne
Skole oti5ao sam u grad i podeo s udenjem.
Majstor kod koga sam stanovao i udio, takocler
se desto opijao. Poslije godinu dana napustio
sam tog majstora i oti5ao na drugo mjesto. Tu
sam opet bio prinuilen da radim s dva dovjeka
koji su duboko ogrezli u pijanstvo. To me je
primoravalo da uvijek iznova gledam i proZiv-
ljavam sve te5koie i nevolje koje su se srudile
na ove ljude, te utjecale i na njihovu bliZu
okolinu. Od posljednje d.vojice, jedan se rastao
sa ienom, drugi se zbog odanosti piiu nije ni
ienio, a oba su bijedno zavr$ila Zivote prije
vremena.
Posljednjih godina mnogo sam putovao. festo
sam se susretao s pripitim i piianim osobama.
Mnoge sam na5ao nasred ceste ili pokraj puta
kako leZe bespomoini, dak i u hladno zimsko
doba. Uvijek mi je bilo Zao tih jadnika koje je
neprijatelj alkohol toliko ponizio i gotovo
117
upropastio. DoZivio sam i nekoliko clirljivih prizora koji ie
mi ostati u sjeianju dok Zivim.
Jo5 kao mladii stanovao sam u jednoj ulici u sjevernom
dijelu Zagreba. Jednog predvederja vraiao sam se svojoj
kuii. Padao je sumrak. Stanari su vei iznijeli svoje kante za
smeie pune pepela i otpadaka. Pred jednom kuiom kante
su stajale izmedu plodnika i ulice na nekoliko stuba, jer se
na tom dijelu ulice, izmeitu plodnika i kolnika spu3ta pojas
zelene povr5ine.
Iduii plodnikom odjednom sam primijetio neku ienu licem
zagnjurenu u jednu poveiu kantu punu pepela kojeg je ispu-
havala, bespomoino lamatajuii rukama. Pritridao sam i po-
digao je. Ona se vei skoro zagu5ila. Odmah sam ustanovio da
je bila potpuno pijana. tsijedno je izgledala, kao i svaki pijan
dovjek.
Kad sam se kasnije oZenio, nastanio sam se u ulici gdje se na
udaljenosti od tristo metara od mog stana nalazila gostionica
i vinarija. U tim lokalima desto sam vitlao Zenu i dovjekr
mojih godina. Oni su stanovali nedaleko od rnene u jednoj
podrumskoj prostoriji. Svakog dana sam gledao tog dovjeka
u lokalu ili ispred lokala, ponekad s njegovom Zenom, a po-
nekad samog. Zena je tada radila u tekstilnoj tvornici. Ubrzo
je do5la u invalidsku mirovinu. On je bio nezaposlen, ponekatl
bi samo pomagao unijeti ugljen ili drva kome s ulice.
Kad god je Sto zaradio, odmah se na5ao u lokalu i sve dcr
posljednjeg dinar:a potro5io. Taj bradni par nije imao djece.
Bili su zaista jaclni i bijedni. Gledao sam desto tu sredovjednu
Zenu kako tetr-rra ulicom. Njeno lice i nos podeli su plaviti. Iz
dana u dan sve sn vi5e izbijale sitne plave Zilice po njenom
licu. Ruke su joj drhtale, i sve teie i teZe se kretala.
Jednog dana saznao sam da on ima isto ime kao i ja, a njego-
va iena isto ime kao moja Lena. To me je uznemirilo, jer sam
pomislio Sto bi bilo sa mnolx i s rnojom suprltgom da sam
po5ao takvim putem?
Kad sam ih prvi ptrt iza toga vidio gdie stoje na plodniku u
pijanom stanju, u bijednoj odjeii prepiruii se, oti5ao sam
po fotoaparat da nadinim bar jedan snimak kao uspomenu
za cijeli Zivot. Kad god bih pogledao takvu sliku tiho bih mo-
gao reii:
"Hvala Ti, BoZe, 5to si me izveo na pravi put i oslo-
bodio jada i bijede koju proZivljava ovaj bradni par mojih
118
godina, imenjaci moje supruge i menelu Ali oni mi nisu do-
pustili da ih snimim, a ja to nisam htio udiniti p,rotiv njihove
volje.
Kako sam obavije5ten, oni su ubrzo poumirali. Vei vi5e godi-
na ih nema na ulici ni u lokalima, ali u mom srcu ostaju
tuilna sjeianja na jedan bradni par, na moje susjede, koje
sam desto susretao i kojirna nisam mogao pomoii. Oni su
udinili veliki proma5aj u svom Zivotu, a jo5 su dugo mogli
sretno Zivjeti bez alkohola.
Prije vi5e godina udala se jedna moja roetaka. Radovao sam
