 Može li se uspostaviti veza između nekih osjetilnih čimbenika i 

elemenata
društvenog nadzora u nekim gradskim zajednicama srednjovjekovlja i
ranonovovjekovlja?

Analiza suvremenih percepcija osjetila bitna je za razumijevanje sve veće regulacije urbanog
iskustva u 16. stoljeću. Jedan od najčešćih neizbježnih osjetilnih taktova bio je smrad. U
medicinskoj teoriji i prirodnim filozofijama tog vremena, smrad se izjednačavao s bolešću.
Senzologija tvrdi da je posebno neophodna za razumijevanje Srednjeg vijeka jer je teorijska i
praktična uključenost osjetila neprestano igrala središnju ulogu u razvoju ideologije i kulture
u ovom razdoblju. Djelovanje koje su pokazala srednjovjekovna osjetila također je imala
važnu etičku implikaciju za ocjenu valjanosti i pouzdanosti osjetilnih informacija nastalih u
procesu razumijevanja svijeta, a etičko razumijevanje osjetila karakterističan je element
srednjovjekovnog osjetila.1 Već spomenuti smrad smatrao se jako nepoželjnim u svakom
gradu, no zaostalost medicine i nepoznavanje bolesti u počecima njihova nastanka odigrala je
ključnu ulogu u njegovu širenju. Kružila je konstantna prijetnja štetnih para koje se
oslobađaju iz raspadajuće tvari i ustajale vode. Smatralo se da ovi smradi kvare i trule
okolni zrak, stvarajući otrovne i mijazme. Udisanje ovog otrovnog zraka izazvalo je truljenje
gnoja na koži i razvijanje kuge kod onih koji su najosjetljiviji na infekciju. Zrak je doslovno
smrdio na smrt. Što se tiče sluha, autori navode kako je u srednjem vijeku veliku ulogu imao
zvuk zvona. On nije imao samo liturgijski već i urbani značaj odnosno vremenski prijelaz iz
jednog stanja bića u drugo. Okus je obilježio prolazak liturgijske godine u slavljeničkim
gozbama ili onim što se nije jelo tijekom korizme; vid i dodir pratili su ciklus godišnjih doba,
kretanje sunca prema jugu zimi i povratak njegove topline u proljeće. Miris je bio bitan u
određivanju vremena poljoprivrednih procesa npr. zrelost voća ili pečenje kruha. Sva su
osjetila radila zajedno u međuosjetnim procesima međusobne interakcije i konstruirala sliku
neovisnu od stvarnosti.2

1
Richard G. Newhauser, "The Senses, the Medieval Sensorium,  and Sensing (in) the Middle Ages",
u:  Handbook of Medieval Culture. Fundamental Aspects and Conditions of the European Middle
Ages, Ur. Albrecht Classen, Berlin-Boston: De Gruyter, 2015. 1560.
2
Richard G. Newhauser, "The Senses, the Medieval Sensorium,  and Sensing (in) the Middle Ages",
u:  Handbook of Medieval Culture. Fundamental Aspects and Conditions of the European Middle
Ages, Ur. Albrecht Classen, Berlin-Boston: De Gruyter, 2015, 1571.