TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

Specijalistički diplomski stručni studij elektrotehnike

KONTROLA KAPACITETA
BATERIJA
-Seminarski rad-

Kolegij: UPRAVLJANJE KVALITETOM

Danilo Kosorić
Domagoj Dević
Ivan Granić
Mario Valjak
Vladimir Vuzem

Zagreb, veljača 2011.

Sadržaj:

1. UVOD........................................................................................................................1
2. BATERIJE KAO SPREMNICI ELEKTRIČNE ENERGIJE.......................................2
3. ISPITIVANJE KAPACITETA BATERIJA.................................................................8
4. EKOLOŠKO ZBRINJAVANJE NEISPRAVNIH BATERIJA..................................13
5. ZAKLJUČAK..........................................................................................................14
6. LITERATURA.........................................................................................................15
1. UVOD

Današnji svijet je nezamisliv bez baterija, jer je ona prisutna u mnogim elektroničkim
uređajima. Vrijeme rada uređaja je određeno njezinim kapacitetom, a kapacitet ovisi
o dosta stvari, najčešće je to radna okolina. U ovome vremenu kada su elektronički
uređaji sve zahtjevniji od baterija se očekuje da budu pouzdane, što kompaktnije i
lakše te dovoljnog kapaciteta.

Iz gornje navedenih razloga u ovom seminaru bavit ćemo se kontrolom kapaciteta

baterija na način da ćemo uzorkovati 10 mjerenja na 20 baterija istog tipa. Iz tih
podataka moguće je uvidjeti da li je baterija kapacitivno ispravna. Dobiveni podatke
uvrstili smo u tablicu te smo iz nje izradili Xsr-R kontrolnu kartu., koja služi za
kontrolu procesa mjerljivih varijabli.

Cilj ovog seminara je kako jednostavnom metodom približno odrediti realni kapacitet
baterije jer je to svojstvo bitno zbog mnogih kritičnih procesa i uređaja koje ona
napaja ( bolnice,banke, aerodrome, telekomunikacijske operatere).
Ukoliko kapacitet baterije nije zadovoljavajući tj. ako pravilno ne ispunjava svoje
zadaće, baterija postoje neupotrebljiva i potencijalno opasna za okolinu. Zbog toga ju
je potrebno ekološki zbrinuti, o čemu će također biti predloženo rješenje.

1
2. BATERIJE KAO SPREMNICI ELEKTRIČNE ENERGIJE

2.1. Povijest 

Prva prava baterija nastala je 1799. godine i napravio ju je Volta po kojoj je

dobila i ime - Voltin kup ili Voltina hrpa (Volta's pile). Princip je bio vrlo jednostavan -
stavimo otopinu H2SO4 ili KOH između bakra i cinka i dobili smo bateriju. Cink
oksidira, ali bakar ovdje ne reducira, nego to čini kisik iz elektrolita, jer bakar u ovom
slučaju se ne može reducirati (plemenitiji je od cinka).

Voltin rad je potaknuto talijanskog fizičara i liječnika Luigia Galvania , koji je

1780. primijetio da secirane žablje noge kada ih udari iskra iz Lajdenska boca ,
vanjski izvor električne energije. 1786 on je primijetio da se trzanje dogodi tijekom
oluja s grmljavinom. Nakon mnogo godina Galvani je naučio kako proizvesti trzanje
bez korištenja bilo kakvih vanjskih izvora električne energije. 1791 je objavio izvješće
o "životinjskoj električnoj energiji." On je stvorio strujni krug se sastojao od žabljih
nogu (FL) i dva različita metala A i B, svaki metalni je dodirivao žablju nogu i sebe
čime se stvarao krug -FL-BA-FL-B ... itd. U modernom smislu, žablje noge su služile
kao elektrolit i senzor , a metali je služio kao elektrode. On je primijetio da iako su
žabe mrtve, noge će se micati kad ih se dotakne s metalima.

