Mr Mirko Kukol{, kapetan I klase, dipl. ind. Uvod Problem lignog naornZanja starje- Sina nije testa tema u siruénoj litera- turi, vjerojatno i zbog ¢injenice da u posljednjih tridesetak godina nema re- volucionarnih novina u konstrukeiji pi- Stolja i revolvera, a oni se, uglavnom, upotrebljavaju i kao Hiéno naoruZanje starjexina. Tek izbor novog pi8tolja za pripadnike armije SAD pobudio je ve- «u paénju, narotito nakon objavijivanja rezullata natjeaja. Tada je kao slutbe. ni izabran pi&tolj i2 druge zemlje (pit- tolj 92F, kalibra 9 mm parabellum, ta- lijanske firme BERETTA), Sto je za mnoge bilo iznenadenje. Do sada je proveden velik broj is- pitivanja i prikupljeno mnogtvo podata- ka. Oslikavajuéi problem, oni i dalje os- tavljaju dilemu da li je kao liéno oru- 2je starjeSina bolji pistolj ili revolver. U nagim prilikama problem donekle olezava i podatak Sto na’ proizvodat streljatkeg oruZja, »Zavodi Crvena Za- stavae iz Kragujevca, od 1987. proizvo- di i revolvere. Zato se ovim tlankom Zeli pruziti ne’to vise informacija o prednostima i nedostacima pi3tolja, odnosno revolve- ra. Namjena i karakteristike pistolja i revolvera Pi¥tolj je litno vatreno oruzje, namijenjeno neposrednoj obrani ili na- padu. Zavisno od naéina na koji se is korigtava energija baruinth plinova, 24 Pistolj ili revolver za starje3ine JNA stvorena nakon opaljenja metka, posto- je tri vrste pistolja: — neautomatski (energija baruinih plinova slu2i samo za dobivanje potet- ne brzine zrna, a ponovno punjenje oru- #ja i opaljivanje obavlja se ruéno); — poluautomatski (energija barut- nih plinova iskoriitava se i za ponovno punjenje oruzja, a za sveko opaljenje potrebno je ponovne povuci obarat); — automatski (energija barutnih plinova iskori8tava se za ponovno pu- njenje oruZja i ispaljivanja sljedeéeg metke, sve dok strijelac dr4i pritisnut obaraé ili dok ima metaka u okviru). Suvremeni piStolji uglavnom su po- luautomatski ili automatski. Poluauto- matski mogu gadati samo jedinaénom naljbom, a automatski jedinatnom i ra- falnom. Radi poboljSanja efikasnosti ga- gadanja, neki su automatski piStolji op- remljeni metalnim kundakom. Iz pisto- lia se moze uspje’no gadati do 50 m, dok upotreba kundaka omogu¢uje ga- danje ido 200 m. Revolveri imaju istu namjenu kao i pistolji, a razlikuju se od njih po bubnju, u kojem su smjegteni meci. Kad se zapne udarat (oroz), odnosno po- vuée obaraé, bubanj se okreée oko svo- je uzduzne osi, sve dok se lezi8te u ko- jem je metak ne poklopi sa cijevi oru- ¥ja.* Kapacitet bubnja je najéesée 5— —7 metaka. Na slici t vidi se razlika u konstrukeiji izmedu pi8tolja i revolve- ra. * Naziv revolver potite od engleske rljeti revolve — okretatl. VOINOTEHNICKI GLASNIX 1/91SL 1 Pi8tolj 9 mm CZ99 i revolver 857 mag- num (proizvodad ZCZ — Kragujevac) Od pistolja koji se upotrebljavaju u JNA, ili th Zavodi Crvena Zastava iz Kragujevea plasiraju na nase ili inoze- mno triigte, najpoznatiji je pistol] M57 7,62 mm. Njegova konstrukcija je bazi- rana na sovjetskom pistolju TT M33, na kojem su ostvarena neka poboljganja {ugradena je kotnica, okvir prima de- vet metaka, Sto znati jedan metak vi8e, dodata je vodiea. povratne opruge, koja amoguénje lak’e rastavijanje i sastav- ljanie, itd). Kako se metek 7,62 mmX25 na Zapadu ne koristi Gesto, Zastava je (ra- di izvoza) pi8tolj