Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 20

Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek

Zavod za računalno inženjerstvo i automatiku

LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ
POUZDANOST I DIJAGNOSTIKA RAČUNALNIH SUSTAVA
Vježba 3: FMEA, FTA i održavljivost

OSIJEK, 2017.
1. FMEA – Failure Mode and Effects Analysis
Način kvara i analiza posljedica (engl. failure mode and effects analysis, u daljnjem tekstu:
FMEA), ponekad se još naziva i analiza kritičnosti. Ovo je induktivna metoda analize dizajna
sustava ili procesa proizvodnje koja pravilno ocjenjuje moguće kvarove i analizira kritičnost
posljedice svakog kvara. FMEA može imati mnogo oblika, no u osnovi provedene analize
obavljaju se radi proučavanja određenog sustava i određivanja načina njegovog poboljšanja
zbog povećanja ukupne pouzdanosti i izbjegavanja kvara.

Slika 1. Primjer FMEA analize kod kvara u monitoru

FMEA modeli
Postoji nekoliko načina analize sustava, koji imaju različite načine promatranja sustava koji se
analizira.

MIL-STD-1629
Standard koriste vladine, vojne i komercijalne organizacije. Dijeli se u nekoliko međusobno
sličnih analiza koje analiziraju različite podatke. To su:

• FMEA koja proučava efekte kvara uređaja na rad sustava i njihovu klasifikaciju prema
težini.
• CA (Criticality Analysis)– analiza kritičnosti čija je svrha rangiranje potencijalnih
kvarova prema vjerojatnosti pojavljivanja i utjecaju na sustav.
• FMEA informacije o održavanju rezultira kriterijima za planiranje održavanja, podrške,
testiranja i provjere sustava, kao i korektivnih akcija.
• DMEA (engl. damage mode effects analysis) jest analiza koja opisuje sustav kriterijima
ranjivosti i preživljavanja sustava u slučaju kvara.

FMEA proračuni
Podaci sakupljeni tokom FMEA također mogu biti korišteni za daljnje proračune. Tipični
proračuni su:

• kritičnost načina (engl. mode criticality)


• kritičnost uređaja (engl. item criticality)
• kritičnost sastavljenog uređaja (engl. assembly criticality)
• kritičnost sustava (engl. system criticality)
• broj prioriteta kritičnosti
• rezultat broja prioriteta kritičnosti

1
• postotak otkrivanja
• postotak izolacije (osamljenosti)

Relex osim navedenih podržava i dodatne proračune.

1.1. FMEA u Relex-u


FMEA analiza se sastoji od definiranja što se sve može pokvariti i načina na koji se to može
dogoditi (Failure mode) te definiranja kakve posljedice ima svaki od kvarova (Effects), a
pritom se također može definirati koliko su štetne te posljedice (Criticality). Relex FMEA
koristi hijerarhiju sistemskog stabla i komponente koje su tamo unešene. Pri tome Relex
automatski dodjeljuje načine kvarova za svaku komponentu. Time se postiže da se korisnik
usredotoči na sastavljanje samog sustava i promatranje rezultata analize bez da gubi vrijeme
na samostalno zadavanje kvarova.

Slika 2. Dijelovi sučelja koji se odnose na FMEA

Na slici 2. vidimo dijelove sučelja koji su nam bitni za FMEA analizu. Na desnom dijelu
ekrana se nalazi prozor u kojemu se definiraju načini kvarova za pojedinu komponentu ili
sklop. Same posljedice za neki način kvara se upisuju u donjem dijelu sučelja gdje su također
i detaljno opisuju načini kvarova i posljedice što kvar ima na sustav. Tu se također upisuje i
kritičnost odnosno o koliko ozbiljnom kvaru se radi.
Izgled taba „FMEA Data“ se može modificirati na način da uključuje samo one dijelove koje
ćemo trebati u analizi. Promjena se izvodi odabirom druge FMEA konfiguracijske datoteke u
prozoru „Project Properties“(View->File Properties) i potom odabiranjem taba „Format
Files“.

2
Slika 3. Format File tab

U tom prozoru se mogu i detaljno podešavati parametri za FMEA analizu i dijagrame za što
služe tabovi FMEA, FMEA Risk i FMEA Files.

Slika 4. FMEA tabovi

Također se mogu modificirati postojeće i stvarati nove FMEA konfiguracijske datoteke na


način da se odabere File->Open(New)->Format->Input Format.