Sljedeća baterija bila je načinjena od ekološki prihvatljivog mangana (Mn) i

cinka. Napravio ju je Leclanche 1866.godine. Imala je napon od 1,5V i koristila je vrlo
složene kemijske procese te je često znala 'curiti' zbog unutrašnje korozije materijala.
Prva 'alkalna' baterija nastala je 1940.godine i u njoj se kao elektrolit upotrebljava
kalijev hidroksid (KOH). Ova baterija baš nije ekološki prihvatljiva zbog velikog udjela
kadmija i žive. Međutim, njezina velika prednost je čak pet do osam puta dulje
trajanje od baterija sa cinkom i bakrom!

2.2 VRSTE BATERIJA

Baterije se klasificiraju u dvije široke kategorije, svaki tip s prednostima i

nedostacima.

 Primarne baterije nepovratno (unutar granica praktičnosti) pretvaraju kemijsku

energiju u električnu energiju. Kad je početna opskrba reaktanata iscrpljena,
energija se ne može lako vratiti na bateriju električnim putem.

 Sekundarne baterije se mogu puniti ,tj, one mogu svoje kemijske reakcije
okrenuti da dobavljaju električnu energiju u ćeliju , obnavljajući njihov
originalan sastav.

Najnovija primarna baterija (primarne baterije su one koje se ne mogu puniti)

je litijska baterija. Ima dugi životni vijek, veliki kapacitet, lagana je i malena i može se
upotrebljavati u temperaturnom rasponu od -30 do +60 °C. Takve baterije
upotrebljavaju se u pejsmejkerima zbog svoje postojanosti i organskih elektrolita.

2
 S vremenom je došlo i do uporabe raznih hibrida baterija i gorivih ćelija.
(Razlika između baterije i gorive ćelije je ta što baterija ima spremnik energije i kada
se on potroši, bateriju treba napuniti ili baciti, dok kod gorive ćelije imamo konstantan
tok energije.) Jedan od takvih hibrida bila je tzv. cink-zrak ćelija koja se
upotrebljavala za slušne aparate zbog svojih vrlo malih dimenzija.

Baterije koje upotrebljavamo u mobitelima i slušnim uređajima mogu se ponovno

puniti, pa takve baterije nazivamo sekundarnima.

Prva takva baterija bila je nikal-kadmijska (NiCd) koja je imala vrlo dobru
učinkovitost, ali je i bila vrlo opasna za ljudski organizam zbog upotrebe kadmija koji
uzrokuje oštećenja bubrega, a u ženskom organizmu može dovesti do zamjene
kalcija kadmijem što vodi do težih posljedica. Kod NiCd baterija također je zamijećen
tzv. memory efekt - baterija 'pamti' ako je niste dobro napunili te se nikada više ne
puni iznad te razine.

Sljedeća se razvila nikal-metal-hidridna (NiMH) baterija koja se brzo puni, ali je

isto tako i vrlo skupa te se najčešće koristi za hibridna vozila.
Baterija koja se najčešće upotrebljuje u mobitelima je litij-ionska baterija. Litij ima
najveći potencijal u elektrokemiji i najbolji je materijal za izradu baterija.

Noviji tip baterija koje će se tek početi više koristiti u budućnosti je litij-polimerska
baterija sastavljena od nekoliko slojeva različitih materijala i koja se pokazala
najstabilnijom i najboljom dosad, ali je još uvijek preskupa za svakodnevnu potrošnju.

2.3 NAČIN RADA BATERIJE

Svaka baterija sastoji se od osnovne tri

komponente - anode, katode i
elektrolita. Anoda oksidira, odnosno
otpušta elektrone dok se na katodi
odvija redukcija, tj. proces prihvaćanja
elektrona. Elektrolit služi odvajanju
anode i katode, odnosno kao spremnik
kemijske energije. On mora biti dobar
vodič protona, ali slab vodič elektrona, tj
mora usporavati reakciju prebacivanja
elektrona sa anode na katodu kroz
elektrolit eda bi što više elektrona prošlo
kroz vodiče koje bi spojili na izvode
elektroda (struja). Kada se elektrolit
'potroši', tj. kada svi elektroni prijeđu s
anode na katodu, bateriju možemo
baciti.