se kad ie rnladi bradni par odmah dobio jednosobni stan. U
povjerenju su mi otkrili da je vlasnik stana ostao bez ilene, a
odan alkoholu, te im je za izvjesnu sumu u gotovu i za na-
jamninu potpisao stanarsko pravo. Na taj nadin ielio je imati
vi5e novca za alkoholna piia. Tada sam upitao: >A gdje sada
gazda stanuje?< >On se smjestio u Supu u clvori$tu<<, odgovo-
rili su mi. Ta Supa zaista jadno izgleda, vidio sam je. U kuii
joS i sada stanuju dva stanara, a vlasnika je alkohol otjerao
iz stana u 5upu.
Posljednji sludaj. Prije godinu dana vraiao sam se jedne ve-
deri kolima kuii. Sa mnorn je bilo nekoliko mladiia. Bilo je
zimsko doba. Odjednom opazimo na cesti ne$to tamno. U prvi
mah pomislio sam da je neki vozat. pregazio kakvog veieg
crnog psa. Kad sam do5ao bliZe, ugleclao sam tjeme ljudske
glave. Zaustavio sam kola pred potpuno pijatnim dovjekonr
koji je leZao skupljen na zaledenoj cesti. Nije se m.ogao po-
diii. Nije htio reii tko je. Zaustavili smo slijedeie vozilo.
Ljudi su ga prepoznali. Podigli smo ga, uzeli u kola i odvezli
kuii. Kakva nesreia za dovjeka! Hvalim Boga Sto ga nismo
pregazili. Svima nama poznati su takvi prizori.
Smatram da je iedno od najveiih oslobodenja koje suvreme-
ni dovjek moZe doZivjeti osloboctenje od tiranstva ovisnosti o
allioholnim piiima.
S druge strane, promatrao sarl one koji Zive trezvenim Zivo"
tom. Koliko je njihov Zivot ljep5i i sretniji. Unatod tome, ipak
sam i sam podeo piti u mladosti jer su to skoro svi oko mene
dinili. Takav je na5 dru5tveni obidaj, stara tradicija moga
kraja i mnogih drugih krajeva.
U pravom trenutku do5lo mi je u ruke Sveto pismo. Podeo sam
ga ditati i moliti se Bogu. Od tada sam prestao piti sva alko-
11q
holna i opojna pica i danas ne osjeiam potrebe ni i-elje r.a posao s lozinkarna: 'Jeclilnrt t piima,ier ierno -stttt'ct umriieti'
njima. Sretan sam zbog ove pobjede. Niie bila laka. Te5ko 1Zivot je kratak, a xnrl sigurna.'., Ovom lclzinkom Sotona
je satrladati svoj apetit, obiteljsku i dru5tvenu barijeru", ali ocluvijek vara miliiune, r,ocleii ih u sigurrru pr:opast. {Tzaiia
je uz Boiiu pomoc i dobru volju sve moguie. 22,13.)
Divno je kad toviek moie sam upravliati svoiim Zivotorn, Potitidar Robert Ingersoll je izrekao veliku istinu o alkohol-
vladati svoiim apetitorn, svojim Zeliama i svojim sklonostiura. nom piciu: "Alkohol obara mlacte u njihovoj snazi, nrurZevnost
U tome se nalazi potpuna sreia, pravi mir, sigurnost i zado. u njegovoj moii, stare u njilrovoi slabosti. On uzrokuje s1a-
volistvo. bosi, i n" snagu; bolest, a nc' zdravlje; smrt, a ne fivot. On
Postoji prida iiako ie Sotona sazvao sjeclnicur sa svoiim nai- dini Zepe uclgvicarna, cljecu sirotinjom, odeve clemonima, a
bliZim suradnicima, demonima. Na siednici je trebalo prona- svc zaiedno bijeclnicima i prosjacima.. " . On puni zatvore,
ii djelotvorni'ie metode za uni5tenie Sto veieg broja ljucli, sirotista i skloniSta. On stval'a raspre, izaziva svatle, potide
Lena i djece, jer glavr:i voda dernona, Sotona, niie bio z.ado- nasilje. On pr-rni popravne clomove, i vodi sveije Zrtve na gu"
voljan clotada5niim rezultatima. bilisic. . . On je zbir bijede, otac kritninala, majka prezira i
Jedan clemon se jar.,io za rijed predlaZuii da treba izazvatt ufasa. Alkohgl ie naibotii clavolii pri.iatetrj i najgori BoZji
veii broj nesreda u prornetu, na kopnu, moru i u zraku, te cler neprijateli." (Arthur S. Man.veil, Yotrr Bible And You, Reviert'
se veii broj dernona treba specijalizirati za taj posao. Sotona ancl Herald Publishins Associatiort, Washington D. C. 1959"
