Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Rad Oblici Organizovanja Preduzeca
Seminarski Rad Oblici Organizovanja Preduzeca
Banja Luka
SEMINARSKI RAD
IZ PREDMETA
«KVANTITATIVNI EKONOMSKI MODELI BIZNISA»
Student: Mentor:
__________________ ____________________
Indeks broj _________ Ocjena: 5 6 7 8 9 10
1
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
Student : ______________________
2
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
SAD R ŽAJ
1. 1.POJAM PREDUZEĆA........................................................................4
3. ZAKLJUČAK........................................................................................19
4. LITERATURA.......................................................................................20
3
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
1.POJAM PREDUZEĆA
Preduzeće ili poduzeće je osnovni privredni subjekt (organizacija), koji se osniva radi
sticanja dobiti. Ciljna funkcija prduezeća je dobit (profit). Ovo karakteriše sve pravne
forme preduzeća. Preduzećima koja obavljaju delatnost od opšteg interesa svojstveno je
da, pored ove ciljne finkcije, mogu imati i sekundarnu ciljnu funkciju. Ona se sastoji u
zadovoljavanju potreba korisnika usluha iz obavljanja ove delatnosti. Nije isključeno da
se preduzeća osnivaju radi uštede troškova svojim osnivačima, bez obzira na to što
privredno zakonodavstvo to izričito ne predviđa. U pitanju su: istraživanja tržišta,
istraživanja nalazišta određenih rudnih sirovina, obavljanje određenih zajedničkih
funkcija i slično.
Profit direktno označava čisti dobitak, odnosno zaradu, tj. pozitivnu razliku u odnosu
uloženo-dobiveno.
Riječ vuče svoje korijene još iz latinskog jezika, gdje je značila "pravljene (ostvarivanje)
napretka", a direktno u srpskohrvatski jezik dolazi od francuske riječi "profit" - označava
pozitivan prihod na investiciju od strane individualca ili poslovne operacije.
Profit (dobit) je izvor sredstava za finansiranje rasta preduzeća. Ostvarivanje što većeg
rasta predstavlja najbolju moguću dugoročnu strategiju preduzeća za stabilno postizanje
što većih profita. U ovoj povezanosti rasta preduzeća i maksimiziranja profita nalazi se
odgovor na pitanje o motivaciji preduzeća u savremenim razvijenim privredama
4
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
2.Društva kapitala:
akcionarska društva
društva sa ograničenom odgovornošću
3.Javna preduzeća
5.Zadruge
6.Korporacije
7.Holdinzi
8.Poslovna udruženja
Društva lica predstavljaju forme ili institucionalne oblike organizacije preduzeća u koje
se udružuju dva ili više lica radi ostvatrivanja određenih ciljeva. Ova društva se osnivaju
prema odredbama građanskog ili trgovačkog prava. Ovi organizacioni oblici nazivaju se i
partnerska ili ortačka društva. Njih osnivaju partneri koji ulažu potreban kapital za rad
preduzeća (osnovna glavnica). Ovi partneri učestvuju u raspodeli dobiti na onovu
uloženog kapitala.
Povezanost između lica koja osnivaju ove vrste preduzeća čini obavljanje zajedničkog
biznisa, a ne posedovanje kapitala u njima. Ono što ove oblike preduzeća čini posebno
različitim od društva kapitala jeste davanje primata ličnostima sa kojim se udružuju
sredstva i organizuje poslovanje radi dobiti.
Za poslovanje ovih preduzeća potrebna je saglanost svih članova društva, a isto važi i za
prijem novih članova u društvo.
5
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
I jedno i drugo društvo čine ortaci, s tim što su u javnom svi ortaci poznati, dok u tajnom
nisu. Jedan ili više njih poznati su samo članovima društva, ali ne i javnosti. Početrak
rada društva vezuje se za upis u sudski registar.
Ortaci društva mogu biti osim fizičkih i pravna lica. Ovakav koncept postoji samo u
svetu.
Javno ortačko društvo predstavlja privredno društvo koje se osniva ugovornim
sporazumevanjem dva ili više lica radi obavljanja određene delatnosti pod zajedničkom
firmom, uz neograničenu solidarnost svih ortaka za obaveze prema poveriocima društva.
Ugovorom se regulišu osim osnivanja i druga pitanja kao što su organi društva,
početak rada društva, odnosi između članova itd.
Ugovorom o osnivanju društva utrvđuju se:
visina i vrsta uloga u društvu;
trajanje društva;
otkazni rok ortacima;
upravljanje i zastupanje društva;
raspodela doho
Za osnivanje društva se ne propisuje minimalni ulog kapitala, niti obaveza upisa uloga u
sudski registar.