3
Slika 5. Modificiranje konfiguracijske datoteke za "FMEA Data" tab

2. Analiza stabla kvarova (FTA – Fault Tree Analysis)


FTA je analitička tehnika u kojoj se određuje neželjeno stanje sustava (kritično sa stanovišta
sigurnosti ili pouzdanosti) i zatim analizira sustav u kontekstu okoline i njegova rada kako bi
se odredili svi realistični događaji koji dovode do odvijanja neželjenog (gornjeg) događaja.
Stablo kvarova je grafički model raznih paralelnih i sekvencijalnih kombinacija kvarova koji
rezultiraju pred-definiranim neželjenim događajem. Kvarovi mogu biti događaji vezani uz
hardverske kvarove komponenata, ljudske greške, softverske pogreške ili bilo koji drugi
značajni događaji koji mogu voditi do neželjenog događaja. Stablo kvarova opisuje logičke
odnose osnovnih događaja koji vode do pojave neželjenog događaja, gornjeg elementa stabla
kvarova.

Važno je naglasiti da stablo kvarova nije sam po sebi kvantitativan model, već je kvalitativan
model. Činjenica da je model posebno prikladan za kvantitativnu analizu ne mijenja njegovu
kvalitativnu prirodu. FTA je deduktivan pristup temeljen na kvarovima. Analiza počinje sa
neželjenim događajem (primjerice ispad glavnog motora) te nastoji odrediti njegove uzroke
koristeći sistematiziran proces prema natrag. Stablo kvarova se konstruira kao logička
ilustracija događaja i njihovih relacija koji su nužni i dovoljni za odvijanje tog neželjenog
događaja (gornji događaj). Određeni simboli ukazuju kojeg su tipa događaji i kakve su vrste
njihovi odnosi. elementa stabla kvarova.

Karakteristično za stablo kvarova je to da je njegov izlaz binarni događaj, uspjeh ili kvar.
Stablo je sagrađeno od kompleksa logičkih vrata koji služe kako bi dozvolili ili zakočili
prolaz logike kvarova prema vrhu stabla. Vrata prikazuju odnose između događaja potrebnih
za pojavu „višeg“ događaja. „Viši događaj“ je izlaz iz logičkih vrata, dok su „niži događaji“
ulazi u vrata. Simbol logičkih vrata označava odnos „nižih događaja“.

4
Slika 6. Primjer stabla kvarova

Glavna svrha analize stablom kvarova je procjena vjerojatnosti krajnjeg događaja upotrebom
analitičkih ili statističkih metoda. Ovi izračuni uključuju pouzdanost sustava i mogućnost
zadržavanja informacije, kao što je vjerojatnost pogreške, intenzitet kvara i mjera popravka
(repair rate). FTA nam daje korisne informacije koje se tiču vjerojatnosti kvara i uvjeta pod
kojima bi se takav kvar pojavio.
Analize stablom pogrešaka su obično izvedene grafički upotrebom logičke strukture I i ILI
vrata. Vrata se koriste da bi opisali odnose između ulaznih i izlaznih događaja u stablu
pogrešaka. Stabla pogrešaka mogu sadržavati nekoliko različitih vrsta vrata. Dvije najčešće
vrste vrata prikazane su slikom 2.

Slika 7. Najčešća vrata u FTA analizi

Kod provođenja analize stabla kvarova dolazimo još i do termina „cut set“ u slobodnom
prijevodu bi se moglo to objasniti kao „najkraći rez“ iz razloga što cut set predstavlja najkraću
putanju kroz stablo do konačnog događaja. Odnosno predstavlja najmanji skup događaja koji
se moraju dogoditi da bi se dogodio i završni događaj (u jednom stablu kvarova ih može biti
više).

5
Slika 8. Cut set putanja je prikazana plavom bojom na stablu

2.1. FTA u Relex-u


Osnovni tabovi koji su nam bitni za FTA analizu su „Fault Tree Table“ u gornjem djelu
sučelja, te „Fault Tree“ u donjem djelu sučelja kao što se vidi na slici 3.

Slika 9. Tabovi vezani za FTA analizu

Ta dva taba predstavljaju iste informacije ali na dva različita načina. Dok gornji tab
predstavlja listu događaja i njihovu povezanost u tabličnom obliku (radi lakšeg pregleda),
donji tab prikazuje iste događaje u grafičkom (razgranatom) obliku.
Kao što je prethodno u tekstu objašnjeno FTA analiza ima deduktivan pristup pa se stablo
uvijek generira počevši od glavnog događaja odnosno konačnog događaja. Sukladno tome
6
kada se generira novo stablo u Relexu, na grafičkom prikazu Relex automatski postavi samo
gornji događaj, a sva ostala vrata i događaje potrebno je samostalno postaviti. Postavljanje
novih vrata i događaja se vrši preko toolbara ili dovlačenjem pojedinih komponenti/sklopova
sa popisa iz „System Tree“ u projektu.