Slika 2.3.1Leclanshe-ov članak

3
  Negativni pol (anoda) je cinčana čašica. Pozitivni pol (katoda) je ugljeni štapić
u smjesi manganovog dioksida (MnO2) i ugljene prašine (čađa). Elektrolit je
vodena otopina amonijevog klorida (NH4Cl(aq) ) i cinkovog klorida (ZnCl2) koja
je dodavanjem škroba pretvorena u pastu.
 Zatvaranjem strujnog kruga između negativnog i pozitivnog pola
(iskorištavanja "baterije"), počinju reakcije:
 anodna reakcija na negativnom polu (čašici):

Zn → Zn2+ + 2e-

 katodna reakcija na pozitivnom polu (štapiću):

2MnO2 + 2e- + 2NH4+ → Mn2O3 + 2NH3 + H2O

 Zbrajanjem tih dviju reakcija dobivamo:

Zn + 2MnO2 + 2NH4+ → Zn2+ + Mn2O3 + 2NH3 + H2O

Napon zbog oksidacije cinka iznosi

-0,76V, a napon zbog redukcije bakra
iznosi 0,34V. Kada to oduzmemo
dobijemo napon od 1,10V (oduzimamo
napon oksidacije od napona redukcije).
Ako bi zamijenili cink i bakar dobili bi
negativan napon od -1,10V.

Slika 2.3.2Princip rada baterije

 Dakle, na negativnom se polu oslobađaju dva elektrona koja putuju kroz

potrošač (gdje obavljaju određeni rad) te dolaze do pozitivnog pola, gdje
sudjeluju u kemijskoj reakciji. Kad se sav cink na čašici "potroši" (odnosno kad
većina cinka otpusti po dva elektrona), kemijska reakcija više nije moguća pa
kažemo da je "baterija prazna". Leclanchéov članak nije ponovo punjiv,
odnosno nakon "potrošnje" cinka postaje neupotrebljiv. Pokušaj punjenja
baterija koje nisu za to predviđene, redovito će rezultirati eksplodiranjem, ili u
najmanju ruku "napuhavanjem" baterije s curenjem agresivog elektrolita koji
nagriza uređaje u koje je baterija uložena.

4
 Slika 2.3.2Nekoliko vrsti baterija. Lijevo gore:
akubaterija za fotoaparat

 Novi Leclanshe-ov članak (cink-ugljen) daje

napon od 1,5 V. Neke vrste baterija (Litijeve,
Nikal-kadmijum i dr.) mogu međutim imati i manji
radni napon, tj. 1,2 V po članku. Za veće
napone, kombinira se (povezuje se u seriju) više
članaka. Baterije imaju mali kapacitet, pa se
koriste za uređaje s malom potrošnjom struje. Za
veću potrošnju koristimo akumulatore ili
ispravljače, koji priključeni na gradsku električnu
mrežu, postaju istosmjernim izvorom. Ispravljači
se često ugrađuju u uređaj koga napajaju.

Ideju baterije, koja zapravo i nije izgledala kao

baterija, možemo pronaći u reakciji koju je koristila tzv.
Daniellova ćelija. Daniell je cink stavio u otopinu
cinkova sulfata, a bakar u otopinu bakrova sulfata. Na taj način dobio je realcije
oksidacije i redukcije, kao što smo spomenuli gore.

Ovisnost o temperaturi

5
2.4 UPOTREBA BATERIJA

Dok nam prijenosna i ručna računala već odavno rade na litij-ionskim i litij-
polimerskim baterijama, ostali prenosivi uređaji kao što su discmani, mp3 playeri i
digitalni fotoaparat još uvijek uglavnom ovise o kapacitetu starijih, ali još uvijek
vrlo upotrebljivih akumulatorskih ćelija nikal-kadmijskog i nikal-metal-hidridnog
tipa.

Alkalijske baterije - imaju veliki kapacitet (približno 2500 mAh za bateriju AA

dimenzija), stabilan napon i imaju čvrsti elektrolit u prahu (elektrolit ne može
iscuriti). Nisu ponovo punjive pa se koriste samo ponekad za neki mjerni ili
pomoćni uređaj.