Tajno ortačko društvo postoji kada jedan ili više članova nisu poznati javnosti. Ovo
društvo nastaje sporazumnim učestvovanjem tajnog ortaka u privrednoj delatnosti koju
obavlja neko drugi; tajni ortak ulazi u posao sa odgovarajućim imovinskim ulogom, a taj
ulog prelazi u imovinu vlasnika privredne delatnosti. U ovom ortakluku vlasnik je lično
odgovoran za zaključenje poslova u preduzeću.
Osnivanje tajnog ortakluka je motivisano željom tajnog ortaka da njegova aktivnost
ostane nedostupna javnosti. U ovom društvu može biti jedan ili više tajnih ortaka,
odnosno fizičkih ili pravnih lica. Ulozi su obično u novcu, ali mogu biti i u stvarima i
uslugama. Preko uloga tajni ortaci stiču pravo na učešće u dobiti.
Ugovorom između ortaka u tajnom društvu se reguliše način obračuna učešća tajnih
ortaka raspodeli dobiti.
2.1.2.KOMADITNO DRUŠTVO
6
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
Komaditno društvo nastaje sporazumevanjem dva i više lica putem ugovora o obavljanju
određene delatnosti pod zajedničkom firmom, pri čemu u ovim preduzećima bar jedan od
ortaka ne odgovara neograničeno i solidarno za obaveze prema poveriocima društva, već
ograničeno u zavisnosti od njegovog uloga u društvo.
Komaditno društvo ima dve vrste članova sa stanovišta odgovornosti, i to:
Članovi ovog društva mogu biti fizičkja i pravna lica- fizička, samo kao komplementari
koji neograničeno solidarno odgovaraju za obaveze društva, a fizička i pravna lica, kao
komanditori tj. oni koji za obavee društva odgovaraju u zavisnosti od visine svog uloga.
Komplementari imaju isti položaj i ulogu kao i orataci u ortačkom društvu: rade u
društvu, vode poslovanje društva i odgovaraju svom svojom imovinom za poslovanje
društva.
Komanditori nemaju obaveze da rade u društvu, niti da odgovaraju za dugovanja društva.
Oni su kao ortaci obavezni da unesu ulog u društvo koji predstavlja osnovu njihovog
učešća u raspodeli dobiti. Ulog može biti u novcu i stvarima, dok se ulog u uslugama kod
njih za razliku od komplementara, obično ograničava.
2.2.DRUŠTVO KAPITALA
Kod ovih društava kapital je dominantan faktor osnivanja, a ne lica sa kojima se ulazi u to
poslovanje. Za osnivače lica sa kojima posluju su beznačajna; njih mogu da čine bilo koja
fizička ili pravna lica koja rapolažu kapitalom koji bi uložili u ovo društvo.
Sa obzirom na činjenicu da ulagači sredstava nisu bitni, to su ulozi u ovim društvima lako
prenosivi. Ulozi mogu bez teškoća da menjaju vlasnika, da se prodaju na tržištu kapitala
bez saglasnosti ostalih ulagača, što nije slučaj u društvima lica.
U ovim društvima ne postoji odgovornost ulagača za obeveze društva prema trećim
licima. Ta odgovornost postoji samo za društvo u celini. društvo odgovara za obaveze
prema poslovnim partnerima u visini kapitala sa kojim raspolaže.
Ova društva se obično javljaju kao organiozacioni oblici velikih poslovnih sistema.
Društva kapitala se najčešće definišu kao institucionalni oblici organizovanja kapitala u
kojima uplaćeni ulozi, odnosno udeli supstituišu (zamenjuju) ličnost ortaka.
7
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
akcionarsko društvo,
društva sa ograničenom odgovornošću,
komaditnog društva na akcije.
2.2.1.AKCIONARSKO DRUŠTVO
Akcionarsko društvo ima status pravnog lica jer plaća porez na društvo za
koji kao osnovica služi ostvarena godišnja dobit (profit) društva- tzv.
porez na dobit. Akcionarsko društvo kao subjekt privređivanja ima
sopstvenu pravnu i poslovnu sposobnost, pa se stoga razlikuju prava i
obaveze a.d. od prava i obaveza lica koja ga čine. Ovo društvo kao pravno
lice može samostalno stupati u pravni poslovni promet, može imati svoju
firmu, može se obraćati sudu, može vršiti promet hartija od vrednosti itd.
8
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
Akcije su hartije od vrednosti koje reprezentuju deo kapitala društva i one vlasnicima
omogućavaju:
pravo učešća u upravljanju društvo (ne sve vrste akcija);
pravo učešća u raspodeli dobiti.
skupština akcionara,
upravni odbor društva,
nadzorni odbor društva,
direktor društva.