M57 prilagodila ze me- tak 9 mm parabellum. Pi8tolj je dobio oznakz M70(d). Prateéi zahtjeve tréista, na pixtolju su postigmita jo’ neka pobolj8ania (ma- nja masa, dno okvira ima ispust radi boljeg dréanja pi8tolja, duina smanje- na za 2 cm, a ugradena je i jos jedna koénica). Tvorni¢ka oznaka piStolia je MB8A. Sligne su se varijacije u konstruk- ciji pravile i na piStolju M70 7,65 mm, koji trenutno sluzi kao liéno nacruzanje starjeSina. Tako je konstruiran i model M70(k), 20 koji se upotrebljava metak 9 mm kratki (917 browning). Tehni- tki podaci za ove piktolje dati su u ta- beli 1. Tedela 2 Tehniékt podaci o piétoljima koje proizvede Zavodi Crvena Zastava — Kragujevac Masa | Tiana’ | Kapacitet ae okvira Napomena [m/s] [metaka} | G4 7,65 mm | automatski piétoli [usr 702 mm | —2 T — my -- _ pmerae | wane | M70 (iy) 9 mm | _ 260 | | Gosia ‘metak M88 9 mm | ous | | “e | metak 9X19 Para, cue om | | | oe RSE WOUNCTEHNICKI GLASNIK 1/91 25Sto se moze zamjeriti konstrukciji opisanih pistolja? ~~ Mali im je kapacitet okvira (ve- éina ovih pi8tolja ima okvir sa osam ili devet metaka, dok suvremena rjeSenja primaju 13—15 metaka). Radi usporedbe, u tabeli 2 dati su podaci za pistolje koji su u nacruzanju stranih armija. U osnovnim se karakteristikama mote uotiti velika slignost pojedinih pi- Stolja, uglavnom zbog njihove velike Tabela 2 Tehnitki podaci o piitoljima i naorutanja stranih armija Masa . Dutina | Poéetna i Pistolj oruzja [mm] braina | Kapacitet ' [zemtja} Usa] orudja ana okvira Napomena praznog | rma. | fis | Uetakay | punog cow fo {pune - ‘Mi911 11,43 mm 1. 218 1 : : 218 2000) 7 [ap | as RT| ag oom Pt a 28 | ag 8 | metak 9 mm Para, u _ . L ee (MAB O mm Pals 1 a 350 15 | metak 9 mm Para, | emesis) —,—| me 350 8 | metak 9 mm Para. Makarov § mm 160 ~~ a GSS 91 a5 5 _ GLOOK 17 8mm ~ je 350 17 | metak 9 mm Para, | ai 300 15 | metak 9 mm Para, an 350-425 8 metak 9 mm Para, (SSSR) 05 ee 310 8 Metak 545X118 baa os _ a8 8 | metek 9 mm Markov eee mm — 29 310 metak 9 mm Makarov Pe2bamm | _ 0,75 196 . ara. (Senarseay | -Ya- | Ge 380 1 | metak 9mm Para — Mchanizam za okidanje im je jedonstrukog djelovanja (ostali_ noviji modeli imaju mehanizam dvostrukog djclovanja). — Koitnica i ostali utvraivati smje- Bteni su samo nia jednoj strani, tako da je oteZano rukovanje ljevorukim strijel- cima. 26 medusobne zavisnosti (ener; ustima cjevi, mase piStolja i energije tr- zanja). Tako se novine, uglavnom, ofi- tuju u tehnologiji izrade i smanjivanju troskova proizvodnje. Podaci o revolverima, koji upotre- bljavajumetak .357 magnum, prikazani su u tabeli 3. VOSNOTEHNICKI GLASNTK 1/81Tabela 3 Tehnithi podact o revolverima Revolver DuZina ; Duzina vise | am oruzia j cijevi oni mm] [ke]! metake [mm] 357 Magnum MB3 (ugoslavifa) (Francuska) .357 Magnum Barracuda (elgija) | 357 Magnum Manurhin MR 73 \ | 357 Magnum Astra | Sponjolskc) 357 Magnum CS-32N | (Ruger — SAD) | 387 Magnum Model 65 | ®mith&Wesson — SAD) 357 Magnum Model 669 (Taurus — Brazil) Treba napomenuti da se v zemlja- ma engleskog jezitmog podrudja kalibar izra%ava u hiljeditim dijelovima inéa, a duZina cijevi u inéima (1 inch= 25,4 mm). Oznaka .357 znati 0,357 inga, tj. kalibar oko 9 mm. Magnum oznatava narxito jak metak odredenog kalibra. Naime, u odnosu na standardni metak, magnum metak ima du%u éahurn d