se nije rlrnogo zadrhavao oko tog priiedloga, nego je dao rijed str. 297.)
clrugorn demonu kclii je vei dizao ruku. Drugi demon je precl-
loZio cia treba povedati broj rastava brakova i da na tom poliu
treba vi5e udiniti, buduii cla se na taj nadin pogada dorn kao
osnevn.L jedinica clruStva" Demon je smatrao ako se na tom
poliu potrude, razorit ie sretan. Zivot supruZnika, a djeca ie
biti prepuStena ulici i kriminalu.
"Dobar je ovo prijedlog,,, odgovorio ie Sotona, ,i vei smo
p<lstigli i vidne rezultate kod pojedinih naroda na tnm polju,
a posebno mi je drago Sto i medu kriianima postizerno velike
uspjehe u posljedniim godinama, ali moZcla treba tu jo5 i po,
jadati djelovanie!n
Javio se slijedeii clemon i rekao: ,Ak<-l zelimo postiii verje
rezultate dzr odvojimo mlade i stare od Bogzr, cla rastavimo
viSe brakova, cla udinirno Sto veiirir broj djece bijednika i
kriminalaca i uni5tavarno Zii,ote na prornetnicama, raclninr
miestinra, da razaramo clomove i upropastimo liude, Zene i
diecu, predlaiem da udinimo sve da se Sto vi5e divnih plodova
groida, voia i iitarica pretvore u alkoholna piia. Ako nerna
dovolino ploclova, treba i Seier pretvoriti u alkohol.,,
Posliie ovih rijedi sotona ie ustao i sa zadovoljstvom se na-
smiiesio. Izjavio je: "To je najbolja metoda da unistirno di-
tave obitelji, narode i narastaje; to ie izravan pogodak u srce
i glar..'tr kojim neiemo promasitil zato, dairno s-e odmah na
120 121
 Pet razlogt zbog kojih
ne treba piti opojna pi6a
l. Iuloralni razlog
Kad uocimo nepoZeljne posljedice u Zivotu onih
koji uZivaju opojna piia, a u crnim kronikama
dnevnih listova ditamo Sto alkohol dini, moie'
mo zakljuditi da je upotreba alkohola pogubna.
Sigurno je da iemo u takvom uvjerenju odmah
prihvatiti svu istinitost podataka da je alkohol
kriv za 370/0 bijede, 45070 siroma5ne djece, a da
je oko 500/0 osoba u zatvoru zbog posljedica
upotrebljavanja alkoholnih piia. Moiemo li se,
dakle, prepustiti djelovanju ovog tiranina?
Neki nisu nikada uistinu pijani, ali su stalno
pod utjecajem alkoholnih piia. Takvi su ljudi
napetih iivaca, nepostojani i nikada sasvim
uravnoteLeni, zato Sto su njihovi najplemenitiii
osjeiaji prigu5eni.
2. Duhottni raztog
Alkoholidar gubi sva obiljelja duhovne prirode
kao Sto su ljuba\r, vjera, nada ili milost.
,Kad je teZnja za alkoholnim piiem zadovolje-
r na i kad se dovjek koji je strroren po Bo2jem
oblidju dobrovoljno preda piiu, on se spu5ta
ispod razine Zivotinje. Njegovo zdravo rasucliva-
nje nestaje. Razum otupi, a niske strasti se pro-
123
 I
bude . . .o(Ellen G. White, Odabrana svjedodanstva, Znaci
vremena, Zagreb 1975, str. 384.)
Takav 5o1,iek ne moi.e shvatiti duhovne velidine i istine. On
se ne moie ukljutiti u stvarnost BoZjih obeianja. fovjekov
duh, sredi5te moralne i religiozne svijesti ie o5tecen ili ra-
zoren, te ie takva osoba instinktivno radiie otiii u krdmu
negoli u crkvu.
3. DruYtveni razlog
Poznajem mnoge ljude koji str teSko radeii ostvarili svoj Zi-
votni uspjeh, ali su sve ubrzo upropastili odajuii se alkoholu.
Ti ljudi nisu planirali da postanu alkoholidari, niti su to po-
stali odmah. Obidno su podeli drZeii se zahtjeva koji su posto-
jali u dru5tvu u kome su se kretali, ili zato Sto su po5tovali
postojeie obidaje. Kasnije su. zbog alkohola ,ispali" iz dru5-
tva, a neki 6ak iz vlastitog doma ili s radnog mjesta. Alkohol
je postao gospodar u niihovom Zivotu, dok nisu izgubili svaki
ugled u druitvu, postali tom dru5tvu teret i zavr$ili kao pre-
zrerta i odbadena biia dak opasttaza okolinu. Zato ne moZemo
dopustiti da alkohol zavlada nad nama, a bit iemo najsigur-
niji tek ako najodludnije odbijemo bilo kakvo uzimanje alko-