9
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
slučaju kada ga osnivaju više lica potreban je ugovor o osnivanju. Ovo društvo može biti
i jednopersonalno.
Zakon propisuje :
Veličina učešća u raspodeli dobiti određuje se prema ulozima članova društva. Učešće ne
može biti određeno akcijama ili hartijama od vrednosti. Svaki član ovog društva može
imati samo jedan udeo, a ako pribavi drugi udeo njegov udeo srazmerno raste. Jedan udeo
može imati više vlasnika, koji se u dnosu na društvo smatraju jednim članom i svoja
prava mogu ostvariti preko predstavnika, a za obaveze odgovaraju solidarno.
Ulozi se mogu prenositi među članovima shodno ugovoru o osnivanju. Ulozi se prenose
na treća lica samo onda kada nijedan od članova društva ne želi da kupi udeo.
Ovo društvo ima u principu iste organe kao i akcionarsko društvo i to:
skupštinu;
upravni odbor;
nadzorni odbor i
direktora.
Pogodnosti koje pruža ovo društvo odnose se na mnogostruke mogućnosti izmene oblika
odnosno transformacije (prelasci iz društva sa neograničenom odgovnošću u akcionarsko
društvo), zatim fleksibilnost rukovođenja i zastupanja, poreske privilegije, mogućnosti
ograničavanja rizika itd. Ovo društvo je veoma rašireno i u društvima tržišne privrede.
2.3.JAVNA PREDUZEĆA
Javno preduzeće ili poduzeće je preduzeće čiji je većinski vlasnik država. Formiraju se
u oblastima interesantnim za državu (elektroprivreda, telekomunikacije, željeznica).
Često javna preduzeća imaju monopolski položaj na tržištu, što odmah poskupljuje
uslugu i prouzrokuje niži kvalitet. Organi upravljanja su nadzorni odbor i odbor za
reviziju.
10
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
2.4.INOKOSNA PREDUZEĆA
Firma inokosnog preduzeća sadrži ime i prezime vlasnika ili nosioca firme, delatnost i
sedište firme. Ona može da sadrži i oznaku ili sliku koja određuje njenu delatnost. Naziv
firme mora biti upisan u sudski registar. Podaci iz sudskog registra su javni i objavljuju se
u službenom listu. Sud je dužan da obavesti upravu javni prihoda, inspekcije, socijalno
osiguranje i statističku službu, o datumu početka rada, u roku od tri dana.
11
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
2.5.ZADRUGA
Zadrugar je fizička osoba koja u cijelosti ili djelomično posluje putem zadruge, tj. ona
osoba koja putem zadruge prodaje svoje proizvode, odnosno usluge, nabavlja proizvode
ili koristi usluge potrebne za obavljanje svoje djelatnosti ili na drugi način neposredno
sudjeluje u ostvarivanju ciljeva radi kojih je zadruga osnovana. Svojstvo zadrugara stječe
se osnivanjem zadruge ili pristupanjem zadruzi.
Seljak se udružuje u zadrugu radi tržišta. Da bi došao do tržišta mora investirati u doradu,
preradu, hladnjače, trgovačku infrastrukturu, a to ne može uspješno uraditi svako seljačko
gospodarstvo ponaosob jer su u pravilu prema (presitna) da bi samostalno izlazili na
tržište. To je osnovni razlog da se grade zadružne vinarije, uljare, mljekare, hladnjače i sl.
Zadruga kao oblik udruživanja nudi najvecu stabilnost i sigurnost proizvođaču. Uloga
zadruge je prijem i osiguranje plasmana proizvoda poljoprivrednog proizvođača. To će se
najlakše osigurati ako zadruga može za više proizvođaća organizirati preradu njegove
sirovine, odnosno proizvodnju gotovog ili barem poluporoizvoda. Time bi se ublažio
sezonski pritisak na tržište, ujednačile bi se cijene tijekom godine i stabilizirala ponuda i
potražnja. Povečao bi se uz cijenu i obrt kapitala koji sadašnju poljoprivrednu
proizvodnju ograničava.
Predmet poslovanja zadruge može biti obavljanje svake djelatnosti koja nije zakonom
zabranjena.
12
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
13
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
- poslovnoj tajni,
- prestanku zadruge,
- ime upravitelja,
- odgovornost zadrugara.
TIJELA ZADRUGE
U upravljanju zadrugom svaki zadrugar ima jedan glas, ako ugovorom o osnivanju
zadruge ili pravilima zadruge nije drukčije uređeno. Zadruga vodi imenik zadrugara.
Ministar gospodarstva propisuje ustroj i način vođenja imenika zadruga.