ja- %e barutno punjenje. Tako npr. metak 357 magnum ima 4 mm dugu Gahuru od metka 38 Special. Ta Ginjenica omo- gu¢ava de se za revolver 357 magnum moze upotrebljavati metak .38 Special, SS je projektovan za jate punjenje. atno, naravno, ne vrijedi. Municija za pidstolje i revolvere Kalibar pitolja koji se nalazi u na- aruzanju pojedinih zemalja kre¢e se od 7,62 mm do 11,43 mm. Prora¢uni i ispi- tivanja pokazuju da svi ti piStolji ima- ju znatno vecu kinetitku energiju zrna od one Sto je potrebna za uniatenje ne idenog Zivog cilja na praktitnoj de- ljini upotrebe. U tabeli 4 dati su podaci za, muni- ciju koju upotrebljava veéina piStolja i revolvera u svijetu. Tabela 4 | Podaci 0 municiji koju upotrebliavaju pidtolji i revolveri Energija | Duzina | Potelna | Preénik - | na ustima braina [um] cnc Metak cijevi zrna_—_| dance ah. Sinonimi | ia] (m/s) | ana - 1 2 6 — _| I 545 mmX18 (838R) 8 | voNOrEH) GLASNUEC J onnastavak tabele 4 I 1 2 | a 5 a 6 _ —— — - | po 63x15 SR 635 mm 23,11 787 g " 101 Uh 2 — eT gia Browning | 152 “0 sat | °35 Ace a 1 - = 4. - 7,62 mm 576 34,55 455 9,91 7.6325 mm ‘Tokarov | ~253a— a2" | 7,63 mm Mauser J a L a - 7,85X17 SR 7.65 mm 26,16 | 8,99 , 22 2616 300 8 7,65 mm Browning 17,27 7,85 "32 soma, ACP —-. _ a a - — | 9 mm gag | 2 340 9,98 | 8X18 sovictski ' | Makarov | ar08 9.29 9 mm Stetkin ie ie : - | ¢x19 mm 3mm 29,28 9,94 396 28 386 94 lg Parabellum 19.33 300 | 9 a er : _ aa we Le 7 _ a 9X17 mm 9mm 24,89 9,50 70 — 24.88 270 - $50_ | 380 , Browning 2 17,27 9,04 9 mn ‘Sorat - I- a ; _ _ 387 4: _38,35__ ALT Magnum 36 32,76 486 9,07 na _ = eae —- 38 | _ 38,86 11,00 | 38 Smith&Wes. Special 260 2945 | 260 | 904 9X29.5 SR 4g | 250 32,19 | a5y 1186 | 45 Colt igi ACP ~2a79 Tia | 45 Auto Colt Pistol U INA metak kalibra 7,65 mm ko- riste piStolj M70 i automatski pistol} M84 (poznatiji kao >3korpionc). Radi sc, u stvari, o metku 7,65 mmX17 brow- ning. Metak 9 mm parabellum poznat je jo’ pod nazivom 9 mm — dugi, a da- nas je, vjerojatno, najéesée koriSteni metak za pi§tolje i automate, mada je razvijen jo8 davne 1902. O kvaliteti to- ga metka svjedo¢i podatak da se za nje- gov kalibar odluéila ameritka vojska, Eoja je, inate, dugo upotrebljavala ka- lbar 1143 mm (45ACP). Inate, meci 11,43 mm i 9 mm parabeilum imaju pri- bligno jednaku kinetiéku energiju zrna. Prednost metka 9 mm parabellum je u veéoj probojnosti, manjim dimenzijama (u okvir jednake veligine moze se smje- stiti veéi broj metaka) i manjoj masi. 28 Mana mu je (u odnesu na metak 11,43 mm) slabije djclovanie na nezaklonje- ne #ive ciljeve. U odnosu na njih, metak 7,62 mm {koriste ga pi8tolji M57 i automat M36) ima najvedu probojnost, ali i najslebiji uéinak na nezaklonjene dive ciljeve.. Mote se zakljuéiti da metak 9 mm pz- rebellum zauzima szlatnu sredinu« zbog éega se toliko i upotrebljava. Zahtjevi za ligno naoruzanje starjesina Rasprave izmedu pristalica piStolja, s ieGne, i revolvera, s druge strane, traju vee vise od osamdeset godina, Ia- ko statistike pokazuju da je u dosada’- VOINOTEHNIGKI GLASNIK 1/1njim ratovima tim oru%jem nanijeto protivniku relativno malo gubitaka, ne strije se zanemariti njegov psiholoski znagaj. Litno orutje starjeSina treba imati slijedeée osobine: — efikasnost na daljini do 50 m; — jednostavnost konstrukeije, radi lak’eg rukovanja i obuéavanja: — moguénost laganog rasklapanja i odréavanja; —malu masu; — velik kapacitet okvira; — sigurnost svih mehanizama (npr. da do opaljenja ne moze doi u slugaju pada orvzja); — kratko vrijeme pripreme oruzja za otvaranje vatre; — brzo otklanjanje zastoja; — da su dijelovi koji trpe najveca opteretenja izradeni od najkvalitetnijeg materijala; — takav raspored mehanizama oru- ja i koémica da njime mogu rukovati i deinjaci i Ijevaci; ~— moguénost niganjenja i pri sla- boj vidljivosti (magla, sumrak); — ergonomski oblik orugja (npr. da vukohvat oruzja odgovara i strijelcima sa velikim Sakama); — moguénost rukovenja oruzjem i u rukavicama; — da powrSina oruzja onemoguduje refleksiju. Medusobna usporedba pistolja i revolvera Radi sticanja cjelovitijeg pogleda u moguénost izbora litnog oruzja za sta- ‘tetine, analizirat ¢e se slijede¢ih 19 pa- Yametara: — vatrena moé (brzina gadanja); — spremnost za upotrebu; — iskorigtenje plinova stvorenih opaljenjem metka; — oblik; WOSNOTEHNICKI GLASNIK 191 dimenzije; masa; polodaj centra mase oruzja; broj sastavnih dijelova; mounicija; Kapacitet magacina; okidanje; — sigurnost rada dijelova; indikacija ispraznjenosti; obuka u rukovanju; — pojava i otklanjanje zastoja; odrzavanje; trzanje oruzja; preciznost, i mogucnost upotrebe dodatnih ureitaja. 1. Vatrena moé (brzina gadanja) Brzina gadanja iz pistolja daleko je veéa u odnosu na brzinu gadanja iz re- volvera. Revolveru se najprije mora ot- voriti bubanj i izbaciti ¢ahure, a zatim se napuni. To zahtijeva mirnu ruku i dobru koncentraciju, Sto je u borbenim uvjetima te3ko postidi. Brzina punjenja revolvera moze se djelomitno povecati ukoliko se meej nalaze u posebnom »br- zopunjaéu« (engl. speedloader). On se sastofi od plastiénog prstena prilagode- nog rasporedu komora u bubnju. Prsten obuhvaéa metke i tako predstavlja jed- nu vrstu revolverskog okvira. Njegovim namjestanjem na bubanj : pritiskom na no prstena meci se ubacuju u bubanj. Kod pistolja se okvir mijenja vrlo jed- nostayno. i brzo. Potrebno je samo pri- tisnuti utvrdivae okvira, te izvaci pra- zan i ubaciti pun okvir. Nakon toga je ebno navlaku povuci u zadnji polo- pustiti, kako bi se ubacio metak u ev. Kod revolvera nije potrebno re- petiranje (povlatenje navlake), gto je prednost, jer se moze dogoditi da se ta radnja u Zaru borbe jednostavno zabo- ravi. 2. Spremnost za upotrebu Oba oruzZja su ograniéena na male daljine, gdje je vazno da se paljba otvo- ri Sto je moguée bre. Zbog sigurnosti 29ni pi8tolj ni revolver nije dobro nositi sa zapetiin udaravem. Osim toga, ako. je opruga udarata neprekidno sabijena, vremenom ée joj oslabiti elastitnost, sto moze rezultirati nedostatkom energije za aktiviranje kapisle meta. Revolveri su bili konstruisani sa dvostrukim djelovanjem udaraéa i du- go su se smatrali spremnijim za upotre- bu. Sada, medutim, i mnogi pistolji ima- pad oni ako se nose sa vi mogu biti isto tako spremni za upotrebu kao i revolveni. 3, Iskoristenje plinova stvorenih opaljenjem metka rilikom gadanja revolverom veda koliéina plinova istjeée izmedu bubnja i cijevi. Kod pistolja sa nepokretnom ci- jevi gubi se izvjesna koligina plinova prilikom trzanja, ali je ona dalexo ma- nja nego kod revolvera. Zbog toga pri upotrebi jednakog metka i cijevi jedna- ke dutine piSiolj ima vedu potetnu br- zimu zrna od revolvera. Osim toga, kad pistolja se stvoreni plinovi koriste za iz- Vlatenje i izbacivanje éahure i ubaciva- nje novog metka, Naravno, to donekle oteZava konstrukeiju, ali je zato iskori- stivost plinova veca, trzanje manje i preciznost bolja. 