Litijske baterije - baterije posebne namjene, dugog skladišnog vijeka (10 g. !),
vrlo stabilnog napona i imaju čvrsti elektrolit. Koriste se u satovima, mjernim
uređajima i sl. Modelari će ih susresti u kompjutorskim radiostanicama gdje služe
za održavanje memorije i rad internog sata. Nisu punjive!

Li-ion (litij - ion) - akumulatorske baterije velikog kapaciteta i male mase. Skupe
su i zahtijevaju posebne punjače pa se u modelarstvu susreću samo u ultralakim
elektromodelima. U današnje vrijeme se najviše koriste za napajanje mobilnih
uređaja.

Pb (olovni akumulator) - zbog velike mase neprikladni su za upotrebu u

aviomodelima. Koriste se tamo gdje je potrebna velika struja u kratkom vremenu,
npr. za pogon elektropokretača (automobili), crpke za gorivo ili tinjajuće svjećice.

6
 Ni-MH (nikal - metal hidrid) - akumulatorske baterije velikog kapaciteta (do oko 2500
mAh za bateriju AA dimenzija). Ne mogu se vrlo brzo puniti i imaju samo pražnjenje
veće od Ni-Cd baterija. Potrebno ih je oprezno puniti i redovito dopunjavati jer im
prepunjavanje ili potpuno pražnjenje umanjuje trajnost. Zbog manje mase i većeg
kapaciteta od Ni-Cd baterija pogodne su za upotrebu u modelima s električnim pogonom.
Česta upotreba je i za digitalne fotoaparate.

Ni-Cd (nikal - kadmij) - najzastupljenije akumulatorske baterije svugdje gdje vam ne

treba olovni akumulator. Pristojnog kapaciteta (oko 850 mAh za bateriju AA dimenzija),
brzo punjive, prihvatljive mase, malog samo pražnjenja i dugog vijeka (barem 5 g.),
predstavljaju najbolji izbor za modelare i sve druge hobiste.

3. ISPITIVANJE KAPACITETA BATERIJA

3.1 Upoznavanje s procesom i pokusom

7
 Ispitivanje kapaciteta baterija potrebno je kako bi se utvrdilo njihovo realno
stanje tijekom eksploatacije te kako bi se na neki način odredila njihova pouzdanost.
Što je baterija pouzdanija to je manja vjerojatnost da će ona iznevjeriti tijekom nekog
kritičnog procesa napajanja uređaja. Time se pridonosi na kvaliteti procesa, ali i na
smanjenju troškova. Naime, kod većih potrošača gdje se koristi niz baterija (u seriji ili
paraleli ili kombinirano) važno je na vrijeme uočiti neispravnu bateriju i zamijeniti ju, u
protivnom ona uništava okolne baterije (različitom raspodjelom napona ili različitim
strujama punjenja i pražnjenja) te na taj način nakon nekog vremena izaziva dodatne
troškove.
Konkretan pokus ispitivanja kapaciteta baterija izveden je kod jednog
telekomunikacijskog operatera gdje se većina telekomunikacijske opreme napaja
preko UPS-ova (uređaji za besprekidno napajanje). Najbitniji zahtjev korisnika je da
telekomunikacijska oprema ima veliku raspoloživost (24/7). UPS koristi baterije kao
sekundarni izvor energije kada nestane napona u gradskoj mreži i tada pokriva rad
telekomunikacijske opreme (u većini slučajeva dok ne proradi vanjski diesel agregat i
dok nije postignuta sinkronizacija u frekvenciji). Ispitivanje kapaciteta baterija
provedeno je na jednom od jednofaznih UPS-ova nazivne snage 20kVA koji koristi
20 zatvorenih olovnih akumulatorskih baterija povezanih u seriju. Baterije su
standardnog nazivnog napona 12V i kapaciteta 40Ah te starosti 3 godine (deklariran
radni vijek do 5 godina). Prema tablici proizvođača baterije, isti deklarira kako
navedena baterija ima 100% kapaciteta ako u 1h pražnjenja strujom od 30A nazivni
napon baterije padne do 10,5V. Baterije su preko baterijskog prekidača izdvojene iz
kruga UPS-a te je na njihove krajnje stezaljke priključen adekvatan otpornik za
pražnjenje i pojedinačno na svaku bateriju mjerna sonda. Mjerenja su izvršena u 10
uzoraka (svakih 6min u sat vremena) te je dobivena tablica raspodjela napona.