Najviše tijelo u zadruzi je skupština zadruge, koja se sastaje najmanje jedanput na godinu.
14
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
Skupština zadruge:
Zaposleni u zadruzi ostvaruju svoja prava i obveze iz radnog odnosa u skladu sa zakonom
i kolektivnim ugovorom.
Imovinu zadruge čine članski ulozi zadrugara i imovina stečena poslovanjem zadruge.
Imovina zadruge je zajedničko vlasništvo zadrugara. Zadrugar ne može bez suglasnosti
ostalih zadrugara raspolagati svojim udjelom u zadruzi ni pojedinim stvarima i pravima, a
niti može zahtjevati diobu imovine u zajedničkom vlasništvu.
15
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
PRESTANAK ZADRUGE
Zadruga prestaje:
4. u slučaju stečaja,
Ako se zadruga spoji s drugom zadrugom, pripoji drugoj zadruzi ili se podijeli na više
zadruga imovina i obveze zadruge prenose se na njene pravne sljednice.
Nad zadrugom koja prestaje u slučajevima predviđenim u točkama 1., 3. i 5., provodi se
postupak likvidacije primjenom propisa o likvidaciji javnog trgovačkog društva.
ZADRUŽNI SAVEZI
Dvije ili više zadruga mogu osnivati zadružni savez. Zadružni savez je pravna osoba i
upisuje se u sudski registar. Ugovorom se određuje naziv, sjedište, djelatnost i ustroj
zadružnog saveza.
Zadružni savezi pružaju stručnu i drugu pomoć pri promicanju poslovanja postojećih
zadruga, osnivanju novih zadruga te surađuju s nadležnim tijelima kod donošenja propisa
i mjera od interesa za zadruge.
Članice u okviru zadružnih saveza usklađuju i ostvaruju gospodarske, poslovne i druge
interese i funkcije, programe proizvodnje, pitanja važna za robnu razmjenu s
inozemstvom i druga pitanja predviđena statutom zadružnih saveza.
Zadruge mogu ovlastiti zadružne saveze da za njihove potrebe obavljaju pojedine poslove
privremeno, povremeno ili trajno.
Zadružnim savezom upravljaju članice na način utvrđen ugovorom o osnivanju i statutom
saveza.
Ugovorom o osnivanju i statutom zadružnog saveza utvrđuje se način osiguranja
sredstava za rad zadružnog saveza i njihov utrošak.
16
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
2.6.KORPORACIJA
Korporativno upravljanje
2.6.1. Definicija
17
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
2.7.HOLDING
Holding je izraz koji u privredi označava preduzeće koje u svom vlasništvu, ili pod svom
kontrolom drži jedno ili više manjih, zavisnih preduzeća, najčešće putem vlasništva nad
većinom dionica ili vlasničkih udjela.
U užem smislu se izraz holding koristi za preduzeće čija je osnovna djelatnost odnosno
svrha postojanja kontrola nad drugim preduzećima.
2.8.POSLOVNO UDRUŽENJE
3.ZAKLJUČAK
Strana fizička i pravna lica mogu da osnuju preduzeće kod nas na osnovu Zakona o
preduzećima i Zakona o stranim ulaganjima.
Preduzeće se smatra osnovanim kada je izvršen njegov upis u sudski registar pravnih lica. Da bi
se izvršio upis preduzeća u sudski registar, potrebno je sledeće:
pisana izjava fizičkih ili pravnih lica koja žele da osnuju preduzeće;
osnivački akt preduzeća (od strane osnivača), koji potvrđen u sudu;
statut preduzeća, potvrđen od strane osnivača;
potvrda od banke da je obezbeđen osnivački kapital preduzeća;
rešenje državnog organa da su ispunjeni uslovi za obavljanje delatnosti
osnivača.
Preduzeće može obavljati jednu ili više delatnosti ako ispunjava propisane uslove za to. Potrebni
uslovi za obavljanje delatnosti odnose se na:
osnivački kapital preduzeća mora obezbediti početak rada i poslovanje
preduzeća;
tehnička opremljenost za obavljanje predviđenje tehnologije i poslovanje
preduzeća;
kadrovsku osposobljenost za obavljanje predviđene tehnologije i
poslovanje preduzeća;
bezbednost radnika na radu i zaštita radne i životne sredine od štetnog
delovanja tehnologija;
pisane izjave, osnivački akt i statut preduzeća
19
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
Banja Luka
4.LITERATURA :
(1) http://sh.wikipedia.org/
(2) http://www.ecdlcentar.com/forum
(3) http://www.poslovniforum.hr/info/zadruga.asp
(4) leksikon ekonomskih pojmova,Milica Bogdanović i lazar šestović , 2002. godina
/
20