DRUŠTVENI ODNOSI U RANOM SREDNJEM VIJEKU

-4.st. – razarani gradovi (Rim) i kultura → život na selu

1.) SEOSKE SLOBODNE OPĆINE

-4.st. – zemlja postaje najveća vrijednost i zajednička je – podjela poslova i proizvoda

-slobodni seljaci – zajednica osigurava zaštitu i obranu

-obrana od barbarskih napada – vojno dobro opremljeni – nakon nekog vremena obrana postaje
teška

2.) SLOBODNI SELJACI POSTAJU KMETOVI

-zaštitu plaćaju zemljom – seljaci obrađuju zemlju – obaveze prema državi i Crkvi

-vojni vođe su vlasnici zemlje – zemlju obrađuju seljaci

-slobodni seljaci postaju kmetovi – ovisni o gospodaru zemlje

3.) DRUŠTVENA PIRAMIDA FEUDALNOG DRUŠTVA

-podjela na 3 staleža:

 plemstvo
-briga o posjedima i podanicima
→više – raskošnije po odjeći
→niže – vojnici – vitezovi, plemići
→srednje
 svećenstvo
 slobodni seljaci kmetovi
→slobodni – obrtnici, trgovci – njima upravlja kralj
→poljoprivrednici – njima upravlja papa

-odnosi vladara i plemstva: sudjelovanje u ratovima, briga o posjedima i podanicima, čašćenje vladara
(npr. Karlo Martel) → vojno i politički odano kralju

-pojedini plemići nadmašuju kraljevsko bogatstvo – mogu smijeniti kralja; inače primogenitura (npr.
Petar Krešimir IV.)

4.) SENIORSKO – VAZALNI ODNOSI

-senior – gospodar, vladar; vazal – podanik

-feudalizam = feud = zemljišni posjed

-seniorsko-vazalni odnos: Grgur VII. i kralj Zvonimir

-financijske obaveze – skuplja porez

-zabranio rodbinske veze

-zabranio je celibat

-podržava reformni pokret Grgura VII.

-savezništvo zbog sukoba oko investiture

-postajanje vazala (kralj):

-daje vitezu mač – proglašava ga vitezom

-vitezi su mu odani, klanjaju mu se

-zaštita kralja, ratovanje, briga i rad na zemlji

-Karlo Martel – zemlju je oduzimao Crkvi

→Pipin Mali – crkvena desetina

-postajanje vazala (papa ili biskup):

-u službu uvodi svećenika; pisari su u manjem planu, nisu toliko bitni

5.) VLASTELINSTVO

-feudalčev posjed

-alodij – kraljev dvor sa zemljom koju kmetovi obrađuju određeni broj dana u godini

-selišta – zemlja koju kmetovi obrađuju sami, s te zemlje dio prihoda moraju dati feudalcu

-zajednički posjedi – šume, pašnjaci i vode

-molitvenik vojvode od Berija:

-alodij – kraljev dvor

-mjesec ožujak

-umjetnička i materijalna vrijednost kalendara (zlato)

6.) OBAVEZE KMETOVA

-tlaka – radna obaveza – kmetovi obrađuju zemlju na alodiju određeni broj dana u godini

-porezne obaveze:

 dio prihoda od zemlje feudalcu (1/9)

 dio pripada crkvi (1/10)
 porez državi

-obaveze davanja bez obzira na klimatske uvjete, nerodne godine i bolesti

-davanja u plodovima zamijenila su se s davanjima u novcu

-kmet ne smije napustiti selište – nema osobnu slobodu

KRIŽARSKI RATOVI

-križari – vojnici koji u ime Crkve i pape ratuju protiv muslimana (Turci)

-vjerski ratovi – 1095.-1291.

-crveni križevi na odorama

-uzroci:

 vjerski
-Turci zauzeli sveta mjesta: Jeruzalem, Kristov grob i Palestinu
-ponovno ujedinjenje Istočne i Zapadne Crkve – vraćanje ugleda
 gospodarski
-osvajanje posjeda na istoku
-stjecanje bogatstva
-trgovački putevi
 vojni
-zauzimanje Jeruzalema i Palestine
-zanimanje vitezova je rat
 društveni
-veliki demografski rast stan. u Europi
-potreba za životnim prostorom i obradivim površinama

-1073. Turci Seldžuci zauzeli Jeruzalem i Palestinu

-bizantski car Aleksije I. Komnen traži pomoć od pape Urbana II.

1095. crkveni sabor u Clermontu – papa Urban II. – poziv u rat za oslobođenje Kristova groba od
nevjernika

-vjerski karakter križarskih ratova (8)

PI: Iz govoro pape Urbana II.