4. Oblik Od poteika masovne proizvodnie pigtolja razvijeno je mnogo tipova sa specifiénim karekteristikama. Zato se ieSko moze govoriti o nekom standardi- ziranju oblike piStolja. Pa ipak se moze uotiti teinja konstruktora za enatomski oblikovanim rukohvatom, kako bi on Sto prirodnije »leZao« u ruci. Medutim, ka- ko je kod piStolja oblik rukohvata uv- jetovan pologajem i velitinom okvira, to nije uvijek lako postiéi (npr. kod na- Seg pistolja M70 7,65 mm). Rukohvat revolvera je u tom pogledu lakée obli- kovati, tako da se moZe gotovo idealno prilagoditi ruci. Osim toga, za sve stan- dardne izvedbe revolvera moze se na- Tuéiti poseban oblik rukohvata. Ipak, 30 takvo prilagodavanje oruzja nije mo, ée za masovnu upotrebu u armiji, Na- gib i oblik drike revolvera omogucuju ‘iegovo brée potezanje iz futrole; ruko- hvat piStolja se naime, nalazi pod nepo- voljnim kutom u odnosu na ruku stri- jelea. Medutim, brzina vadenja orugja iz futrole prvenstveno ovisi o uvjezba~ nosti. Kod nekih pigtolja (HK P9S, SIG- -SAUER 226, GLOCK 17), prednji dio branika obarata je tako oblikovan da se évrsto moze obuhvatiti prstima, a to ola- kSava drganje dvjema rukama. Vanjske su povrsine bez oatrih izbotina, koje bi mogle smetati prilikom ga@anja ili za- pinjati u futroli pri brzom izvlaéenju oruzja. 5, Dimenzije Mode se redi da se pistolji i revol- veri koji imaju municiju pribligno jed- nakog kalibra i sliéne balisti¢ke perfor- manse ne razlikuju bitno po dimenzija- ma (dugini i visini). Postoji razlika u 3i- rini. Zbog bubnja je, naime, revolver neste Siri od pidtolja. 6. Masa Masa pistolja kalibra 9 mm parabe- Tlum ne razlikuje se bitno od mase re- volvera kalibra 38 special. Tako, na pri- mjer, masa pi8tolja Walther Pt kalibra 9mm, s osam metaka, iznosi 0,77 kg, a revolveri S&W kalibra .38 specijal 0,76 kg. Revolveri kalibra .357 magnum imaju oko 20% vecéu masu (upr. reygl- ver 357 magnum, sa cijevi dugom 102 mm, ima masu od 1 kg). 7. Pologaj centra mase orvtja Kad govorimo o poloZaju centra mase piitolja treba uzeti u obzir polo- Zaj okvira, tj. to da li se on nalazi is pred branika obara%a (kao kod nekih automatskih piStolja npr. M84 7,65 mm) ili iza branika. Kod pi§tolja koji imaju okvir u ru- kohvatu, centar mase je iza obaraéa, Sto VOJNOTEHNICKI GLASNIK 1/91jzagiva trzaj oruzja navise. Tokom ga- danja centar mase se postupno premje- Sta prema ustima cijevi, ali se i dalje nalazi u nepovoljnom polozaju u odno- su na obaraé. Centar mase napunjenog revolvera yt polo%aj. Prilikam gadanja iz revolvera tekoder dolazi do pomicanja centra ma- se, ali je taj pomak pune manji. Treba napomenut; da po miSljenju nekih struénjaka centar mase cruzja ni- je bitan za precimost gadanja, a da ve- na slabije uvjeZbanih strij 4e bolje rezultate orugjem é mase U samoj Saci. 8. Broj sastavnih dijelove Broj sastavnih dijelova ovisi o vrs- ti oruzja. I kod pigtolja i kod revolvera on se obitno kreée oko 55. Kako se broj tih dijelova bitno ne razlikuje, ne moze se govoriti o eventualnim prednostima ili nedostacima. Naravno, postoje i izu- zeci. Tako, na