holnih piia.
4. T jelesni razlos;
Svi volimo iivjeli. Svi volimo savjesnost, aktivan rad, i svi
Zelimo biti zdravi. Volimo prirodu i sva njena bogatstva"
Alkohol ie urzroinik bolesti, a u na5oj je vlasti da ga otkloni-
nro. Alkohol nanosi Stetu tijelu, a jo5 vi5e umu. Zata trebanro
biti sviesni svih svojih postupaka, nikome ne nanositi $tetu
nudenjem alkohola, a tako ni samom sebi. Zata ne piimo
u interesu tielesnog zdravlja! - Vei godinalna i na alk6h6lna piia primjeniuiern jcdal biblii'
5. Financijski razlog
Svaki dovjek Zeli razumno upravljati svojim prihodima. Nitko
ne Zeli rasipno i nepotrebno tro5iti, a niti Skrtariti. Nema toga
koji bi htio da zbog upotrebe alkohola njegova obitelj Zivi u
neirna5tini. Pa ipak, nema prihoda koji moie uravnoteZiti
budiet alkoholidara. Pred odima mi je slika jednog alkoholi-
dara koii je s metrom u rukama do5ao pred rrrata jedne kr6-
t24
me. Nekolikg puta je rujeriq ulazna vrata. Zarpitao se: uKako
ie mogto desiti .la ie krclz ovako mala vrata ovamo tr$la cijc-
la moia kuia?n
Zakljutak:nettzitttujteniitaodapolltillpi,to!
protiv alkoholiznra posl-oie
Poznato ie cla na poclrueju borbe
dva mi$ijenja. Jeclni zastupaju urnjereno pijenj-e, t .dt:1gi
poip,rrrr-, rprtir"rrciju. Ja pr:ipidatn svej dt"Lrgoj skr"rpi{. {*-
"gnima
koji zastupaju umjereno pijel-ic'
i u.l *oo, iripaclao
zaSto salt promijcpio svgje misljenie? srlatrao sar"Lr da .ie
"suvi5e fanafiino ric uzinrati ba5 nimalo
alkoholnih piia'
Jcclnog ilana pgslije rudka prolazio sellrl pored
jeclne ggstionc'
Bio sam ieclan i si'ratio na clva decilitra pida. Dok sarn polak'<'r
je rloj rodak. Pozclravili snro se, ali ou
ispijao tu 6a$u, usao
kao"stari vinski Srat iraruii oclnrah clrr-rga ch'a clecilitra 'rina.
Nisam rnlr se utggao o<lupr"i.icti, ttzctl sanl viie net silu nego
iz Lelje, da ga ne uvrijedim.
Pio san s njin i razgovarlg. Dok ioi nisrno ispiti fzrfe, -iz
clruge prostor.iic ie ,-,ii5u,, na5 clobar prijatcli On ie s]eili<r
jc pgzyao
'clrnstvu. Odrlah nas
tami za stoloni s cllugim pri.ialcljima.
da se prich-ui.imo niii,rvonr Vino nas .ic vt'i m1!r:
o,"ramiio i nri srno sci ,claz.vali pozivu i sjcli. Na .stolu se na$la
nova litra vina" Tacia sarrt S]tvatio onu staru izreku cla vino ne
kaie >hoclio, nc.tlg ,s.iccliu! Jcclna da5zt zove clesct clrr-rgih, r
tako dalje"
Tu sam se osv.ierlodio cla jc naibolie i najsigurnije uopie nc
piti atkoholna :pica. Jeclna .iapanska poslovica glasi: ,U pn'oi
ia5i iovjek pi.ie vino; u clrirgoj da5i vino pije vin,; a u tr:eioi
6a5i vino Piie cltx'-ieka.,,
ski Javjet koii glasi: ,,Ne dohvati se, Ire qkusi, nc opipaj;
koje je sve ni p'igibao onomc koii dini.n (Koloianirna 2,21.)
ViSe nernatn probleura s opojnipr piiirrra. Svi znaju cla ne pi-
piiima.
.!em ni malo, pa m(} vise nitko ni ne nucli opojnim
Tako je ovo th'uitveno isktt$enje lrostalo bezopasllo' Dana-s
ima antiatkohotitara koii su potpuni apstinenti, bilo iz zdrar'"
stvenih razloga ili zbog nadela' Oni su sretni kad se nactu za-
ieclno s istorrii5ljenicinra, pobjcdnicirna nad ovom ovisuoSdr,r.
Prava meclicina irrvenstveno dicluje preventivno. 'Bolje spri-
123
jediti nego lijediti.n Neka to bude i nasa lozinka u odnosu na
alkohol i alkohotizam.
S druge strane, dovjek ne treba Zivieti samo sebi i zbag za-
clovoljenja svojih lakomislenih prohtjeva. on treba biti lprc-
man pomoii i drugima s kojima dijeli iivotne potrebe i pro-
ttgr. stoga odbacivanje alkohola i oslobactanjC od ovisnbsti
bilo koje vrste ima opieljudsko znadenje
Bog ie nam dati prosvjetljenje i snagu da napustirno zlo i
opredijelimo se za dobro!
SADRZAJ