-papa obećava onima koji se odazovu u rat oprost svih grijeha i vječni život

-za muslimane govori da su Božji neprijatelji jer su zauzeli Kristov grob

-svojem narodu se obraća da neka ne čine zlo u Europi, nego da će im grijesi biti oprošteni ako ubiju
muslimane

-odabir riječi je preuveličan i na neki način ih ,,špota“

-Europljani su krenuli prema istoku neorganizirani, svako sa svojim ciljem – uspjeh im nije
zagarantiran na početku
 1. križarski rat
-1089. križari su došli do Jeruzalema
-napravili pokolj žena i djece…
-prve križarske države: Jeruzalemsko Kraljevstvo, grofije Edesa i Tripoli, Kneževina Antiohija
-karakter: → rat protiv nevjernika – vjerski rat – rat se preobrazio u osvajački rat – cilj je
osvojiti što više posjeda

PI: Zauzimanje Jeruzalema

-kroničar Rajmund od Agilesa:

-perspektiva Europljana / križara

-osobni stav (Pravedna i divna kazna Božja koja je htjela da baš to mjesto primi krv onih čijim
je bogohuljenjem tako dugo bilo prljano)

-opisuje postupke ubijanja

-preuveličavanje – naglašavanje pobjede i opravdavanje čina

-Ibn al-Athir:

-iz perspektive muslimana

-novinarski izvještaj – vrlo objektivno

-nema preuveličavanja ni osobnog stava

2. križarski rat
-važan s križarske perspektive
-genovska i talijanska mornarica – profiteri – obogaćuju se jer voze križare preko mora
-Venecija vidi priliku da zaposjedne našu obalu →križari zauzeli Zadar (1202.)
-osobna korist – osvajački ratovi nisu samo u Maloj Aziji
-križari su prvo bili saveznici Bizantu, a na kraju se okrenuli protiv njega i 1204. godine ruše
Bizantsko Carstvo → Latinsko Carstvo (1204.-1261.)
-Bizantsko Carstvo kasnije obnavlja dinastija, ali nikad neće biti jednako moćno – Turci
Seldžuci to iskorištavaju i ruše B.C.

PI: Opsada Zadra

-nije vezan, ali je na dobrom putu prema Sredozemlju (Svetoj zemlji

-zbog rušenja B.C.

-1291. završili porazom križara – pad Akona (Akka) – kraj

-posljedice:

 političke
 vjerske
-vjerska netrpljivost između muslimana i kršćana jer ih još uvijek nisu potisnuli van iz Svete
zemlje
-nisu ujedinili Istočnu i Zapadnu Crkvu
-nisu sačuvali Jeruzalem
-izgubili su Carigrad
-papinstvo je na visokoj poziciji, žele duhovnu i svjetovnu prevlast
 vojne
-želja za dobro organiziranom opsadom
-razvoj streljaštva
-brodovi za prijevoz konja
 gospodarske
-veliki napredak europskih gradova
-zadovoljavanje potreba novim trgovačkim proizvodima iz Bizanta (parfemi, začini, tekstil,
šećer)
-obrada tkanine i čelika
-bogaćenje talijanskih trgovačkih gradova – robna trgovina
-novčarstvo – oslobađanje kmetova od tlake, kmetovi prodaju na gradskoj tržnici
-pravo vladara na prikupljanje poreza
 društvene
-stvaranje moćnih i centraliziranih monarhija
-veliki ugled križarskih vladara
-poboljšanje obrazovanja – razvoj europskih sveučilišta
 kratkoročne
-Latinsko Carstvo
 dugoročne
-znanstvena dostignuća i razvoj obrazovanja
DUHOVNO VITEŠKI REDOVI

-cilj: borba protiv nevjernika, briga za bolesne i slabe

-podređeni papi, a ne svjetovnom vladaru

-bogatstvo nakupljeno na istoku – postaju prvi bankari Europe

 Templari (12.st.)
-templum . jeruzalemski hram
-,,siromašni Kristovi vitezovi“ – siromaštvo, čistoća, poslušnost
-redovnici i vojnici
-bijeli ogrtač s crvenim križem
 Ivanovci
-vitezovi sv. Ivana ili malteški vitezovi
-medicina, njega bolesnika
-tamna odjeća s bijelim križem
 Teutonci (kraj 12.st.)
-njemački viteški red
-pokrštavanje baltičkih država
-vlastita država na sjeveru Europe (Pruska)

Židovi
-političko i vjersko središte
-Kovčeg saveza (10 zapovijedi)
-hram
-Zid plača (mjesto molitve i
smatraju ga svetim)
Kršćani
-vjera se temelji na učenju i
djelovanju Isusa → djelovao u
Jeruzalemu Muslimani
-bazilika svetog groba (najveća -treći grad od velike važnosti
svetinja)
-najvažnije hodočasničko
mjesto

-zajedničko svima:

-živjeli zajedno u Jeruzalemu

-sveti grad

-važan za širenje vjere

SREDNJOVJEKOVNA MONARHIJA U ENGLESKOJ

-Angl i Sasi → Normani = Normanska dinastija – Vilim I. Osvajač, Hastings 1066.