Slika 10. Novi događaji i vrata se dodaju preko toolbara ili dovlačenjem sa liste elemenata

U slučaju dodavanja novih elemenata sa toolbara, korisnik mora naknadno sve parametre
proračuna podesiti samostalno (dvostrukim klikom na element), dok u slučaju dovlačenja
komponente ili sklopa sa popisa Relex automatski povezuje parametre novog elementa u
stablu sa onim u popisu.
Kod provođenja proračuna za FTA analizu je potrebno obavezno staviti kvačicu na „Fault
Tree“ kod popisa proračuna te podesiti ostale parametre vezano uz tu analizu kao što je
vrijeme trajanje analize te kalkulacije koje želimo provesti.

7
Slika 11. Parametri FTA analize

3. Održavljivost (sposobnost održavanja)


Po MIL-STD-778 održavljivost je vjerovatnost da će sustav (komponenta) biti ispravna u
zadanom periodu vremena kada je na njega primijenjen određeni popravak. Sposobnost
održavanja omogućava korisniku da predvidi da li su alati, količina osoblje, vrijeme ispada i
sl. pogodni za ispravan rad sustava.
Sve metode za određivanje sposobnosti održavanja koriste najmanje dva parametra:

• intenzitet kvarova pojedine komponent/podsustava,


• vrijeme potrebno da se komponenta/podustav popravi.

Na osnovu intenziteta kvarova može se procijeniti relativna frekvencija kvarova pojedine


komponente/podsustava. Uz poznato vrijeme popravka komponente/podsustava i relativne
frekvencije kvarova moguće je procijeniti ukupno vrijeme potrebno za postavljanje
komponente/podsustava/sustava ponovno u rad.
Vrijeme popravka komponente/podsustava određuje se na osnovu iskustva, rezultata
simulacija ili podataka dobivenih na osnovu popravka sličnih sustava. U većini slučajeva
ukupno vrijeme popravka komponente/podsustava se „razbija“ na više osnovnih radnji čija se
vremena zbrajaju.

3.1. Sposobnost održavanja u Relex-u


Pri kreiranju novog projekta u „Project Options“ potrebno je pored „Prediction/General“
odabrati i opciju „Maintainability“.
8
Nakon unosa komponenti podsustava i sustava potrebno je kreirati datoteku sa popisom
mogućih popravaka sustava („Maintainability Tasks File“) File->New->Maintanability-
>Tasks (Slika 12.). Na slici 12 definirana su dva popravka „M-Z1“ i „M-Z2“. Za svaki
popravak određeno je koliko minuta traje, broj osoba potreban za obavljanje popravka i tip
popravka.

Slika 12. Određivanje popravaka u Tasks datoteci

Nakon definiranja svih popravaka potrebno je u opcijama projekta (View->File Properties)


odrediti da se koristi kreirana „Tasks“ datoteka (Slika 13). Zatim je potrebno za svaki
podsustav i/ili komponentu odrediti potrebne popravke prema slici 14. Sa završetkom unosa
popravak potrebno je provesti izračun sa postavkama prema slici 15.

Slika 13. Određivanje Tasks datoteke za projekt

Slika 14. Određivanje popravaka za podsustav Filter napajanja

9
Slika 15. Postavke proračuna za sposobnost održavanja

4. Priprema
Relex automatski dodjeljuje načine kvarova za svaku komponentu dodanu u sustav. Kvar je
označen sa crvenim X-om. Za svaku komponentu poznatu Relexu, Relex sam definira njemu
poznate načine kvarova. Pored njih korisnik može i sam dodati nove načine kvara ako ih
smatra potrebnim. Za svaki kvar od korisnika se očekuje da definira lokalnu posljedicu/efekt
(ako postoji), krajnju posljedicu/efekt na sustav i ozbiljnost/štetnost posljedica (bira se između
ponuđenih opcija koje se definiraju u tabu FMEA sa slike 17. Štetnost posljedica može biti:
• Catastrophic (katastrofalna za sustav, izaziva ispad čitavog sustava iz rada)
• Critical (kritična za sustav, izaziva djelomičan ispad sustava)
• Marginal (marginalna za sustav, sustav ispravno radi uz manje nedostatke)
• Minor (minorna za sustav, sustav ispravno radi posljedice su neprimjetne za korisnika).
Načini ispada koje definira Relex za komponente potrebne u ovoj vježbi:

Tip komponente Način kvara Objašnjenje


Open Komponenta odspojena
Kondenzator
Shorted Komponenta u kratkom spoju
Open Komponenta odspojena
Otpornik Shorted Komponenta u kratkom spoju
Tolerance Komponenta promijenila svoju vrijednost
PS pin Kvar pinova za napajanje integriranog
Integrirani sklop sklop
Other pins Kvar ostalih pinova integriranog sklop
Poluvodič Failure Kvar komponente

Za sustav, podsustav i komponentu potrebno je odrediti njezin opis i funkciju, a za pojedine


načine ispada potrebno je odrediti lokalni efekt (ako postoji), efekt na sustav i štetnost
10
posljedica (popuniti sljedeću tablicu). U tablici xxxxx predstavlja vrijednost koju ne treba
popuniti ili korisnik je nije popunio. Primjer je pokazan na komponenti 7493. Lokalni efekt za
način kvara „Other pins“ nije određen, a štetnost posljedica za oba načina kvara su „Critical“.
Potrebno je popuniti ostatak tablice.