8
 Slika 3.1.1: Tip zatvorene olovne akumulatorske baterije 12V, 40Ah na kojima je
izvršeno ispitivanje

3.2 Tablica mjerenja i Xsr – R kontrolna karta

Tablica 3.2.1: 10 uzoraka raspodjele napona na 20 baterija pri konstantnoj struji

pražnjenja od 30A tijekom 1h

Iz tablice raspodjele napona na baterijama može se izraditi kontrolna karta koja se

koristi za praćenje i poboljšanje učinka procesa, u ovome slučaju kapaciteta baterija.
Iz razloga što su izvršena mjerenja za mjerljive varijable izrađena je X sr – R kontrolna
karta pri čemu je Xsr aritmetička sredina izmjerenih raspodjela napona na uzorku od
20 baterija, a R je raspon između najveće i najmanje vrijednosti u uzorku. Vrijednosti
donje i gornje kontrolne granice dobivene su iz formula:

9
Tablica 3.2.2: Vrijednosti za izradu Xsr – R kontrolne karte dobivene u MS Excelu

10
11
3.3 Komentari

Iz izrađene Xsr-R kontrolne karte vidi se da tijekom procesa pražnjenja baterija, baterije pod
rednim brojem 15. i 18. nisu prošle kapacitivnu probu. Prelaze postavljenu granicu napona od
10.6 V po članku. te samim time trebaju se zamijeniti. Jer svojstva baterije se mijenja kada
padne ispod određene granice koja definirana od proizvođača. Takve baterije postaju ne
pouzdane i trebaju se zamijeniti jer
ne mogu održati kvalitetu rada, a s time dovode u pitanje proces ili aktivnost koju napajaju.
Ne pravilno ili ne ravnomjerno napajanje mogu prouzročiti, štetu na uređajima na koje je
prikopčana ne ispravna baterija.

12
4. EKOLOŠKO ZBRINJAVANJE NEISPRAVNIH BATERIJA

13
5. ZAKLJUČAK

Pomoću Xsr-R kontrolne karte testirali smo 20 istih baterija i njihove kapacitete, dobivene
podatke uvrstili smo u tablicu i nacrtali smo graf. Iz dobivenog grafa zaključili smo da
baterije koje odstupaju od zadanih vrijednosti. Ne funkcioniraju dobro tj. kapacitet baterija je
probio donju granicu dopuštenog odstupanja, koja je bila 10.6 V po članku. Pad napona na
člancima uništava bateriju i postaje nestabilna. Nestabilna baterija može prouzročiti veliku
štetu ako je spojena u seriju. Dovodi do ne ravnomjernog trošenja baterije a samim time do
mogućnosti kvara. Potrebno je provesti korektivnu metodu odnosno zamijeniti takve baterije
prije nego što prouzroče ne pravilno funkcioniranje samoga procesa ili aktivnosti za koju je
zadužena.

Na kraju ovoga seminara ustanovili smo da su baterije nestabilne odnosno ne zadovoljavaju

zahtjeve proizvođača, i te odstupaju od postavljenih vrijednosti. Odstupanje postaje vidljivo
pomicanjem vrijednosti u Xsr-R kontrolnoj karti na jednu ili drugu stranu, pa sve do
probijanja kontrolnih granica. Probijanjem kontrolnih granica baterije postaje ne upotrebljive
te ju je potrebno zamijeniti novom, da bi se proces ili aktivnost nastavila dalje bez ometanja.

Kolege,
Ako po vama točke:
3.3 i zaključak ne valjaju ili imate nešto bolje ili
kvalitetnije napisati, molio bi vas da onda to
ispravite i pošaljete meni ( valjak, granić)

U ovoj verziji koju ja imam treba ubaciti poglavlje

od vuzema i staviti literaturu ( to budem ja s
valjkom rješio)
Da to riješimo i da pošaljemo profesoru do sutra
navečer.
POZZ
14
6. LITERATURA

15