-Henrik I. – trgovačke veze između Flandrije i Engleske

-Flandrija:

-bogata pokrajina na sj. Europe

-manufakture tkanine – najbolja na svijetu

-obogatili su se → bankarstvo

-države se bore za nju zbog gospodarstva

-francuska dinastija Plantagenet

-posjed Henrika I. u Francuskoj

-Z. Francuska, Engleska, Škotska, Irska, Wales

-Henrik II. vlada neograničeno – sukob s papom

-apsolutizam utječe na Katoličku Crkvu – podstavljaju se iznad pape

-Rikard I. – proveo je vladavinu u 3. križarskom ratu – Lavlje srce

-Ivan Bez Zemlje (Rikardov brat) – ostao je bez engleske zemlje u Francuskoj → 1199—1216.

-rat s Filipom II. Augustom – bitka kod Buvina

-sukob s papom Inocentom III.

-mislio je pokrenuti rat protiv Francuske

-prvi primjer da je plemstvo prestalo biti poslušno kralju

→Magna Charta Libertatum (Velika povelja sloboda) 1215 - temelj engleskog ustavnog prava

-kralju je bilo zabranjeno raspisivanje poreza bez stalaške prisutnosti

-ograničene su mu sudske ovlasti – sud je iznad kralja

-vijeće 25 velikaša – nadgledaju kralja i paze da se pridržava pravila

→kralj je primoran sam sebi ograničiti vlast

-Henrik III. (1216.-1272.)

-vijeće 25 → parlament

-povelju nadopunio Oxfordskim statutima – dozvoljena oružana pobuna

-1265. Simon Monfort – pobuna velikaša

-izvanredna sjednica parlamenta = početak parlamentarnog života u Engleskoj

→velikaši (plemstvo), crkveni dostojanstvenici (svećenstvo), 2 viteza iz svake grofovije (niže

plemstvo), 2 predstavnika iz grada (građani)
-14.st. engleski parlament:

 Donji dom (House of Commons) – zastupnici grofovija i gradova

 Gornji dom (House of Lords) – visoko plemstvo i svećenstvo

→kraljeva vlast slabi u odnosu na parlament

→parlamentarna monarhija (na kraju 17.st.)

SREDNJOVJEKOVNA MONARHIJA U FRANCUSKOJ

-Z. Franačka = Francuska

-nakon što je izumrla dinastija Karolinga → dinastija Capet

-Luj IV. Debeli – jačanje kraljevske vlasti

-Filip II. August (1180.-1223.)

-rat s Ivanom Bez Zemlje – osvojio engleske posjede u Francuskoj

-centralizacija

-Luj IX. Sveti (1228.-1270.)

-jedinstveni novčani sustav

-zbog razmjene novca, gubi se vrijednost i ide bankama

-unaprijedio francusko gospodarstvo

-Kraljevski sud – on je na čelu suda

-Filip IV. Lijepi (1285.-1314.)

-jačanje kraljevske vlasti – neograničena vlast

-sve je pod nadzorom kralja – financije, gospodarstvo, upravna tijela (veliko vijeće, Vrhovni
sud i financije)

-sukob s papom Bonifacijem VIII.

-državni stalež (1302.) – savjetodavno tijelo kralja – potvrđivali odluke kralja

-sastoji se od: svećenstvo, plemstvo, građani

-želio je povisiti poreze – stalež ga nije ograničio

-papa Klement V. – Filip ga je zatočio u papinsku palaču u Avinjonu

-Avinjonsko ropstvo (1308.-1378.), razdoblje

-pape u 14.st ovisne o kralju

-apsolutizam prelazi granice

STOGODIŠNJI RAT (1337.-1453.)

-povod: rodbinske veze – pravo nasljedstva francuskog prijestolja (Filip IV. Valoa i Edvard III.)