Na praznom prostoru ispod nacrtati stablo kvarova za definirani gornji događaj „7 seg.
Pokaznik ne prikazuje ispravni rezultat“. Stablo kvarova kreirati na razini podsustava uređaja
na slici 21.

11
Funkcija Štetnost
Komponenta Opis komponente komponente Način kvara Lokalni efekt Krajnji efekt posljedica

Ulaz xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxx

Komponenta nema
PS pin napajanja Neispravan izlaz Critical
7493 Integrirani sklop
7493 Brojilo prema gore
Other pins xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Neispravan izlaz Critical

Procesni dio xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxx

PS pin
ALU 74181

Other pins

Izlaz1 xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxx

Open

Otpornik 330
Shorted

Tolerance

12
LED
Failure

Izlaz2 xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxx

PS pin
7447

Other pins

Open

Otpornik 330
Shorted

Tolerance

7 seg. pokaznik
Failure

Filter napajanja xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxx

Kondenzator Open
100pF

Shorted

13
Open
Kondenzator 1nF

Shorted

Kondenzator Open
10nF

Shorted

14
5. Zadatak
Potrebno je kreirati novu mapu „LV3“ na lokaciji „C:\Program Files\Relex 7.5\Files\“.
Kopirati datoteku „Sample Phrases.RPH“ iz mape „C:\Program Files\Relex 7.5\Files\“ u
mapu „LV3“.
1. Kreirati novi projekt u Relexu sa mogućnostima „Prediction/General“, FMEA, „Fault
Tree“ i „Maintainability“.
2. U tabu 'Format Files' za 'Parts table Format' odabrati 'Sample Parts Table Input.RIF', a
za 'FMEA input format' odabrati 'Sample FMEA Input.RIF' (Slika 16).
3. Tab „FMEA“ mora izgledati kao na slici 17, tab „FMEA Risk“ kao na slici 18, a tab
FMEA Files“ kao na slici 19.
4. Pomoću 'File->Open->Format->Input Format' otvoriti 'Sample FMEA Input.RIF'
datoteku i modificirati ju tako da izgleda kao na slici 20 i spremiti promjene.

Slika 16. Oblikovanje tablica

15
Slika 17. Tab FMEA

Slika 18. Tab FMEA Risk

16
Slika 19. Tab FMEA Files

Slika 20. Sample FMEA Input

17
5. Korištenjem Relex programskog paketa pronaći pouzdanost slijedećeg sklopa:

Slika 21. Sklop za aritmetičke i logičke operacije

Popis komponenata:

Element (oznaka ili vrijednost) Pozicija Komada


Ulaz S1
7493 IC1, IC2 2
Procesni dio S2
ALU 74181 IC3 1
Izlaz1 S3
Otpornik 330 R1 1
LED D1 1
Izlaz2 S4 1
7447 IC4 1
Otpornik 330 R2-R8 7
7 seg. pokaznik LD1 1
Filter napajanja S5
Kondenzator 100pF C1 1
Kondenzator 1nF C2 1
Kondenzator 10nF C3 1

6. Kreirati novu Tasks datoteku naziva „Popravci“ i u njoj definirati popravke


„Otklanjanje modula“ i „Umetanje modula“, vrijeme trajanja popravka će biti određeno
na laboratorijskoj vježbi od strane asistenta.

Potrebno je napraviti sljedeće (sve dokumente spremiti u LV3)

a) Pronaći pouzdanost sustava i generirati graf ovisnosti pouzdanosti o vremenu.


b) Definirati popravke za pojedine podsustave sklopa na slici 21.

18
c) Kreirati stablo kvarova za sustav ako je gornji događaj „7 seg. Pokaznik ne prikazuje
ispravni rezultat“.
d) Provesti proračune sa postavkama prema slikama 11 i 15.
e) Generirati i spremiti Maintainability, standard izvještaj,
f) Generirati i spremiti DefaultFTReport i Faul Tree Cut Sets izvještaje.
g) Provesti FMEA analizu (Phase Code All) te generirati izvješće (FMEA MIL-STD-
1629) i grafove (FMEA Criticality Matrix, FMEA Risk levels). Podesiti sve potrebne
parametre za pojedine kvarove da bi se ispravno provela analiza!
h) Spremiti sve dokumente na vlastiti uređaj za spremanje ili si poslati na email.
i) Pozvati asistenta da pregleda dokumente!

19

You might also like