Predgovor 7

Alkohol i
alkoholizam 11

Mcclicinska znalnost alkohol smatra otro\rom, a alkoholiiara

bolesnikom
SRAROZAVJETNI SPISI
Pravedni NoJe, prvi primier koji opomtnJe . 15

Posljeclice koje se neiz,bjeino izraZavajtl na potomstvu

Dobrilina Lot, Abrahamov suvremenik 2v.

Suvremeni Lotovi koji traZe zaborav u opojnim piiima

Starozavjetni BnZJi narod, sveienicl i upotreba opojnih pida 29,

Upute i uredbe Kako odluditi da ne piiern?

-
upotreba neprevrelog i prevrelog vina kod poznatih vladara
staroga viJeka 35:

Salamun, najmudriji vladar staroga vijeka, izo-pa0io je svoju

muclrost pid6m Faraon u 18. stoljedg. prge Krista koristio
je groZdairi sok - Asver, perzijski kralj, odan opojnom vinu
-
Danijel i nJegovl drugovi 45
- apstinenti
Danijel, Sidrah, Mizah i Abdenago
>Mane, mane, tecel, fares.. babllonski krali Baltazar i nje'
gova poslJednja gozba - 53

Negativni primjer babilonskog -kralja Batrtazara - Utjecaj

opoinih piia na psihidke sP,osobnosti
Aleksandar Veliki makedonski traiio Je zaborav u pidu . 59
-
126
r

Sinovi ltehabovi, potpuni trezvenjaci apstinenti 65

,Sinorri Rchabovio -
ostali _grimjeri i - savjeti starozavjetnih bibrijskih spisa o
upotrebi i utjecaju opojnih piia 7l
opojna p.ica ! tjelesne bolesti * vaine upute tr-*clnici u vezi
f_jelom i.piienr--- O{gr:lornost roditelja za potomstvo
Ne pr:uiajte opoino piib btiinjen:u! - -
NOVOZAVJETNI SPISI
Prirnjer Ivana Krstitelja 81
Najveii izmecru roile,ih ocl Lena * >I nede piti vina ni
sikcrau
Isus Krist i Njegov oclnos prenra opoJnim picima . 89
e,clo rra s'adbi u Kani Galilejskoj * Deset razloga da se
raclilo o neprevrelom vinu * tr.susova prida o miehdvima ia
novo vrno
Vino i Gospoclnja veEera 95
I!oj* vrstu vina tr:eba upotrijetriti zar Gospoclniu vecleru? __
Krist ne uzima prcvrelo r,ino ni u sarnrtnoi riruci .- Kl-is-
tove oponrene oninra koii teie opoinim piclima
Apostoli o upotrebi i utJecaJu alkoholnih piia " 101
Stav p{ella vinB .-- Apostol pavao o opojnirn
erpost-qlq. Pe!1q
piiinra Nase tijelo ie hr"anr s'etoga Duha * Apostbrivan
-
o otror,nont trilttt
Upotreba alkoholnih plia nekad i danas . 109
sar'.icti oninra ko.ii sc lelc osloboditi olrojnih piia * Alko-
holizam i njegoria raiirenost danas robovi
-^Dirnasriji
Nekoliko rnojih iskustava s alkoholom i alkohollearima lt7
Pet razloga zbog kojih ne treba ptti opojna piia J,
. 123