-uzrok: bogata Flandrija – velika gospodarska moć

-4 faze rata:

 ENG → Akvitanija (pokrajina na zapadu Francuske koja ima izlaz na Atlantski ocean)
 FR → Eng (uspjeli zadržati prostor oko Bordeuxa i Calaisa)
 ENG – zauzela skoro cijelu Francusku
-uloga Ivane Orleanske (Jeane d'Arze) – motivirajući govori francuskim vojnicima → razbili
englesku opsadu
 pobjeda FR – Engleskoj je ostao Calais

-ustanak Žakerija – ustanak seljaka u Francuskoj – sredina 14.st. → ugušen je

-1348. crna smrt 1/3 europskog stan. – epidemija kuge

-1453. kraj rata / srušeno Bizantsko Carstvo / prestaje srednji vijek i počinje novi

RAT RUŽA

-građanski rat (1455.-1485.)

-izumire dinastija Plantagent

-Lancaster (crvena ruža na grbu) protiv York (bijela ruža na grbu)

-Henrik VII. Tudor (Lancaster) oženio se Elizabetom od Yorka

HRVATSKA U SKLOPU SREDNJOVJEKOVNOG UGARSKO-HRVATSKOG KRALJEVSTVA

-oko 400 godina

-Dmitar Zvonimir – zadnji kralj; nije imao nasljednika – oženio se za ugarsku princezu Jelenu Lijepu

-Petar Krešimir IV. Ima nećaka (Stjepan II.), ali se je pojavio Zvonimir

-kandidati za vladara Hrvatske:

 -Stjepan II.
-nećak P.K.IV.-u samostanu je
-kralj u okolici oko Splita
 Petar Snačić (Svačić) = Petar Nepoznata Roda
-kralj u Kninu
 Vladislav Arpadović
-brat princeze Jelene Lijepe
-vojno najjači
-osvojio Slavoniju – podijelio ju na županije
-Zagrebačka biskupija – biskup Duh
-htio je osvojiti Hrvatsku i Dalmaciju, ali to bi smetalo Bizantu – Bizant šalje vojsku Kumana, a
Vladislav se ide braniti u Mađarsku

-Koloman Arpadović

-želi vojno osvojiti Hrvatsku

-došao je do Gvozda (Petrova gora), a tu ga je pričekao Petar Snačić koji je poginuo

→ propala je mogućnost da Hrvati zadrže domaćeg kralja

→ hrv. plemstvo je odlučilo da Koloman bude vladar

→ Hrvatska smije postavljati uvjete

-zadržali autonomnost, a povezuje nas vladar

→personalna unija (1102.) – zajednica država gdje je vladar zajednički, a države su

međusobno neovisne
-Pacta Conventa

-samostalnost Hrvatske:

o dvostruka krunidba (mađarski i hrvatski kralj)

-napušteno u 13. za vrijeme Bele IV.
o porezni sustav
-porez ostaje u hrvatskoj blagajni
o imamo svoju vojsku
o ban
-vlada u ime kralja – izvršna vlast
o Sabor
-zakonodavna i sudska vlast
-pripadnici prva dva staleža
-Sabor Kraljevine Slavonije u Zagrebu – prvi zapis
o imamo svoj jezik (1847. hrvatski postaje služben)
-puk – hrvatski
-plemstvo – latinski / mađarski
o nepovredivost granica
-Slavonija nije dio Mađarske
-nedjeljivost Kraljevine – sve pripada nama, osim Dalmacije (Mlečani)

-ustroj Kraljevine:

-ban -Slavonija

-herceg – kraljev mlađi brat -Hrvatska

-kraljevske županije -Dalmacija

-razlike između:

→Slavonija →Hrvatska (južno od Gvozda)

-vladavina Arpadoviće se osjeća jače -slabija vlast, jako hrv. plemstvo

-hrv. plemstvo se iznjašava Mađarima -Bribirci i Frankopani – Arpadović formalno

→Dalmacija

-Bizant vlada gradovima i otocima

-Koloman 1105. pridobio Zadar – zvonik uz samostan sv. Marije

-sustav komuna – gradovi imaju svoju samoupravu

-kolonatski / težački odnosi (feudalizam na kopnu)

-Arpadovići napuštaju Dalmaciju – Jadransku orijentaciju

→Mađarska nema more pa im ni ne treba (ne znaju se snalaziti)

-Andrija II.

-Zlatna bula 1222.

-dokument koji je zapečaten zlatnim pečatom

-proslavio se u 5. križarskom ratu

-povisio poreze – ali si mora ograničiti vlast zbog bule (kao npr. Ivan Bez Zemlje)

-Bela IV.

-Zlatna bula 1242.

-bježao od Mongola i sklonio se u Trogir od Tatara (oni se vraćaju u Aziju)

→ostali gradovi u unutrašnjosti moraju podići zidine

-Gradec – slobodan kraljevski grad

→dobio povlastice: pravo na sajmove, vlastita samouprava, odgovoran samo kralju (umanjio moć
plemića)