primer, pistol} Glock 17 ima samo 32 dijela, ukljuéujuci i maga- cin. 9. Municija Zbog same konstrukcije (nemaju problema sa unoSenjem metka u cijev) revolveri se mogu puniti razliditim ti- povima municije u istom kalibru. Zato se za revolvere proizvodi vedi asortiman municije (razlititi oblici zrma, meci pu- njeni satmom, plinska municija). Pisto- Iji novije konstrukcije takoder mogu upotrebljavati cazlitite vrete municije (npr. pi8tol] Glock 17). Ako, medutim, govorimo o labora- cijama municije, anda je revolver u prednosti, jer moze koristiti municiju istog kalibra u razligitim laboracijama. Naime, veligina pritiska stvorenog opa- ljenjem metka nema utjecaja na funk- cioniranje revolvera.« Nasuprot tome, vefina pidiolja >podnosi« samo jednu laboraciju, jer za uspje’no izbacivanje VOINOTEHNICKI GLASNIK Wat éahure i ubacivanje novog metka veli¢i- na pritiska mora biti u odredenim gra- nicama. U razmatranju izbora oruZja treba uzimati u obzir i to da li za jo3 neko oruzje iz naoruzanja JNA moze sluziti isti metak, zbog problema oko snabdije- vanja. Pigtoljski metak keriste j auto- mati, a to, uglavnom, ne vrijedi za re- volversku municiju. 19. Kapacitet magacina Poluautomatski pistolji pune se ok- virima od 8 do 15 metaka, a automatski okvirima od 20 metaka. Neki automat- ski pi8tolji imaju okvire razlititog ‘ka- paciteta (npr. automatski pistol} M84 7,65 mm ima okvire od 10 ili 20 meta- ka). Revolver nema tako velik kapaci- tet, i to mu je velika mana, U bubanj revolvera najéesce staje 5—6 metaka 11. Okidanje Prije usporedivanja mehanizama za okidanje potrebno je objasniti razliku jzmedu mehanizma dvostrukog djelova- nja (engl. double action) i jednostrukog djelovanja (engl. single action). Kod Mehanizama dvostrukog djelovanja, po- vlatenjem obarata omoguduju se dvije radnje, i to (u potetku povlatéenja oba- taéa} zepinjanje udaraéa i (na kraju po- ylaéenja obarata) oslobadanje udarata. Kod mehanizama jednostrukog djelova- nja zapinjanje udarata postize se povla- éenjem navlake ili tako da se udaraé zapne palcem, a samo se okidanje vr3i poviatenjem obaraga. Za opaljenje svakog metka iz re- volvera koristi se isklju¢ivo snaga ruke. Kod konstrukcija sa dvostrukim djelo- vanjem sila koja je potrebna za povla- tenje obarate iznosi oko 4 daN, a kod revolvera $s jednostrukim djelovanjem oko 1,5 daN. Druga je sila manja, Zato jer se udaraé zapinje palcem, a samo je za njegovo aslobadanje potrebno povu- laganja« met- ka, jer je za slijedede opaljenje potreb- no samo ponovo povuci obarat. Najveée prednosti piStolja (veéa efikasnost, moguénost lake zamjene ok- vira i ve¢i kapacitet okvira) mogle bi marotito do¢i do izrazaja u borbenom stresu, kada je revolver izuzetno teiko puniti. To je, uostalom, natjeralo ame- rigki FBI (Federalni istratni biro) da prenaoruza svoje agente, i umjesto re- volvera u kalibru .357 Magnum propiie im pi§tolj sa dvostrukim djelovanjem obarata i magacinom velikag kapaciteta. Is] D. Rateta: sSluzbeno orntjee, Prirutnt za strut no obrszovanje radnika wnutradnjih poslova Zag- reb, B/15H8. IS] A, Bacr: spictole oder Revolver?s, Truppen Pra- mE ‘Francescoat: »Pistol_or Revolver?s, Ground Defence International, 60/1990. Ia) 4. Pellehier — Dat ‘ver pour les cad: Mise au poing: Un revol= ‘Acmees Paujourd'hut, 2/1546, VOINOTEHNICKI GLASNIK 1/9